VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šarović upozorava na tiho ukidanje entitetskog glasanja

    Prihvatanjem Reformske agende, ministri SNSD-a u Savjetu ministara BiH pristali su na jačanje državnih institucija u brojnim sektorima – od javnih nabavki i koncesija, do državne pomoći i drugih oblasti. Time su, smatraju kritičari, otvorili vrata daljem prenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

    Dokument predviđa da procese iz oblasti državne pomoći i rada Konkurencijskog vijeća od sada vodi Savjet ministara BiH, a odluke se više neće donositi konsenzusom nego većinom glasova. To znači da za usvajanje odluka više neće biti potrebna saglasnost predstavnika iz Republike Srpske.

    Takav potez, upozorava se, suštinski ukida mehanizam entitetskog glasanja i slabi poziciju Srpske u institucijama BiH. Reformska agenda predviđa i dodatno jačanje državnog nivoa u oblasti javnih nabavki kroz osnivanje centralnog tijela, čime bi Srpska izgubila svaku nadležnost u toj oblasti. Slična rješenja odnose se i na koncesije te javno-privatna partnerstva.

    Dokument, napisan na engleskom jeziku, SNSD-ovi ministri su prihvatili na telefonskoj sjednici Savjeta ministara. Takav način odlučivanja bivši ministar i funkcioner SDS-a Mirko Šarović naziva neodgovornim i neprihvatljivim.

    – „Prvi put se suočavamo sa tim da se jedan tako važan dokument usvaja na telefonskoj sjednici. Na telefonskim sjednicama se usvaja kada je nešto urgentno, neke nesreće, poplava i slično kada treba hitno reagovati, ali reformska agenda to je nazamislivo“ – kaže Šarović.

    On podsjeća da je u ranijim sazivima Savjeta ministara sve rađeno na transparentan način, uz dokumente dostupne na jezicima sva tri konstitutivna naroda.

    Prema njegovim riječima, SNSD-ovi ministri ne samo da su prenijeli dio nadležnosti na državni nivo, već su i dodatno otežali položaj privrednika iz Republike Srpske, koji su ionako u nepovoljnijem položaju u odnosu na kolege iz Federacije BiH.

    Privrednik iz Istočnog Sarajeva Ljubiša Tanić ističe da su preduzeća iz Srpske već opterećena administrativnim troškovima i brojnim licencama koje njihovi konkurenti iz Federacije ne moraju plaćati.

    – „Na to sam ukazivao i kolegama u Privrednoj komori, a nedavno sam uputio i pismo novom predsjedniku Vlade i resornim ministrima da se pozabave time i da nas dovedu, makar u Republici Srpskoj, u ravnopravan položaj“ – kaže Tanić.

    On dodaje da prenos nadležnosti ne bi bio problem kada bi privrednici imali jednake uslove poslovanja:

    – „Ako će prenos nadležnosti dovesti do toga da smo jednako konkurentni, preduzeća iz Republike Srpske ne treba da se plaše konkurencije, ali nemojte nas sputavati, nemojte parcijalnom primjenom propisa da nas dovodite u neravnopravan položaj. Umnožavanjem tih agencija i broja ljudi u administraciji ne dobijamo na kvalitetu nego samo ‘mrsimo’ još više odnose u BiH i otežavamo poslovanje. Plašim se da će privreda doći u još teže stanje nego što je sad.“

    Šarović ističe da bi bilo logično da je SNSD prije usvajanja Reformske agende konsultovao stručnjake iz svih oblasti, umjesto što je odluka donijeta, kako kaže, „po nalogu jednog čovjeka“.

    Da je odluka donesena po instrukciji Milorada Dodika, potvrdio je i ministar Staša Košarac, koji je javno izjavio da su ministri SNSD-a podržali Reformsku agendu jer im je tako naređeno.

    – „Za ovako ključan dokument koji definiše pravce u budućnosti zemlje ne možete dići ruku ako je to jedan čovjek rekao, telefonom javio – prihvatajte to“ – kaže Šarović, podsjećajući da su isti ti ministri ranije odbacivali taj dokument.

    Prema njegovim riječima, ovakvo postupanje pokazuje da „neke ključne stvari, suštinski bitne za ovu zemlju mogu i ovako i onako“.

    – „Nekad se busate u prsa o zaštiti interesa Republike Srpske i sprečavanju prenosa nadležnosti, a sa druge strane može da prođe bilo šta“ – poručuje Šarović, naglašavajući da reformski procesi treba da budu predmet široke i stručne rasprave.

    – „Neprihvatljivo je da se iza zatvorenih vrata raspravlja o reformama i trguje interesima i sudbinom Republike Srpske“ – zaključuje Šarović.

  • Negodovanje opozicije nakon odluka Narodne skupštine

    Negodovanje opozicije nakon odluka Narodne skupštine

    Narodna skupština Republike Srpske poništila je niz zakona koje je ranije donosila uz obrazloženje da brani interese Srpske, čime su, kako se ocjenjuje, pale sve „crvene linije“ i „sveti zakoni“ vlasti Milorada Dodika. U istom danu izabrana je i vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske – Ana Trišić Babić.

    Nekada su vladajući tvrdili da je Zakon o nepokretnoj imovini „granica preko koje se ne prelazi“. Danas je i ona pređena.

    Zajedno s tim propisom, prestali su da važe i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon RS, Zakon o VSTS-u, dopuna Krivičnog zakonika RS, kao i akt kojim se onemogućava djelovanje državnih institucija poput SIPA, Suda i Tužilaštva BiH. Sve to što je ranije predstavljano kao „odbrana Srpske“, u samo nekoliko sati je ukinuto.

    Poslanici su poništili i ranije zaključke u vezi sa urušavanjem pravnog poretka u BiH i kršenjem Dejtonskog sporazuma, koje je Skupština usvojila tokom postupka protiv Milorada Dodika pred Sudom BiH.

    U isto vrijeme, imenovanje Ane Trišić Babić za v.d. predsjednika izazvalo je oštre reakcije, jer je riječ o dugogodišnjoj saradnici Milorada Dodika koja je, između ostalog, bila angažovana u USAID-u i OHR-u, te je u javnosti poznata i kao NATO lobista.

    Sjedinjene Američke Države pozdravile su odluku Narodne skupštine, navodeći da se njome „potvrđuje stabilnost BiH“.

    „Izdaja i kapitulacija“

    Predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović ocijenio je da su potezi vlasti „izdaja bez presedana“ i da će imati „katastrofalne posljedice“.

    – Pitanje je da li će im Amerikanci dozvoliti da sačuvaju bar malo časti i privilegija. U svakom slučaju, ovo je veliko poniženje za Republiku Srpsku! Saopštenje Stejt departmenta nam je potvrda da su oni rekli šta Dodik treba da radi. On sluša njih, a ne sluša svoj narod i ne poštuje Ustav. Ovo je izdaja bez presedana sa katastrofalnim posljedicama – rekao je Vukanović za Srpskainfo.

    On tvrdi da je time pokazano da je Srpska postala „kolonija“, a Dodik „marioneta zapadnih sila“.

    – Sistemski nas razara! Dok radi ono što očekuju od njega, zauzvrat ima političku podršku. Sada je to izašlo na vidjelo. Postaviti Anu Trišić Babić, koja nikad nije bila ni predsjednik mjesne zajednice, niti je bila na bilo kakvoj listi, nema nikakav legitimitet, niti je u saglasnosti s Ustavom – naveo je Vukanović.

    On je dodao da unutar vladajuće koalicije raste nezadovoljstvo.

    – Istupio je Nenad Stevandić, vidljivo je da se sve radi na silu. Željka Cvijanović je potvrdila da je napravila nagodbu. Ja mjesecima pričam o tome da su između nje i Dodika odnosi loši i da je on želio da je žrtvuje, da je postavi nekoliko mjeseci za v.d, pa da ona ostane bez funkcije člana Predsjedništva. Ona na to nije željela da pristane – izjavio je Vukanović.

    Po njegovim riječima, ponašanje vlasti predstavlja „poniženje građana Republike Srpske“.

    – U jednom danu predložiti dva različita imena, puzati pred strancima… treba da bude velika uvreda i poniženje za svakog Srbina i građanina Republike Srpske. Ja se nadam da su građani napokon progledali i da im je jasna situacija – kazao je Vukanović.

    On vjeruje da će se Dodik uskoro povući iz politike.

    – Ja mislim da je on dobio poruku da treba da ispari. On će još malo da daje neke izjave, ali će se, kao što se povukao sa čela Republike Srpske, povući i sa čela SNSD. Stranku će preuzeti Željka Cvijanović, koja je napravila dogovor i rekla Amerikancima da će raditi sve što se od nje očekuje. I ukoliko, ne daj Bože, oni opstanu na vlasti, možemo očekivati dalju razgradnju Republike Srpske i prenos nadležnosti – tvrdi Vukanović.

    „Predaja imovine strancima“

    Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ističe da je ukidanjem Zakona o nepokretnoj imovini Srpska izgubila bilo kakvu pregovaračku poziciju.

    – Vladajuća većina je to potvrdila kroz Narodnu skupštinu i time predala pitanje imovine na odlučivanje strancima i OHR. Šmit svojevremeno nije dobio potvrdu Savjeta bezbjednosti o svom mandatu, ali je dobio potvrdu u Narodnoj skupštini od vladajuće većine kroz stavljanje van snage Zakona o imovini. Sve je stavljeno van snage, a ništa nije dobijeno za Republiku Srpsku i ne da nije dobijeno, nego smo vraćeni ispod pozicija na kojima smo bili prije ove političke krize. Politika „modrih prsa junačkih“ imala je za rezultat kapitulaciju pred strancima i veleizdaju – poručila je Trivićeva.

  • Banjaluka bez prioriteta

    Banjaluka bez prioriteta

    Većina banjalučkih vrtića danas je zatvorena zbog štrajka. Gradonačelnik Draško Stanivuković tvrdi da u gradskom budžetu nema prostora za povećanje plata vaspitačima. Međutim, za projekat moderne javne rasvjete, vrijedan 35 miliona maraka – novca ima.

    I to nije jedini paradoks. Grad nema sredstava da spasi Toplanu od zapljene imovine, ni da otvori Gradski olimpijski bazen, niti da riješi pitanje odlaganja otpada. Ni stari drvoredi, koji se ruše pri jačem vjetru, nisu dočekali obnovu. Ali, projekat rasvjete, prema odluci gradonačelnika, ide dalje.

    Iako je Skupština grada jasno naložila da se obustave sve aktivnosti na sprovođenju javne nabavke po ESCO modelu, ocjenjujući da je riječ o “najštetnijem ugovoru u istoriji grada”, Stanivuković je ignorisao tu odluku i dodijelio posao hrvatskoj kompaniji “Končar”.

    Uprkos primjedbama građana i stručnjaka, projekat je nastavljen, a ugovor vrijedan 35 miliona KM potpisan. I dok Banjaluka gubi korak u rješavanju osnovnih komunalnih problema, grad ulaže milione u modernu rasvjetu.

    Ako se prisjetimo prošle zime, kada su prve pahulje paralisale saobraćaj, postavlja se pitanje hoće li i ove godine biti novca makar za čišćenje snijega.

    To su samo neki od gorućih problema koji traže hitno rješenje – od vrtića i toplane, do deponije, kanalizacije i loše odbrane od poplava. Vrbas i dalje prima otpadne vode jer grad još nema prečistač, a infrastruktura puca pod pritiskom godina neulaganja.

    U takvim okolnostima, nameće se pitanje: da li je rasvjeta zaista ono što Banjaluci najviše treba?

    Još je nejasno i kako je projekat čija je prvobitna procjena iznosila 13,4 miliona KM narastao na čak 35 miliona. Zašto je posao povjeren hrvatskom “Končaru”, a ne domaćim firmama? I da li je cijena realna ili se radi o tenderskoj manipulaciji?

    Čak i kada bi se sve sumnje ostavile po strani, ostaje dilema: da li je prioritet grada – svjetlo na ulicama, dok tone u mrak komunalnog haosa?

    Stanivuković je odbio zahtjev vaspitača za 20 odsto veće plate i potpisivanje kolektivnog ugovora. Umjesto toga, ponudio im je dvomjesečne stimulacije, što su oni odbili. Računica pokazuje da bi grad za povećanje plata morao izdvojiti oko 280.000 KM mjesečno, odnosno 3,3 miliona godišnje – deset puta manje od cijene projekta javne rasvjete.

    Od iznosa predviđenog za “Končarovu” rasvjetu, moglo se izgraditi deset novih vrtića. Ili riješiti problemi sa Toplanom, čiji dug prema IRB-u RS iznosi 8,3 miliona KM. Predstavnici Grada su priznali da novca za otplatu ni kamata ni glavnice – nema.

    Zatvoreni Gradski olimpijski bazen mogao bi ponovo proraditi za 1,2 miliona KM, a prema nekim procjenama i za svega 430.000 KM – i to je višestruko manje od troškova rasvjete.

    Deponija u Ramićima, čije zemljište vrijedi oko 10 miliona KM, jedva funkcioniše i uskoro će morati biti preseljena, što bi koštalo manje od trećine planiranog iznosa za novi sistem osvjetljenja. Za obnovu drvoreda, kažu stručnjaci, dovoljno je 100.000 KM godišnje.

    Novac koji će biti uložen u rasvjetu mogao bi, prema izračunima Srpskainfo, pokriti troškove povišica za vaspitače, otvaranja bazena, izgradnje tri nova vrtića, sanacije drvoreda, izmirenja dugova Toplane i početka rješavanja pitanja deponije.

    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je Banjaluka u stanju raspadanja i da je vidljiv raskorak između riječi i djela onih koji vode grad.

    – Sigurno se mnogi Banjalučani sada pitaju da li su to ta Djela za koja su glasali: raspad parking sistema, odvoza smeća, održavanja čistoće i grijanja, plus saga sa Gradskim olimpijskim bazenom – kaže Tanja Topić.

    Ona se pita šta će grad zapravo dobiti luksuznom rasvjetom.

    – Moći će ta rasvjeta u punom sjaju osvijetliti rupe na gradskim putevima, kontejnere pretrpane smećem, kartonske kutije koje zatrpavaju glavnu ulicu, a sasvim sigurno za polovinu ove famozne sume mogli su biti riješeni svi ovi problemi u kojima se Banjaluka guši – kaže Topić.

    Dodaje i da gradski čelnici “žive u virtuelnom prostoru”, gdje sve sija i blista.

    – Njihovo oko gleda dalekosežnije, oni misle dugoročnije, jer oni su stvarni život prenijeli u virtuelni prostor. A tamo sve sija od sjaja, raskoši i filtriranih lica, tako da je luksuz i glamur satkan u ovaj višemilionski tender preko leđa siromašnih, ojađenih građana. Ako je građanima to dobro, onda su kritike medija suvišne – zaključuje Topić.

    Portparol “Transparency Internationala” u BiH Srđan Traljić upozorava da u postupcima javnih nabavki ne postoji efikasan mehanizam za zaštitu javnog interesa.

    – Ako je posao u vezi sa gradskom rasvjetom u Banjaluci štetan po javni interes, kao i u brojnim drugim slučajevima, taj interes nema ko da štiti. U samom zakonu postoje brojne mogućnosti da naručilac tender dodijeli kome god hoće. Dakle, sistem je postavljen tako da, ukoliko vas neki nezadovoljni ponuđač ne zaustavi žalbom, vas zapravo niko ne može da zaustavi – objašnjava Traljić.

    On podsjeća da su i ranije milioni maraka trošeni na projekte bez jasnih kriterijuma, uključujući i izgradnju teniskih terena bez tendera.

    – U svakom slučaju, potrebno je posložiti prioritete, jer kapitalne investicije, kakve god bile, ne mogu imati prednost nad osnovnim funkcijama koje grad treba da obavlja – zaključuje Traljić.

  • EU razmatra prijem novih članica bez prava veta radi ubrzanja proširenja

    EU razmatra prijem novih članica bez prava veta radi ubrzanja proširenja

    Evropska unija razmatra mogućnost da buduće članice pristupe bloku bez potpunih prava odlučivanja, uključujući pravo veta, u cilju ubrzanja procesa proširenja, saznaje briselski Politiko iz diplomatskih izvora.

    Predlog, koji se još nalazi u ranoj fazi i zahteva jednoglasno odobrenje svih 27 zemalja članica, omogućio bi novim državama da koriste većinu pogodnosti članstva, dok bi puna prava stekle naknadno, nakon što EU sprovede ključne institucionalne reforme, uključujući ukidanje jednoglasnog odlučivanja u većini oblasti.

    Prema ovom predlogu zemlje kandidati poput mogle bi da postanu članice pod fleksibilnijim uslovima, bez potrebe za izmenama osnivačkih ugovora EU, pojašnjavaju izvori za briselski portal.

    Zagovornici proširenja, među kojima su Austrija i Švedska, žele da ovom inicijativom prevaziđu blokade koje, kako navode, dolaze iz Budimpešte i još nekoliko prestonica koje strahuju od gubitka tržišta ili ugrožavanja nacionalne bezbednosti.

    “Buduće članice treba da se odreknu prava veta dok se ne sprovedu reformske promene, poput uvođenja kvalifikovane većine u donošenju odluka. Ne smemo da dozvolimo da pojedine države članice usporavaju proširenje”, izjavio je predsednik Odbora za evropske poslove nemačkog Bundestaga Anton Hofrajter.

    Ranije je važilo pravilo da proširenje ne može biti moguće bez sveobuhvatne institucionalne reforme.

    Međutim, pokušaji da se pravo veta ukine i za postojeće članice naišli su na otpor, ne samo Mađarske, već i Francuske i Holandije.

    Hofrajter navodi da bi ovakav pristup omogućio Uniji da ostane funkcionalna i u proširenom formatu.

    “Razgovori sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da ovu ideju vide kao konstruktivnu i realnu”, dodao je.

    Ovaj potez, kako pojašnjava Politiko, dolazi u trenutku sve veće frustracije u državama kandidatima, koje su već sprovedele značajne unutrašnje reforme, ali se još uvek suočavaju sa zastojevima u pristupnom procesu.

    “Hrvatska je poslednja pristupila EU pre više od deset godina, dok je Velika Britanija u međuvremenu napustila Uniju. Zato verujem da je vreme da se ovaj proces oživi”, rekao je ranije predsednik Crne Gore Jakov Milatović za Politiko.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen stavila je proširenje u središte svoje agende, najavljujući mogući ulazak Ukrajine i Moldavije do 2030. godine, ali članice EU zasad odbijaju ubrzanje procedura.

    Raniji pokušaj predsednika Evropskog saveta Antonija Košte da ubrza proširenje odbilo je više država članica, podseća Politiko.

    U sredu će se u Londonu održati samit u okviru “Berlinskog procesa”, gde će lideri EU razgovarati sa predstavnicima Zapadnog Balkana o daljoj integraciji regiona u EU.

    Kako navode izvori iz EU, Komisija bi mogla da predloži nastavak pregovora sa kandidatima i bez formalne saglasnosti svih članica za svaki korak, čime bi se izbegla mogućnost veta, posebno iz Budimpešte.

    U nacrtu zaključaka za samit lidera EU u Briselu u četvrtak, proširenje nije ni pomenuto, što je izazvalo negodovanje među državama koje podržavaju taj proces.

    “Ako EU ne ubrza reforme i proširenje, rizikuje da izgubi stratešku prednost u korist trećih aktera koji već čekaju svoju priliku”, izjavila je Klaudija Plakolm, ministarka za evropska pitanja Austrije.

  • EU sve bliža dogovoru o zajmu Ukrajini iz zamrznute ruske imovine

    EU sve bliža dogovoru o zajmu Ukrajini iz zamrznute ruske imovine

    Evropski lideri, uključujući i Veliku Britaniju, sve su su bliži da do kraja godine postignu dogovor o odobravanju zajma Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koji bi bio obezbijeđen sredstvima iz zamrznutih deviznih rezervi Centralne banke Rusije, što se ocjenjuje kao ključno za nastavak odbrambenih napora Kijeva, navodi Gardijan.

    Prijedlog Evropske komisije razmatran je prošle nedjelje na sastanku ministara finansija G7 u Vašingtonu, a tema će biti i na samitu lidera EU u četvrtak u Briselu, dok je učešće SAD u ovoj inicijativi još neizvijesno.

    U nacrtu zaključaka samita EU, u koji je britanski Gardijan imao uvid, lideri bi u četvrtak trebalo da pozovu na izradu detaljnog plana koji bi bio u skladu sa međunarodnim pravom i uz adekvatnu evropsku solidarnost i podjelu rizika.

    Plan se zasniva na tome da imovina ostane zamrznuta, a Evropska komisija predlaže da se primijeni mehanizam iz ugovora EU, kojim bi se izbeglo pravo veta pojedinih članica, poput Rusiji naklonjene Mađarske, prilikom produžavanja sankcija koje omogućavaju zamrzavanje sredstava.

    Ipak, pravnici u Savetu EU izrazili su sumnje u zakonitost tog mehanizma, jer bi se režim sankcija prenio sa jednoglasnog odlučivanja na većinsko, prenosi Tanjug.

    Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski izjavio je da vjeruje da se pitanje korišćenja zamrznute ruske imovine “u korist žrtve agresije” kreće ka “srećnom ishodu”, dodajući da je dogovor moguć do kraja godine.

    “Veoma je jednostavno ili ćemo koristiti novac agresora, ili ćemo morati da koristimo svoj novac. Ne pitajte me šta više preferiram”, poručio je Sikorski.

    Prema planu Evropske komisije, predstavljenom u dokumentu na dvije strane, EU bi odobrila Ukrajini zajam bez kamate od 140 milijardi evra, zasnovan na prihodima i garancijama iz zamrznutih ruskih sredstava koja se nalaze kod finansijske institucije “Euroclear” sa sjedištem u Briselu.

    Zajam bi bio strukturiran tako da Rusija na kraju rata iskoristi zamrznutu imovinu za plaćanje ratne odštete, a visoki zvaničnik EU naglasio je da se ne radi o konfiskaciji, već o pozajmici uz očekivanje nadoknade.

    Belgija, u kojoj se nalazi čak 183 milijarde evra zamrznute ruske imovine, traži jasne garancije da neće sama snositi finansijski teret ukoliko plan propadne i izazove pravne sporove.

    Brisel ističe da bi i druge članice G7 trebalo da se uključe sa sličnim mjerama podrške Ukrajini.

    Britanska ministarka finansija Rejčel Rivs razgovarala je o prijedlogu sa kolegama iz G7 tokom sastanka u okviru godišnje skupštine Međunarodnog monetarnog fonda, a planom je predviđeno da članice G7 garantuju otplatu zajma kako bi se Belgiji obezbijedile potrebne garancije.

    Portparol britanske vlade izjavio je da G7 ostaje jedinstven u stavu da je neophodno nastaviti pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi se vratio za pregovarački sto, kao i u istraživanju novih načina finansiranja ukrajinske odbrane kroz korišćenje vrijednosti ruske državne imovine.

  • Boeing izletio sa piste, udario u vozilo i završio u moru

    Boeing izletio sa piste, udario u vozilo i završio u moru

    Dva člana obezbjeđenja aerodroma u Hongkongu poginula su rano jutros (20.oktobar) kada je teretni avion Boing 747, koji je sletio iz Dubaija, izletio s piste, udario u njihovo patrolno vozilo i gurnuo ga u more, saopštila je uprava aerodroma.

    Avion je potom završio u vodi i djelimično potonuo, a svi članovi posade, njih četvoro, uspjeli su da se bezbjedno evakuišu, prenio je Rojters.

    Jedan pripadnik obezbjeđenja preminuo je na licu mjesta, dok je drugi podlegao povredama u bolnici, izjavio je direktor operacija Aerodromske uprave Hongkonga Stiven Jiu, prenosi B92.

    Letjelica se zaustavila – takoreći nasukala – u vodi, sa odvojenim repnim dijelom.

    Avion AirACT 747 je leteo za Emirates SkyCargo kao let EK9788 iz Dubaija ka Hongkongu.

    Ono što se može vidjeti na osnovu javno dostupnih ADS-B podatakla, je da je letjelica je sletjela na pistu 07L, koja se nalazi na sjevernom dijelu aerodroma Hongkong. Avion je skrenuo ulijevo sa piste, otprilike 1.500 metara od njenog početka.

    Na osnovu snimaka i fotografija sa mjesta nesreće, vidi se da je avion udario u nasip, pri čemu je rep odsječen kada je trup ušao u more.

    Avion Boeing 747-400BDSF kretao se brzinom od 90 čvorova (oko 167 km/h) u trenutku kada je napustio pistu i krenuo ka obalnom zidu. Prema podacima sistema ADS-B, koje je primio Flightradar24.com, brzina aviona u trenutku kada je udario u vodu iznosila je 49 čvorova (oko 91 km/h), dok je posljednja zabilježena poruka sa letjelice pokazala brzinu od 43 čvora (80 km/h).

    Let je obavljao avion AirACT 747-400BDSF (nastao modifikacijom putničkog B747-400 u teretni), registrovan TC-ACF. AirACT je turski čarter teretni operater, ranije poznat kao MyCargo Airlines .

    Kompanija u floti ima još jedan avion tipa Boeing 747.

    METAR izvještaji u vrijeme nesreće pokazuju da je vrijeme bilo uglavnom stabilno, sa dobrom vidljivošću (preko 10 km), umjerenim vjetrom sa sjeveroistoka (4 čvora, sa naletima do 21 čvor) i bez padavina:

    Ovaj avion je proizveden 1993. godine i do 2011. je letio kao putnički za japansku avio-kompaniju All Nippon Airways. Zanimljivo je da je u jednom periodu bio ukrašen specijanom šemom bojenja koja je reklamirala popularne Pokemone. Po konverziji u teretni avion, preuzima ga Air ACT, odnosno MyCargo.

    Boeing 747-400 u kargo varijanti može ponijeti oko 125 metričkih tona tereta. Najveći dolet je oko 8.000 km, prenosi Aero.rs.

  • Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Očekuje se novi talas poskupljenja stanova u Srpskoj

    Cijene stanova u Srpskoj u konstantnom su porastu, a takav trend može se očekivati i do kraja ove godine.

    Kako ističu naši sagovornici, razlog tome je svakako velika potražnja.

    Ali uprkos visokim cijenama, pomama za stanovima ne jenjava, te se rasprodaju nakon što se samo počne sa kopanjem za zgradu.

    Saša Kondić, investitor iz Banjaluke, kazao je za “Nezavisne novine” da se do kraj godine očekuje rast cijena stanova za pet do sedam odsto.

    “Manjak radne snage, ali i usluga izvođenja je poskupjela, tako da će to uticati na rast cijena, pogotovo u ranim fazama gradnje”, kazao je Kondić.

    Prema njegovim riječima na rast cijena stanova utiče i to što su od sedmog mjeseca ove godine poskupjele i građevinske dozvole.

    “Najvažniji aspekt je to što je potražnja sve veća i veća, pa se i to koristi da dođe do viših cijena”, kazao je Kondić.

    Dodaje da je to zakon tržišta.

    “Nemoguće je u ponudi naći stanove od 40 i nešto metara kvadratnih, jer zgrada bukvalno i ne izađe iz zemlje, ti stanovi su prodati”, kazao je Kondić.

    Ističe da je stanove od 60, ali i više metara kvadratnih još i moguće naći u izgradnji.

    Kako je pojasnio, što se tiče kupca, najvećim dijelom su i iz dijaspore.

    “Jako puno kupaca ima iz okolnih opština, Prnjavor, Derventa, Doboj”, kazao je Kondić i istakao da je većina tih stanova prazna, ali po njegovim riječima, razlog tome je što ljudi stanove kupuju kao investiciju.

    “Rentaju, izdaju kao stan na dan, ali uglavnom to je najbolji vid investiranja”, kazao je Kondić.

    I Dragan Milanović, direktor agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke, slaže se s prognozama o rastu cijena.

    “Sve dok postoji velika potražnja, cijene će rasti. To je osnovna ekonomska logika, kada nečega nema dovoljno, cijena raste”, rekao je Milanović.

    Istakao je i primjetan i hronični nedostatak radne snage u građevinskom sektoru.

    “Mnogo se gradi, a sve manje mladih ljudi se odlučuje da se bavi tim poslom. Zbog toga su investitori prinuđeni da plaćaju radnike više, a onda to utiče na samu cijenu kvadrata”, pojasnio je Milanović.

    Dodao je da je potražnja za stanovima posljednjih godina stabilna, dok se kod poslovnih prostora bilježi pad.

    “Raste interesovanje za manje stanove, to je trend koji je posebno izražen posljednjih mjeseci”, rekao je Milanović.

    Cijene stanova u Banjaluci
    Pojasnio je da se cijene stanova u Banjaluci trenutno kreću od 2.800 KM po metru kvadratnom u naselju Šargovac pa sve do 7.000 KM u samom centru grada.

    Kod nas je ulaganje u nekretnine i dalje najsigurnija investicija”, zaključio je Milanović.

    Dragan Gruban, izvršni direktor Agencije za nekretnine “Agent Enex” Prijedor, u razgovoru za “Nezavisne novine” kaže da se cijena nove gradnje u ovom gradu kreće oko 3.500 KM.

    “Kod nas se konkretno ne mogu očekivati više cijene, iako je u pojedinim gradovima, a posebno u Banjaluci, to realno očekivati upravo zbog većeg priliva stanovnika”, kazao je Gruban.

    Kako je pojasnio, i u Prijedoru veliki broj ljudi iz dijaspore kupuju stanove kao vid investiranja.

     

  • Štrajk u banjalučkim vrtićima: Јokanović traži rješenje, Stanivuković tvrdi da razloga za obustavu rada nema

    Štrajk u banjalučkim vrtićima: Јokanović traži rješenje, Stanivuković tvrdi da razloga za obustavu rada nema

    Banjalučki vrtići u okviru Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje od danas nastavljaju štrajk i rade prema novom aktu o minimumu procesa rada. Samo četiri velika objekta primaju jasličke grupe, odnosno djecu do tri godine.

    Direktor Centra Petar Јokanović kaže da mališani dolaze, ali u manjem broju, jer roditelji mnogu djecu nisu imali gdje da zbrinu. On upozorava da je upitno hoće li se i narednih dana poštovati akt o minimumu rada.

    – Najviše me brine izjava kolegice iz Sindikata, gdje su oni najavili da je današnji dan u skladu sa aktom o minimumu procesa rada. Ali sutra je već upitno da li će se raditi u skladu sa tim aktom – rekao je Јokanović.

    Ističe da je situacija postala napeta i za roditelje i za vaspitače, te da se ne zna koliko bi štrajk mogao potrajati.

    – Imali smo situaciju sa Gradskim olimpijskim bazenom koji je bio zatvoren dva mjeseca. Ljudi se boje da će se slična situacija ponoviti i sa vrtićima. Dodatno je kolege uznemirila i najava iz Gradske uprave i Mirne Savić Banjac, koja je donijela svoj akt o minimumu procesa rada i naložila vaspitačima da rade od 8 do 16 časova. To je, naravno, naišlo na bojkot – naveo je Јokanović.

    On je pozvao gradonačelnika Draška Stanivukovića da se, kako je rekao, intenzivnije uključi u rješavanje problema.

    – Pozivam gradonačelnika da uzme stvar u svoje ruke i prekine ovu agoniju, da se potpiše kolektivni ugovor. Naši vaspitači tražili su povećanje plata od 20 odsto, što smo prihvatili i obezbijedili sredstva do kraja godine – poručio je Јokanović.

    Na zahtjeve iz Centra reagovao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, koji je poručio da ne postoji razlog za nastavak štrajka.

    – Mi smo prihvatili zahtjev za povećanje plata od 20 odsto i obezbijedili novac za to do kraja kalendarske godine. Samim tim, ne postoji razlog za dalji štrajk – rekao je Stanivuković.

    Dodao je da je Gradska uprava spremna na potpisivanje novog Kolektivnog ugovora, ali nakon što bude usvojen budžet za narednu godinu i osigurana stabilna prihodovna strana.

    – Pozvali smo ih da u njihovoj borbi budemo partneri, a ne suprotstavljene strane, i da zajedno prevazilazimo probleme u okviru institucija. Kada bi svi nezadovoljni u društvu stali sa radom — stalo bi društvo, a samim tim i država, a to nije i ne smije biti opcija – poručio je gradonačelnik.

    Podsjetio je da je u proteklih pet godina Grad, bez štrajkova i pritisaka, potpisao novi Kolektivni ugovor sa vaspitačima nakon 17 godina, kojim su povećane plate, uveden kolektivni godišnji odmor i povećani koeficijenti.

    – Ukoliko nakon svega učinjenog Sindikat ne pokaže spremnost na kompromis, ovakve odluke se mogu tumačiti kao da to svjesno ne žele ili da ih neko navodi na pogrešan pravac koji je suprotan interesima Grada, roditelja i djece. Siguran sam da će svaki roditelj, kada pročita ovaj tekst, shvatiti da je Grad učinio i više nego što je mogao u datim okolnostima – zaključio je Stanivuković.

  • Šta je sve ukradeno iz čuvenog Luvra

    Šta je sve ukradeno iz čuvenog Luvra

    Lopovi koji su jutros opljačkali pariski muzej Luvr ukrali su osam neprocjenjivih predmeta.

    Pljačka Luvra trajala sedam minuta
    Ukradeno devet komada kraljevskog nakita
    Lopovi pobjegli na skuterima, dvoje maskirani radnici
    Dva ukradena dragulja već pronađena
    Makron obećao pronalazak djela i počinilaca
    Deveti, koji su pokušali da ukradu pronađen je na licu mjesta.

    Rekla je to pariska tužiteljka Lor Beku u izjavi za televiziju BFM navodeći da lopovi nisu ciljali niti ukrali svjetski poznati dijamant Regent, koji se nalazi u istoj galeriji u koju su upali.

    Procjenjuje se da on vrijedi više od 60 miliona dolara.

    Ona je kazala da su, prema prvim izvještajima, u krađi u Luvru učestvovala četiri muškarca koji su imali “pokrivena” lica i pobjegli su “na snažnim skuterima”.

     

    Dodala da istražitelji imaju “snimke video nadzora iz muzeja i grada”, i da mogu računati da će i građani sarađivati i pomagati u istrazi.

    “Jedan naš sugrađanin je, na primjer, prijavio pravosudnoj policiji činjenicu da se jedan od kriminalaca riješio žutog prsluka koji je nosio”, kazala je ona.

    Beku je navela da je utvrđeno da iz Luvra nedostaju ogrlica i minđuša iz kolekcije Mari-Luiz, ogrlica, par minđuša i tijara iz kolekcija kraljica Marije-Amelije i Hortenzije i četiri komada nakita iz kolekcije carice Eugenije.

    Pljačka dragulja dogodila se jutros u vrijeme otvaranja muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posejtioce iz vanrednih razloga.

    Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija, a posjetiocima izdato upozorenje da ne ulaze u muzej.

    Makron: Djela će biti vraćena
    Emanuel Makron, francuski predsjednik, uvjerava da će djela biti pronađena i da će “počinitelji biti privedeni pravdi”.

    “Sve se čini, svugdje, da se to postigne, pod vođstvom pariškog tužilaštva”, rekao je on.

    Takođe, navodi da projekat Louvre Nouvelle Renaissance, koji je pokrenut u januaru, predviđa povećanu sigurnost.

    “Garantovaće očuvanje i zaštitu onoga što čini naše sjećanje i našu kulturu”, dodao je Makron.

  • Zelenski spreman za samit u Budimpešti na koji ga niko nije zvao

    Zelenski spreman za samit u Budimpešti na koji ga niko nije zvao

    Zelenski kaže da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio. Šta je još, kako kaže, tražio od Trampa, a tiče se ruskog predsjednika Vladimira Putina?

    Vladimir Zelenski je izjavio da je rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu da je „spreman da se pridruži“ predstojećem samitu ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

    „Razgovarali smo o ovome. Razgovaraće o tome sa Putinom… Po mom mišljenju, ako zaista želimo trajni mir, onda obje strane moraju biti uključene“, rekao je Zelenski, prenijele su RIA Novosti.

    U intervjuu za En Bi Si Njuz, Zelenski je rekao da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio.

    Istakao je i da je pozvao američkog predsjednika da bude oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Putin je u četvrtak održao telefonski razgovor sa američkim liderom – jedan od najdužih od početka 2025. godine. Njih dvojica su, između ostalog, razgovarali o situaciji oko Ukrajine. Nakon razgovora, Tramp je najavio namjeru da se lično sastane sa Putinom u Budimpešti.

     

    Nakon razgovora sa Putinom, Tramp je, komentarišući moguću odluku o isporuci raketa dugog dometa „tomahavk“ Ukrajini, izjavio da su one potrebne i samim Sjedinjenim Američkim Državama.