Autor: INFO

  • Amidžić o Konakovićevoj “šali”

    Amidžić o Konakovićevoj “šali”

    Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara, Srđan Amidžić za RTRS, komentarisao je nedavnu izjavu ministra spoljnih poslova, Elmedina Konakovića koji je rekao da se “šalio” kada je na Savjetu ministara kazao da je njegovo ministarstvo angažovalo lobističku kuću u SAD-u, rečenicom “Nije majka klela što se kockao, nego što se vadio” – te istakao da je to situacija u ovom konkretnom slučaju.

    – Mogu samo da budem zahvalan kolegi Konakoviću, jer je on pokazao da BiH, nažalost, nerijetko izgleda kao šala od države. Ali oni koji se ozbiljno bave ovim poslom, ne bi smjeli da se ponašaju tako – nagasio je Amidžić.

    Dodaje da je najmanji problem to što je Konaković rekao da se samo “šalio”.

    – Problem je što je napravio poreski prekršaj, a na osnovu tog prekršaja nastaju i posljedice, odnosno obaveze plaćanja poreza koji se vezuju za taj ugovor. Taj ugovor sam po sebi predstavlja oporeziv predmet, i tim pitanjem se bave nadležne institucije. On je govorio o lobiranju, a riječ je o jednoj renomiranoj lobističkoj kući. To je objavljeno u svim medijima u vezi sa BiH – rekao je Amidžić.

    Navodi da sadašnja dešavanja pokazuju koliko je bilo uspješno lobiranje u Federaciji BiH, a koliko u Republici Srpskoj.

    – Drago mi je da u BiH, kada govorimo o realnostima, sve veći broj sagovornika koji predstavljaju te strane sile, prepoznaju ko se zaista “šali” sa BiH, a ko ozbiljno pristupa onome što se zove Dejtonska BiH – zaključio je Amidžić.

  • Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    Najavljene pojačane kontrole tržišta peleta u Republici Srpskoj, građani se žale na cijene

    U narednom periodu biće pojačane kontrole tržišta peleta sa ciljem otkrivanja eventualnih nepravilnosti i špekulativnog formiranja cijena, poručeno je danas, 20. oktobra, nakon sastanka Denisa Šulića, ministar trgovine i turizma Srpske sa predstavnicima Asocijacije proizvođača peleta u BiH.

    Na sastanku, kojem je prisustvovala i pomoćnica ministra za trgovinu Dušanka Tegeltija, istaknuto je da je Ministarstvo u proteklom periodu zaprimilo veći broj pritužbi građana zbog otežane dostupnosti i, kako navode, neopravdano visokih cijena peleta.

    Šulić je poručio da će svi privredni subjekti koji budu kršili propise biti sankcionisani u skladu sa zakonom, naglašavajući da je cilj osiguranje stabilnog snabdijevanja i fer uslova za sve učesnike na tržištu, kako kupaca, tako i proizvođača koji posluju u skladu sa zakonom.

    Predstavnici Asocijacije istakli su da su u sklopu analiza, takođe, evidentirali poremećaje na tržištu peleta, ali da navedeni problemi ne dolaze od strane proizvođača peleta već pojedinih preprodavaca koji ovim aktivnostima nanose štetu poslovanju i ugledu proizvođača.

    Naglasili su da proizvođači peleta imaju dobre odnose i saradnju sa domaćim kupcima, ističući da će sve prethodne narudžbe kupcima biti isporučene po dogovorenim i utvrđenim cijenama.

    Govoreći o špekulativnim cijenama, iz Asocijacije su pozdravili najavljene inspekcijske kontrole, ističući da iste neće koristiti samo zaštiti potrošača, već i proizvođača od nelojalne konkurencije.

  • Od Nove godine bez tranzita ruskog gasa preko EU

    Od Nove godine bez tranzita ruskog gasa preko EU

    Savjet EU usvojio je zabranu tranzita ruskog gasa preko Evropske unije u druge zemlje počev od 1. januara 2026. godine, piše Sputnjik.

    Očekuje se da će novi 19. paket evropskih antiruskih sankcija, o kojima se trenutno pregovara, uključivati i mjere protiv ruskog energetskog sektora, posebno zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Rusije u EU od početka 2027. godine.

    Istovremeno, Evropska komisija promoviše ideju o uvođenju carina na rusku naftu koja se transportuje cjevovodom Družba do Mađarske i Slovačke.

    Bivši italijanski premijer i bivši predsjednik ECB-a Mario Dragi, u izvještaju pripremljenom za predsjednika Evropske komisije krajem 2024. godine, naveo je da se energetsko tržište EU, uprkos optimističnim izjavama Evropske komisije o prevazilaženju energetske krize i uspješnoj zamjeni ruskih izvora energije, suočava sa fundamentalnim problemima, nestašicom prirodnih resursa, a cijene prirodnog gasa u EU su četiri do pet puta veće nego u SAD .

    Rusija je više puta izjavila da je Zapad napravio ozbiljnu grešku odbijajući da kupuje energetske resurse od Rusije, što će dovesti do nove, intenzivnije zavisnosti zbog viših cena.

    Moskva je primijetila da oni koji su odbili i dalje kupuju po višim cijenama preko posrednika, pišu RIA Novosti.

  • SIPA od MIP BiH traži dokumentaciju zbog internih premještaja i preuzimanja osoba iz drugih institucija

    SIPA od MIP BiH traži dokumentaciju zbog internih premještaja i preuzimanja osoba iz drugih institucija

    Tužilaštvo BiH formiralo je još jedan predmet protiv ministra spoljnjih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedina Konakovića.

    aime, predmet je uslijedio nakon anonimne prijave o internim premještajima i preuzimanjima osoba iz drugih institucija i sa drugih nivoa vlasti u Ministarstvo spoljnjih poslova BiH otkako je Konaković na čelu MIP.

    Tako je u MIP 14. oktobra zaprimljen zahtjev SIPA kojim se od MIP BiH traži dostavljanje ovjerenih kopija dokumentacije (rješenja, sporazumi i drugo) ovjereno pečatom i potpisom, a koja se odnosi na preuzimanje lica iz drugih institucija i sa drugih nivoa vlasti.

    SIPA je od Ministarstva zatražila da se ovjerena dokumentacija dostavi u što kraćem roku. Kako se navodi u dopisu SIPA, Tužilaštvo BiH ima formiran predmet T 20 0 KTK 0026740 25.

    Ministar Elmedin Konaković u subotu je potvrdio da je u svojstvu svjedoka bio u Tužilaštvu BiH, a u vezi lobiranja u Sjedinjenim Američkim Državama. Kako je rekao on se “samo šalio” na Savjetu ministara BiH da je potpisao ugovor o lobiranju.

    No, Istraga.ba objavila je ugovor na kojem je potpis Elmedina Konakovića.

    – Pozvali su me u Tužilaštvo BiH prije mjesec dana u svojstvu svjedoka. Nisam znao o kojem predmetu je riječ. Kada sam došao korektna je bila tužiteljka i njena istražiteljka. Kažu mi, je li ovo Vaša izjava na Klixu kada sam rekao da je Kajganić (glavni državni tužilac op.a.) otvorio istragu protiv mene lično zato što sam se šalio na Savjetu ministara BiH da lobiranje u Americi ide preko MIP BiH, da sam ja lično potpisao taj ugovor. To je nemoguće jer nemam tu poziciju. Bilo bi nezakonito da jesam – rekao je Konaković u subotu naveče.

    Da li je Konaković dao lažni iskaz utvrdiće istražni organi, prenosi Avaz.

  • Orban: Sastanak Putina i Trampa ima egzistencijalni značaj za Mađarsku

    Orban: Sastanak Putina i Trampa ima egzistencijalni značaj za Mađarsku

    Sastanak predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, u Budimpešti imaće egzistencijalni značaj za Mađarsku, jer bi mogao da okonča sukob u Ukrajini, koji smeta normalnom razvoju mađarske ekonomije, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban, komentarišući pripreme za rusko-američki samit.

    – Za tri godine rusko-ukrajinskog rata Mađarska je izgubila 9,1 bilion forinti (23,4 milijarde evra). To znači da su gubici po porodici iznosili više od dva miliona forinti (oko 5.000 evra) – napisao je Orban na društvenim mrežama.

    On je napomenuo da su cijene energenata i gasa porasle, inflacija je skočila, a sankcije oslabile zemlju.

    – Obim trgovine je opao, kamatne stope su porasle, a finansiranje zemlje je postalo skuplje. Ako uspijemo da okončamo rat, sve ovo će prestati. Mađarska ekonomija će konačno odahnuti i moći ćemo da se vratimo na predratni rast. Svi će zarađivati više, čak će i hljeb pojeftiniti – istakao je Orban.

    – Zbog toga uspjeh mirovnog samita u Budimpešti odgovara fundamentalnim egzistencijalnim interesima Mađarske. Hajde da učinimo za njega sve što je u našoj moći – zaključio je Orban.

    Tramp je 16. oktobra, nakon telefonskog razgovora sa Putinom, objavio da su se dogovorili da se uskoro sastanu u Budimpešti.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov rekao je da će Moskva i Vašington “bez odlaganja” početi pripreme za novi sastanak lidera dvije zemlje, koji bi mogao da se održi u mađarskoj prestonici.

    Istovremeno je Orban naložio formiranje organizacionog odbora za pripremu samita, precizirajući da je taj posao počeo u četvrtak uveče.

  • Mijatovićev javni poziv i Nikšićeve prepiske izazivaju buru u Vladi

    Mijatovićev javni poziv i Nikšićeve prepiske izazivaju buru u Vladi

    Dvije potencijalne afere potresaju Vladu Federacije BiH, čiji su glavni akteri premijer Nermin Nikšić i dopremijer Vojin Mijatović, predsjednik i zamjenik predsjednika SDP-a.

    Prva afera vezana je za Vojina Mijatovića i javni poziv vrijedan 1,2 miliona KM, nakon što su vlasnici sarajevske IT kompanije “Bloomteq” podnijeli krivičnu prijavu protiv njega kao ministra razvoja, poduzetništva i obrta. Prijava je formalno podnesena nakon što je Senad Šantić, vlasnik mostarske firme koja je bila dio pobjedničkog konzorcija, u podcastu naveo da je “Mijatović rekao da će za njih raspisati javni poziv” dok su tražili 600 hiljada dolara. Podnosioci prijave smatraju da je ministar obećao raspisivanje javnog poziva kako bi određena firma dobila 1,2 miliona KM.

    Šantić je objasnio: „Sve smo mi to htjeli, da dovedemo Techstars, neovisno o tom javnom pozivu. Razgovarali smo s organizacijama, firmama i Gradom Sarajevom, ali niko nije bio posebno zainteresovan. U jednom trenutku Bojan i kolega Harun imali su sastanak s ministrom Mijatovićem, koji je objasnio kako funkcionira raspisivanje javnog tendera. Nakon toga su oni napravili poziv.“

    Iz firme Bloomteq navode da je 28. aprila, prilikom potpisivanja ugovora s konzorcijem, ministar Mijatović dao izjavu u kojoj je, prema tvrdnjama prijave, „javnim prijetnjama kazao da nema više Srebrenih malina“. Samo sedmicu kasnije, u firmu je stigla porezna inspekcija, koju prijava opisuje kao „specijalni tim za ušutkivanje“. Jedna od firmi iz pobjedničkog konzorcija se povukla nakon objave ovih informacija.

    Posebno sporno je bilo što je javni poziv trajao samo devet dana, od čega šest radnih, iako je bila potrebna obimna dokumentacija. Aplikacije su, prema tvrdnjama, pregledane i na neradni dan.

    Druga potencijalna afera odnosi se na premijera Nermina Nikšića. Portal Istraga.ba objavio je prepisku premijera s v.d. direktorom FUP-a Vahidinom Munjićem, inspektorom FUP-a Muhamedom Ohranovićem i izvršnim direktorom JP Autoceste FBiH Asmirom Dževlanom.

    U prepiskama se, čiji širi kontekst još nije poznat, spominju policijske istrage, tužiteljske odluke i zapošljavanja u javnim preduzećima putem stranačkih linija. Objavljena je korespodencija Ohranovića i Munjića u kojoj se spominje Nikšić, u kontekstu istrage bivše uprave Autocesta FBiH, kao i poruke Munjića i Dževlana koje se odnose na zapošljavanje Munjićevog rođaka u BH Poštu. Ured premijera FBiH je kontaktiran za komentar, koji će biti objavljen po dobijanju odgovora.

  • Vozači u Banjaluci i dalje ne plaćaju parking – evo koliko je ispisano kazni

    Vozači u Banjaluci i dalje ne plaćaju parking – evo koliko je ispisano kazni

    Zbog neplaćanja parkinga u Banjaluci u septembru je izdato 1.012 prekršajnih naloga.

    Potvrđeno je to za “Nezavisne novine” iz Odjeljenja za komunalnu policiju Banjaluka.

     

    Podsjećamo, iz ovog Odjeljenja su krajem avgusta najavili pojačane kontrole naplate parkiranja na svim javnim parkiralištima nakon što je za 1. septembar bio najavljen početak naplate parkinga.

    Pojačane kontrole

    “Pozivamo građane Banjaluke i sve posjetioce da od početka septembra redovno plaćaju korištenje javnih parkinga koji podliježu naplati”, istakli su oni tada.

    Inače, u Banjaluci vozači mjesecima nisu plaćali parking nakon što je Ustavni sud Republike Srpske donio je odluku da Pravilnik o uslovima, načinu korišćenja, organizaciji, načinu naplate i kontrole parkiranja na javnim parkiralištima na kojim je uvedena naplata parkiranja na području Banjaluke nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske, Zakonom o lokalnoj samoupravi i Zakonom o komunalnim djelatnostima.

    Skupština utvrdila nove cijene

    Na sjednici Skupštine grada Banjaluka održanoj 23. juna ove godine odbornici u Skupštini grada Banjaluka dali su saglasnost nadležnoj organizacionoj jedinici na utvrđene cijene parkiranja na javnim parkiralištima na kojima je uvedena naplata na području grada, te je predloženo osnivanje privrednog društva ‘BL parking servis’ d.o.o. Banjaluka, kojem će se povjeriti obavljanje komunalne djelatnosti upravljanja javnim prostorima za parkiranje vozila.

    Tako se od septembra primjenjuju cijene koje su objavljene u julu u Službenom glasniku, a prema kojima sat vremena u zoni nula i jedan košta dvije marke, dok u drugoj iznosi marku.

    Cjelodnevna karta za parkiranje se ne može kupiti za nultu zonu, dok u prvoj košta sedam, a u drugoj pet KM. Sat vremena u javnoj garaži u Aleji Svetog Save blok D naplaćuje se marku, a dnevna cijena je pet maraka.

     

     

  • Srušene brojne internetske stranice i aplikacije

    Srušene brojne internetske stranice i aplikacije

    Veliki broj popularnih internet stranica, aplikacija i onlajn igara prestao je da funkcioniše jutros 20. oktobra. 2025. godine zbog masovnog prekida u radu interneta koji je pogodio korisnike širom svijeta. Prema podacima sajta Downdetector, među pogođenim platformama su Amazon, Snapchat, Vodafone, kao i brojne druge globalne usluge.

    Među aplikacijama i servisima pogođenima problemima su još i Canva, Ring, Clash Royale, Life360, MyFitnessPal, Xero, Amazon Music, Prime Video, Clash of Clans, Wordle, Coinbase, HMRC, Vodafone, PlayStation i Pokémon Go, IMBd, Disney, MAX i mnoge druge.

    Korisnici širom Evrope, uključujući i Veliku Britaniju, prijavljuju poteškoće u pristupu nizu servisa – od onlajn prodavnica i društvenih mreža, do mobilnih operatera i platformi za igranje. Neki su prijavili da ne mogu da se prijave na svoje naloge, dok drugi tvrde da im aplikacije uopšte ne reaguju ili da ne mogu da obave kupovine, javlja Sky News.

    Prema prvim informacijama, problem je najvjerovatnije povezan sa velikim prekidom u radu Amazon Web Services (AWS), jednog od globalnih provajdera internet infrastrukture, što je izazvalo lančane probleme na različitim mrežama. Stručnjaci ističu da bi ovakvi incidenti mogli imati široke posljedice, s obzirom na to koliko se svakodnevne usluge oslanjaju na centralizovane “cloud” sisteme.

    Kompanije čije su usluge pogođene još uvijek nisu izdale zvanična saopštenja, ali tehnički timovi, prema svemu sudeći, rade na identifikovanju uzroka i ponovnom uspostavljanju pristupa. Na društvenim mrežama pojavili su se i heštegovi #InternetOutage i #AmazonDown, koji su ubrzo postali trend.

    Ovo nije prvi put da globalne platforme istovremeno ostanu nedostupne — sličan incident zabilježen je 2021. godine, kada je pad sistema kompanije “Fastly” privremeno “ugasio” veći dio interneta.

    Za sada nije poznato koliko će ovaj put trajati prekid, ali stručnjaci upozoravaju da bi obnova saobraćaja mogla potrajati satima, dok se ne stabilizuju svi čvorovi i mreže pogođene kvarom.

    Šta je Amazon Web Servis?
    Amazon Web Services (AWS), odeljenje za cloud računarstvo tehnološkog giganta Amazona, suočilo se sa ozbiljnim poteškoćama u radu koje su pogodile brojne korisnike širom svijeta. AWS predstavlja okosnicu modernog interneta — njegova infrastruktura podržava milione veb-sajtova i platformi velikih kompanija, dok mnoge mobilne aplikacije koje svakodnevno koristimo rade upravo na AWS centrima podataka.U saopštenju objavljenom na zvaničnoj stranici za status usluga, kompanija je potvrdila postojanje problema u svom US-EAST-1 regionu, jednom od najvažnijih čvorišta u globalnoj mreži.

    “Možemo potvrditi značajne stope grešaka za zahtjeve ka jednom od naših endpoint-a”, navodi se u saopštenju.

    Ovi prekidi rada podsjećaju koliko su velike kompanije i krajnji korisnici oslonjeni na cloud infrastrukturu. Svaki zastoj u njenom funkcionisanju ima lančane posljedice – od otežanog pristupa sajtovima i uslugama, pa sve do privremenih prekida u radu popularnih aplikacija na pametnim telefonima.

    AWS je najavio da timovi intenzivno rade na otklanjanju problema i povratku sistema u normalan režim rada.

    Pogođene i banke
    Lloyds, Halifax i Bank of Scotland – koji su dio iste matične kompanije – takođe imaju problema, prema podacima sajtova za praćenje poput DownDetectora i prijavama korisnika. Pogođeni klijenti kažu da ne mogu da pristupe svom internet bankarstvu.

    Da li je u pitanju hakerski napad?
    Kada dođe do velikog prekida ovakve vrste, uvijek je primamljivo zapitati se da li je to rezultat sajber napada. Stručnjaci za bezbjednost već dugo upozoravaju da infrastruktura na kojoj počiva internet – a samim tim i veliki dio svijeta – može biti krhkija nego što mislimo, i da bi je hakeri jednog dana mogli oboriti.

    Za sada nema ničega što ukazuje na to da je riječ o sajber napadu. Prema saopštenjima Amazon Web Services izgleda da se tačno ne zna u čemu je problem, i iako ništa eksplicitno ne isključuje tu mogućnost, nema razloga da se vjeruje da je riječ o namjernom hakerskom napadu.

    Takvi napadi, naravno, jesu u porastu. U posljednjim mjesecima vidjeli smo kako su kompanije poput “Jaguara” i “Land Rovera” bile potpuno zaustavljene zbog sajber napada.

    Ali, češće nego što mislimo, prekidi kakvi se vide kod Amazon Web Servicesa rezultat su greške, a ne namjerne sabotaže. Oni mogu nastati zbog pogrešno primijenjenog ažuriranja, fizičkog problema u data centru ili jednostavno pogrešne promjene na važnom podešavanju.

  • Novi program BiH za NATO ponavlja stare ciljeve

    Novi program BiH za NATO ponavlja stare ciljeve

    Napredak Komisije za saradnju s NATO-om, u kojoj učestvuju i predstavnici SNSD-a, na pripremi novog dokumenta o reformama nije se uklapao u političku strategiju tenzija koju je ta stranka gradila nakon što je presuda Miloradu Dodiku postala pravosnažna i dovela do njegovog gubitka mandata predsjednika Republike Srpske.

    Prema saznanjima portala Raport, Nacrt dokumenta pod nazivom „Program reformi Bosne i Hercegovine 2025.“, koji je izradila Komisija za saradnju s NATO BiH, upućen je u proces javnih konsultacija i uskoro bi mogao biti dostavljen Savjetu ministara BiH na razmatranje.

    Dokument nosi datum iz maja ove godine, ali je u javnost dospio tek nakon pet mjeseci. Izvori Raporta tvrde da je razlog za to politička klima koju je SNSD stvarao tokom ljeta, kada su institucije RS bile u sukobu s državnim nivoom vlasti zbog Dodikove presude i političkih odluka koje su uslijedile.

    Prema tim izvorima, članovi Komisije smatrali su da „nije vrijeme“ da se u trenutku brojnih blokada objavi dokument koji se nakon usvajanja u Savjetu ministara BiH upućuje u NATO sjedište u Briselu, jer bi to odudaralo od politike sukoba koju je u tom periodu vodio SNSD.

    Sada, kada se Dodik pomirio s gubitkom funkcije i prihvatio reformsku agendu, smatra se da je otvoren prostor i za nastavak saradnje u okviru „Programa reformi“ koji je vezan za NATO procese.

    U samom dokumentu Komisije navodi se da je spoljna politika BiH usmjerena na očuvanje i unapređenje mira, bezbjednosti i stabilnog demokratskog razvoja, te doprinos međunarodnoj sigurnosti.

    Podsjeća se i da saradnja BiH s NATO savezom traje od decembra 2006. godine, te da BiH od tada postepeno uvodi standarde Saveza u oblasti demokratije i interoperabilnosti oružanih snaga.

    – U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je službeno pozvao BiH da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), ovlašćujući Sjevernoatlantski savez da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine Savez je jasno poručio da je spreman da prihvati Godišnji državni program iz BiH, navodi se u tekstu.

    U dijelu dokumenta posvećenom odnosu s NATO-om, „između redova“ se provlači pitanje članstva BiH u MAP-u, iako SNSD i dalje tvrdi da ono nije dio zvanične politike.

    Istovremeno, dokument naglašava da se „podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu“ i da njegovo usvajanje omogućava kontinuitet rada institucija na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz učešća u programu Partnerstvo za mir. Ipak, sadržaj jasno obuhvata reformske mjere usklađene s NATO standardima.

    Deklarativni ciljevi bez rokova

    Program je strukturiran kroz pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjednosna pitanja i pravna pitanja.

    Analiza pokazuje da se u dokumentu uglavnom ponavljaju postojeće obaveze i opšti ciljevi, bez preciznih rokova i mjerljivih pokazatelja. Iako se navodi da su konkretni zadaci i načini realizacije dati u priloženim tabelama, dokument ostaje u velikoj mjeri deklarativan i bez jasnog plana sprovođenja.

    Korupcija i organizovani kriminal prepoznati su kao glavni problemi koje je potrebno rješavati, a Program se poziva na postojeće državne strategije i akcione planove za period 2024–2028. godine. Međutim, ni u ovom dijelu nisu navedene institucije odgovorne za provođenje mjera niti rokovi za njihovo ispunjenje.

    Bez precizno definisanih ciljeva i redovnih izvještaja o rezultatima, ostaje nejasno kako će BiH ostvariti stvaran napredak u borbi protiv korupcije, koja se navodi kao ključna prepreka na putu evropskih integracija.

    U segmentu saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, Program ponavlja već poznate stavove o važnosti saradnje sa Svjetskom bankom, MMF-om i EBRD-om. Naglašava se značaj „dobrog upravljanja“ i „razvoja investicionog ambijenta“, ali bez preciziranja konkretnih ekonomskih mjera koje bi mogle dovesti do održivog rasta.

    Takav pristup ukazuje na nedostatak jasne razvojne strategije, naročito u trenutku rastućih ekonomskih i socijalnih izazova u zemlji. Dokument potvrđuje opredjeljenje BiH za zaštitu ljudskih prava, prava manjina, povratnika i rodne ravnopravnosti, ali i tu ostaje u okvirima načelnih obećanja.

    Odbrana i NATO standardi

    U dijelu koji se odnosi na sektor odbrane, Program navodi da će BiH kroz planiranje i razvoj sistema odbrane stvoriti uslove da Oružane snage obavljaju zakonom definisane zadatke i podržavaju državne ciljeve u oblasti bezbjednosti.

    Posebno se ističe cilj postizanja interoperabilnosti s NATO-om i razvojem sposobnosti za međunarodne misije, kao i unapređenje sistema obuke i zapovijedanja.

    Ipak, konstatuje se da su izdvajanja za odbranu u BiH i dalje preniska da bi omogućila adekvatno održavanje opreme, infrastrukture i programe modernizacije koji bi doveli do stvarne operativne sposobnosti oružanih snaga, prenosi Raport.

  • Ruska vakcina protiv raka uskoro u Srbiji, stručnjaci “Torlaka” idu u Moskvu

    Ruska vakcina protiv raka uskoro u Srbiji, stručnjaci “Torlaka” idu u Moskvu

    Poslije Rusije, Srbija bi mogla postati prva zemlja u kojoj će pacijenti dobijati personalizovanu MRNK vakcinu protiv onkoloških bolesti, rekao je ministar bez portfelja u Vladi Srbije Nenad Popović zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju, prenose srpski mediji.

    Vakcina protiv onkoloških bolesti razvijana je godinama u Rusiji i prošla je sve faze ispitivanja na životinjama, gdje je, kako ističe Popović, postignut stoprocentni uspjeh. Očekuje se da će u narednim nedjeljama Ministarstvo zdravlja Rusije odobriti njenu primjenu na pacijentima.

    Prošle nedjelje u Srbiji je boravila visoka delegacija Ruske Federacije, koju su predvodili akademici Aleksandar Gincburg, direktor Instituta Gamaleja, i Andrej Kaprin, glavni onkolog Rusije i direktor najvećeg onkološkog centra Gercen.

    Delegaciju su činili i predstavnici Ministarstva zdravlja i Ruskog fonda za direktne investicije, a na kraju posjete ih je primio i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Razgovarali smo o svim aspektima buduće saradnje, uključujući i mogućnost da se Srbija uključi u primjenu ove revolucionarne vakcine, naveo je ministar zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju Nenad Popović.

    Vakcina je za sada namijenjena liječenju melanoma i pojedinih vrsta raka pluća, ali je u razvoju više varijanti za druge oblike raka.

    Riječ je o personalizovanoj terapiji koja se pravi pojedinačno za svakog pacijenta, na osnovu njegovog genetskog profila.

    Uzima se genetski materijal pacijenta i spaja sa tkivom u kojem se razvio tumor. Pomoću najnovijih matematičkih modela i vještačke inteligencije u roku od samo sedam dana dobija se vakcina namijenjena baš tom pacijent – objasnio je Popović.

    Prema riječima akademika Gincburga i Kaprina, vakcina je pokazala izuzetne rezultate čak i kod pacijenata u uznapredovalim stadijumima bolesti, uključujući i metastaze.

    “Ranije su ovakvi procesi trajali i po šest mjeseci, a sada, zahvaljujući novim tehnologijama, od dijagnostike do dobijanja vakcine prođe svega nekoliko nedjelja”, dodao je Popović.

    Po dogovoru predsjednika Vladimira Putina i Aleksandra Vučića, Srbija će biti među prvim zemljama koje će se uključiti u primjenu ove terapije.

    “Planirano je da naši pacijenti već naredne godine mogu dobijati ovu vakcinu, odmah poslije ruskih pacijenata”, rekao je Popović.

    Formirana je radna grupa koja će pripremiti infrastrukturu i medicinsko osoblje, a do kraja godine delegacija srpskih stručnjaka iz medicine, mikrobiologije i Instituta “Torlak” boravicće u Moskvi. Tamo će se upoznati sa cjelokupnim procesom – od uzimanja genetskog profila do proizvodnje personalizovane vakcine.

    “Želja nam je da se najveći dio dijagnostike radi u Srbiji, a sama vakcina da stiže iz Rusije hladnim transportom, kao što je bilo u vrijeme pandemije kovida”, naveo je Popović, dodajući da bi do kraja 2026. godine vakcina mogla da se proizvodi i u Srbiji, u Institutu “Torlak”.

    Pored najave primjene vakcine, Popović je podsjetio da je već omogućeno liječenje srpskih pacijenata u Bjelorusiji kojima je potrebna transplantacija.

    “Bjeloruski centar za transplantaciju u Minsku, kojim rukovodi doktor Oleg Rum, jedan je od vodećih u svijetu. Tamo su već obavljene tri transplantacije srca, četiri jetre i jedna bubrega za naše pacijente, sve u potpunosti finansirano iz sredstava Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje”, istakao je Popović.

    On je naglasio da je fond višestruko uvećan kako bi više građana Srbije moglo da dobije liječenje u inostranstvu.

    Na kraju, Popović je najavio i otvaranje novog poglavlja u saradnji Srbije sa državama Centralne Azije, posebno sa Uzbekistanom.

    “To je zemlja sa više od 40 miliona stanovnika, od kojih je 60 odsto mlađih od 30 godina, sa ogromnim potencijalom u novim tehnologijama. Sa Uzbekistanom nas vežu odlični politički odnosi – nisu priznali Kosovo i nisu glasali za rezoluciju o Srebrenici”, podsjetio je ministar.

    On je naveo da u toj regiji postoje velike mogućnosti za srpsku poljoprivredu, tekstilnu, građevinsku i IT industriju, i da je cilj obnoviti tradiciju srpskih građevinara koji su u prošlosti učestvovali u izgradnji nekih od najvažnijih objekata u Taškentu.

    “Centralna Azija postaje mjesto susreta svjetskih ekonomija, a Srbija na tom tržištu mora imati svoje mjesto”, zaključio je za RTS ministar Nenad Popović.