VRBAS Media

Autor: INFO

  • U svijetu dato više od 2,88 milijardi doza vakcina protiv koronavirusa

    U svijetu dato više od 2,88 milijardi doza vakcina protiv koronavirusa

    Podaci objavljeni na stranici “Ourworldindata.org”, pokazuju kako je Kina, s više od 1,14 milijardi datih doza, zemlja s najviše vakcinisanih.
    Slijede SAD (više od 321,2 mliona), Indija, (306,66 miliona), Brazil (92,92 miliona), Velika Britanija (75,96 miliona), Njemačka (71,44 miliona), Francuska (50,99 miliona), Italija (48,93 miliona), Turska (46,68 miliona), Meksiko (42,79 miliona) i Španija (38,81 milion), javlja Anadolija.

    Zemlja s najviše vakcinisanih na osnovu broja stanovnika je Ujedinjeni Arapski Emirati, gdje je na 100 stanovnika dato 151,06 doza.

    Slijede Malta (147,31), Sejšeli (140,31), San Marino (130,79), Izrael (123,53) i Bahrein (118,11).

    Turska je osma zemlja u svijetu po broju vakcinisanih, a podaci Ministarstva zdravstva pokazuju kako je dosad dato više od 46,68 miliona doza. Drugu dozu dobilo je 14.800.116 osoba.

    Većina vakcina protiv koronavirusa daje se u dvije doze, tako da broj vakcina nije jednak broju osoba koje su u potpunosti vakcinisane.

    Podaci objavljeni na stranici “Worldometers” pokazuju kako je broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio 181,25 miliona, a od posljedica infekcije COVID-19 umrlo je više od 3,92 miliona.

  • Potražnja za brašnom u BiH na početku pandemije bila 50 puta veća nego inače

    Potražnja za brašnom u BiH na početku pandemije bila 50 puta veća nego inače

    Prošla godina ne može se porediti ni sa jednom prije, bilo kada. U mnogo čemu je to tako, ali ono što se posebno izdvojilo, osim straha od pandemije, kod građana Bosne i Hercegovine bio je i strah od nestašice osnovnih životnih namirnica.

    Tako je u prva dva mjeseca od proglašenja nesreće u našoj zemlji, od marta do maja 2020. godine, zabilježeno ogromno povećanje prodaje brašna.

    “Teško je taj period porediti i sa čim ranije, jer to nisu bili redovni tokovi, to je bila vanredna situacija u kojoj je potražnja bila i do 50 puta veća nego inače, u nekom normalnom periodu. Strah se bio uvukao u ljude i zbog toga su nagomilali zalihe, nakon čega se situacija od maja bila malo smirila te se tek krajem godine ušlo u neko normalno funkcionisanje i rada i tržišta”, kazali su za Klix.ba iz Mlina Nezić.

    Iako je potražnja bila mnogo veća nego ranijih godina, ni u jednom trenutku nije bilo upitno da li će građani BiH imati dovoljne količine brašna. Potvrdio je ovo Madžid Avdagić, direktor kompanije Klas, koji nam je kazao i kako su oni odmah kao prioritetno stavili domaće tržište, ali su u isto vrijeme bili u mogućnosti i da odgovore na potrebe inostranog tržišta, koje je također bilo u porastu kada je riječ o potrošnji brašna.

    “Stanje u prvom kvartalu ove godine, u odnosu na isti period prošle, je neuporedivo. Međutim, tržište se počelo polako oporavljati, tako da, kada je riječ o prodaji brašna, očekujemo svakako rast do kraja ove godine”, istakao je Avdagić.

    Ova godina počela je brojnim poskupljenjima, od repromaterijala, sirovina, troškova rada, kao i transportnih troškova, što se odrazilo i na krajnje cijene proizvoda. Iako to nije bilo neko veće poskupljenje, ono se u našoj zemlji osjetilo.

    “Znamo da u BiH poskupljenja ne prati i povećanje prihoda i onda dolazi i do smanjenja potrošnje. Tako je cijena brašna u ovoj godini porasla za dva feninga po kilogramu, što je 2,5 posto. To su bile korekcije početkom godine, čisto da se napravi prilagodba na novonastale troškove koje su imali proizvođači”, kazali su iz Mlina Nezić.

    Za sada je neizvijesno hoće li cijena brašna još rasti, to najviše zavisi od tržišta i cijene pšenice.

    “Pšenica je berzanska roba, imamo velike proizvođače u Mađarskoj i Srbiji, a za sada imamo informacije da godina ne bi trebala biti loša po pitanju roda, niti po pitanju kvaliteta, tako da svi čekamo šta će tržište reći. Tek nakon toga ćemo imati neku realnu sliku o tome hoće li biti potrebe za dodatnim povećavanjem cijena. Nadam se da će to ići na ruku kupaca i da neće dolaziti do nekih većih promjena u cijenama”, zaključili su iz Mlina Nezić.

  • Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Prvi put u svijetu na pomolu rat zbog vode

    Sukob Etiopije sa jedne i Egipta i Sudana sa druge strane oko brane “Preporod” na Nilu mogao bi da preraste u prvi svjetski rat za vodu. Komplikovana situacija koja traje od kako je počela izgradnja brane 2012. godine zaoštrila se sa početkom punjenja jezera, a obje strane zveckaju oružjem.
    Brana “Preporod” trebalo bi da bude završena 2023. godine i najveći je ekonomski projekat u Etiopiji, investicija vrijedna 4,7 milijardi dolara.

    Planirano je da, kada bude gotova, proizvodi 15.000 gigavata struje. U Etiopiji se nadaju da će tako postati najveći izvoznik električne energije u Africi. Međutim, Egipat, ali i Sudan, zemlje koje su nizvodno na Nilu od brane, i čiji je opstanak vijekovima vezan uz ovu rijeku, strahuju da će ostati bez vode u periodu akumulacije jezera.

    Napetost traje već dugo, a sada je posebno zaoštrena.

    Prvo je etiopski general Buta Bačata Debele, zadužen za izgradnju brane u ministarstvu odbrane, rekao u televizijskom intervjuu za RT da njegova zemlja “ne želi da rešava pitanje brane sa Egiptom i Sudanom vojnim putem, ali da je spremna i za taj scenario“. Dodao je da bi o pitanju brane trebalo diskutovati preko Afričke unije, ali i da “egipatska strana ne želi da rješava problem kroz dijalog“ i da “odbacuje sve prijedloge“.

    – Mislim da su pregovori najbolje rješenje i oni neće uspjeti da riješe problem vojnim putem. Oni neće pokušati da napadnu branu, ali čak i da to urade, neće moći da riješe problem ili da unište branu, jer nju ne mogu uništiti avioni i oni znaju koliko je čvrsta – rekao je etiopski general, prenosi RTRS.

    Pojasnio je i da je počela druga faza punjenja brane, te da bi poslije toga, ukoliko bi neko srušio branu, “Egipat i Sudan bili zbrisani“.

    Na riječi etiopskog generala odgovorio je egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri.

    On je za egipatsku televiziju MBC rekao da su etiopski navodi o vojnom rješavanju, kao i vojnim sposobnostima Egipta, “provokacija“.

    – Mi znamo šta je interes Egipta, a to je pravo na vodu, a znamo i kao da branimo prava egipatskog naroda – rekao je Šukri.

    Egipatski ministar je istakao da njegova zemlja “uvijek pokušava da koristi mirne metode i mehanizme međunarodnih institucija, što ne mijenja činjenicu da smo sposobni i odlučni da odbranimo interes egipatskog naroda“.

    On je optužio Etiopiju da krši međunarodne ugovore kada je u pitanju korišćenje vode iz Nila, kao što su ugovori iz 1929. i 1959. godine, ali i onaj iz 2015, koji predviđa da punjenje jezera počne tek kada se postigne dogovor zainteresovanih strana.

    Egipat je, baš kao i Sudan, podneo zahtjev za održavanje sjednice Savjeta bezbjednosti UN po ovom pitanju.

    Zvaničnici i Egipta i Etiopije više puta su izjavljivali da je pitanje vode iz Nila “pitanje života i smrti“.

  • Zaplovilo rusko podvodno „čudovište“, najveća podmornica u posljednjih 30 godina

    Zaplovilo rusko podvodno „čudovište“, najveća podmornica u posljednjih 30 godina

    Najveća podmornica napravljena u posljednjih 30 godina započela je svoje prve testove na moru. „Belgorod“, koji će biti pod direktnom kontrolom tajnovitog Glavnog direktorata za podvodna istraživanja ruske mornarice, nudi izuzetne obavještajne i kontraobaveštajne potencijale, a takođe nosi i novo strateško oružje – „posejdon“.
    Najnovija podmornica za „specijalne misije“ ruske mornarice, poznata kao K-239 „Belgorod“, započela je svoje prve probe. Isplovila je iz Severodvinska 25. juna.

    Iako zvanične specifikacije nisu poznate, jasno je da je „Belgorod“ najveća podmorica napravljena u posljednjih 30 godina. Jedine veće su podmornice klase „tajfun“.

    Kao osnova za „Belgorod“ iskorišćen je modifikovan trup podmornica „oskar 2“ klase. Procjenjuje se da je dugačka oko 180 i širine 15 metara.

    Njena istisnina procjenjuje se da će biti mnogo veća od 19.000 tona podmornica klase „oskar 2“ na kojima je bazirana. Što se dimenzija tiče, „Belgorod“ je veći i od najvećih zapadnih podmornica klase „ohajo“.

    Dvije uloge – obavještajna i oružana
    Specifična je po tome što kombinuje dvije naizgled kontradiktorne uloge. Prva je da služi kao „matični brod“ za dubinske nuklearne patuljaste podmornice, koje su u stanju da zarone do velikih dubina.

    To bi im omogućilo i da obavljaju zadatke na morskom dnu, poput, primjera radi, prekidanja podvodnih kablova za internet vezu koji povezuju zapadne zemlje.

    Ovakva uloga se takođe naziva i „specijalnim misijama“ u mornaričkom žargonu, koji je pun eufemizama za kontraobaveštajne aktivnosti.

    Za tu ulogu „Belgorod“ bi trebalo da bude matični brod za patuljaste podmornice tipa „lošarik“. Jedna od njih pretrpjela je ozbiljan kvar 1. juna 2019. godine, samo dva mjeseca nakon što je „Belgorod“ porinut.

    Požar, koji je izbio u pogonskom odjeljenju, usmrtio je 14 članova posade. To je umnogome zakomplikovalo operativni razvoj „Belgoroda“.

    Bog mora
    Druga uloga je destruktivnije prirode – mogućnost nuklearnih udara. Za nju će biti naoružana sa šest posebnih torpeda „posejdon“.

    To je potpuno nova kategorija oružja koju ne posjeduje nijedna druga mornarica. Pun opis im je „interkontinentalna autonomna torpeda na nuklearni pogon naoružana nuklearnim bojevim glavama“.

    Sa dužinom od preko 20 metara to su u stvari džinovski podvodni dronovi sa praktično neograničenim dometom i nuklearnom bojevom glavom. Brzina im je procijenjena na oko 100 kilometara na čas, a kretali bi se na dubini do 1.000 metara.

    Imajući sve to u vidu, „posejdon“ bi mogao da podvodom dođe do bilo koje tačke i odatle lansira ili detonira nuklearnu bojevu glavu, koja će prema nekim procjenama biti snage oko 100 megatona.

  • Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Kriptovalute prilika za investiciju ili prolazni trend: Za 20 godina neće biti papirnih novčanica

    Nakon vrtoglavog rasta nedavni kineski restriktivni potez da u određenim pokrajinama trajno ili privremeno zabrani rad velikim postrojenjima za “rudarenje” kriptovaluta, srušio je vrijednost bitkoina.

    Jedni su odmah ustvrdili da on tone, drugi smatraju da je to još samo jedna bura na inače nemirnom kriptotržištu, dok je onim trećima, koji sve to posmatraju sa strane, teško shvatiti fenomen kriptovaluta, a kamoli predvidjeti šta će se u budućnosti desiti.

    Ulje na vatru dodatno je dolio tokom prošle sedmice i upravnik američkog hedž fonda, Majkl Buri, koji je najavio da dolazi, kako je rekao, “majka svih krahova”. Buri, poznat po tome što je svojim investitorima donio veliku zaradu nakon što je proročanski predvidio krah tržišta nekretnina 2008. sada predviđa i propast tržišta kriptovaluta, jer su, kako je objasnio, cijene na neodrživo visokom nivou. Pa kakvu onda budućnost imaju ove kvazi-valute?

    Ukrcavanje na voz

    Tehnološki čarobnjaci i “nezavisni” ekonomski analitičari i dalje vjeruju da se radi o putu bez povratka, dok oni skeptičniji upozoravaju da je riječ o finansijskom balonu koji će kad-tad “izduvati” i nestati poput jutarnje rose.

    Da bi se pokušao dati odgovor na ovo kviz nagradno pitanje od “milion dolara”, neophodno je vratiti se u ne tako davnu prošlost te pojasniti kako su one uopšte nastale. Prvi koraci su napravljeni osamdesetih godina prošlog vijeka, a komentari su bili kako se radi o logičnom odgovoru na papirni novac i bankarsku birokratiju. Drugi su smatrali da je osnovni motiv generisanja kriptovaluta u činjenici da klasični novac više nije mogao zadovoljiti ideje određenih grupa ljudi sa aspekta brzine i načina sticanja bogatstva. Namjera im je navodno bila da potpuno izbjegnu regulaciju finansijskih tokova i stvore paralelan novčani sistem, koji bi ispunio njihove megalomanske finansijske zahtjeve.

    Sve se zavrtjelo, slučajno ili ne, poslije finansijske krize i kraha hipotekarnih kredita u SAD u septembru 2008. godine, a nakon koje je prvi put spomenut bitkoin u radu autora čiji pravi identitet nikada nije utvrđen.

    Negdje početkom 2009. nastaje prva platforma za “rudarenje” i trgovinu, a prva transakcija kojom je plaćeno nešto u “stvarnom svijetu” realizovana je 22. maja 2010. godine, kada su dvije pice vrijednosti 25 dolara plaćene sa ukupno 10.000 bitkoina, što bi prema današnjoj vrijednosti ove kriptovalute iznosilo skoro 295 miliona dolara.

    Od tada, pa do danas, svijet drma pravo “kriptoludilo”, a prema nekim procjenama trenutno je u opticaju čak oko 10.000 digitalnih valuta, čije trgovanje uglavnom nije zakonski uređeno u većini zemalja.

    U Velikoj Britaniji je tokom prošle godine čak sedam odsto odraslih građana ulagalo u ove valute, dok je pet procenata ulagalo u tradicionalnu imovinu na berzama iinvesticije zasnovane na akcijama. Britanski kriptoinvestitori su uglavnom bili muškarci mlađi od 35 godina.

    Više od 70 odsto onih koji su rekli da su kupovali neku od kriptovaluta navelo je da su ostvarili profit, dok je 12 procenata zabilježilo gubitak. Istovremeno, 17 odsto ispitanika je reklo da ne zna da li je svojim kriptoinvesticijama ostvarilo profit ili gubitak.

    Ovo istraživanje je u suprotnosti sa nekim drugima, koja su otkrila da je 52 odsto od 2.000 učesnika u anketi izjavilo da bi vjerovatnije investiralo na berzi u tradicionalnu imovinu poput zlata, nego u kripto. Trećina anketiranih je rekla da neće ulagati u virtuelne valute, jer smatraju da su zakasnili da se ukrcaju na “taj voz”.

    Borba za prevlast

    Ovakvih istraživanja i podataka nema za BiH. Jedino je poznato da su “ulagačima” najinteresantnije kritpovalute bitkoin, a posebno etereum, koji u zemlji rudari između 5.000 i 10.000 ljudi. Prema riječima izvršnog direktora prve kriptomjenjačnice u BiH “Balkan Crdžpto Edžchanfe” Borisa Majstorovića, domaći “rudari” imaju određene mašine s kojima prave tu kriptovalutu, a onda se, s vremena na vrijeme, odlučuju da ih prodaju radi održavanja i plaćanja visokih troškova struje. Primjera radi, “rudari” bitkoina godišnje potroše više električne energije nego što cijela Argentina, što onda zemlje u kojima je niska cijena ovog energenta svrstava u idealne destinacije za “rudarenje”.

    Govoreći o prometu koji je njegova kriptoberza ostvarila u posljednjih 18 mjeseci, naveo je kako je 7.000 ulagača, koliko ih ima registrovanih, obavilo promet od 20 miliona maraka, ali i da je on vjerovatno duplo veći u posmatranom periodu, jer se dobar dio ovih transakcija odvio “na crno”, mimo berze, u kontaktima jedan na jedan.

    I pored periodičnih uspona i padova, Majstorović je uvjeren u budućnost kriptovaluta i blokčejn tehnologije, na kojoj su one zasnovane, naglašavajući kako se ne radi o prolaznom trendu.

    • Ovo nije budućnost, već naša sadašnjost. Bilo je raznih padova i krahova, ali su se ove valute i dalje održale, a neke su čak i ojačale. Da li će jedan broj njih propasti pa vjerovatno hoće. Od 8.000 do 10.000 kriptovaluta, koliko danas postoji u svijetu, vjerovatno će na kraju ostati desetak onih ozbiljnijih. Ostale će propasti ili izumrijeti, jer nije realno da ih toliko postoji – rekao je Majstorović.

    Potez zvaničnog Pekinga da zabrani “privatnim kompanijama” da emituju kriptovalute, objasnio je željom kineskih vlasti da stavi pod svoju kontrolu ovo tržite, odnosno da izdaju svoju kriptovalutu, digitalni juan.

    • Ima određenih najava da će i Evropska centralna banka takođe emitovati digitalni evro, za godinu ili dvije. Vjerujem da će i SAD ići u tom pravcu. Sve to će iz korijena promijeniti finansijski sektor. Prema nekim procjenama, za nekih 20 ili 30 godina pitanje je da li će uopšte u opticaju biti papirnih novčanica – naveo je Majstorović.

    Prednosti i rizici

    Kada su u pitanju rizici, upozorava da ulagači treba da se okrenu “provjerenim” kriptovalutama te da se uvijek treba “birati” između prvih deset kriptovaluta po tržišnoj kapitalizaciji.

    • Što više ljudi ulaže u neku valutu, one će teže propasti od onih koje su tek u, da tako kažem, povoju. U suštini one su sve slične, ali i različite po svojoj svrsi. Kreatori jednih žele da one budu platežno sredstvo, drugi čuvar vrijednosti, poput bitkoina, koji je poput digitalnog zlata, a treći pokušavaju da kreiraju multifunkcionalne mreže na kojima će moći svašta da rade, kao što je slučaj sa etereuomom – pojasnio je Majstorović.

    Na kraju je izrazio i uvjerenje da će zakonsko uređenje kriptotržišta, a koje mnoge zemlje planiraju da uvedu, samo pozitivno uticati, jer bi na taj način i svi iz tog kriptosvijeta bili zaštićeni od mnogobrojnih prevaranata, poput dva brata iz Južne Afrike koja su nedavno “isparila” sa čak 3,6 milijardi dolara vrijednosti u kriptovalutama. Sumnja se da su do tog novca došli prevarom preko svoje firme za ulaganje.

    • Nažalost ljudi često nasjedaju na takve i slične prevare, jer su slabo finansijski edukovani, a ima tu malo i pohlepe, jer se želi na brzinu i preko noći doći do zarade. Moja je poruka da paze s kim rade i da ne nasjedaju na razne piradiminalne i Ponzijeve šeme. Mislim da bi i naše vlasti trebalo ozbiljnije da krenu sa uređenjem ove oblasti, jer dosta kaskamo za svijetom pa čak i za zemljama iz regiona. U Hrvatskoj je ova oblast regulisana kroz Zakon o sprečavanju pranja novca, a Srbija je napravila jedan leks specijalis zakon, koji je izglasan krajem prošle godine. Imali smo već određene razgovore sa predstavnicima našeg Ministarstva finansija, u kojima smo ih zamolili da ubrzaju ovaj proces i kod nas – rekao je Majstorović pojašnjavajući kako kriptobrokeri često imaju problema s bankama koje im zatvaraju ili blokiraju devizne račune.

    Put u jednom smjeru

    Ekonomista Miloš Grujić smatra da čitav ovaj proces ide u jednom gotovo neizbježnom pravcu, a koji bi na kraju mogao voditi ka ostvarenju globalnog sna ekonomiste Fridriha Hajeka o ukidanju papirnog novca.

    Ovaj nobelobac je smatrao da novac nije drugačiji od drugih dobara te da je za njega bolje da postoji “konkurencija među privatnim emitentima, nego monopol vlade”.

    • Uprkos velikoj nestabilnosti, činjenici da nemaju pokriće, niti se mogu upotrebljavati za plaćanje poreza, one imaju veliku vrijednost u razmjeni među korisnicima za finansiranje legalnih, ali i ilegalnih aktivnosti – rekao je Grujić.

    Slično mišljenje dijeli i njegov kolega, profesor sa Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Marko Đogo, naglašavajući da smatra da je ovaj kvazi-novac jedna vrsta svjetske finansijske revolucije.

    • Ne bavim se kupovinom ovih valuta, ne zato što neću, već što nisam dovoljno bogat da trgujem s njima. Plata univerzitetskog profesora je skromna. Ali, poznajem mnogo ljudi koji to rade i to dosta uspješno. Mogu vam reći da se radi o vrlo dobro obrazovanim i inteligentnim ljudima, koji su unaprijed svjesni svih špekulativnih i drugih rizika – istakao je Đogo.

    Kako je rekao, jedan od razloga koji je privukao ove pobornike tehnologije i investitore jeste činjenica da kriptovalute nisu bile predmet kontrole od strane centralnih banaka niti državnih agencija, a bile su zaštićene i od inflacije.

    • Za razliku od zlata, vrijednost im zavisi tek od percepcije njihove vrijednosti od strane šire javnosti, tako da ni za “uspjeh” ili “propast” kriptovaluta ne garantuje nijedna institucija. Ono što se meni ne sviđa jeste što su uglavnom nepoznati tvorci takvog digitalnog novca, ali i njihova nepredvidiva promjenljivost na tržištu. Sada je samo pitanje šta “mi” kao svijet u stvari želimo. Ja očekujem da će pojedine kriptovalute vremenom postati prave. Ali, biće to jedna velika i teška bitka, jer će određeni centri moći pokušati to spriječiti. Ne bi me začudilo da recimo grupa zemalja iz G7 odluči da krioptovalute izbace iz bilo kakve potrebe – kaže Đogo.

    Smatra i da će se svemu tome usprotiviti i Evropska centralna banka, čije je predstavnike uporedio sa carem Dušanom, koji je u svom zakoniku napisao da će svakom ko kuje novac biti odsječena ruka. Prema riječima Đoge, nisu problem kovači novca već regionalni gospodari za koje oni rade.

    Krupne ribe

    Nažalost niko od krupnijih igrača sa domaće scene, onih koji već godinama učestvuju u ovoj “igri” i imaju iskustva sa kupovinom kriptovaluta, nije htio pričati o svojim iskustvima. Priznali su tek kako u Republici Srpskoj i na području cijele BiH ima relativno dosta ljudi koji su u proteklom periodu zaradili pozamašne svote novca.

    • Šta mislite da neko od rodbine, bliže i dalje, sazna za to pa ne bi nam se skinuli sa grbače – kroz šalu su konstatovali i poručili kako i dalje vjeruju u budućnost najvećih kriptovaluta.

    Misterija Nakamoto

    Najpopularniju, ali i trenutno najvredniju kriptovalutu bitkoin osnovao je izvjesni Satoši Nakamoto, čiji identitet nikada nije potvrđen, a koji je propisao pravila trgovanja ovom valutom, koja nije inflatorna, jer je on odredio da ne može postojati više od 21 milion bitkoina, koji se kao i druge kriptovalute generiše takozvanim “rudarenjem”, uz pomoć grafičkih kartica i velikih količina struje.

  • DF: Građani nisu glasali da vlada bude rezervni DPS

    DF: Građani nisu glasali da vlada bude rezervni DPS

    • Građani Crne Gore na izborima 30. avgusta nisu glasali da Vlada bude rezervna Demokratska partija socijalista (DPS), kao sada pod vođstvom premijera Zdravka Krivokapića, nego da preslika njihovu volju iskazanu na izborima i to će morati da se dogodi, poručili su Demokratskog fronta (DF).

    Iz DF-a su reagovali na izjavu predsjednika DPS-a Mila Đukanovića u kojoj navodi da je svojih 30 godina života dao da bi Crna Gora danas imala ovo što ima i da će njegovo potomstvo živjeti u boljim uslovima od onih koje je on naslijedio.

    “Da se krenulo u diskontinuitet sa politikom DPS-a, sa odlučnom demontažom koja bi podrazumijevala da oni koji su opljačkali Crnu Goru budu iza rešetaka ili procesuirani, ne bi Đukanoviću padalo na pamet da se tom izjavom ruga čitavoj Crnoj Gori”, smatraju u DF-u.

    Iz te partije su rekli da, umjesto diskontinuiteta, koliko juče je, u ime Krivokapića i Vlade, ministar spoljnih poslova Đorđe Radulović rekao da oni nastavljaju politiku od prije 30. avgusta – dakle politiku DPS-a.

    “Ako su Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić odlučili da nastavljaju politiku DPS-a, što se vidi na svakom koraku – DF to sigurno neće dozvoliti”, poručili su iz Demokratskog fronta.

    Iz te partije su rekli da današnje ponašanje Đukanovića jasno govori da je on potpuno opušten, dok je, kako su naveli, ovakve Vlade i stranaka koje podržavaju, jer vidi da se radi o kontinuitetu njegove politike, a posebno one antisrpske.

  • Žena stradala u požaru kod Prijedora

    Žena stradala u požaru kod Prijedora

    U požaru koji se dogodio juče oko 16 časova u mjestu Gornja Ravska (Glibaja) nadomak Prijedora smrtno je stradala starica.

    Kako Insajder.in saznaje prilikom porodičnog okupljanja nesrećna starica je pokušala da zapali vatru benzinom kako bi gostima napravila kafu, tada je došlo do eksplozije.

    “Pokušao sam ući, sve je bilo u plamenu, nismo je mogli izvući, sve je odjednom samo planulo”, priča jedan od prisutnih.

    Prilikom dolaska na teren vatrogascima je problem predstavljao prilaz kući koji je neprohodan.

    Na licu mjesta su bili i pripadnici MUP-a Republike Srpske.

    Insajder.in sazaje da se čulo i nekoliko detonacija od bombi i oružja koje se nalazilo u kući.

  • Trump održao govor na masovnom skupu Republikanaca: Vratićemo Ameriku pod našu kontrolu

    Trump održao govor na masovnom skupu Republikanaca: Vratićemo Ameriku pod našu kontrolu

    Bivši američki predsjednik Donald Trump održao je u Ohiu prvi masovni skup nakon odlaska iz Bijele kuće gdje je još jednom iskoristio priliku da kritikuje rad sadašnje američke administracije, ali i da najavi svoje planove za izbore 2024. godine.

    Tokom govora pred simpatizerima njegove politike, Trump je kritikovao način vladavine Joea Bidena te je naglasio kako se protivi imigracionoj politici njegove administracije.

    “Imate milione ljudi koji dolaze u SAD. Mi ne znamo ko su oni. Joe Biden radi potpuno suprotnu stvar od onoga što smo radili mi. Bidenova administracija je već sada potpuna i totalna katastrofa. Biden uništava naciju pred našim očima”, poručio je Trump.

    Govoreći pred hiljadama svojih pristalica, Donald Trump je ponovio tvrdnju kako su izbore 2020. godine obilježile brojne prevare te da i dalje smatra kako je zapravo on trebao pobijediti i tako nastaviti svoj predsjednički mandat na čelu najjače svjetske sile.

    “Predsjednički izbori su bili namješteni. Pobijedili smo na tim izborima”, rekao je Trump okupljenima koji su počeli skandirati “Trump je pobjednik”.

    Iako je Trumpovo pojavljivanje na skupu trebalo predstavljati podršku republikancu Maxu Milleru u borbi za mjesto u Kongresu, Trump je govor iskoristio kako bi kritikovao sadašnju vlast u SAD-u, ali i najavio planove za predsjedničke izbore 2024. godine.

    Uzevši u obzir “predsjedničku” scenografiju koja ga je pratila dok je držao govor, te slogan “Spasimo Ameriku”, Donald Trump je jasno poručio kako nema namjeru odustati od politike te da je izvjesno kako će se kandidovati i 2024. godine.

    “Dobili smo izbore dva puta, i vjerovatno ćemo morati dobiti i treći put. Moguće je. Vratit ćemo Zastupnički dom, vratit ćemo Senat, i ubrzo ćemo vratiti i Ameriku”, rekao je Trump.

    Kao i tokom kampanje za izbore 2020. godine, i na ovom skupu podrške Donaldu Trumpu upućene su poruke protiv zvaničnika Demokratske stranke. Krajnja desničarska članica Kongresa iz države Georgia Taylor Greene obratila se skupu te je okupljene pitala: “Ko je vaš predsjednik?”. Svi su uzviknuli: “Trump!”.

    Greene je nakon toga poručila kako bi Trump i dalje trebao biti predsjednik, ali su “prljavi i pokvareni demokratski političari na prevaru pobijedili na izborima”.

    Brojni okupljeni na skupu također su nosili transparente i majice podrške Donaldu Trumpu na kojima su se redali natpisi poput “Trump je pobijedio, pomirite se s tim”, “Neka demokrate ponovo zaplaču” kao i natpis “Biden nije moj predsjednik”.

  • Sve više građana u BiH ilegalno kupuje duvanske proizvode

    Sve više građana u BiH ilegalno kupuje duvanske proizvode

    Proizvodnja lista duvana posljednjih godina trpi velike promjene, a ovaj problem se, kako je zaključeno u elaboratu koji su napravili u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, najviše pripisuje neadekvatnoj akciznoj politici.

    “Pad legalne prodaje najviše osjete domaći proizvođači, koji su zbog previsokog rasta cijena morali prelaziti na nelegalne izvore opskrbe. Time su domaće kompanije izgubile tržište i nisu više imale ekonomsku opravdanost za proizvodnju, zbog čega je prestao i otkup duhana od domaćih proizvođača. Istovremeno je i politika poticaja uzgoja duhanskog lista neadekvatna i nije u skladu s politikama zemalja u okruženju”, stoji u elaboratu VTK.

    Bez kvalitetnije organizacije proizvodnje i otkupa duvana, ali i kavlitetne poticajne politike, poručili su, poljoprivredna proizvodnja duhana u potpunosti će se urušiti. Navedeni problemi doveli su do velike razlike u cijenama cigareta u BiH u odnosu na okolne zemlje.

    “Analizom 12-godišnjeg razdoblja vidljiv je drastičan pad legalne prodaje cigareta na tržištu BiH te je u 2009. godini prodato 10,6 milijardi komada cigareta, dok je u 2020. prodato tek 3,5 milijardi komada, što znači da je u deset godina legalna prodaja pala na jednu trećinu ukupne prodaje. Takav veliki pad nije zabilježen nigdje u okruženju, pa ni u svijetu”, upozoravaju iz Vanjskotrgovinske komore te podsjećaju kako u BiH trenutno egzistira samo jedna fabrika cigareta.

    Ukoliko bi BiH, kažu, domaćim proizvođačima omogućila povlaštenu akcizu koja bi iznosila 75 posto od minimalne akcize, ograničila maloprodajnu cijenu ovako oporezovanih cigareta te ograničila proizvodnu/prodajnu kvotu, država bi došla u poziciju da se efikasno bori s nelegalnim tržištem. Ovakva cigareta, smatraju, predstavljala bi kvalitetnu alternativu konzumentima koji svoje potrebe zadovoljavaju kupovinom duhanskih proizvoda na nelegalnom tržištu.

    “Procjena je da je ilegalno tržište duvanskih proizvoda zaključno s 2020. godinom naraslo više od 50 posto. Skoro dvije trećine kupaca bi smanjilo potrošnju rezanog duhana na sivom tržištu kada bi se cijena legalnih cigareta snizila. Kako bi se stanje u ovoj industriji popravilo, BiH bi trebala razmišljati o smanjenju akciza ili o zamrzavanju akciza na duhan i duhanske proizvode do daljnjeg, sve dok zemlje u okruženju, one koje nisu u EU, ne dostignu visinu akcize i maloprodajnih cijena duhanskih proizvoda cijenama u BiH”, stoji još u elaboratu.

    U periodu od 2014. do 2019. godine površine zasijane duhanom prepolovljene su, a količina proizvedenog duhana pala je za skoro četiri puta. U navedenom periodu ilegalna trgovina cigaretama u BiH generisala je kriminalne prihode u rasponu od 2,5 do 3,5 milijardi KM. Veliki je procvat bio u 2018. godini, kada je ilegalno tržište dostiglo gubitke na akcizama i PDV-u više od 870 miliona KM.

    “Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se urede uzgoj, otkup i prerada lista duhana, da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu kroz domaći proizvod s atraktivnijom maloprodajnom cijenom i srazmjerno nižim akcizama”, zaključeno je na sastanku održanom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

  • Macron pitao Kurtija šta je Kosovo spremno da ponudi Srbiji u zamjenu za priznanje

    Macron pitao Kurtija šta je Kosovo spremno da ponudi Srbiji u zamjenu za priznanje

    Premijer Kosova Albin Kurti izjavio je da ga je francuski predsednik Emmanuel Macron pitao šta Kosovo može da ponudi u zamjenu za priznanje Srbije, te da je od Macrona zatražio da poveže priznanje sa članstvom u Ujedinjenim nacijama.

    U intervjuu uglednom Le Mondeu Kurti je rekao da je s Macronom razgovarao o bilateralnim pitanjima iz oblasti sigurnosti, kulture i frankofonije.

    Naveo je da je francuska vlast skeptična prema viznoj liberalizaciji za građane Kosova.

    “Pariz ostaje skeptičan. Nadam se da će ova posjeta pomoći da se prevaziđe skepticizam francuske države”, rekao je Kurti i dodao da je na diplomatskom nivou, zamolio predsjednika Macrona da poveže buduće priznanje Srbije sa članstvom Kosova u Ujedinjenim nacijama.

    Ova dva pitanja, po mom mišljenju, ne bi trebalo razdvajati, smatra Kurti.

    “Gospodin Macron me pitao šta je Kosovo spremno da pruži Srbiji u zamjenu za priznanje, ali pravo pitanje je kada bi Srbija bila spremna da prizna Kosovo. Vjerujem da bi trebalo da prestanemo sa taktikom da Srbiji uvijek pružimo više, a da nikada ne budemo zadovoljni razmjenom”, rekao je Kurti.