VRBAS Media

Autor: INFO

  • Čović nakon razgovora sa Koletom i Eskobarom “U BiH se moraju poštovati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda”

    U rezidenciji ambasadora SAD u Sarajevu, danas su razgovarali Derek Kolet i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar, viši politički savjetnik američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i lideri SDA i HDZ-a, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.

    Nakon sastanka, Dragan Čović se oglasio na zvaničnom Tviter profilu.

    – Sa savjetnikom Koletom i Eskobarom razgovarali smo o BiH, o ključnim koracima za jačanje stabilnosti i našem EU i NATO putu. Hitne izmjene Izbornog zakona i ograničena ustavne promjene moraju poštovati prava i ravnopravnost konstitutivnih naroda i ne smiju diskriminisati – napisao je Čović, prenosi Avaz.

  • Šeranić o uvođenju novih mjera: Razmišljamo da vakcinisane i nevakcinisane različito tretiramo

    Šeranić o uvođenju novih mjera: Razmišljamo da vakcinisane i nevakcinisane različito tretiramo

    Ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Alen Šeranić, rekao je da se razmatra donošenje odluka kojima vakcinisani i nevakcinisani ne bi bili isto tretirani, kao mjera kojom bi se eventualno povećao procenat vakcinisanih protiv korone u Srpskoj.Mnoge evropske zemlje uvele su zabrane za građane koji se nisu vakcinisali protiv virusa korona, poput onih da bez potvrde o vakcinaciji ne mogu na posao i u javne objekte i kafiće. U Srpskoj je za sada, nekoliko privatnih firmi od svojih radnika zahtijevalo da se vakcinišu ili redovno testiraju na koronu kako bi mogli na posao.Razmišljamo o načinu kako da povećamo procenat vakcinisanih. Međutim, pratili smo iskustva u Evropi kada su se donosile odluke u ovom pogledu i vidjeli smo da su oprečna mišljenja, u zavisnosti od populacije do populacije. U svakom slučaju, javno zdravstvo neće prestati da govori o značaju vakcinacije, a to je i naša obaveza. Razmatramo i sve druge odluke i naravno da ćemo i mi činiti određene korake po tom pitanju. Riječ je o odlukama koje treba da donese Republički štab za vanredne situacije, te da Vlada donese određene odluke na principu preporuka Instituta za javno zdravstvo – naglasio je Alen Šeranić.

  • Vrhovni sud jedno, Ministarstvo prosvjete Srpske kaže drugo

    Nacionalna grupa predmeta za učenike bošnjačke nacionalnosti neće biti uvedena u Osnovnu školu „Sveti Sava“ u Kotor Varošu, bez obzira na odluku Vrhovnog suda Republike Srpske.

    To je suština odgovora ministarke prosvjete i kulture RS, Natalije Trivić, na pitanje koje je u Narodnoj skupštini postavila Begija Smajić iz poslaničke grupe Zajedno za BiH.

    – Kada planirate uvesti nacionalnu grupu predmeta u JU OŠ „Sveti Sava“ Kotor Varoš za učenike bošnjačke nacionalnosti, imajući u vidu da je Ustavni sud 8. septembra odbio kao neosnovanu apelaciju Vlade RS i škole podnesene protiv Presude Vrhovnog suda RS od 14. novembra 2019. godine? Vrhovni sud RS je usvojio tužbeni zahtjev učenika bošnjačke nacionalnosti i njihovih roditelja iz Vrbanjaca (Kotor Varoš) utvrdivši diskriminaciju učenika, povredu prava na obrazovanje i nejednak tretman u odnosu prema drugoj djeci – rekla je Smajićeva, postavljajući pitanje u ime roditelja koji su nekoliko puta protestovali i zabranjivali djeci da pohađaju nastavu po programu RS.

    Međutim, u odgovoru iz Ministarstva prosvjete i kulture se navodi da nije moguće ispoštovati presudu.

    – Iako je u školama RS prije donošenja Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju uvedena nacionalna grupa predmeta prema Privremenom sporazumu, u kojima je bilo 18 ili više djece povratnika u razredu (ili minimalni broj propisan zakonom, koji se traži za mješovite razrede), na koji se poziva sud kod donošenja presude, napominjemo da nije moguće uvođenje nacionalne grupe predmeta pojedinačno za učenike. Odnosno, nisu ispunjeni uslovi za postupanje naloženi navedenom presudom suda iz razloga što tužioci, na koje se odnosi presuda, više nisu učenici škole, odnosno istu su završili, a samo dva tužioca su učenici završnih razreda osnovne škole. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da tužioci više nisu učenici škole, slijedi da za njih nije moguće uvesti nacionalnu grupu predmeta, odnosno postupiti po presudi Vrhovnog suda RS – navodi Trivićeva.

    Inače, priča o tzv. nacionalnoj grupi predmeta u BiH traje još od 5. marta 2002, kada su ministri obrazovanja FBiH i RS potpisali Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. Navedeni dokument je trebao da pomogne da se otklone brojni problemi djece povratnika prilikom početka pohađanja nastave u školama u mjestima njihovog povratka.

    – Navedeni sporazum je primjenjivan samo u RS, dok isti nije primjenjivan ili je djelimično primjenjivan u FBiH prema djeci povratnika srpske nacionalnosti. Sporazum je donesen kao privremeno prelazno rješenje, s obzirom na to da se nedostatak adekvatnog obrazovanja navodio kao jedna od osnovnih prepreka za povratak i u samom sporazumu je navedeno da će ponuditi jednaka privremena rješenja za sve – navodi se u odgovoru ministarke Trivić.

    Nakon donošenja Privremenog sporazuma, stvari su počele da se komplikuju. Usvojeni su zakoni u osnovnom obrazovanju u Srpskoji i u Federaciji, kojima nije predviđena mogućnost uvođenja nacionalne grupe predmeta po programu iz FBiH i RS i obratno.

    Potom Ustavni sud BiH 10. aprila 2015. donosi presudu kojom je rekao da su Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakon o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS, kao i zakoni kantona u FBiH, u skladu sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom.

  • Đukanović pomenut u dokumentu suda u Palermu u predmetu za pranje novca

    Đukanović pomenut u dokumentu suda u Palermu u predmetu za pranje novca

    Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pomenut je u dokumentu istražnog sudije suda u Palermu u predmetu protiv bivšeg albanskog naftnog tajkuna Rezarta Tačija i nekoliko italijanskih državljana koji se sumnjiče za pranje više od 20 miliona evra, objavila je Radio-televizija Crne Gore.

    U dokumentu istražnog sudije Alfreda Montalta, koji je objavljen na portalu crnogorske televizije, osim crnogorskog predsjednika, pomenut je i njegov brat Aco Đukanović, koji je pojedinačno najveći akcionar Prve banke Crne Gore.

    Izvještaj o istražnim radnjama suda u Palermu sadrži transkript razgovora Rezarta Tačija i osumnjičenog italijanskog državljanina Danijelea Kestagaljija u kome Tači pominje Đukanovića u kontekstu intervencije da bi se preko “predsjedničke banke” iz Crne Gore obavila međunarodna isplata.

    U izvještaju se navodi da su istražitelji utvrdili, koristeći otvorene izvore, da su crnogorski predsjednik i njegov brat 2006. godine i kasnije učestvovali u privatizaciji nekadašnje Nikšićke banke, koja je postala Prva banka Crne Gore.

    Sudija Alfredo Montalto potpisao je izvještaj o preliminarnim istražnim radnjama 4. novembra ove godine.

    Dokument suda u Palermu prvi je objavio albanski novinar Timi Samarkiu, navodeći da se iz tih dokumenata jasno vidi transfer velike količine novca za potrebe mafijaške organizacije “Koza nostra”.

    Samarkiu je za Portal Radio-televizije Crne Gore rekao da se Crna Gora pominje na nekoliko stranica u izvještaju, da je pomenut i Đukanović, ali da je teško dati neke detaljnije komentare u ovom trenutku.

    Prema ovom dokumentu, Rezart Tači je sarađivao sa osobama koje su pod istragom policije u Italiji, a koje su u junu radi dogovora sa njim kako da se sprovedu operacije došle u Albaniju preko Crne Gore.

    Oni se sumnjiče da su sarađivali za potrebe mafijaške organizacije “Koza nostra” u vezi pranja 22.340.285 evra, preko Banke delo stato, zatim Alfa banke u Tirani i kupovine argetinskih obveznica.

    Tači je godinama bio poznat po poslovanju u naftnoj industriji i svojevremeno se smatralo da je najbogatiji čovjek u Albaniji. Jedno vrijeme bio je i vlasnik italijanskog Fudbalskog kluba “Parma”.

    Povodom ovog sudskog dokumenta iz Palerma, portal Radio-televizije Crne Gore uputio je pitanja Kabinetu predsjednika Crne Gore, ali im odgovor za sada nije stigao.

  • Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Glavni kandidat za narednog kancelara Njemačke Olaf Šolc nazvao je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka “lošim diktatorom” koji “koristi očajne ljude u sramnoj igri” kako bi pritisnuo Evropsku uniju, aludirajući na migrantsku krizu na granici Bjelorusije i Poljske.

    “Prije svega, mora se jasno reći da u Belorusiji postoji loš diktator. Nema šta da se zataškava, izgubio je sav legitimitet”, izjavio je Šolc na večeri koju je organizovao list “Ziddojče cajtung”, prenio je Rojters.

    On je dodao da su strožije sankcije Evropske unije pravi odgovor na bjeloruske akcije povodom migrantske krize, dodavši da izvještaji o prvim povratnim letovima (migranata) pokazuju odlučnost evropskog bloka i da je to već donijelo dobre rezultate.

  • Obavezne kovid potvrde u Hrvatskoj

    Obavezne kovid potvrde u Hrvatskoj

    U Hrvatskoj je od danas obavezna upotreba kovid potvrda u javnom i državnom sektoru, a za one koji nisu vakcinisani ili nisu preboljeli kovid uvodi se bezbjednosna mjera obaveznog testiranja.

    Odluku o tome donio je Nacionalni štab civilne zaštite u petak s ciljem zaštite zdravstvenog sistema kako bi bio dostupan svim bolesnicima.

    Od danas će prilikom dolaska na posao svi javni i državni zaposlenici, kao i oni u organima na lokalnom niovu morati predočiti digitalnu potvrdu EU.

    Odluka se primjenjuje se i na pripadnike Oružanih snaga, kao i na radnike na aerodromima na području Hrvatske, prenose hrvatski mediji.

    Obaveza da se predoči digitalna covid potvrde EU ili drugog odgovarajućeg dokaza o vakcinaciji, prebolovanom kovidu ili testiranju odnosi se i na sve stranke koje dolaze u službene prostorije.

    Kontrola će se provoditi pomoću kovid go aplikacije prilikom ulaska u prostorije, a oni koji odbiju testiranje ili da pokažu potvrdu ne mogu ući u radni prostor. To znači da će kovid potvrda biti potrebna i za odlazak na šalter MUP-a po dokumente, poštu, kao i u neke banke /one koje su u vlasništvu države/. Za apoteke neće biti potrebna.

    Odluka se ne odnosi na studente, učenike, na mlađe od 16 godina, na osobe koje dovode djecu u ustanove ili prate osobu koja se ne može brinuti za sebe, za one koji idu podići digitalne potvrde, kao i na one kod kojih postoje kontraindikacije za vakcinaciju. Ne vrijedi ni za one koji idu u poštu preuzeti pošiljku koja može imati pravne posljedice.

    Uvođenje kovid potvrda u državnom i javnom sektoru bilo je planirano juče, ali je odgođeno za jedan dan.

  • Lukač i Fild: Nastavku saradnje u oblasti suzbijanja organizovanog kriminaliteta

    Lukač i Fild: Nastavku saradnje u oblasti suzbijanja organizovanog kriminaliteta

    Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač i ambasador Velike Britanije u BiH Metju Fild razgovarali su u Banjaluci o nastavku saradnje u oblasti suzbijanja organizovanog kriminaliteta.

    Lukač je upoznao britanskog ambasadora o stanju bezbjednosti na području Republike Srpske i najznačajnijim aktivnostima Ministarstva unutrašnjih poslova, saopšteno je iz MUP-a.

  • Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping razgovarali su o postupcima Kine u Tibetu, Hong Kongu i Sinđiangu, saopštila je Bijela kuća.

    “Bajden je izrazio zabrinutost zbog postupaka Kine u Sinđangu, Tibetu i Hong Kongu, kao i ljudskim pravima u širem smislu”, navedeno je u saopštenju.

    On je rekao Siju da SAD ostaju privržene politici “jedna Kina” u vezi sa Tajvanom.

    Dva lidera obavezala su se da će raditi zajedno na pitanjima energije i klime.

    Si je poručio Bajdenu da će njegova zemlja morati da preduzme “odlučne mjere” ako snage “protajvanske nezavisnosti” pređu “crvenu liniju”, objavili su kineski državni mediji.

    Kina tvrdi da je Tajvan njen. Peking je obećao da će ostrvo staviti pod kinesku kontrolu, silom ako bude potrebno.

    Dvojica lidera istakli su svoju odgovornost prema svijetu da izbjegnu sukob.

    “Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i SAD da obezbijedimo da naše takmičenje između naših zemalja ne pređe u sukob, bilo namjerno ili nenamjerno“, rekao je Bajden na početku pregovora.

    Govoreći preko prevodioca, Si je rekao da kao dvije najveće svjetske ekonomije i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i SAD moraju da povećaju komunikaciju i saradnju.

    Zvanična novinska agencija Sinhua opisala je sastanak kao “iskren, konstruktivan, sadržajan i plodonosan”

  • Može li novi Ustav Srpske proći bez Vijeća naroda?

    Iako je deklaracijom o ustavnim principima predviđena izmjena Ustava Republike Srpske, pitanje je koliko je u ovom trenutku realno da do toga dođe, s obzirom na to da u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS već sada tvrde da to neće prihvatiti.

    Inače, Vijeće naroda Republike Srpske sa Narodnom skupštinom Republike Srpske ravnopravno odlučuje o samo dva pitanja, a to su izbor sudija Ustavnog suda RS i donošenje Ustava RS. Dok u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS najavljuju da neće podržati izmjene Ustava RS, u SNSD-u kao jednom od predlagača deklaracije o ustavnim principima kažu da je Vijeće naroda nametnuo visoki predstavnik i da, ukoliko se sve odbaci što je nametnutno, a samim tim i Vijeće naroda Republike Srpske, da se ono na kraju neće ni pitati o izmjeni Ustava Republike Srpske.

    U samoj deklaraciji o ustavnim principima, koja bi trebalo da se nađe pred poslanicima NS RS, navodi se da Narodna skupština zadužuje Vladu Republike Srpske da u koordinaciji s predsjednikom Republike Srpske pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će se potvrditi sve nadležnosti Republike Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.

    “Novim ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prijestonica Srpske”, piše, između ostalog, u deklaraciji o ustavnim principima.

    Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz reda bošnjačkog naroda, kaže da su i ranije izmjene Ustava Republike Srpske spriječene, a tako će biti i ovaj put.

    “Ranije su bili amandmani na Ustav Republike Srpske u vezi sa glavnim gradom, to nije prošlo i opet neće proći. To je samo nastavak retorike i vidjećemo dokle će to ići. Imamo svoju ulogu u tome, iskoristićemo sve ono što je dozvoljeno kad bude u proceduri i vidjećemo dokle će stići”, rekao je Okić.

    S druge strane, Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, kaže da je Vijeće naroda Republike Srpske nametnuto i samim tim i nelegalno.

    “Rješenje je da se Ustav Republike Srpske donese dvotrećinskom većinom, jer sve što je nametnuo visoki predstavnik smatra se nelegalnim. To je način koji je moguć u ovom slučaju, jer bilo šta da pokreneš oni će pokrenuti veto”, rekao je Mazalica.

    Inače, i ranije Vijeće naroda Republike Srpske, odnosno Klub Bošnjaka, blokiralo je izmjene Ustava Republike Srpske kojima je bilo predviđeno da umjesto Sarajevo, glavni grad bude Banjaluka, a podrška je izostala i na amandman kojim je bilo predviđeno ukidanje smrtne kazne, i pored toga što je ranije bilo dogovoreno da se to prihvati.

    “Sve što se predlaže trebalo bi da postoji podrška i mogućnost da se to dovede do kraja, a ako nemate podršku u Vijeću naroda, onda se postavlja pitanje da li se radi o politizaciji svega toga i prikupljanju poena za izbore sljedeće godine. Ako znamo praksu Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda, oni to neće dozvoliti, jer oni i na mnogo manje stvari pokreću pitanje vitalnog nacionalnog interesa, čak i na one stvari koje to nisu”, rekao je Davor Šešić, poslanik SDS-a i zamjenik predsjednika Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske.

    Podsjećanja radi, o izmjeni Ustava Republike Srpske priča se već godinama. Dosad je Ustav Republike Srpske sa 140 članova i više od 120 amandmana mijenjan kroz 17 ustavnih promjena i pored toga što u praksi, kada se pređe polovina broja amandmana u odnosu na broj članova postojećeg ustava, slijedi donošenje novog ustava.

    Posljednji pokušaj izmjene Ustava Republike Srpske bio je 2012. godine, kada Vijeće naroda nije prihvatilo nijedan od amandmana na Ustav Republike Srpske jer su delegati Kluba Bošnjaka, uglavnom iz SDA, glasali protiv svega, iako je ranije bilo dogovoreno usvajanje pojedinih odredaba, kao što je brisanje smrtne kazne.

  • William Hague: Situacija u BiH je ozbiljna, NATO trupe rasporediti u Brčko i aerodrom u Tuzli

    Nekadašnji državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.

    Na početku teksta Hague se osvrnuo na trenutne odnose evropskih zemalja s Rusijom te je naglasio kako je Njemačka jedna od zemalja koja je posrnula pred ruskim utjecajem.
    “Postoje dvije stvari koje nikada nisam zaboravio u svom prvom susretu s Putinom. Jedna je bila ta da ima najhladnije oči koje sam ikada vidio, a druga se odnosi na to da nam je jednostavno htio prodati puno plina. Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava. Poljska, otuđena od svojih partnera u EU, suočava se s okrutnom izbjegličkom krizom. Mađarskoj nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika se gomila na granici u blizini Ukrajine i moramo se zapitati šta se može učiniti na ovom planu”, piše Hague.

    Zanemarivanje Zapadnog Balkana

    Nekadašnji diplomata je naglasio kako na svaku od ovih prijetnji postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. Međutim, ključna oblast za Zapad, regija u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti jeste Balkan.

    “Historija je mnogo puta pokazala da zanemarujemo opasnosti na Zapadnom Balkanu. To je bilo žarište 1914. godine i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom devedesetih godina. Ovdje je Rusija pokušala osujetitti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji te sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. Kako bi se zaokružio haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Velika Britanija je izgubila utjecaj kroz Brexit”, navodi se u tekstu.


    Hague je naveo kako Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz da ignoriše dešavanja na Balkanu.

    “Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, navodi bivši diplomata.

    Vrijeme za djelovanje

    Ističe kako ovakve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski sporazum.

    “Kada neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica. Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji (tekst pisan prije sastanka u Briselu op. a.). Prošle sedmice Christian Schmidt je upozorio da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost. Njegov prethodnik Paddy Ashdown odradio je brilijantan posao prije 20 godina te je pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati. On je imao čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost”, piše u Hagueovom tekstu.


    Na kraju teksta nekadašnji lider Konzervativne partije se osvrnuo i na najave da će britanska šefica diplomatije Liz Truss fokusirati svoj rad i na Zapadni Balkan.

    “Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO saveza sastanu u Rigi narednog mjeseca. Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Britanija i EU bi se trebale pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje”, ističe Hague.

    U zaključku se osvrnuo i na neophodnost slanja NATO trupa u BiH.

    “Male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale bi biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost će nas udaljiti od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta. Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama. Balkan je ključno mjesto za početak primjene toga”, zaključio je Hague.