VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sijarto: Budimpešta neće dati nijednu forintu Ukrajini

    Sijarto: Budimpešta neće dati nijednu forintu Ukrajini

    Mađarska će se usprotiviti tome da EU dodijeli Ukrajini 1,5 biliona dolara u narednih 10 godina, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Brisel je bez ikakve kritike prihvatio zahtjev Ukrajinaca za 1,5 biliona dolara i želi da im da taj novac iz evropskih fondova. Dok god je naša vlada na vlasti u Mađarskoj, Brisel neće moći da izdvoji ni jednu forintu novca mađarskih građana za sprovođenje tog besmislenog plana – rekao je Sijarto na putu ka Briselu, gdje će prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova EU.

    On je napomenuo da na današnjem sastanku Savjeta za spoljne poslove EU neće popustiti pod pritiskom i da će odbaciti plan Kijeva i Brisela.

    – Novac mađarskog naroda neće biti poslat Ukrajini – zaključio je Sijarto.

    EU je u posljednje četiri godine potrošila najmanje 193 milijarde evra na Ukrajinu i sada planira da obezbijedi beskamatni “vojni zajam” od 90 milijardi evra ove i sljedeće godine, podsjeća TASS.

    Osim toga, EU, druge zapadne zemlje izvan bloka i međunarodne organizacije namjeravaju da izdvoje 800 milijardi dolara Ukrajini tokom narednih deset godina za obnovu i 700 milijardi dolara za vojne svrhe.

  • Dodiku u Izraelu uručeno priznanje “Žabotinski za slobodu”

    Dodiku u Izraelu uručeno priznanje “Žabotinski za slobodu”

    Predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku danas je u Knesetu uručeno priznanje “Žabotinski za slobodu” za doprinos razvoju odnosa Izraela i Srpske i razumijevanje problema jevrejskog naroda.

    V.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić i Milorad Dodik juče su se u Јerusalimu sastali sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

    Dodik je sastanak ocijenio kao izuzetno uspješan, ističući razumijevanje izraelske strane i podršku povratku na izvorno slovo Dejtonskog sporazuma. Premijer Netanjahu, kako je naveo, poručio je da su Srpska i Izrael trajni prijatelji.

    Tokom posjete, delegacija Srpske sastala se i sa poslanikom Kneseta Zeevom Elkinom, te sa ruskim ambasadorom u Izraelu Anatolijem Viktorovim, gdje je istaknut strateški nivo saradnje Srpske i Rusije. Delegacija je posjetila i grob Arija Livnea u Јerusalimu.

    U delegaciji Republike Srpske je i srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević.

  • Spriječeni teroristički napadi u Dagestanu

    Spriječeni teroristički napadi u Dagestanu

    Dvojica ekstremista koja su planirala terorističke napade na željezničke stanice i objekte religioznog kulta likvidirani su u Dagestanu, saopštila je Federalna služba bezbjednosti.

    Kako je utvrđeno, Dagestanci su preko Telegrama stupili u kontakt sa terorističkom organizacijom i pristupili joj.

    Po nalogu organizacije oni su odabrali objekte, izvršili prikupljanje informacija i napravili eksplozivnu napravu.

    Prilikom hapšenja u blizini železničke stanice oni su pružili oružani otpor i tom prilikom su likvidirani.

    Kod njih je pronađeno vatreno oružje, municija i eksplozivna naprava koju su pripadnici FSB deaktivirali.

  • Velike njemačke kompanije sele proizvodnju u Srbiju

    Velike njemačke kompanije sele proizvodnju u Srbiju

    Velike njemačke korporacije i globalni industrijski brendovi masovno sele proizvodnju u Srbiju i Mađarsku, od auto-dijelova do ljepila, privučeni povoljnom političkom i ekonomskom klimom za investitore, piše njemački list “Berliner cajtung”.

    Njemačke kompanije sve češće sele pogone tamo gdje politika ima više sluha za njihove potrebe. Proizvodna postrojenja se zatvaraju u više njemačkih regiona – u Cvikauu, Saksoniji i Švebiš Gmindu u Baden-Virtembergu – dok se najsavremenije fabrike grade u Debrecinu, Kečkemetu, Novom Sadu, Pančevu, Subotici i Kaću.

    Zašto Srbija i Mađarska postaju industrijski magnet

    Prema ocjeni stručnjaka, kvalifikovana radna snaga sa konkurentnim platama, dobri univerziteti, niski porezi i ekonomska politika usmjerena na privlačenje investicija čine Srbiju i Mađarsku izuzetno privlačnim destinacijama za industriju.

    Srbija kao dio evropskih lanaca snabdijevanja

    “Berliner cajtung” ističe da je Srbija, iako nije članica Evropske unije, postala interesantna njemačkim industrijskim šampionima jer se posljednjih godina transformisala iz pretežno poljoprivredne zemlje u sastavni dio evropskih lanaca snabdijevanja.

    Nakon što su se u Mađarsku preselile fabrike poput “GKN Drivelinea”, Henkela, BMW-a, Mercedesa i Boša, Srbija takođe značajno profitira od odlaska kompanija iz Njemačke.

    Ogromne investicije i hiljade novih radnih mjesta

    Kompanija Kontinental otvorila je u februaru 2023. godine najsavremeniju fabriku elektronike u Kaću kod Novog Sada. Pogon na 30.000 kvadratnih metara proizvodi displeje i info-zabavne sisteme, a investicija od oko 150 miliona evra donijela je približno 1.500 novih radnih mjesta.

    ZF od 2019. godine ima fabriku u Pančevu, gdje proizvodi elektromotore i komponente za mjenjače, a četiri godine kasnije proizvodnja je proširena i na elektroniku za hibridna vozila.

    Specijalista za izduvne sisteme Bojsen otvorio je 2021. godine svoju najveću fabriku u inostranstvu u Subotici. U pogon je uloženo 65 miliona evra, otvoreno je 500 radnih mjesta, a proizvode se kompletni izduvni sistemi za Mercedes i Audi.

    Slobodna trgovina i poreske olakšice kao ključna prednost

    List navodi da Srbija nudi jedinstvenu prednost – sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, Evroazijskom unijom, Turskom, Velikom Britanijom i, od oktobra 2023. godine, sa Kinom.

    Roba proizvedena u Srbiji može se bez carina izvoziti na tržišta sa ukupno oko 2,7 milijardi potrošača. Uz to, u 15 posebnih bescarinskih zona kompanije imaju mogućnost bescarinskog uvoza materijala i opreme, kao i poreske olakšice.

    Njemačka gubi industrijsku konkurentnost

    Razlozi za preseljenje proizvodnje su višestruki, ali najizraženiji su visoki troškovi rada i energije. Za mnoge kompanije proizvodnja u Njemačkoj više nije isplativa.

    Barbara Kolman iz Njemačko-mađarske industrijske i trgovinske komore govori o investicionom bumu zahvaljujući politici “ekonomija na prvom mjestu”, dok izvršni direktor Industrijske i trgovinske komore Osnabrika Marko Graf oštro kritikuje situaciju u Njemačkoj.

    “Investitori se u Njemačkoj prerijetko dočekuju crvenim tepihom. Birokratija ih ometa već u fazi realizacije, dok se u Mađarskoj i Srbiji procedure ubrzavaju, a problemi rješavaju pragmatično”, ističe Graf.

    Istočna Evropa preuzima primat u industriji

    Pad industrijskog prisustva u Njemačkoj mogao bi dovesti do odlaska mladih kvalifikovanih radnika i smanjenja investicija, uz podsjećanja na devedesete godine i nestanak industrije u istočnoj Njemačkoj nakon ujedinjenja.

    Region između Budimpešte i Beograda postaje novi industrijski centar. Kineski proizvođač električnih automobila BYD gradi svoju prvu evropsku fabriku u Segedinu, dok željeznička pruga Beograd–Budimpešta, finansirana kineskim kapitalom, treba dodatno da unaprijedi logistiku.

    Već 2022. godine petina ukupnog izvoza Srbije dolazila je iz automobilske industrije. Njemačke kompanije sve češće hvale produktivnost, znanje i posvećenost lokalne radne snage.

    ZF je 2023. godine otvorio i razvojni centar u Novom Sadu sa 150 inženjera koji rade na električnim pogonima nove generacije, čime se istraživanje i razvoj sve više premještaju iz Njemačke u Srbiju.

    Kompromis između uštede troškova, finansijskih podsticaja i dugoročnog planiranja trenutno navodi njemačke poslovne lidere da daju prednost istočnoj Evropi u odnosu na Njemačku, zaključuje “Berliner cajtung”.

  • Kalas: Ukrajina bi mogla da napravi značajne teritorijalne ustupke

    Kalas: Ukrajina bi mogla da napravi značajne teritorijalne ustupke

    Kijev bi mogao da napravi značajne teritorijalne ustupke na pregovorima sa Moskvom u zamjenu za bezbjednosne garancije, izjavila je šef evropske diplomatije Kaja Kalas.

    – Ako Ukrajinci prave veoma teške ustupke, to čine zarad mira za ostatak Ukrajine. I onda bi trebalo da bude apsolutno jasno da mir za ostatak Ukrajine postoji i Amerikanci bi trebalo to da uzmu u obzir – rekla je Kalasova prije sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

  • Peking spreman da jača stratešku saradnju sa Moskvom; Potrebno obnavljanje Sporazuma START

    Peking spreman da jača stratešku saradnju sa Moskvom; Potrebno obnavljanje Sporazuma START

    Kina je spremna da ojača stratešku saradnju sa Rusijom i međusobno se podržava po pitanjima koja se tiču njihovih glavnih interesa, izjavio je portparol kineskog Ministarstva odbrane Đijang Bin na konferenciji za medije.

    – Kina će sarađivati sa Rusijom na daljem jačanju strateške koordinacije i obogaćivanju sadržaja saradnje, kao i na pružanju čvrste međusobne podrške po pitanjima koja se tiču najvažnijih interesa i ključnih zabrinutosti za obe strane – rekao je portparol.

    Govoreći o obnovi Sporazuma o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (Novi START), kineski diplomata je napomenuo da bi Moskva i Vašington trebalo da obnove realizaciju ovog Sporazuma.

    – Rusija i SAD, kao dvije zemlje sa najvećim nuklearnim arsenalom, moraju savjesno da ispunjavaju svoje posebne i prioritetne obaveze u pogledu nuklearnog razoružanja, obnove poštovanje Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja i razgovaraju o daljim koracima – rekao je Đijang Bin, odgovarajući na zahtev Sputnjika da prokomentariše Novi sporazum START.

    Peking poziva strane u sukobu u Ukrajini da poštuju tri principa deeskalacije

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun je, sa svoje strane, izjavio da Kina poziva sve strane u sukobu u Ukrajini da se strogo pridržavaju tri principa kako bi se deeskalirala situacija i spriječila eskalacija.

    – Kineska strana poziva sve strane da se pridržavaju tri principa. Bojno polje ne smije da se širi, borbena dejstva ne smiju da eskaliraju, a strane ne smiju da raspiruju plamen sukoba – istakao je on.

  • Mazalica: Crnadak od ministra inostranih poslova spao na to da se nudi za šefa predstavništva sarajevske čaršije u Srpskoj

    Mazalica: Crnadak od ministra inostranih poslova spao na to da se nudi za šefa predstavništva sarajevske čaršije u Srpskoj

    Igor Crnadak još jednom pokazuje da je od ministra inostranih poslova spao na to da se nudi za šefa predstavništva sarajevske čaršije u Republici Srpskoj, istakao je šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica.

    Mazalica je konstatovao da bi svaki čovjek u Republici Srpskoj trebao da bude ponosan na to da se njegovo rukovodstvo susreće sa državnim vrhom neke suverene i međunarodno priznate države, kao što je Izrael, ali i Rusija, Mađarska….

    On je ukazao da samo Crnadak obezvređuje posjetu /vršioca dužnosti predsjednika Republike Ane/ Trišić Babić i /predsjednika SNSD-a Milorada/ Dodika rukovodstvu Izraela, i susrete sa predsjednikom i premijerom ove države.

    – Razumijemo frustracije Elmedina Konakovića i sarajevske političke kotline, iako bi i njima trebalo da bude drago da bilo ko iz BiH ostvaruje što više kontakata na međunarodnom nivou, ali Crnadak, koji sjedi u jednoj od institucija Republike Srpske, da pokušava obezvrijediti kontakte naših institucija sa predsjednikom i premijerom Izraela, to ne mogu dokučiti, naravno ako uključim razum, logiku i smisao -naglasio je Mazalica.

    Očigledno je da su ti uređaji u Crnatkovom mišljenju isključeni toliko, kaže Mazalica za Srnu, da mi se čini nekad da njegovim nalozima na društvenim mrežama upravlja neki drugi administrator, na primjer iz političkog Sarajeva ili iz neke od stranih ambasada u najboljem slučaju.

  • Kalas: Ne mogu da zamislim da zemlje EU stvaraju posebnu evropsku vojsku

    Kalas: Ne mogu da zamislim da zemlje EU stvaraju posebnu evropsku vojsku

    Visoka predstavnica za spoljnu politiku Evropske unije Kaja Kalas izjavila je danas, 29. januara, da ne može da zamisli da zemlje EU stvaraju posebnu vojsku, na šta je nedavno pozvao evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus.

    “Svaka evropska zemlja ima vojsku, a vojske 23 zemlje su takođe dio strukture NATO-a, tako da ne mogu da zamislim da će zemlje stvoriti posebnu ‘evropsku vojsku’. Dakle, to moraju biti vojske koje već postoje, pa moramo vidjeti kako to funkcioniše u praksi”, rekla je Kalas novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova, prenosi Rojters.

    Komesar Evropske unije za odbranu Andrijus Kubilijus izjavio je početkom januara da bi EU trebalo da razmotri uspostavljanje stalne vojske od 100.000 vojnika, i temeljnu reformu političkih procesa koji upravljaju odbranom.

    “Razumljivo je da u vojsci morate imati veoma razumljiv lanac komandovanja tako da kada se nešto desi, bude jasno ko kome izdaje naređenja. Ako stvorimo paralelne strukture, to će samo zamutiti sliku”, dodala je Kalas.

    Ranije ove nedjelje, generalni sekretar NATO-a Mark Rute odbacio je pozive nekih vodećih evropskih političara za formiranjem odvojene evropske vojske, zbog pojačanih tenzija oko Grenlanda, odnosno interesovanja američkog predsjednika Donalda Trampa da Sjedinjene Američke Države pripoje to arktičko ostrvo, koje je danska autonomna teritorija.

  • Građani na udaru poskupljenja

    Građani na udaru poskupljenja

    Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odgađanja, hitno analizira i koriguje cijene osnovnih proizvoda i usluga koje su neopravdano povećane u posljednja tri mjeseca.

    Identičnog su stava i u udruženjima za zaštitu potrošača, odakle poručuju da su građani na udaru konstantnih poskupljenja, te da im se mora stati na kraj.

    Podsjetimo, nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalija u gradovima širom Republike Srpske, na red je došao hljeb.

    Građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati.

    Šta je moguće uraditi

    Stručnjaci kažu da ograničavanje marži, kojem smo ranije svjedočili, može samo djelimično, ali nedovoljno, uticati na to da se cijene smanje.

    Ekonomista Milenko Stanić pojašnjava da je nekoliko pravaca u kojim bi Vlada mogla djelovati, poput, recimo, povećanja konkurencije koja bi “rušila” cijene, jer su one previsoke u situacijama kada postoje monopolisti na tržištu.

    “Mi nemamo snažnu konkurenciju i to jeste veliki problem. Trebalo bi raditi na jačanju konkurencije, kroz podsticaje”, kaže Stanić.

    Država, dodaje, može uticati i na niz drugih faktora, poput poreza i doprinosa, koji se ugrađuju u cijenu.

    “Prva mjera i ujedno najvažnija je svakako da imamo domaću proizvodnju tako da tu trebaju jači podsticaji. Veća ponuda na tržištu bi obarala visoke cijene”, naglašava Stanić.

    Na naše podsjećanje da bi ove ili naredne godine s radom trebalo da počnu marketi poznatog njemačkog trgovačkog lanca te pitanje hoće li to povećati konkurenciju, Stanić ocjenjuje da hoće.

    “Oni imaju širok asortiman i niske cijene. Oni mogu da djeluju pozitivno s aspekta ponude jeftinijih proizvoda. U ovoj monopolskoj poziciji, otvaranje novih trgovačkih lanaca treba da bude pozitivan pomak. Problem je što i taj trgovački lanac, kao i većina drugih koji su u vlasništvu inostranih investitora, protežiraju proizvode iz njihovih zemalja. Oni prodaju svoje proizvode na našem tržištu”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

    Zahtijevaju efikasne mjere

    Savez sindikata Republike Srpske upozorava i izražava duboku i ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog i nekontrolisanog rasta cijena, posebno osnovnih životnih namirnica, usluga i komunalija, što, kako su naveli, direktno ugrožava životni standard radnika, penzionera i građana Republike Srpske.

    Stoga Savez sindikata Republike Srpske zahtijeva da Vlada Republike Srpske, bez odgađanja, preduzme konkretne i efikasne mjere i korake u cilju zaustavljanja rasta cijena i zaštite životnog standarda radnika.

    Između ostalog, od Vlade Republike Srpske traže i da uvede jasna, obavezujuća i kontrolisana ograničenja trgovačkih marži na osnovne životne namirnice i ključne usluge. Zatraženo je od Vlade i da uspostavi efikasan i transparentan sistem kontrole formiranja cijena na tržištu. Traže i da se obezbijedi kontinuiran i pojačan rad inspekcijskih organa, uz javno objavljivanje rezultata izvršenih kontrola.

    Zatražili su i da se značajno povećaju novčane kazne i dosljedno sankcionišu svi subjekti koji neopravdano i spekulativno podižu cijene.

    “Republika Srpska se danas suočava sa društveno neprihvatljivom situacijom u kojoj cijene osnovnih životnih namirnica i proizvoda neophodnih za svakodnevni život domaćinstva u Republici Srpskoj, u pojedinim slučajevima dostižu, pa čak i premašuju cijene u zemljama Evropske unije, dok su plate radnika značajno niže”, naveli su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

    Najave novih poskupljenja

    Istovremeno, kako podsjećaju, javnost se gotovo svakodnevno suočava sa najavama novih poskupljenja koja se najčešće pravdaju takozvanom “slobodom tržišta”, bez ikakve stvarne kontrole, analize opravdanosti i odgovornosti prema radnicima i građanima Republike Srpske, te jasne institucionalne reakcije.

    Savez sindikata Republike Srpske, kako dodaju, stalno je upozoravao na to da povećanje plata neće postići očekivani efekat, ukoliko istovremeno ne postoji efikasna kontrola rasta cijena. Održali su, dodaju, i nekoliko sastanaka sa resornim ministarstvom, ali konkretnih rezultata nije bilo.

    “Očuvanje životnog standarda i kupovne moći radnika nije pitanje dobre volje, već zakonska, društvena i moralna obaveza institucija, a posebno Vlade Republike Srpske. Bez hitne intervencije, Republika Srpska može ući u zonu socijalne nestabilnosti i nastavka trenda odlaska radne snage iz Republike Srpske, što može ostaviti dugoročne i teško popravljive posljedice po ekonomiju i društvo u cjelini”, navode iz Saveza.

    “Očekujemo da Vlada RS u najkraćem roku ponudi konkretna i djelotvorna rješenja, jasne mjere i precizne rokove u cilju zaštite životnog standarda radnika i svih građana Republike Srpske. Ukoliko izostane blagovremena i efikasna reakcija, Savez sindikata Republike Srpske će, u skladu sa svojom ulogom i odgovornošću, preduzimati dalje korake u zaštiti prava i interesa radnika”, poručuju iz Saveza.

    Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da već godinama na sceni imamo divljanje cijena te da je za mjerama trebalo posegnuti odavno.

    “Osnovne životne namirnice stalno poskupljuju. Mislim da je zaista vrijeme da se održi i tematska sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, da se stane na kraj nekorektnim povećanjima cijena koja se dešavaju unazad nekoliko godina”, rekla je Marićeva za “Nezavisne novine”.

  • Tramp: Sljedeći američki napad na Iran biće „daleko gori“

    Tramp: Sljedeći američki napad na Iran biće „daleko gori“

    Američki predsjednik Donald Tramp razmatra novu veliku vojnu akciju protiv Irana nakon što preliminarni razgovori Vašingtona i Teherana o ograničavanju iranskog nuklearnog i raketnog programa nisu donijeli napredak.

    Tramp je upozorio da će sljedeći američki napad biti „daleko gori“ od udara izvedenih prošlog ljeta na iranska nuklearna postrojenja.

    Sinoć su SAD i Iran razmijenili poruke, preko omanskih diplomata, kao i direktno između Trampovog izaslanika Stiva Vitkofa i iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, u pokušaju da se spriječi američki napad.

    Iako se kratko razgovaralo o mogućem sastanku uživo, do njega nije došlo, a ozbiljni direktni pregovori u međuvremenu nisu nastavljeni.

    Prema izvorima, Tramp razmatra vazdušne udare na iranske lidere i bezbjednosne zvaničnike, kao i nove napade na nuklearna postrojenja. Američke vojne opcije proširene su dolaskom udarne grupe nosača aviona USS „Abraham Linkoln“ u Indijski okean.

    Američki predsjednik je u srijedu objavio poruku u kojoj zahtijeva da Iran sjedne za pregovarački sto kako bi se postigao „pošten i pravedan dogovor bez nuklearnog oružja“. Upozorio je da će sljedeći američki napad na tu zemlju „biti daleko gori“ od onog izvedenog prošlog ljeta, kada je američka vojska napala tri iranska nuklearna postrojenja.

    Opcije koje Tramp sada razmatra uključuju američke vazdušne udare usmjerene na iranske lidere i bezbjednosne zvaničnike za koje se vjeruje da su odgovorni za ubistva, kao i napade na iranska nuklearna postrojenja i državne institucije, navode izvori. Tramp još nije donio konačnu odluku o daljim koracima, ali smatra da su mu se vojne opcije proširile u odnosu na ranije ovog mjeseca, sada kada se u regionu nalazi američka udarna grupa nosača aviona.

    Nije jasno zašto je Tramp u međuvremenu ponovo usmjerio fokus na iranski nuklearni program, za koji je prošlog ljeta rekao da je američkim udarima uništen.

    Međutim, prema osobi upoznatoj s nedavnim američkim obavještajnim podacima, Iran pokušava obnoviti svoja nuklearna postrojenja još dublje pod zemljom, te se već dugo opire američkom pritisku da zaustavi obogaćivanje uranijuma. Režim je takođe zabranio UN-ovoj nuklearnoj nadzornoj agenciji inspekcije svojih nuklearnih objekata, navodi CNN.

    Iranski ministar spoljnih poslova Aragči upozorio je u srijedu da su oružane snage te zemlje u potpunosti spremne da „odmah i snažno“ odgovore na svaku agresiju na teritoriju, vazdušni prostor ili vode Irana.

    Ali Šamkani, visoki savjetnik vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija, takođe je odgovorio na Trampove izjave, odbacivši ideju o „ograničenom udaru“ kao „iluziju“ i upozorivši da bi svaka američka vojna akcija označila početak rata.

    Bivši visoki bezbjednosni zvaničnik rekao je da bi svaka „agresija protiv Irana izazvala trenutni i neviđeni“ odgovor, usmjeren ne samo na agresora već i na „sve njegove saveznike i srce Tel Aviva“.