Ruske snage lansirale su prvu navođenu vazdušnu bombu u napadu na ukrajinski grad Lozova, u regionu Harkova, koja je prešla oko 130 kilometara, a u napadu je povređeno pet osoba, saopštila je sinoć kancelarija regionalnog tužioca u Harkovu.
Kako se navodi, udar je izveden pomoću navođene vazdušne bombe nove generacije, UMBP-5R, prenela je agencija Unian. Bomba je pogodila privatnu kuću u Lozovi i oštetila pomoćne objekte, a u napadu je povređeno pet osoba.
Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je uništena velika podmornica koja je prevozila drogu namijenjenu SAD.
On je objavio da su dvojica od četvorice “narko terorista” u podmornici ubijena tokom operacije.
“Bila mi je velika čast da uništim veoma veliku podmornicu koja je nosila drogu, a koja je plovila ka SAD dobro poznatom tranzitnom rutom za trgovinu drogom”, napisao je Tramp, prenosi Srna.
On je rekao da će dvojica preživjelih biti vraćena u svoje zemlje porijekla – Ekvador i Kolumbiju – radi pritvaranja i krivičnog gonjenja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova najvjerovatnije će ući u proces oduzimanja dozvole boravka dvojici maloljetnih višestrukih prestupnika i deportovati ih u Srbiju, jer su samo prošle godine prijavljeni 2.200 puta!
Naime, časopis „Profil“ je objavio priču o dvojici braće, porijeklom iz Srbije, koji su u medijima poznati kao “najgori tinejdžeri Austrije”.
Konkretno, slučaj se tiče braće (14 i 16 godina) iz Srbije, koji godinama žive u Beču. Oni imaju ubjedljivo najviše prijava među maloljetnim prestupnicima u cijeloj Austriji. O njima se oglasio i federalni ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP), koji ih je nazvao „rušiteljima sistema“!
‘Ko ne prihvata naša pravila, za njega nema mjesta ovdje.’“
Obojica su u pritvoru, potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
“Istraga je u toku – uslijediće krivični postupak“, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova. Savezna kancelarija za imigraciju i azil (BFA) pokrenuli su postupak za oduzimanje boravišnih dozvola koji su te dozvole boravka dobili na osnovu Zakona o naseljavanju i boravku.
Međutim, prvo se mora sačekati ishod krivičnog postupka. Moguća osuda bila bi preduslov za poništenje. To bi bilo povezano sa „daljim mjerama – kao što je deportacija u zemlju porijekla“, dodalo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kako prenose mediji, ovo bi bio prvi takav slučaj.
“Poništenje dozvole boravka maloljetnicima ili naknadna deportacija je prilično neuobičajena – ali u nekim slučajevima neizbježna“, stoji u odgovoru medijima.
Dakle, mjere se odnose na 14-godišnjaka za koga se tvrdi da je počinio oko 1.500 provala, većinu prije svog 14. rođendana i stoga u početku nije bio optužen. On i njegov brat (16) su prošle godine prijavljeni više od 2.200 puta. Ubrzo nakon svog 14. rođendana, mlađi brat je zatvoren nakon što je u martu ove godine uništio ukradeni automobil u Beču. Krajem jula je pušten na uslovnu slobodu, koju je poštovao samo vrlo djelimično. Sada je naveden kao jedan od trojice osumnjičenih za provalu koja se dogodila 8. oktobra u salonu za masažu u Beču-Videnu.
Inače, porodica ne živi zajedno. Naime, majka braće živi u Beču, ali prema pisanju medija, nema starateljstvo. Otac je još ranije deportovan. Prema izvještaju, baba i djed u Srbiji su odbili da preuzmu starateljstvo. Trenutno starateljstvo je u nadležnosti Bečke službe za djecu i omladinu. Ispituje se da li bi državne institucije u Srbiji mogle da intervenišu u ovom slučaju.
Nova posjeta Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, BiH ponovo je pokazala da je ovoj instituciji stalo da sve zemlje ostanu uključene u evropski proces, za razliku od domaćih faktora, koji i dalje ne pokazuju entuzijazam da se nešto konkretno na evropskom putu uradi.
Po svemu sudeći, Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, dogovorila je da, zajedno s SNSD-om, predlože Anu Trišić Babić kao prijedlog za glavnog pregovarača, što je trenutno najveća kočnica za organizovanje prvog koraka ka početku pregovora o članstvu BiH u EU, samo da bi imali šta predstaviti predsjednici Fon der Lajen, iako su i sami bili svjesni da prijedlog ne može proći.
Kako nam je nedavno rekao diplomatski izvor, da je Fon der Lajenova došla u Sarajevo bez makar načelnog dogovora o nastavku evropskog puta, njena posjeta bi bila promašena, i na određeni način predstavljala bi uvredu za evropske institucije. Po nekim verzijama događaja, Dragan Čović i zvanični Zagreb su diplomatski uticali na Banjaluku da se napravi ovaj korak, kako bi se barem nešto predstavilo pred Evropskom komisijom, kao i da se konačno usvoji lista reformi potrebna za pokretanje Plana rasta.
Sudeći prema činjenici da ni opozicija u Srpskoj ni stranke “trojke” ne prihvataju Trišić Babićevu, a da, sa druge strane, HDZ i SNSD ne prihvataju da opozicija iz RS uđe u državnu vlast, vrlo je izvjesno da će se trenutna kriza nastaviti i u narednoj godini.
Prema nekim razgovorima koje smo proteklih dana vodili s ljudima iz briselskih struktura, Evropska komisija će se potruditi da reformu koja je predložena u najvećoj mogućoj mjeri prihvati s minimalnim izmjenama, kako BiH ne bi ostala posljednja zemlja na zapadnom Balkanu koja nije ušla u Plan rasta. Ako se ove najave ostvare, godina dana do izbora 2026. godine mogla bi proći uz pripreme za punu implementaciju Plana rasta, kako bi poslije izbora bila spremna da iskoristi makar dio sredstava koja joj teoretski stoje na raspolaganju.
Dio briselskih struktura, kako nam je rečeno, još se nada da je moguće u prvom dijelu naredne godine organizovati i prvu međuvladinu konferenciju između EU i BiH, što bi značajno pomoglo na pozicioniranju BiH na evropskom putu.
Ursula fon der Lajen, koja je nedavno boravila u BiH, pohvalila je bh. institucije što su obavile težak posao ka usvajanju liste reformi i usvajanju nekoliko zakona na evropskom putu.
“Znam da ste na ovome naporno radili. Sada procjenjujemo vašu agendu reformi. Ostaćemo u bliskom kontaktu u vezi s ovim pitanjem. I ohrabrujem vas da finalizirate i ratifikujete sporazume potrebne za dobijanje sredstava. Ali apsolutno se isplati učiniti ove sljedeće korake sada i s naše i s vaše strane, jer Plan rasta za Bosnu i Hercegovinu iznosi skoro milijardu evra”, naglasila je Fon der Lajenova.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da i dalje ključni problem nije riješen – elite u BiH ne žele napredovanje na evropskom putu.
“Uređen sistem uz vladavinu prava bi ih pomeo sa političke scene, a neki bi završili iza rešetaka. Uvođenje reda u duboko korumpirani sistem značilo bi promjenu vrijednosne paradigme i ostvarenje maksime da revolucija jede svoju djecu, tako da ne treba gajiti iluziju da postoji spremnost na dubinsko čišćenje društva i sistema. Zahtjevan je to posao, a vidjeli smo kako su politički autoriteti prokockali vrijeme i šanse”, smatra Topićeva.
Za ovu odluku je glasalo 48 poslanika, dok je četvoro glasalo protiv. Nije bilo uzdržanih, a većina poslanika opozicije, odnosno SDS-a i PDP-a, nije prisustvovala glasanju.
U obrazloženju odluke navedeno je da, u uslovima protivustavnog i nezakonitog djelovanja Suda BiH i Centralne izborne komisije, koji svojim odlukama onemogućavaju demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da vrši svoju funkciju, Narodna skupština djeluje radi zaštite Ustava Srpske.
Imenovanje Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske do izbora novog, trebalo bi da omogući nesmetano funkcionisanje institucije predsjednika Republike.
Za skupštinsku većinu imenovanje je iznuđen potez koji predstavlja pokušaj izlaska iz najveće krize u BiH.
Opozicija zamjera to što je promijenjen materijal za ovu tačku u kom, kako tvrde, nema sporne biografije Ane Trišić Babić. Iako su i sami predlagali imenovanje vršioca dužnosti predsjednika Srpske, tražili su objašnjenje, po kom osnovu Narodna skupština to radi. Odgovor su dobili od predsjednika Skupštine i srpskog člana Predsjedništva.
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić je objasnio da ova situacija nije prepoznata u Ustavu Srpske i BiH, a da preambula Ustava definiše da je Narodna skupština nadležna da rješava takva pitanja.
Srspki član Predsjedništva Željka Cvijanović je kategorična – sjednicom želimo da pokažemo da, kad nam udare na jednu instituciju, imamo drugu, koja će poslati institucionalni odgovor na krizu koju je prouzrokovao Kristijan Šmit.
U raspravu se uključio i predsjednik Vlade Savo Minić .
– Tražimo najbolje rješenje, ne želimo nestabilnost, nove montirane procese i probleme u Srpskoj – naveo je Minić.
Narodna skupština usvojila je večeras Zakon o prestanku važenja zakona, po hitnom postupku.
Ovim zakonom prestaju da važe Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, Zakon o neprimjenjivanju Odluka Ustavnog suda BiH, Izborni zakon Republike Srpske, Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.
Usvojen je i Zaključak o stavljanju van snage Zaključaka u vezi sa Informacijom o urušavanju pravnog poretka u BiH kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je politička situacija u Srpskoj stabilna, ali da su pritisci na njene institucije i rukovodstvo svakodnevni.
„Ponašam se u skladu s onim što jesam — demokratski izabran predsjednik na izborima, a što je Ustavni sud BiH osporio, kršeći Ustav Republike Srpske i sve civilizacijske norme“, rekao je Dodik u emisiji Aktuelno.
Dodao je da je to razlog za, kako kaže, pokušaje njegovog progona. „Nekima u Sarajevu, među sudijama, tužiocima, ali i pojedinim Srbima, važno je da se obračunaju s idejom Republike Srpske. A pošto ja to branim ‘betonirano’, problem postajem ja“, poručio je.
Dodik je naglasio da je Srpska danas međunarodno prepoznatljiva i da ima dobre odnose s više zemalja. „Danas smo viđeni gosti u Rusiji, Mađarskoj i Srbiji. I Željka Cvijanović, uprkos sankcijama, redovno putuje u Ameriku i sastaje se s važnim ljudima. Oni koji to ne vide, ne vide ništa“, rekao je Dodik.
On je istakao da Republika Srpska prvi put samostalno razgovara sa predstavnicima evropskih zemalja bez posrednika. „I dalje postoji tendencija da pojedini glume da postoji BiH, iako je ona pred raspadom. Nažalost, mi živimo u tom promašenom konceptu“, naveo je Dodik.
Govoreći o privremenom obavljanju dužnosti predsjednika, Dodik je rekao da je za vršioca dužnosti imenovana Ana Trišić Babić, njegova dugogodišnja saradnica. „Ona će obavljati funkciju u smislu predstavljanja Republike Srpske i potpisivanja ukaza. Htjeli su da me gledaju sa strane, ali nisu uspjeli. Ja ostajem da radim svoj posao“, naglasio je.
Predsjednik Srpske ocijenio je da je Republika Srpska stabilizovana i da nema izazova koji bi mogli da je ugroze. „Sve to nas čeka u narednih godinu dana — i odlazak Kristijana Šmita i kraj bonskih ovlašćenja. Vidjećete da će biti tako“, izjavio je Dodik.
On je istakao da nije dozvolio da se nametne odluka o imovini Republike Srpske, jer bi to, kako je rekao, značilo njeno razvlašćivanje. „Šmit je sada doveden u poziciju da ne smije i ne može to da uradi“, rekao je Dodik i dodao da se odupro zahtjevima političkog Sarajeva.
Govoreći o ekonomiji, Dodik je istakao da je politika povećanja minimalne plate pokazala dobre rezultate. „Sada razgovaramo o dodatnom povećanju za Novu godinu, uz smanjenje oporezivanja kako bismo pomogli poslodavcima i zadržali radnike“, rekao je predsjednik.
Prema njegovim riječima, privredni rast Srpske trenutno iznosi 2,9 odsto, a vrijednost investicija premašuje tri milijarde KM. „U narednoj godini biće blizu četiri milijarde. Počinjemo gradnju puta od Bijeljine do Brčkog i od Brčkog do Modriče, a ubrzaćemo i radove na dionici Rača–Bijeljina“, rekao je Dodik.
Dodik je ponovio da je auto-put od Banjaluke do Beograda jedan od strateških projekata Republike Srpske i da će njegova izgradnja biti „velika infrastrukturna i politička pobjeda“.
Komentarišući međunarodne odnose, Dodik je ocijenio da je predstojeći rusko-američki samit u Budimpešti „velika pobjeda premijera Mađarske Viktora Orbana“. „Ponosan sam na ono što je Orban uspio da uradi i na naše političko savezništvo. Mi smo saveznici u ideji i od njega učim o nekim stvarima“, rekao je Dodik.
Osvrnuo se i na stanje u Evropskoj uniji, ističući da su migracije razorile društveno i socijalno tkivo zapadne Evrope. „Oni ne znaju šta će s migrantima, pa bi ih vratili na Balkan. A mi smo rekli — nećemo. Zato Milorad Dodik ne valja Britaniji“, rekao je.
Govoreći o opoziciji, predsjednik Srpske rekao je da su priče o formiranju novog opozicionog pokreta znak nemoći. „Radojičić i Stanivuković su dvije različite ličnosti koje su se udružile da prevare narod“, naveo je.
Dodao je da je HDZ BiH pokazao „racionalnost i spremnost na dogovor“, dok SDA, prema njegovim riječima, „nastoji da majorizuje Srbe i Hrvate“.
Na kraju, Dodik je naglasio da je Srpska pravoslavna crkva u temelju identiteta srpskog naroda. „Dok sam na vlasti obnovljeno je više od 1.140 crkava i manastira. Naša vjera je u osnovi našeg života i naših politika. Na Zapadu žele da sruše identitet, a mi ga čuvamo“, zaključio je Dodik.
– Bili su loši i štetni i zato smo donosili mjere da se tome odupremo i takvim mjerama i njihovoj marioneti Kristijanu Šmitu, kojeg je nažalost podržavala i EU. Očito da neće svi u BiH da se odreknu Bajdena, ali mi u Republici Srpskoj to hoćemo. Zbog štete koju su nam nanijeli nadali smo se i radovali Trampovoj pobjedi. I radili ono što smo mi mogli da joj doprinesemo preko američko- srpske zajednice. Imamo pravo da vjerujemo da će stvari biti bolje jer je Donald Tramp predsjednik Amerike – napisala je Cvijanović.
Kako je navela, imamo priliku da pokažemo da je Republika Srpska kredibilan partner. Nikada kaže nismo radili nešto na štetu drugih u BiH, ali drugi su nama pravili ogromnu štetu.
– Narodna skupština Republike Srpske će povući ove zakone, a poslanici skupštinske većine će znati objasniti našem narodu zašto to radimo. Donosili smo ih kao reakciju na Kristijana Šmita i zloupotrebu institucija, povlačimo ih kao ispruženu ruku za otklanjanje zloupotreba i ozbiljnih devijacija. Narodna skupština Republike Srpske ima snagu da pokaže spremnost za novi dogovor – napisala je Cvijanović.
Ko će tu ruku prihvatiti, a ko odbiti, ne zavisi od nas. Od nas zavisi samo to da više nikad ne dozvolimo nepravdu i podrivanje naših ustavnih prava. I u tome će Narodna skupština Republike Srpske i dalje imati ključnu ulogu, istakla je Cvijanović.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski doživeo je fijasko tokom sastanka u Beloj kući, nakon što je američki predsednik Donald Tramp praktično odbio sve ključne zahteve Kijeva.
Sudeći po komentarima predsednika Bele kuće Donalda Trampa, ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i insajdera zapadnih medija, američki predsednik je odbio praktično sve zahteve svog gosta upućene Vašingtonu: odbio je da preda rakete Tomahavk, odbio je da odgovori na isporuku drugih vrsta oružja i odbio je da proširi sankcije.
Trampov opšti stav je da je sada vreme za diplomatiju, a ne za pritisak, posebno ako taj pritisak rizikuje eskalaciju.
Tramp je takođe pozvao i Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina da što pre okončaju rat duž linije fronta. Zelenski se već složio. Putin se još nije oglasio, ali se ranije usprotivio ovoj opciji, postavljajući niz preduslova. Najvažniji od njih je povlačenje ukrajinskih trupa iz celog Donjeckog regiona.
Da li će se predomisliti pre predstojećeg sastanka sa Trampom ostaje nepoznato. Isto važi i za to šta će Tramp učiniti ako Putin nastavi da stoji pri svom stavu.
Postoje četiri moguća scenarija.
Prvi je da Putin odbije da pristane na prekid vatre duž linije fronta, nastavljajući da insistira na svojim uslovima. Tramp, međutim, neće preduzeti nikakve oštre mere protiv njega (niti će vršiti pritisak na Zelenskog da prihvati ruske uslove), nastavljajući svoju politiku postepenog povlačenja iz rata u Ukrajini i pretvaranja sve pomoći Kijevu u komercijalnu osnovu. Ovaj scenario se može nazvati inercijalnim i trenutno deluje najverovatnije.
Drugi scenario je manje verovatan, ali takođe moguć: Putin pristaje na prekid vatre duž linija fronta. Nema vidljivih znakova da je Kremlj spreman za ovo. Međutim, ako Tramp preduzme široke korake (na primer, ukidanje sankcija protiv Rusije, priznavanje ruske jurisdikcije nad svim zauzetim teritorijama i prekid isporuke oružja Kijevu), ova opcija nije isključena.
Druga dva scenarija su radikalnija, ali još manje verovatna.
Treći je da Putin odbije da pristane na prekid vatre duž linija fronta, a Tramp počne da ga oštro pritiska: prebacivanjem Tomahavka i drugog oružja u Ukrajinu i nametanjem ogromnih carina kupcima energije iz Rusije. Trampa i dalje aktivno podstiču da to učini jastrebovi u Republikanskoj stranci i “ratna stranka” u Evropi. Međutim, ako je Tramp do sada izbegavao takve korake zbog očiglednih rizika ( eskalacija sa Rusijom u slučaju isporuke Tomahavka i globalni trgovinski rat u slučaju carina protiv Kine i Indije), teško je reći šta bi ga moglo motivisati da preduzme slične akcije u budućnosti. Osim ako ne dođe do dramatične promene globalne situacije, bilo u vezi sa ratom u Ukrajini ili unutar Rusije.
Četvrto, Tramp će početi da vrši pritisak na Zelenskog da se povinuje zahtevima Rusije. Postoji teorija zavere da je to upravo ono čemu Tramp teži. Ali iskustvo pokazuje da kada američki predsednik pokuša da izvrši pritisak na Zelenskog, na Zapadu izbija talas negodovanja, sa optužbama da je Tramp “kapitulirao”, i on popušta. Međutim, 100% je sigurno da će Tramp, kako bi ubrzao mirovno rešenje, početi da vrši pritisak na Zelenskog da napravi ustupke. Čak i ako se to dešava suptilnije, na primer, kroz kašnjenja u isporuci oružja.
Međutim, čak i ako uzmemo prvi, piše Strana, inercijalni scenario, on je takođe strateški negativan za ukrajinske vlasti, jer bi značio postepeno rastuću prednost za Rusiju u ratu iscrpljivanja, što bi na kraju moglo značajno oslabiti pregovaračku poziciju Ukrajine.
S obzirom na ovu perspektivu, kao i na Trampovo de fakto odbacivanje ključnih zahteva Kijeva, Zelenskijev ključni zadatak sada je da bar održi evropsku podršku. Međutim, uprkos ponovljenim uveravanjima Evropljana o kontinuiranoj podršci, ovo bi moglo biti problematično. Pre svega, finansijski (o tome smo detaljnije pisali u posebnom članku ). Finansiranje samo Ukrajine je teško za Evropljane (potrebno je da pronađu 120 milijardi za sledeću godinu). A pitanje “reparacionog kredita” koristeći zamrznutu rusku imovinu teško napreduje zbog otpora niza zemalja. Ako se ovaj problem ne reši, situacija za Kijev bi mogla postati izuzetno teška.
Šmit zna da je gotov i da odlazi odavde, rekao je za ATV predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Govoreći o posebnoj sjednici Narodne skupštine, Dodik kaže da je Srpska i dalje ne prihvata Šmita i da je ovo načina se on eliminiše iz političkog života.
“U jednom trenutku da bi pozicionirali našu poziciju, bilo je potrebno da to donesemo. Mi smo to učinili i donijeli, ali imali smo opstrukciju oko te vrste primjene, gdje pokušavaju značajan broj ljudi koji su primjenjivali te zakone doveli bi u neku poziciju pravosudne odgovornosti. OK, njima to smeta, i onda smo mi rekli, zbog repozicioniranja pozicija, ali to ništa ne znači. da mi manje mislimo o Ustavnom sudu, jer on i dalje nema dvoje sudija iz Republike Srpske. I dalje nećemo primjenjivati odluke, i dalje nećemo prihvatati Šmita. Ovo je više doprinos da se eliminiše Šmit, nego da se ojača borba protiv njega i mislim da on zna da je gotov i da odlazi odavde”, rekao je Dodik za ATV.