Autor: INFO

Njemački ministar: Postoje oni koji žele BiH dovesti u pitanje, EU treba razgovarati o sankcijama

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas poručio je da u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini.

Ovo je izjavio prije današnje sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske unije. Smatra da je situacija na Zapadnom Balkanu najgora od završetka ratova iz 90-ih godina. Napomenuo je da postoje oni žele dovesti u pitanje Bosnu i Hercegovinu.
Kako je kazao Maas, potreban je žustriji pristup te je potrebno razgovarati o tome da li su sankcije način da se zaustavi trenutni razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.

Od ranije je poznato da je Njemačka među onim članicama Unije koje su pri stavu da je potrebno sankcionisati one koji su odgovorni za teško stanje u Bosni i Hercegovini. Tome se protive desničarski čelnici pojedinih država.

Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova istakao da podržavaju jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu te da će svaki pokušaj podjela biti spriječen.

“Zabrinuti smo što s druge strane neki političari koriste ovu priliku za retoriku podjela. Moram ponoviti da mi podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, i pozivamo sve političare da sjednu za pregovarački stol”, kazao je Borrell.

15 Novembra, 2021
Cvijanović-Fild: Srpska posvećena dosljednom poštovanju Dejtona
Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović razgovarala je danas sa ambasadorom Velike Britanije u BiH Metjuom Fildom o aktuelnim političkim i ekonomskim prilikama u Republici Srpskoj i BiH.

Ovom prilikom, Cvijanović upoznala je sagovornika sa stavovima i pozicijom Republike Srpske u kontekstu trenutne političke situacije, te potvrdila punu posvećenost dosljednom poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.
- Na sastanku je istaknuta važnost intenziviranja političkog dijaloga, u cilju prevazilaženja izazova i rješavanja prioritetnih pitanja, uvažavajući interese svih konstitutivnih naroda i građana u BiH – saopšteno je iz Kabineta predsjednice Srpske.
15 Novembra, 2021
Čubrilović-Fild: Dijalog jedina mogućnost da se riješe otvorena pitanja

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović sastao se danas, u Banjaluci, sa ambasadorom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u BiH Metjuom Fildom sa kojim je razgovarao o aktuelnim političkim temama.

Čubrilović je ukazao na činjenicu da Narodna skupština Republika Srpske, kao najfunkcionalniji parlament u BiH, redovno održava sjednice, u skladu sa Ustavom, Poslovnikom o radu i Programom rada za 2021. godinu.

Govoreći o aktuelnim političkim pitanjima, Čubrilović je istakao da su dijalog i dogovor dva entiteta i tri konstitutivna naroda jedina mogućnost da se riješe otvorena pitanja i ostvari napredak u dostizanju standarda Evropske unije, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

15 Novembra, 2021
Kineski “crni labud” širi krila na ceo svet?

Administracija američkog predsednika Džoa Bajdena pomno prati razvoj situacije sa najzaduženijim gigantom za nekretnine na svetu – kineskim Evergrandeom.

To je izjavila američka ministarka finansija Dženet Jelen, koja je upozorila da bi borba kompanije da vrati milijarde kredita mogla da ima posledice po globalnu ekonomiju.

Evergrande, drugi najveći developer nekretnina u Kini, dužan je 300 milijardi dolara kreditorima.

“Nekretnine su važan sektor kineske privrede. Na njih otpada oko 30 odsto potražnje. A usporavanje u Kini bi, naravno, imalo globalne posledice. Kineska ekonomija je velika, i ako bi usporila više nego što se očekivalo, to bi sigurno moglo da ima posledice po mnoge zemlje koje su trgovinski povezane sa Kinom”, rekla je Jelenova u emisiji “Face the Nation”, prenosi CBS.

Godinama se Evergrande zaduživao kako bi finansirao izgradnju stanova, poslovnih zgrada i tržnih centara. Ali poslednjih meseci kompanija se našla pod finansijskim pritiskom i imala je poteškoće da vrati nagomilani dug.

Zabrinutost da bi pad kompanije mogao da za posledicu ima udar na kineske banke, te da uzdrma ogromno tržište nekretnina u zemlji, potresla je globalna finansijska tržišta.

Federalne rezerve su upozorile na direktne rizike za SAD u svom najnovijem izveštaju o finansijskoj stabilnosti.

“Finansijski stresovi u Kini mogli bi da opterete globalna finansijska tržišta pogoršavajući nivoe rizika, prelivajući negativni uticaj i na globalni ekonomski rast, što bi naravno moglo da utiče i na Sjedinjene Države”, navodi se u izveštaju.

Ekonomisti kažu da Peking može da spreči kinesku kreditnu krizu, ali da želi to da izbegne, kako ne bi odavao sliku “spasioca”, dok pokušava da primora druge kompanije da smanje oslanjanje na dug. Za sada, kineska vlada se nije oglašavala po pitanju toga da li bi mogla da interveniše u restrukturiranju duga Evergrandea.

Jelenova je istakla da su firme poput Evergrandea problem sa kojim se bore kineski regulatori.

“Kina ima sektor nekretnina sa firmama koje imaju preveliku zaduženost i to je nešto sa čime Kina pokušava da se izbori”, rekla je ministarka.

Na pitanje da li kineski regulatori imaju kapacitet da upravljaju ovim rizicima, Jelenova je rekla: “Oni sigurno pokušavaju to da urade i to je nešto što pažljivo pratimo”.

Federalne rezerve su saopštile da nastojanje Kine da razduži kompanije poput Evergrandea predstavlja određeni rizik.

15 Novembra, 2021
Na granici Poljske i Bjelorusije vojna mašinerija: “Čeka se okidač da sve pukne”

Napeto na granici Poljske i Belorusije jer na hiljade migranata pokušava da uđe u Poljsku, dok su “preko žice” vojska i policija.

Situacija prijeti da izmakne kontroli budući da su mignatni brojčano nadmašili pripadnike poljske vojske i policije, koji stoje pored ograde potpuno naoružani. Na prelaz su dopremljeni i vodeni topovi, teška vojna mašinerija, a cijelo područje nadlijeću poljski vojni helikopteri.

Reporteri stranih medija javljaju da je toliko napeto da se samo čeka neki okidač pa da sve izmakne kontroli.

Podsjetimo, poljska pogranična policija optužila je u nedjelju bjeloruske snage da pripremaju tamošnje migrante da silom probiju graničnu barijeru, zbog čega je graniči prelaz koji je najkritičniji zatvoren.

“Stranci dobijaju uputstva opremu i suzavac od bjeloruskih vlasti”, stoji u objavi na Twitteru poljske granične policije.

Već nekoliko dana hiljade migranata iz trećih zemalja zarobljeno je u improviziranim šumskim kampovima na granici s Poljskom dok se temperature kreću oko nule.

Gomile migranata koji traže put do zemalja članica Evropske unije takođe su se okupile na litvanskoj i letonskoj granici.

Poljska, Litvanija i Letonija razmišljaju o sazivanju sastanka NATO kao odgovor na krizu, izjavio je u nedjelju poljski premijer Mateuš Moravjecki.

Mnogi migranti nadaju se ulasku u Njemačku, a kružile su glasine da će od ponedjeljka biti angažovani autobusi koji će ih odvesti do njemačke granice.

Njemačko ministarstvo spoljnih poslova demantovalo je glasine na Twitteru.

“Ko god širi te laži, dovodi ljude u veliku opasnost”, stoji u poruci njemačke diplomatije.

Savjet EU proširio je danas zakonski okvir kojim se omogućava uvođenje sankcija Bjelorusiji navodeći da je to odgovor na instrumentalizaciju ljudi koju sprovodi bjeloruski režim u političke svrhe.

Ovom odlukom prošireni su kriterijumi koji će omogućiti da se na listi sankcionisanih nađu pojedinci i subjekti koji organizuju ili doprinose aktivnostima Lukašenkovog režima koje omogućavaju ilegalni prelazak spoljnih granica EU.

“Današnja odluka odražava odlučnost EU da se suprotstavi instrumentalizaciji migranata u političke svrhe. Ovo je reakcija na nehumanu i nezakonitu praksu. Istovremeno, nastavljamo da se suprotstavljamo neprihvatljivoj represiji režima protiv sopstvenog stanovništva i reagovaćemo u skladu s tim”, izjavio je je šef diplomatije EU, Žosep Borelj.

Današnja odluka Savjeta EU uslijedila je nakon zaključaka Evropskog savjeta od 21. i 22. oktobra 2021. godine, u kojima su lideri EU izjavili da neće prihvatiti bilo kakav pokušaj trećih zemalja da instrumentalizuju migrante u političke svrhe, osudili sve hibridne napade na granicama EU i potvrdili da će odgovoriti na takve poteze Minska.

15 Novembra, 2021
Stanivuković najavio: Ove sedmice kreće isplata 500 KM za medicinare

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković rekao je da od ove sedmice kreće isplata svim zdravstvenim radnicima u iznosu od 500 KM, te da će biti potpisani ugovori sa zdravstvenim ustanovama u gradu.

“Želimo da im se zahvalimo za svu podršku. Kada smo otvorili priču o aferi ‘Kiseonik’ niko nije dovodio u pitanje čestitost i poštenje medicinskih radnika”, rekao je on.

Istakao je da će Grad imati evidenciju svih zaposlenih i da je najvažnije da novac bude na njihovom računu.

“Direktno će tim ljudima novac leći na račun, dogovorićemo način koji je najbrži”, poručio je on.

Stanivuković je prošle sedmice najavio da će pozvati Vladu Đajića, direktora UKC RS i predsjednika GO SNSD Banjaluka da se dogovore o isplati jednokratne novčane pomoći za zdravstvene radnike i porodilje.

Đajić mu je odmah poručio da nema dogovaranja o onom što je već dogovoreno.

“Skupština Grada je donijela jednoglasnu odluku, a Ustavni sud potvrdio da se zdravstvenim radnicima i porodiljama isplati naknada u iznosu od 500 KM”, rekao je Đajić početkom prošle sedmice.

Kako je tada istakao, to je obaveza gradonačelnika, koja treba da se izvrši odmah.

15 Novembra, 2021
Planirane nove investicije: Gradska uprava objavila šta čini Nacrt budžeta za narednu godinu

U narednoj godini planirane su nove investicije i nastavak realizacije pokrenutih, ali i brojne mjere i projekti u svim oblastima, saopšteno je iz Gradske uprave.

Tako su ukupna budžetska sredstva za 2022. godinu projektovana u iznosu od 159,35 miliona KM i veća su u odnosu na plan za 2021. godinu za 6,4 odsto, ili za 9,6 miliona KM, što je rezultat povećanja prihoda i smanjenja zaduživanja i drugih rashoda.

Ovako projektovan Nacrt budžeta Grada Banjaluka za narednu godinu, predložen je za dnevni red sedme sjednice Skupštine Grada, koja je zakazana za 18. novembar.

Tako Nacrt budžeta sadrži nastavak politike besplatnih udžbenika za osnovce od petog do devetog razreda, subvencije za privatne predškolske ustanove u okviru projekta „0 djece na listama čekanja za vrtić“, podršku porodiljama, subvencije privredi sa novim konceptom, te opremanje kabineta praktične nastave u srednjim školama.

Ovim Nacrtom budžeta predviđena su i izdvajanja za besplatan javni prevoz za pojedine kategorije stanovništva, kao i za reformu javnog prevoza sa sveobuhvatnom studijom saobraćaja.

U okviru značajnih ulaganja, nalaze se projekti: izgradnje Centralnog gradskog spomen obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, rekonstrukcija ulica Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Prve kuljanske ulice, Šargovačke ulice, glavne ulice u Priječanima, zatim Ulice od Zmijanja Rajka, puta Bukvalek-Donja Kola-Dedić lokva-Subotica, kao i gradnja mosta u Česmi i u Kaluđericama, te nastavak izgradnje vodovodne i kanalizacione mreže.

Predviđena je i gradnja multifunkcionalnog sportskog centra Lauš sa takmičarskom atletskom stazom i stadionom, zatim gradnja dječijih igrališta, između ostalog u Motikama i Petrićevcu, izgradnja vidikovca na Banj brdu, te reciklažnog dvorišta.

U budžet za narednu godinu uračunati su i izdaci za nabavku opreme-projekat „Urbane tržnice“, zatim za izradu plana urbane mobilnosti, regulaciju rijeke Vrbanja u naselju Česma, kao i projekti urbane revitalizacije objekata (Dom omladine i dr.).

Pored navedenog, ovaj budžet karakteriše povećanje sredstava za sufinansiranje međunarodnih projekata, povećanje sredstava za grantove i transfere u kulturi, povećanje sredstava za omladinske organizacije i sl.

Obezbijeđena su i sredstva za provođenje drugih značajnih projekata, poput projekata podrške mjesnim zajednicama, izgradnja teretana u prirodi, nastavak izgradnje dajak pristaništa i drugo.

Takođe, obezbijeđeno je finansiranje sportskih i kulturnih aktivnosti i manifestacija, pomoći osjetljivim kategorijama stanovništva, ulaganja u privredne aktivnosti i mnoge druge oblasti života naših sugrađana.

Kako se ističe u Nacrtu budžeta, 2022. godine – nastaviće se započete aktivnosti analize i prijedloga racionalizacije dijela rashoda, ali i aktivnosti na povećanju naplate vlastitih prihoda Grada i korisnika, što bi trebalo da obezbijedi dodatna budžetska sredstva za nove projekte.

“Ukupna budžetska sredstava, te projektovani budžetski izdaci i rashodi omogućiće da Grad u ovoj budžetskoj godini izvrši sve svoje zakonom definisane obaveze, uz maksimalno angažovanje raspoloživih resursa Gradske uprave i budžetskih korisnika”, zaključeno je u obrazloženju Nacrta budžeta Grada za 2022. godinu.

15 Novembra, 2021
„Duboko zabrinut zbog političke situacije“ Nešić pozvao na sastanak Šarovića, Borenovića i Selaka

Predsjednik DNS Nenad Nešić, “zabrinut za stanje u kojem se nalazi Republika Srpska”, uputio je poziv za sastanak opozicionih stranaka.

Kako je saopšteno iz DNS, Nešić je poziv uputio predsjednicima SDS Mirku Šarović, PDP Branislavu Borenoviću i SPS Goranu Selaku.

– Poštovani, duboko zabrinut zbog ukupne političke situacije nastale nakon nametanja izmjena Krivičnog zakona od strane bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, ali i svega onog što je uslijedilo – od prizivanja i prijetnji ratom do neustavne i antidejtonske odluke Ustavnog suda BiH kojom se šume Republike Srpske proglašavaju imovinom BiH, osjetio sam potrebu da Vas pozovem na zajednički sastanak kako bi definisali odgovore na sve ove probleme s ciljem zaštite ustavne pozicije Republike Srpske i njene budućnosti u okviru ustavnopravnog uređenja BiH – naveo je Nešić.

Bez želje da prejudicira zajedničke stavove, predsjednik DNS kaže da je siguran da su i ostali opozicioni lideri svjesni da se „nalazimo na istorijskoj prekretnici i da imamo odgovornost i obavezu da definišemo svoj odnos i prema stalnim atacima na Republiku Srpsku koji dolaze iz Sarajeva, ali i prema hazarderskoj politici vlasti u Republici Srpskoj“.– Smatram našom obavezom da od svih zaštitimo i sačuvamo dejtonsku poziciju Republike Srpske, a to možemo samo ako naši stavovi budu jedinstveni, odgovorni i iznad partijskih i ličnih interesa i sujeta. U nadi da ćemo svi zajedno uraditi ono što je u najboljem interesu Republike Srpske i budućih generacija, pozivam Vas da potvrdite svoje prisustvo na sastanku koji bi se održao u petak (19.11.2021.) u 14 časova u prostorijama Glavnog odbora DNS u Banaluci – navodi Nešić u pozivu.

15 Novembra, 2021
Otkrivena spomen-ploča Srbima ubijenim na Kazanima: Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja

Na Kazanima, području Starog Grada u Sarajevu, danas je otkriveno spomen-obilježje posvećeno ubijenim sarajevskim Srbima tokom 1992. i 1993. godine.

Bošnjački političari Sarajeva gotovo tri decenije skrivaju tačan broj ubijenih Srba iz ovog grada, koji su odvedeni iz svojih domova u ratnim godinama i ubijeni na Trebeviću na lokalitetu Kazani, pa bačeni u neku od jama.

Zvanično je pronađeno oko 30 leševa dok se sumnja da je u jame na Trebeviću, od 1992. do 1995. godine, bačeno više od stotinu tijela ubijenih Srba iz Sarajeva.

Proces traženja tijela nikada nije sproveden do kraja.

Ubistva Srba su vršili pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH, kojom je komandovao predratni sarajevski kriminalac Mušan Topalović zvani Caco. Srbi su dovođeni iznad jame gdje su ubijani vatrenim i hladnim oružjem, nakon čega su njihova tijela bacana u jamu.

Za zločine na Kazanima, na kazne od 10 mjeseci do šest godina zatvora, do sada je osuđeno 14 vojnika takozvane Armije RBiH.

Na sjednici Gradskog vijeća Sarajeva održanoj 27. oktobra usvojeno je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta spomen-obilježja koje je danas postavljeno na Kazanima.

U Našoj stranci bili su nezadovoljni prijedlogom teksta koji treba biti ispisan na spomeniku posvećenom ubijenim građanima srpske nacionalnosti i tražili su da se jasno istakne da su ubijeni i ko ih je ubio. Gradonačelnik Sarajeva Benjamina Karić je odbila amandman, bez obrazloženja.

Milorad Kojić, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske rekao je ranije da političari iz Sarajeva nastavljaju sa sakrivanjem činjenica da su u ratu u Sarajevu muslimani sistematski ubijali Srbe.

– U sarajevsko-romanijskom regionu, u toku odbrambeno- otadžbinskog rata, stradalo je više od 7.100 Srba. Od toga je 2.980 civila. Bošnjački političari preko obilježja na Kazanima žele da održe lažnu sliku kako su Srbe ubijene u Sarajevu, u stvari, ubili Srbi, a ne muslimani – istakao je on.

Kojić je ukazao da su Kazani vješto izabrani da dobiju spomenik nevinim žrtvama Sarajeva, jer je cilj da se održi iskrivljena slika o proteklom ratu, što je matrica djelovanja bošnjačke politike od tada do danas.

– Zločini nad Srbima u Sarajevu su počinjeni sistemski pod nadzorom političkog i vojnog vrha RBiH, a ne od strane kriminalnih grupa kako to plasiraju političari. Sve ovo je konstatovala i Međunarodna nezavisna komisija za istraživanje stradanje Srba u Sarajevu. Srpska zajednica u Sarajevu totalno je uništena. Izvršeno je klasično etničko čišćenje – konstatovao je Kojić.

Današnjem otkrivanju spomenika prisustvovao je veliki broj ličnosti iz političkog i javnog života BiH.

15 Novembra, 2021
Der Standard: Njemačka je “oštro” za sankcije Dodiku, a Brisel se “nećka”

EU bi trebala mnogo snažnije reagovati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke u bh. entitetu Republika Srpska SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu.

To je, kako piše austrijski “Der Standard”, bila glavna poruka dvoje europarlamentaraca Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara Kostera iz Socijaldemokrata, koji su prošle sedmice posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

Naime, o situaciji u Bosni i Hercegovini trebalo bi se raspravljati danas u Vijeću ministara vanjskih poslova EU. Dok neke države EU mogu dobro zamisliti sankcije Dodiku i njegovim sljedbenicima, druge zemlje članice poput Poljske, Mađarske i Slovenije, kojima i sami vladaju nacionalisti, strogo su protiv toga.

Zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

Moguće sankcije bi mogle uključivati zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Diplomate smatraju da bi takve sankcije mogle biti efikasne zbog Dodikovih veza, posebno u državama Kipar i Austrija.

Strik je tokom posjete Sarajevu naglasila da će 15 od 27 zemalja EU morati glasati za sankcije kako bi ih uvele. Prema riječima diplomata, Njemačka je tome posebno posvećena. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas izjavio je prošle sedmice da Njemačka ne želi dati novac njemačkih poreskih obveznika dijelu zemlje “koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države”.

Borrell se protivi sankcijama

No, predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell protiv je sankcija Dodiku. On u tom kontekstu igra važnu ulogu, jer bi u svojoj funkciji morao da predloži sankcije. Za razliku od Borela, Njemačka poziva na zajedničku reakciju EU, Velike Britanije i SAD-a. Borrellov stav sada jasno pokazuje da unutar EU više ne postoji konsenzus o poslijeratnom poretku u Bosni i Hercegovini i regionu.

O tome se sve više raspravlja i unutar NATO-a. Na samitu u Rigi 30. novembra biće razmotreni planovi za upućivanje novih vojnih “stabilizacionih trupa” u Bosnu i Hercegovinu.

Sankcije iz Londona i Washingtona

Američka administracija je već uvela sankcije Dodiku 2017. godine – još pod predsjednikom Barackom Obamom. Sada SAD zajedno sa Velikom Britanijom žele proširiti i ojačati ove sankcije. U međuvremenu, Dodik pokušava sklopiti saveze.

Mađarski desničarski populistički premijer Viktor Orban posjetio je Dodika prošle sedmice kako bi pokazao podršku. Potom je Dodik posjetio slovenačkog premijera Janeza Janšu u Ljubljani. Kasnije je otputovao kod turskog predsjednika Recepa Tayiipa Erdogana kako bi internacionalizirao sukob koji je on sam, očigledno, započeo.

Socijaldemokrata Koster je tokom posjete Sarajevu istakao da sankcije treba staviti na sto. Strik je rekao da je Dodik već prešao crvenu liniju pokazuje činjenica da je Republika Srpska već donijela zakon kojim se odlučuje da će istupiti iz Zajedničke agencije za lijekove. “Trebali smo do sada preduzeti sankcije”, rekao je Strik.

Podrška hrvatskim nacionalistima u EU i izborni zakon

List navodi da nacionalistički hrvatski HDZ u BiH dugi niz godina pokušava – također preko sestrinske stranke u Hrvatskoj u okviru institucija EU – promijeniti izborni zakon na način da se ubuduće za hrvatskog člana može poslati samo jedan kandidat HDZ-a u tročlano državno predsjedništvo.

Građanski orijentirani nenacionalist Željko Komšić trenutno je hrvatski predstavnik u Državnom predsjedništvu. Uprkos njegovom nenacionalističkom, proevropskom stavu, Komšića ne podržavaju značajnije snage u EU.

U tekućoj raspravi o izbornom zakonu, HDZ sada želi uvesti izbornu jedinicu po etničkom kriteriju u Federaciji BiH. Šef HDZ-a Dragan Čović dugogodišnji je politički saveznik Milorada Dodika.

Njemačka se jasno pozicionirala po tom pitanju i zahtijeva da izborni zakon ne dovede do “daljih etničkih podjela”. Diplomate, međutim, sumnjaju da će Njemačka moći pobijediti u tom cilju. Konkretno, američki ambasador u Sarajevu Eric Nelson žestoko se zalaže za promjenu izbornog zakona prije izbora 2022. godine.

Građanski orijentisani Bosanci, s druge strane, traže da se provedu one presude Evropskog suda za ljudska prava koje bi trebalo da okončaju diskriminaciju manjina i nenacionalista. Tada bi Jevreji, Romi i ljudi koji se ne žele etnički definisati konačno mogli biti izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.

15 Novembra, 2021