VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sve je palo u vodu: Neće biti dogovora

    Sve je palo u vodu: Neće biti dogovora

    Belgija se usprotivila predlogu Evropske komisije za deblokiranje kredita Ukrajini od 210 milijardi evra finansiranog zamrznutom ruskom imovinom i uništila nade EU za dogovor do samita lidera.

    Dva dana pre samita u četvrtak, Komisija je uložila poslednji napor da ubedi zemlje članice EU da podrže kredit kako bi se milijarde evra iz ruskih rezervi koje se drže u banci Evroklir u Briselu mogle osloboditi za podršku ratom razorenoj ekonomiji Kijeva.

    27 izaslanika EU nastaviće razgovore o šemi kasnije u utorak, dok su razgovori o okončanju skoro četvorogodišnjeg ruskog rata u Ukrajini postigli izvestan napredak tokom sastanka zapadnih lidera i američkih izaslanika u Berlinu u ponedeljak.

    Nakon višednevnih pregovora o imovini, Komisija je u ponedeljak predložila pravne izmene svog predloga kako bi se obezbedila politička podrška Belgije.

    Dala je pravne garancije da bi, u svakom scenariju, Belgija mogla da iskoristi čak 210 milijardi evra ako se suoči s pravnim zahtevima ili s odmazdom Rusije, prema najnovijem tekstu u koji je briselski portal Politiko imao uvid. Takođe je navedeno da Ukrajini ne treba davati novac pre nego što zemlje EU pruže finansijske garancije koje pokrivaju najmanje 50 procenata isplate.

    Komisija je takođe naložila svim zemljama EU da prekinu svoje bilateralne investicione sporazume s Rusijom kako bi se osiguralo da Belgija ne bude ostavljena sama da se nosi s odmazdom Moskve.

    “Neće biti dogovora”

    Ipak, vlada premijera Barta de Vevera nije ubeđena.

    Belgija je tokom sastanka ambasadora EU u ponedeljak uveče objavila da uveravanja nisu bila dovoljna, rekle su četiri diplomate EU za Politiko.

    “Neće biti dogovora do Evropskog saveta”, rekao je diplomata EU koji je dobio anonimnost da bi slobodno govorio.

    Belgijska vlada se uzdržava od korišćenja ruske imovine zbog straha da će biti odgovorna za vraćanje punog iznosa ako Rusija pokuša da vrati novac. Ali u dodatnoj komplikaciji, četiri druge zemlje – Italija, Malta, Bugarska i Češka – podržale su zahtev Belgije da se istraži alternativno finansiranje za Ukrajinu, kao što je zajednički dug.

    Pariz “neutralan”

    Dok Francuska i dalje javno podržava plan zamrznute imovine – ministar za Evropu te zemlje Benžamin Hadad rekao je u utorak u Briselu da Pariz to podržava – osoba bliska francuskom predsedniku Emanuelu Makronu rekla je da je Pariz “neutralan” u pogledu toga treba li Evropa da iskoristi milijarde Moskve ili da se okrene evroobveznicama kako bi sprečila bankrot Ukrajine.

    Pristalice šeme – poput Nemačke – insistiraju da ne postoji stvarna alternativa korišćenju ruske imovine. Kažu da zajednički dug nije izvodljiv jer zahteva jednoglasnost – što znači da bi mađarski premijer Viktor Orban, koji je dugo bio skeptičan prema podršci Ukrajini, mogao da blokira inicijativu.

    “Nemojmo se zavaravati. Ako u tome ne uspemo, sposobnost Evropske unije da deluje biće ozbiljno oštećena godinama, ako ne i duže”, rekao je nemački kancelar Fridrih Merc u ponedeljak.

    Ali to nije ubedljivo za sve zemlje EU. Kritičari tvrde da Nemačka insistira na korišćenju ruske imovine jer je ideološki protiv zajedničkog duga EU.

    “Narativ je da je Mađarska protiv zajedničkog duga (za Ukrajinu). Realnost je da su štedljivci protiv zajedničkog duga”, rekao je jedan diplomata EU.

  • Banjaluka planira zabraniti korištenje uglja, u pripremi katastar zagađivača

    Banjaluka planira zabraniti korištenje uglja, u pripremi katastar zagađivača

    Banjaluka zajedno sa međunarodnom organizacijom radi na projektu katastra zagađivača kako bi se dobila jasna evidencija o tome šta i u kojem procentu utiče na zagađenje vazduha, a kao jedna od mjera za naredne godine jeste zabrana korištenja uglja.

    Poručila je to Milada Šukalo, projekt menadžer, navodeći da je Grad i do sada preduzimao određene mjere, te pokušavao da utiče na rješavanje ovog problema.

    “Ono što evidentno znamo jeste da jedan od najvećih izazova predstavljaju individualna ložišta, kojih naš grad ima više od 45.000”, navela je ona, dodajući da su inicijative za rješavanje problema spremne te da očekuju od Skupštine grada da one budu i usvojene.

    “Radi se, prije svega, o dugoročnom planu za naredne tri do pet godina. Naša želja je da uvedemo mjeru po kojoj će sva privatna ložišta morati da imaju filtere na svojim dimnjacima, a pored toga Grad će planirati i određene subvencije, kroz koje ćemo omogućiti ovakvu mjeru onima koji nisu u mogućnosti da sami finansiraju takve filtere”, istakla je ona, navodeći da će se pooštriti i inspekcijski nadzor, te dodala:

    “Ono što ćemo raditi i što je mjera koju planiramo da uvedemo u narednih pet godina jeste zabrana korištenja uglja”.

    Jedna od mjera koja će biti predložena Skupštini grada biće i strategija urbane mobilnosti.

    “To je nešto na čemu radimo trenutno, ali i na čemu smo radili u proteklom periodu. Kroz strategiju urbane mobilnosti planiramo uvođenje značajnog procenta električnih autobusa u javni prevoz. Dodatno, pripremili smo inicijativu prema republičkim vlastima za promjenu procedura tehničkih pregleda automobila, koji moraju biti pooštreni. Takođe, povećaćemo broj javnih bicikala – uvešćemo deset novih punktova i dodatno promovisati naš ‘BL bajk'”, navela je ona.

  • Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH stavlja Trgovsku goru na dnevni red

    Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH stavlja Trgovsku goru na dnevni red

    Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović već je preduzeo određene aktivnosti nakon odluke hrvatskog Sabora o izgradnji nuklearnog odlagališta na lokalitetu Trgovske gore, izjavio je Srni šef Kabineta Dušan Petrović.

    Na pitanje šta namjerava Predsjedništvo BiH da preduzme nakon ove odluke Sabora, Petrović je rekao Srni da će Kabinet srpskog člana Predsjedništva zatražiti od predsjedavajućeg Predsjedništva Željka Komšića da se ova tačka stavi na dnevni red i razmatra na prvoj narednoj sjednici Predsjedništva.

    “Kabinet srpskog člana Predsjedništva nema nikakvu dilemu u vezi sa ovim pitanjem i ako ne postoji drugi način spremni smo i da tužimo Hrvatsku i nadamo se da ćemo za to imati saglasnost druga dva člana Predsjedništva”, naglasio je Petrović.

    “Ne bavimo se ovim prvi put i do sada smo radili na ovom pitanju, pripremali smo ovu tačku, a nakon jučerašnje odluke Sabora, tražimo da se o njoj raspravlja i na narednoj sjednici Predsjedništva. Srpski član Predsjedništva očekuje od ove institucije da zauzme jasan stav, uključujući i onaj o pokretanju tužbe”, istakao je Petrović, prenosi Srna.

    Stoga su, pojasnio je Petrović, prema instrukciji srpskog člana Predsjedništva Željke Cvijanović, u kabinetu pripremili zahtjev predsjedavajućem Komšiću da uvrsti ovu tačku na sljedeću sjednicu Predsjedništva BiH.

  • Savjet ministara povukao sa dnevnog reda tri tačke

    Savjet ministara povukao sa dnevnog reda tri tačke

    Savjet ministara danas je s dnevnog reda povukao Prijedlog odluke o uspostavljanju kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU kao privremenog tijela Savjeta ministara.

    Sa dnevnog reda skinute su i tačke Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH.

    Pred ministrima će se naći Nacrt sporazuma o grantu između Švedske i Savjeta ministara u vezi s programom Institucionalno jačanje za rezultate u rodnoj ravnopravnosti, saopšteno je na veb-stranici Savjeta ministara.

    Na dnevnom redu su i Prijedlog memoranduma o razumijevanju između Savjeta ministara i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, kao i Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2026. godinu.

    Na sjednici bi trebalo da se razmatra Prijedlog odluke o formiranju radnih podgrupa Stalnog koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u BiH i Prijedlog odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određene robe do 31. decembra.

    Ministarstvo bezbjednosti dostavilo je Informacija o stanju u oblasti migracija u BiH u prvih šest mjeseci.

  • Budimir: Svjesni smo prijetnji radikalnih grupa

    Budimir: Svjesni smo prijetnji radikalnih grupa

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir izjavio je Srni da policija Srpske preduzima mjere na zaštiti svih građana i da je svjesna prijetnji od ekstremističkih i vjersko-radikalnih grupa u BiH.

    Budimir je rekao da sada ne postoje informacije i izazovi koji bi mogli biti direktno povezani sa terorističkim napadom u Australiji, ali da je potrebno biti oprezan s obzirom na veliki broj radikalizovanih pojedinaca i grupa u BiH.

    – Mi znamo da u BiH imamo određen broj radikala, a posebno u ovom trenutku kada se vraćaju sa ratišta sa Bliskog istoka. Policija Republike Srpske preduzima mjere da zaštiti sve građane. Svjesni smo prijetnji koje dolaze od tih ekstremističkih i vjersko-radikalnih grupa u BiH – istakao je Budimir.

    Odgovarajući na pitanje da li Srpska treba pojačati mjere bezbjednosti uoči predstojećih praznika s obzirom na nedavni teroristički napad u Australiji na jevrejski praznik Hanuka, Budimir je rekao da za sada nema potrebe za tim, jer je stepen bezbjednosti već ranije podignut povodom praznika.

    – Procjenjivaćemo situaciju i to radimo iz dana u dan. Podignućemo stepen bezbjednosti ako bude bilo potrebno. Za sada nema nikakve potrebe za tim – rekao je Budimir.

    On je istakao da građani Srpske ne treba da brinu i da policija radi svoj posao.

  • Cvijanović: Tvrdnje da vlast u Srpskoj gradi bliže odnose sa Hrvatskom nego sa Srbijom najobičnija podmetanja i besmislice

    Cvijanović: Tvrdnje da vlast u Srpskoj gradi bliže odnose sa Hrvatskom nego sa Srbijom najobičnija podmetanja i besmislice

    Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je Srni da su najobičnija podmetanja i besmislice tvrdnje pojedinih medija da vlast u Republici Srpskoj, kako navode, gradi bliže odnose sa Hrvatskom nego sa Srbijom.

    Upitana da prokomentariše ove medijske napise, kao i da vlast predvođena SNSD-om “toleriše izgradnju odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori”, Cvijanović je rekla za Srnu da je očito da postoji mašinerija koja nastoji produkovati tu temu, ali postoji i zdrav razum koji ima logičan odgovor na ta podmetanja.

    – I šta god ko pričao, Srbija je i najvažniji i najprirodniji oslonac za Republiku Srpsku. Da li to stvarno treba nekome objašnjavati? Upravo su oni koji su na svaki način ili kritikovali ili podmetali klipove da bi spriječili tu saradnju, sad počeli da pričaju kako se Republika Srpska, pod vođstvom SNSD-a tobože okreće Hrvatskoj. To je glupost – poručila je Cvijanović, koja je i potpredsjednica SNSD-a.

    Što se Hrvatske tiče, dodala je Cvijanović, imamo interes da realizujemo infrastrukturne projekte kao što je granični prelaz u Gradišci, zato što je to u interesu naših građana i naše privrede.

    – Kada je riječ o Trgovskoj gori, tu imamo interes da zaštitimo svoje građane. Oba ova pitanja su prvenstveno predmet rada institucija BiH, a ona je pokazala hroničnu nesposobnost da se bavi bilo kojim životnim pitanjem, pogotovo ako se odnosi na teritoriju Republike Srpske, mada nisu sposobne da nešto urade ni u FBiH – istakla je Cvijanović.

    Ona je podsjetila da je političko Sarajevo blokiralo i nekoliko važnih projekata sa Srbijom, opet zato što su oni važni za Republiku Srpsku.

    – A, konačno, i da kažem da je višedimenzionalna glupost teza, koja se nadahnuto plasira od pojedinih kobajagi znalaca, kako je kao “Milorad Dodik ušao u pregovore sa Amerikancima o skidanju sankcija bez konsultacija sa Beogradom”. Glupo je postavljena teza, pa je glupa i sva razrada koju su “dušebrižnici” u vezi s njom razvili – naglasila je Cvijanović.

  • Konaković nije želio uputiti protestnu notu Hrvatskoj jer je “preoštra”?

    Konaković nije želio uputiti protestnu notu Hrvatskoj jer je “preoštra”?

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković mjesecima nije želio proslijediti protestnu notu koju je Republici Hrvatskoj, o slučaju Trgovska Gora, uputio ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, saznaje piše Istraga.ba.

    Tvrde da je Konakovićevo obrazloženje bilo da je nota “preoštra” prema Hrvatskoj, čiji je Sabor u ponedjeljak donio odluku da na granici sa BiH odlaže nuklearni otpad.

    Staša Košarac je u junu uputio protestnu notu hrvatskom Ministarstvu spoljnih i evropskih poslova i Ministarstvu zaštite okoline i zelene tranzicije, sa zahtjevom za hitnu obustavu aktivnosti na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori.

  • Vučić: Dobiće vanredne parlamentarne izbore

    Vučić: Dobiće vanredne parlamentarne izbore

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, 16. decembra, da će parlamentarni izbori biti raspisani prije isteka mandata aktuelnog saziva parlamenta, kao i da će za pet, šest mjeseci biti održani lokalni izbori u više opština u Srbiji.

    “Dobiće vanredne parlamentarne izbore. Pre isteka mandata sadašnjeg saziva parlamenta ići ćemo na te izbore i onda će ljudi imati priliku da ocijene rad svakog od nas”, rekao je Vučić u Palati Srbija, odgovarajući na pitanje novinara.

    Vučić je naveo da će na izborima građani odlučiti “hoćemo li da živimo u pristojnoj i normalnoj Srbiji”.

    “Za mene su izbori relevantni, i naravno istraživanja koje radimo temeljno i ozbiljno. Meni istraživanja ne služe kao nešto u čemu treba da navijam. Morate da znate šta je realnost, morate da se borite, da date sve od sebe”, kazao je Vučić komentarišući istraživanja po kojima se njegov visoki rejting nije promijenio u posljednjih godinu dana, prenosi Tanjug.

    Vučić je istakao da na izborima moraju da se sagledaju “protivnički planovi i programi”, i da se da “bolji plan i program”.

  • Vučić: Očekujemo narednih dana važne vijesti o NIS-u, nećemo čekati do 15. januara

    Vučić: Očekujemo narednih dana važne vijesti o NIS-u, nećemo čekati do 15. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da narednih dana očekuje važne vijesti o NIS-u i da ne vjeruje da će morati da se čeka do 15. januara.

    – Vjerujem da ćemo sljedeće nedelje, u ponedjeljak, utorak, dobiti važne vijesti. Nadam se dobre vijesti za građane Srbije – istakao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara u Palati Srbija.

    On je rekao i da je već 68. dan kako nijedna kap nafte nije protekla Јanaf-om, jer je Hrvatska prekinula dotok nafte, a da u isto vrijeme u Srbiji još niko nije osjetio nikakvu krizu.

    – Ponosan sam na državu Srbiju koja je pokazala kako treba da se ponaša – rekao je Vučić.

    Dodao je da je država pokazala da je sposobna “da rastereti građane”, i da ne prebacuje krivicu na druge.

  • Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Minić: Planirani ukupni prihodi za narednu godinu 8,627 milijardi KM; Sedam ciljeva jačanja Srpske

    Premijer Republike Srpske Savo Minić rekao je da je programom Vlade utvrđeno sedam ciljeva djelovanja koji obuhvataju potvrdu i jačanje Srpske u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.

    – Cilj jeste analiza i priprema reorganizacije institucija Republike Srpske, javnih preduzeća i javne uprave. Takođe, predviđeno je razmatranje uloge pravosudnih institucija Srpske u zaštiti ustavnosti i zakonitosti – rekao je Minić u Narodnoj skupštini Republike Srpske obrazlažući Prijedlog programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine.

    On je istakao da je cilj nastavak saradnje i zajedničkog djelovanja sa organima Srbije u skladu sa Deklaracijom svesrpskog sabora.

    – Cilj Vlade jeste otpočinjanje institucinalne i ekonomske transformacije Republike Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse, tržište i ljudski potencijal – dodao je Minić.

    On je naglasio da utvrđeni pravci podrazumijevaju sedam ciljeva djelovanja – kratkoročnu podršku domaćoj potrošnji, uspostavljanje investicionog registra i jačanje podrške privredi i privatnom sektoru, te podršku izvoznicima.

    – Podrazumijeva se i aktivacija radne snage /mladi, žene i penzioneri/, formiranje fonda dječije štednje, zatim zakonodavni paket za samoodrživost i upravljanje podacima kao faktor ekonomskog rasta – rekao je Minić.

    NASTAVAK RASTA PRIVREDNE AKTIVNOSTI

    Minić izjavio je da se u 2026. godini očekuje nastavak rasta privredne aktivnosti vođen domaćom tražnjom i investicijama, uz blagi pozitivan doprinos spoljnotrgovinske razmjene.

    Minić je istakao da projektovane stope privrednog rasta Republike Srpske u periodu od 2026. do 2028. godine iznose 2,6 odsto, 2,9 odsto i 3,1 odsto.

    On je ukazao i na to da je poznato da će u 2026. godini najniža neto plata u Republici Srpskoj iznositi 1.000 KM, te da će najniže neto plate u zavisnosti od stepena stručne spreme potrebne za obavljanje određenog posla iznositi od 1.050 KM do 1.450 KM.

    – Stabilno tržište rada, uz rast zaposlenih i blago povećanje plata, omogućiće rast raspoloživog dohotka, što će uz pozitivan doprinos potrošnje države održati domaću potrošnju – poručio je Minić.

    Minić je ukazao i na to da se očekuje da će realizacija najavljenih investicija u energetske projekte, putnu infrastrukturu, zdravstvo i poljoprivredu pozitivno uticati na rast.

    – Rast domaće potrošnje i investicija posljedično će uticati na povećanje uvoza, dok će očekivani oporavak spoljne tražnje, povećanje izvoza usluga, te potencijalno otvaranje novih kanala prodaje omogućiti rast izvozno orijentisane proizvodnje i ukupnog izvoza. Veći rast izvoza u odnosu na rast uvoza za rezultat će imati blago pozitivan doprinos rastu BDP-a – ocijenio je Minić.

    Prema njegovim riječima, fiskalna politika Vlade Srpske ima za cilj održavanje kontrolisanog fiskalnog deficita na nivou manjem od tri odsto BDP-a, te zadržavanje javnog duga ispod 60 odsto BDP-a.

    Premijer Srpske je naveo i da je tržište rada zadržalo stabilnost uprkos izazovima kojima je bilo izloženo u prethodnom periodu.

    – Stabilna kretanja na tržištu rada rezultat su kontinuiranog rada na poboljšavanju uslova rada, unapređivanju institucija tržišta rada, te podsticanju zapošljavanja – poručio je Minić.

    PLANIRAN NIZ MЈERA ZA EKONOMSKU TRANSFORMACIЈU SRPSKE

    Minić je istakao je danas da Vlada planira preduzimanje niza mjera da bi bilo ojačano ekonomsko upravljanje i ostvarena održiva konvergencija, ekonomski rast i zapošljavanje.

    – Vlada ovo planira, ako se ima u vidu da je jedan od utvrđenih ciljeva djelovanja institucionalna i ekonomska transformacija Srpske ka samoodrživoj, fiskalno stabilnoj i razvojno orijentisanoj zajednici sa snažnim osloncem na domaće resurse – rekao je Minić.

    On je naglasio da su aktivnosti na izradi ovog programa započete nakon smjernica Evropske komisije za programe ekonomskih reformi zemalja kandidata za članstvo u EU.

    – Opredjeljenje Vlade Republike Srpske jeste da sve politike koje sprovodi zajednički radi sa poslovnom zajednicom i sindikatom – dodao je Minić.

    Prema njegovim riječima, Vlada je koordinisala aktivnosti u Republici Srpskoj koje se odnose na Plan reformi u BiH za sprovođenje plana rasta za zapadni Balkan.

    – Vlada je zadužila ministarstva i institucije Republike Srpske da se uključe u realizaciju aktivnosti iz Reformske agende isključivo koje su u skladu sa ustavnim ovlaštenjima i nadležnostima institucija na svim nivoima vlasti – naveo je Minić.

    On kaže da su Prijedlogom programa ekonomskih reformi Srpske od 2026. do 2028. godine obuhvaćene sve aktivnosti koje su do sada sprovedene, da su definisane 23 mjere, predočen prikaz stanja u oblasti sturkturnih reformi, a određeni su i dalji pravci ekonomske politike i sprovođenja socioekonomskih reformi u Srpskoj.

    PLANIRANI UKUPNI PRIHODI ZA NAREDNU GODINU 8,627 MILIЈARDI KM

    Minić je izjavio da su u 2026. godini planirani ukupni prihodi od 8,6 milijardi KM, što je više za 319,7 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na ukupne prihode u revidiranom budžetu za 2025. godinu.

    Minić je istakao da se u periodu 2026‒2028. godine projektovano učešće ukupnih prihoda u BDP-u kreće od 43,2 odsto do 40,3 odsto, dok se učešće potrošnje u BDP-u smanjuje bržim tempom i kreće se od 46,1 odsto do 42,4 odsto.

    – Tako se budžetski deficit postepeno smanjuje sa 2,9 odsto BDP-a u 2026. godini na 2,8 odsto BDP-a u 2027. godini i 2,1 odsto BDP-a u 2028. godini – rekao je Minić.

    On je dodao da je značajan rast planiran kod prihoda od indirektnih poreza u iznosu od 3,2 milijarde KM i veći su za 120,6 miliona KM ili 3,8 odsto u odnosu na budžet za 2025. godinu.

    – Procjena prihoda od indirektnih poreza za 2026. godinu zasniva se na procjeni kretanja osnovnih makroekonomskih pokazatelja za 2026. godinu, procjeni spoljnog duga, usvojenim iznosima koji se izdvajaju za budžet zajedničkih institucija BiH i trendovima u naplati prihoda od indirektnih poreza – pojasnio je Minić.

    Prihodi od poreza na dohodak planirani su u iznosu od 553,5 miliona za 2026. godinu, što predstavlja uvećanje za 22,2 miliona KM, odnosno 4,2 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2025. godinu.

    Prihodi od doprinosa planirani su u iznosu od 3,1 milijarde KM, što je za 156,3 miliona KM ili 5,2 odsto više u odnosu na za 2025. godinu.

    – Ostali prihodi planirani su u iznosu od 789,3 miliona KM, što je za 7,6 miliona KM ili jedan odsto više u odnosu na 2025. godinu. Takođe, projekcija ovih prihoda je usklađena sa dosadašnjim trendovima u naplati i očekivanim privrednim kretanjima – naglasio je Minić.