VRBAS Media

Autor: INFO

  • Danas zasjeda Narodna skupština Republike Srpske

    Danas zasjeda Narodna skupština Republike Srpske

    Narodna skupština Republike Srpske razmatraće danas Nacrt zakona o izmjeni Zakona o sjemenu poljoprivrednog bilja, kojim je propisana procedura upisa sorti koje su registrovane u zemljama EU ili zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH.


    Sorte koje su registrovane u zemljama EU ili zemljama u okruženju sa kojima graniči BiH, a koje imaju slične agroekološke uslove, mogu se priznati i bez ispitivanja na oglednom polju ili u laboratoriji.

    U nastavku 17. redovne sjednice poslanici će razmatrati Nacrt zakona o izmjeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju – prijedlog poslanika Perice Bundala, saopšteno je iz Narodne skupštine Republike Srpske.

    Poslanici će razmatrati konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za 2020.

    Nastavak sjednice zakazan je za 10.00 časova.

    U prvom dijelu sjednice Narodna skupština Rupublike Srpske usvojila je devet zakona i dva nacrta zakona.

  • Reakcije na Dodika: Nešić tvrdi da nije klečao, Radović da ima urednu imovinu

    Reakcije na Dodika: Nešić tvrdi da nije klečao, Radović da ima urednu imovinu

    “Panika i strah su najveći neprijatelji i u politici i u životu, a Milorad Dodik je u panici i strahu”, naveo je predsjednik DNS-a Nenad Nešić reagujući na današnju izjavu srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera SNSD-a Milorada Dodika koji je kazao da je Nešić “klečao pred njim da ostane direktor”.

    “Zato javno iznosi neistine o razgovoru koji je vođen u četiri zida, obmanjuje javnost i napadajući me bodri sebe jer nema ko drugi da ga okuraži. Sliku da je ostao sam pokušava zamagliti lošom reprodukcijom moći. Časni ljudi to ne rade. U strahu su velike oči, pa se često zamagli pred njima. Tako je i Dodik očigledno pobrkao o kome govori”, naveo je Nešić.

    Kako kaže, “Nenad Nešić nikada i ni pred kim nije ni klečao, ni molio”.

    “Zna Dodik, a znam i ja šta je tu noć od mene tražio, a šta sam odbio. Pristojnost nalaže da o tome javno ne govorim. A ako hoće da vidi one koji kleče, neka ode do Kozarske Dubice. Tamo će naći onoga koga je kupio da kleči pred njim, dok od njega bježe svi koji vide da mu je došao kraj”, tvrdi Nešić.

    Radović odgovorio Dodiku: Moji prihodi i imovina su uredno prijavljeni
    Poštovani gospodine Dodik, moram da Vam kažem da baš treba imati veoma dobar želudac i progutati, ne jednu već nekoliko žaba, kada Vi prozivate bilo koga za korupciju ili za poštenje, istakao je Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS-a reagujući na prozivke srpskog člana Predsjedništva BiH.

    “Pozivam Vas da javno objavite Ugovor o izgradnji autoputa Banjaluka – Prijedor. Zašto krijete taj ugovor?

    Što se tice mojih prihoda i imovine, ja sam ih uredno prijavio i platio porez na njih. Moj imovinski karton, kao izabranog poslanika, se nalazi u arhivi CIK-a, ali i u arhivi drugih organa kojima sam bio obavezan da prijavim svoju imovinu. Prozivali ste me za kupovinu akcija banke. Ja sam svoje akcije kupovao transparentno i morao sam kontrolama koje su rađene da dokumentujem izvor prihoda za kupovinu istih. Zakon je tu jasan i nedvosmislen“, kazao je Radović, saopšteno je iz SDS-a.

    Radović uvjerava da je akcionarima banke zakonski dozvoljeno da koriste kredite matične banke i to iskljucivo do 25 odsot kapitala kojim banka raspolaže, a što se namjene kredita tiče, banka nikada niti jednom akcionaru nije odobrila kredit za kupovinu svojih akcija i to se lako može utvrditi uvidom u Ugovore o kreditu koji sadrže i odredbe namjene kredita.

    “Obzirom da Vi konstantno pokušavate javno da me diskreditujete pričom o mojoj imovini, ja sam imao dovoljno znanja i poslovnog kapaciteta da investiram, ostvarim profit, platim porez i dobijem zaradu na svoj račun kod banke. Nikada niti jedan posao nisam radio sa državom niti je bilo koja moja firma aplicirala za neki tender koji je vezan za budžet”, rekao je Radović.

    Napadali ste me za gradnju zgrade u Sarajevu, kaže zamjenik predsjednika SDS-a, i ističe da javnost treba da zna da se radi isključivo o tržišnoj i komercijalnoj prodaji i da nikakva sredstva nisu uzeta iz Republike Srpske.

    “Obzirom da ste Vi sada u poziciji da se ponašate i kao kadija i kao sudija, Vi možete javno da prijetite ali i da iza političke zavjese naređujete istrage protiv svojih političkih neistomisljenika. Ali ipak treba da budete svjesni, da ćete i vi morati nekada da prikažete imovinu sa kojom raspolažete“, zaključio je Radović.

    Selak: Dodik posegao za ličnim omalovažavanjima i aluzijama na nepoštenje
    Gospodin Dodik je iz nekog razloga sebe pronašao u mojoj tezi da vladajućim strankama u BiH ne odgovaraju pošteni izbori. Kao reakciju na to posegao je za ličnim omalovažavanjima i aluzijama na nepoštenje, kriminal i ko zna šta sve ne.

    Poručio je ovo predsjednik SPS Goran Selak, reagujući na današnje obraćanje srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika povodom izmjena izbornog zakona, gdje je u negativnom kontekstu spomenuo predsjednika SPS.

    Selak ističe da o Dodikovom riječima treba da sudi narod koji treba sam procijeniti ko je i koliko pošten i principijelan, ko je šta i koliko upotrijebio i zloupotrijebio.

    “Ako uđemo u tu matematiku, trebali bi dani samo da se neke stvari izbroje”, ističe Selak.

  • Dodik tvrdi da je Nešić klečao: Treba imati debeli želudac da slušate Selaka i Radovića o poštenju

    Dodik tvrdi da je Nešić klečao: Treba imati debeli želudac da slušate Selaka i Radovića o poštenju

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva Milorad Dodik istakao je na konferenciji za medije u Istočnom Sarajevu da mnogi iz opozicije uporno pokušavaju da nekim dramatičnim izjavama unose razne nestabilnosti.
    Slušao sam neke šta govore, zaista treba biti čovjek sa debelim želucom da progutaš žabe tipa, kako se neki koji su dokazani ljudi u kršenju zakona, zalažu za pravo, za pravdu, za poštenje. Neki Selak koji se zalaže za poštene izbore, zamislite – rekao je Dodik.

    On je dodao da ne osporava pravo opoziciji da govori o tome, ali da bi bilo dobro da se u političku scenu uvede malo više obraza.

    – I da jedan Nešić ne može da govori o tome kako je on nešto odbio Milorada Dodika, koliko ja znam Milorad Dodik je spriječio njegove malverzacije oko rukovođenja Puteva Srpske. Ne znam šta je on tu mene odbio?Klečao je preda mnom, molio da ostane direktor, kako je on tu mene odbio, ja ne razumijem? – rekao je Dodik i dodao „kada mu je bilo jasno da to ne može da dobije, povukao je čitavu partiju u opoziciju“.

    – Nemojte, dajte malo poštenja. Da Milan Radović priča o poštenju i borbi protiv korupcije, pa nemojte molim vas. To treba baš imati debeo želudac da progutaš takve budalaštine – rekao je Dodik, piše Srpskainfo.

  • “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    NJemački kancelar Angela Merkel izjavila je da situacija u BiH nije zadovoljavajuća i da se nada da će Kristijan Šmit, kojeg je Savjet za provođenje mira (PIK) imenovao za novog visokog predstavnika, dobiti podršku u radu.

    Merkelova je poslije konferencije o Zapadnom Balkanu održane u okviru Berlinskog procesa ukazala na pitanje funkcionisanja BiH.

    – Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Kristijan Šmit dobiti podršku u svom radu – rekla je Merkelova.

    Ona je istakla da je na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme postignuto mnogo, ali da je ostalo i puno otvorenih pitanja poput dijaloga Beograda i Prištine.

    – Za mnoge zemlje Zapadnog Balkana brzina približavanja EU je prespora. EU je mnogo puta imala primjedbi na brzinu reformi – rekla je Merkel nakon virtualne konferencije na kojoj su pored zemalja Zapadnog Balkana učestvovali i predstavnici EU i njenih institucija.

    Merkel je, povlačeći neku vrstu bilance nakon 16 godina na kancelarskoj poziciji, zaključila da je za vrijeme njezinog mandata mnogo toga na Balkanu učinjeno, ali da je i dalje ostalo mnogo posla koji treba obaviti.

    Ona je navela da će u regionu biti potrebno uložiti još mnogo strpljenja i angažmana, ukazala je na to da je pokretanje Berlinskog procesa, koji je ona inicirala, prije sedam godina dalo novu energiju promjenama među zemljama Zapadnog Balkana.

    – Pored procesa pregovora zemalja s EU o članstvu, Berlinski proces paralelno radi na jačanju saradnje samih zemalja u regionu – dodala je ona i istakla infrastrukturne i projekte u sklopu civilnog društva.

    Ona je pomenula i nedavno ukidanje rominga među zemljama Zapadnog Balkana i najavila je dodatnu pomoć u savladavanju posljedica pandemije, te je u tom kontekstu istakla da će samo NJemačka u sklopu programa “Kovaks” što je brže moguće poslati tri miliona doza vakcine protiv virusa korona.

    – U primarnom interesu EU je da jača procese saradnje i kooperacije u regionu u svrhu savladavanja podjela -rekla je Merkelova, a navela je i geostrateške razloge pojačanog angažmana EU na Zapadnom Balkanu posljednjih godina.

  • Želje domaćih političara ne može ni Zapad da pomiri: Neuspjela prva runda pregovora o izmjeni Izbornog zakona i Ustava BiH

    Američki i evropski zvaničnici koji su u protekla dva dana boravili u BiH, gdje su razgovarali s političkim predstavnicima iz vlasti i opozicije oko izmjena Izbornog zakona, nisu uspjeli nimalo da približe stavove političara oko ključnih stvari koje je potrebno mijenjati.

    Osim spiska lijepih želja, koje su s jedne strane pred strane zvaničnike iznijeli domaći političari, i poruka „podrške“ izmjenama Izbornog zakona s druge strane, ništa novo se nije moglo čuti, a što bi ukazalo na to da su političari korak bliže dogovoru.

    Najveći kamen spoticanja i dalje je na relaciji SDA – HDZ BiH, odnosno hrvatskih i bošnjačkih političara oko izbora članova Predsjedništva i delegata u domovima naroda. Nije stoga ni čudo što su razgovori najviše bili fokusirani upravo na ovaj dio Izbornog zakona.

    Zvaničnici SAD i EU, koje su predvodili zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju, Metju Palmer, i direktorka Evropske službe za inostrane poslove za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju, Angelina Ajhorst, prvo su se u nedelju sastali s predstavnicima SDA i HDZ BiH, te liderima opozicionih stranaka iz oba entiteta, a juče i sa članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i Predsjedništvom BiH.

    Nakon sastanaka mogle su se čuti različite izjave iz kojih se dalo zaključiti da svako ima svoje viđenje šta treba mijenjati u Izbornom zakonu, ali ne i prijedlog kako približiti stavove.

    Predsjednik PDP i član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, Branislav Borenović, ističe da se priča vrti u krug jer i dalje postoji problem dogovora unutar Federacije BiH oko izbora bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva.

    To je nešto što, kako dodaje Borenović, već godinama opterećuje političku scenu u Federaciji i oko čega će se teško postići dogovor.


    On ističe da su se na sastancima s američkim i evropskim zvaničnicima mogli čuti prijedlozi da bi jedan od mogućih rješenja za bošnjačko-hrvatski problem mogao biti asimetričan izbor članova Predsjedništva.

    – To znači da se dva člana Predsjedništva biraju u Parlamentu BiH ili Parlamentu FBiH, a da treći član, kao i do sada dolazi iz izborne jedinice iz Republike Srpske. Naš stav je jasan, a to je da Srpska kao izborna jedinica mora i treba da bira jednog člana Predsjedništva koji dolazi sa teritorije Srpske – kaže Borenović.

    On ističe da bi ovakav način biranja članova Predsjedništva uvelo BiH u neku vrstu asimetričnog načina izbora, jer bi se jedan član direktno birao iz Srpske, a druga dva člana bi se birala indirektno kroz parlament sa poslanicima koji dolaze iz Federacije.

    Borenović kaže da asimetričan način izbora nije novost u BiH jer se trenutno na isti način biraju i predsjednici entiteta. Podsjeća da se predsjednik Srpske bira direktno na izborima, dok se predsjednik FBiH bira posredno, odnosno indirektno kroz parlamentarne procedure u ovom entitetu.

    Borenović je, takođe, skeptičan da bi moglo brzo doći do dogovora ističući da među političkim faktorima u FBiH postoje različita mišljenja.

    – Jedan dio je za asimetričan način izbora članova Predsjedništva, drugi su protiv toga, a treći još nemaju određeni stav. Stava sam da vladajućoj koaliciji SNDS, HDZ i SDA ne odgovaraju promjene Izbornog zakona jer ne žele fer i poštene izbore. Oni očito i nameću ove teme koje se tiču političkih izmjena, a koje zahtijevaju i promjenu Ustava, izbjegavajući na taj način suštinske izmjene Izbornog zakona, koje bi dovele do fer i poštenih izbora – tvrdi Borenović.

    Da posjeta stranih zvaničnika, predvođenih Palmerom i Ajhorstovom, nisu pomjerili stvari sa mrtve tačke stava je i politički analitičar Adnan Huskić, koji kaže da mu nakon svih sastanaka i pregovora uopšte nije jasno ni šta je uopšte na stolu i o čemu se raspravlja.

    On ističe da prosto ne vidi da će se političari oko ičega dogovoriti. Da bi došlo do suštinske promjene Izbornog zakona, kako kaže Huskić, mora se mijenjati Ustav, a za to treba dvotrećinska većina, koje nema.

    – I tu je kraj priče. To što su u BiH došli Palmer i Ajhorstova ne mijenja ništa jer nisam više siguran koliku težinu oni imaju i koliko je njihova posjeta važna. Naši političari su “sažvakali” mnogo veće igrače oko ustavnih i izbornih reformi, i na kraju ih ispljunuli, od ovih koji sada ispred SAD i EU pokušavaju da vrše pritisak na njih – ocjenjuje Huskić.

    Dodaje da ne vidi da je stvoren ambijent unutar kojeg bi moglo doći do nekog ozbiljnog rada na izbornom zakonodavstvu, a onda uzročno-posljedično i na reformi Ustava.

    Bojim se da su se zapetljali kao pile u kučine i da će se tako vrtiti u krug još godinama. Dovoljno je prisjetiti se da se od 2006. godine, dakle već 15 godina, kontinuirano priča o izbornoj i ustavnoj reformi. Ne vidim uopšte više smisao te priče, ni čemu ona služi, osim da se, eto, o nečemu priča – kategoričan je Huskić.

    Navodi da je jedino HDZ BiH u ovom momentu u interesu izmjena Izbornog zakona zbog izbora člana Predsjedništva BiH dok druge stranke i nemaju poseban interes, pa samim tim ni motiv da nešto mijenjaju.

    Istovremeno, kako ističe Huskić, ne vidi ni neki ozbiljan pokušaj od strane međunarodne zajednice da nešto promijeni, niti ona više ima snagu, ali ni interes da nešto uradi u BiH.

  • Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, o posljednjim dešavanjima u toj opštini: Srebrenica neće biti novi distrikt

    Mladen Grujičić, načelnik Srebrenice, o posljednjim dešavanjima u toj opštini: Srebrenica neće biti novi distrikt

    Bošnjački političari, ako žele da Srebrenica i cijela BiH idu naprijed, moraju prihvatiti da su počinjeni zločini i nad drugim narodima, kao što Srbi priznaju da su se desili zločini i u Srebrenici i u Sarajevu gdje su stradali Bošnjaci. Ono što oni žele da nametnu Srbima nikada nećemo dozvoliti. Mi njima ne namećemo ništa što se nije desilo.

    Poručio je to za “Glas” načelnik Srebrenice Mladen Grujičić, reagujući na turbulencije na lokalnoj političkoj sceni jer je u Skupštini opštine, krajem prošle sedmice, glasovima srpskih odbornika usvojena Rezolucija o stradanju srpskog naroda na području te opštine u 20. vijeku.

    Grujičić je poručio da je ključno da Bošnjaci prihvate realnost i da se na tome gradi budućnost, a ne na lažima, nametanjima, solidarnosti stranaca prema njima, te podvukao da su trebali prihvatiti Rezoluciju jer u njoj nema nijedne rečenice koja vrijeđa Bošnjake, niti umanjuje njihovu žrtvu.

    • Tražimo da svi priznaju da su stradali i Srbi jer se to vidi na svakom koraku, u svakom našem selu, gdje gotovo svakodnevno održavamo parastose za ubijene na ognjištima. Ako nastave ovakvu politiku, i svoj narod će odvesti u dubiozu, što su počeli na izborima, jer od deset mogućih, zbog bojkota i pokušaja da po svaku cijenu dođu do vlasti, sada imaju šest odbornika. Rezolucija je koncipirana tako da osuđuje zločine nad svima. Priče o stradanju samo Bošnjaka su prevršile svaku mjeru i nismo mogli više da ćutimo, posebno nakon sramne rezolucije koja je usvojena u Crnoj Gori – istakao je Grujičić.

    GLAS: Rečeno je da se pominju i stradanja ostalih naroda. Zbog čega burne reakcije sa druge adrese?

    GRUJIČIĆ: Niko ne želi da prizna da je ovdje stradao i srpski narod, a puna su im usta pijeteta i saosjećanja. A onda kada ih pitate da li se desio zločin nad srpskim narodom, negiraju. I ova reakcija Bošnjaka pokazala je da oni nisu spremni da prihvate istinu i činjenicu da su i Srbi stradali ovdje. Rezolucija, nijednom rečenicom, ne umanjuje ničiju žrtvu, već samo pokazuje da su ovdje stradali Srbi. Nismo stavljali nikakve etikete, niti smo bilo koga pečatirali nekim kvalifikacijama, kako rade Bošnjaci, i nameću kvalifikaciju genocida, što je netačno. Ali, to im je bitno jer je to projekat iz ranijeg vremena.

    GLAS: Da li je to razlog i za odbijanje poziva za formiranje svojevrsne komisije i da se zajednički dođe do pravog broja žrtava?

    GRUJIČIĆ: Naravno. Istina im ne odgovara i vjerovatno će se doživotno truditi da istraju u tome da njihova laž postane istina. Lično sam prije postavljanja spomenika miru u Srebrenici, i pred predstavnicima OHR-a, predložio Bošnjacima da formiramo delegaciju, sastavljenu od njihovih i naših političara, koja bi obišla sva stratišta gdje su stradali Srbi i Bošnjaci i da odamo počast, ali nisu prihvatili jer oni smatraju da gdje god je stradao Srbin, da je u pitanju vojnik i zaslužena žrtva, a da su svi u Memorijalnom centru nedužni civili. Stvorili su taj mit.

    GLAS: Nakon Rezolucije, iz inicijative “Moja adresa Srebrenica” je uslijedio prijedlog prema Interresornoj radnoj grupi za izmjenu i dopunu izbornog zakonodavstva da u zakonu bude posebno poglavlje koje će regulisati izbore u opštini Srebrenica, što se pominjalo i u posljednjoj izbornoj kampanji.

    GRUJIČIĆ: To je njihova neprežaljena težnja da se Srebrenica izdvoji iz Republike Srpske, odnosno da dobije poseban status distrikta, gdje bi oni imali privilegije i zaštitu od međunarodne zajednice, za kojoj i posežu svaki put kada im nešto ne odgovara.

    GLAS: Jedna od ideja je da Skupština bira načelnika i zamjenika koji ne mogu biti iz reda istog naroda. Da li je to realno?

    GRUJIČIĆ: To je neprihvatljivo. Oni bi bili najsrećniji da jednostavno kažu evo imate zakon prema kojem Srbin nikada ne smije da bude na čelu Srebrenice, prema kojem srpski odbornici nikada ne smiju imati većinu, odnosno da Bošnjaci imaju apsolutnu vlast. Svojom politikom su otjerali ne samo dosta Srba, nego i svojih sunarodnika iz Srebrenice. Od te ideje ne može biti ništa. Ostaće pusta želja. To su više bolesne ambicije, a ne realnost.

  • Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Utrke s Radončićem su zanimljive

    Izetbegović najavio kandidaturu za Predsjedništvo: Utrke s Radončićem su zanimljive

    Lider Stranke demokratske akcije (SDA) i trenutni predsjedavajući Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović najavio je danas svoju kandidaturu za Predsjedništvo BiH na izborima 2022. godine.

    Iako izborna kampanja još uvijek nije zvanično počela, spekulisanje o potencijalnim kandidatima za Predsjedništvo BiH počelo je odavno pa su tako u javnosti pominjana imena Bakira Izetbegovića, Denisa Zvizdića koji je nedavno napustio SDA, ali i ime lidera NiP-a, nekadašnjeg SDA-ovca Dine Konakovića.

    U emisiji Hayat televizije “Dobar dan, BiH” odgovorio je na pitanje da li se vraća u Predsjedništvo kazavši da svaki predsjednik jake stranke koji ima šansu da pobijedi u izbornoj trci, ima i obavezu da se kandiduje. Time je Izetbegović potvrdio da će ući u trku za člana Predsjedništva.

    Komentarišući potencijalne suparnike rekao je da sumnja u to da će se Konaković kandidovati za istu poziciju.

    “Ja mislim da on više nikad u životu neće nešto raditi što je pravi rizik, dakle nikada neće ‘ući u cipele’ premijera koji ima težak zadatak, bilo šta što može politički ‘slomiti’ kičmu čovjeku, a ovo je opasna stvar. Vjerovatno će on pričati o tome, a na kraju će se kandidovati za parlament gdje je to ziher”, riječi su Izetbegovića.

    Za Fahrudina Radončića kazao je da bi ga njegova kandidatura radovala jer su “s njim utrke uvijek zanimljive”, ali da bi bilo zanimljivo utrkivati se i sa liderom SDP-a Nerminom Nikšićem i Denisom Zvizdićem.

  • Lavrov: Rusija će oštro odgovoriti na neprijateljske korake SAD

    Lavrov: Rusija će oštro odgovoriti na neprijateljske korake SAD

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Moskva namjerava da oštro odgovori na moguće neprijateljske akcije Vašingtona.

    Lavrov je tokom posjete Indoneziji, u intervjuu za list Rakajat Merdeka, istakao da je ruski predsjednik Vladimir Putin jasno rekao da je rezultat u svim oblastima moguć samo pronalaženjem međusobno prihvatljivog balansa interesa i to na paritetnoj osnovi.

    Ruski ministar spoljnih poslova je ukazao da su, gotovo odmah nakon samita Rusije i SAD u Ženevi, američki zvaničnici, uključujući i učesnike sastanka, sa udvostručenom snagom nastavili da “dijele lekcije”.

    Naveo je da su sva ta “upozorenja propraćena prijetnjama” da će Rusija biti izložena novom pritisku, ako u roku od nekoliko mjeseci ne prihvati “pravila igre” koja su joj postavljena u Ženevi.

    “Pokušaji vođenja dijaloga sa nama sa pozicije sile, u startu su osuđeni na neuspjeh – odgovorićemo oštro i odlučno na neprijateljske akcije”, naglasio je Lavrov.

  • Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar

    Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar

    Meteoalarm je izdao žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor, Trebinje i Mostar zbog prognozirane ekstremno visoke temperature vazduha.

    Žuto upozorenje za Banjaluku, Prijedor i Trebinje izdato je jer će dnevna temperatura vazduha iznositi 32, a u Mostaru 34 stepena Celzijusova.

    Žuto upozorenje znači da je vrijeme potencijalno opasno.

    “Vremenske prilike koje se prognoziraju nisu neuobičajene, ali je potreban oprez”, navedeno je na sajtu Meteoalarma.

  • Akademska zajednica, stručnjaci i NVO ignorisali CIK

    Nakon što je početkom juna usvojila Nacrt inicijative za izmjenu Izbornog zakona i predložila rješenja, Centralna izborna komisija (CIK) BiH pozvala je organe za sprovođenje izbora, akademsku zajednicu, nevladin sektor i stručnjake iz oblasti izbornog prava da dostave svoje sugestije, primjedbe i prijedloge, međutim na taj poziv praktično se niko nije javio.

    Tačnije, na dopis im je odgovorilo samo devet lokalnih izbornih komisija od 143, koliko ih ima u BiH, dok su svi ostali ignorisali taj poziv, što je izazvalo razočarenje u samoj Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

    “Dosta nas je razočarala činjenica da smo zaprimili akte od devet izbornih povjerenstava od njih 143. Obratila su nam se i četiri umirovljenika. Ni predstavnici nevladinog sektora ni akademske zajednice nisu našli za shodno da se osvrnu na materijal, mada su, navodno, svi u ovoj zemlji zainteresovani za izbornu reformu”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a.

    Pored poziva koji je CIK uputio domaćim stručnjacima i nevladinom sektoru, pismo je otišlo i prema OEBS-u, Venecijanskoj komisiji, ODIR-u i GRECO-u, od kojih je traženo mišljenje na njihov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH, međutim nikakav odgovor nije stigao ni iz tih institucija.

    “Kada dobijemo i ta mišljenja, onda ćemo raditi na finalnom prijedlogu, koji će biti upućen i parlamentu BiH i na adresu Interresorne radne grupe”, rekao je Bakalar.

    Inače, kada je riječ o samim izmjenama, prijedlog CIK BiH za izmjene Izbornog zakona napisan je na čak 170 stranica i uglavnom se radi o tehničkim popravkama postojećeg zakona koji je mijenjan više od 20 puta.

    Između ostalog, CIK predlaže i veće novčane kazne za pojedince i političke partije pa tako umjesto sadašnje maksimalne kazne od 10.000 KM, koju mogu platiti političke partije, CIK predlaže da ta kazna bude 30.000 KM.

    “S obzirom na to da praksa pokazuje da izricanje novčanih kazni ne odvraća političke subjekte od kršenja odredaba ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH predlaže strože kazne za zaposlene ili angažovane u izbornoj administraciji”, navodi se u obrazloženju rješenja koje je usvojio CIK, a prema kojima bi zaposleni u administraciji, umjesto dosadašnjih 1.000 KM, mogli biti kažnjeni sa 3.000 KM.

    Dobar dio izmjena koje je predložio CIK odnosi se i na medije, a u odnosu na postojeći zakon, CIK predlaže i novi član, koji kaže da su “mediji dužni javno objaviti i učiniti transparentnim informacije o vlasništvu nad medijima”, a ako kojim slučajem to ne bi uradili, CIK bi imao pravo da ih prijavi Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

    Iako tokom priče o izmjeni Izbornog zakona BiH CIK praktično svi ignorišu, i političari, i stručnjaci, kao i NVO sektor, međunarodni zvaničnici insistiraju na tome da oni budu dio pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

    Metju Palmer, specijalni izaslanik SAD za zapadni Balkan, rekao je da su u samom izbornom sistemu uočene brojne potrebe za reformom poput transparentnosti i promjena kako bi se unaprijedio sistem za naredne izbore.

    On je nakon sastanka sa Interresornom radnom grupom za izmjenu Izbornog zakonodavstva rekao da ta grupa “uz pomoć Centralne izborne komisije BiH, ali i civilnog sektora” treba da nađe rješenja kako bi se na narednim opštim izborima, koji u BiH treba da se održe iduće godine, poboljšala “pravičnost i transparentnost”.

    Pored Palmera, i brojni drugi međunarodni zvaničnici tražili su da CIK bude dio Interresorne radne grupe, međutim SNSD i HDZ to ne žele da prihvate, jer smatraju da je sadašnji saziv CIK-a nelegalan jer nisu ispoštovane procedure za njegovo imenovanje.