VRBAS Media

Autor: INFO

  • Polako raste broj ljudi koji primaju prvu dozu vakcine protiv korone

    Polako raste broj ljudi koji primaju prvu dozu vakcine protiv korone

    U proteklih nekoliko sedmica, u Srpskoj je registrovan blagi porast broja građana koji se odlučuju da prime prvu dozu vakcine protiv korona virusa.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u Srpskoj je prvu dozu vakcine primilo 350.989, drugu 295.548 druge, a treću 15.430 ljudi.

    Kako kažu u ovom institutu, više je razloga koji ljude opredjeljuju da uđu u prosec vakcinacije protiv ove opake zaraze.

    – Jedan od razloga je i činjenica da oni koji su izbjegavali vakcinaciju mijenjaju mišljenje kad vide da mnogi već primaju treću dozu, a oni nisu nijednu. Takođe, kada se desi da im neko iz bliskog okruženja doživi tešku formu kovida ili premine od ove bolesti, ljudi se odlučuju da uđu u proces vakcinacije – objašnjava za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS, dr Jela Aćimović.

    Prema njenim riječima, među nevakcinisanima mnogi nisu protiv imunizacije, ali jednostavno nisu bili sigurni da je to neophodno.

    – Mislili su da spadaju u kategorije koje nisu pretjerano izložene riziku od zaraze, obolijevanja i teških ishoda bolesti. Vremenom, mijenjaju mišljenje – naglašava dr Aćimović.

    Dodaje da je u Srpskoj najveći broj ljudi na vakcinaciju protiv korone dolazio u junu i julu ove godine.

    – U toku jednog meseca imali smo preko 100.000 onih kojima smo dali prvu dozu. Onda iz mjeseca u mjesec imamo sve manje ljudi koji su započinjali vakcinaciju. Međutim, u posljednje dvije-tri sedmice taj broj polako raste. Svakako, najviše je građana koji primaju treću dozu, ali imamo i blagi porast broja onih koji dolaze na prvu dozu, jer žele da se zaštite – ističe dr Aćimović.

  • Najavio 500.000 Arapa, stiglo 84.000 migranata: Dodikova izjava o islamizaciji BiH – osam godina poslije

    Najavio 500.000 Arapa, stiglo 84.000 migranata: Dodikova izjava o islamizaciji BiH – osam godina poslije

    Predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija, objavio je da je od 2018. godine do sada registrovano oko 84.000 stranaca koji su nezakonito ušli na teritoriju BiH.

    Tegeltija je u Sarajevu, na regionalnoj konferenciji o migracijama, rekao da je slična situacija i u drugim zemljama na „zapadnobalkanskoj ruti“, kao i da sve zemlje pokušavaju, onako kako mogu i znaju, da se bore s nezakonitim migracijama.

    Podsećamo, i prije zvanične migrantske krize na ovim prostorima, tadašnji predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, najavio je masovan dolazak ljudu iz arapskog svijeta u BiH.

    – U BiH se radi na islamizaciji društva. Postoje ozbiljni projekti da se iz islamskog svijeta u BiH naseli između 300.000 i 500.000 ljudi koji bi mogli da promijene sliku BiH. Postoji tačan plan i tu bi dolazio najniži sloj iz arapskog svijeta. Samo Kuvajt plaća 30.000 stanova u Sarajevu, a to je 100.000 ljudi – rekao je za „EuroBlic“ Dodik u novembru 2013.

    Istina, nisu svi migranti u BiH Arapi, niti je 84.000 migranata isto što i najavljenih „između 300.000 i 500.000“, ali se postavlja pitanje koliko je Dodik tada bio u pravu i da li je u toku realizacija onoga što je prognozirao.

    Sudeći prema podacima ministra bezbjednosti BiH, Selme Cikotića, scenario koji je pomenuo Dodik neće se desiti. Cikotić tvrdi da broj migranata u BiH ove godine drastično opada, čak i u odnosu na 2020, kada je zbog korona mjera njihov broj bio neuporedivo manji.

    Selmo Cikotić
    – Prošle godine je bio trostruki broj migranata u odnosu na ovu. U posljednjih nekoliko mjeseci broj migranata u prihvatnim centrima se kreće oko 2.500. Procjena je da imamo još negdje oko 1.000 do 1.500 van centra i u pokretu – rekao je Cikotić za N1.

    Međutim, stručnjak za bezbjednost, Dževad Galijašević, tvrdi da zvanični podaci o migrantima nisu tačni.

    – Naš zakon o strancima ne poznaje tu kategoriju, koju biste smjestili u otvorene migrantske kampove. Svako lice koje uđe preko granice na nezakonit način, bez adekvatne dokumentacije, mora da bude zatvoreno u imigracioni centar. Služba za poslove sa strancima učestvuje u skrivenoj agendi islamizacije BiH. To je vidljivo postalo onda kada je na granici sa BiH Hrvatska postavila bodljikavu žicu i mrežu i kada je pokazala visok stepen nasilja prema osobama koje ulaze na područje Hrvatske, a da istovremeno nije ni kritikovana iz zemalja EU, a kamo li da je imala sankcije. To govori da je to politika EU da prihvata da se na području BiH naseljavaju takve osobe – kaže Galijašević.

    Dževad Galijašević
    Prema njegovim riječima, drugi nivo problema su lica koja u BiH ulaze na legalnim graničnim prelazima, sa urednim papirima.

    – Taj broj je puno veći od ovih koje vidimo kao ilegalne migrante. Oni stanuju po hotelima, motelima, smještaj im plaćaju ponegdje opštine i kantonalne Vlade. Njih je puna Tuzla, Sarajevo… To su isti ljudi kao ovi prvi, uglavnom iz Sirije i Iraka, ljudi koji su ratovali za Al Kaidu i tzv. Islamsku državu. Ovaj projekat kontrolišu oni koji im preko „Vestern juniona“ mjesečno šalju 300 dolara po čovjeku za izdržavanje. Ovo nije ni humanitarni, ni pojedinačni, ovo je veliki projekat islamizacije, koji je nekada davno najavio Dodik – tvrdi Galijašević.

  • Mask o “Spejs iks” raketi: U januaru debitantski let “Staršipa” u svemir

    Mask o “Spejs iks” raketi: U januaru debitantski let “Staršipa” u svemir

    Ilon Mask je izjavio da bi njegova kompanija “Spejs iks” u januaru mogla imati debitantski svemirski let svoje rakete “Staršip”, što će, kako je dodao, zavisiti od testiranja i odobrenja regulatora.

    Napravićemo gomilu testova u decembru i nadamo se da ćemo je lansirati u januaru – rekao je Musk na sastanku Odbora za svemirske studije Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine, a prenosi CNBC.

    “Staršip” je raketa nove generacije koju “Spejs iks” razvija za lansiranje tereta i ljudi u misijama na Mjesec i Mars.

    Kompanija testira prototipove u jednom postrojenju u južnom Teksasu i obavila je više kratkih probnih letova.

    Mask je napomenuo da nije siguran da li će njegova raketa uspješno stići u orbitu iz prvog pokušaja, ali je uvjeren da će raketa stići u svemir 2022. godine.

    – Namjeravamo da sljedeće godine imamo visoku stopu letova – izjavio je Mask.

    Kompanija “Spejs iks” ima za cilj da, prema njegovim riječima, sljedeće godine pokrene čak desetak probnih letova “staršipa” kako bi se završio “program probnih letova” i prešlo na lansiranje “pravog tereta 2023. godine”.

  • Zapalio se automobil u Banjaluci

    Zapalio se automobil u Banjaluci

    U ulici Bulevar Cara Dušana u Banjaluci jutros se zapalio automobil.

    Riječ je o automobilu golf, a na lice mjesta odmah je izašla i vatrogasna jedinica koja je uspjela lokalizovati požar.

  • Osumnjičen da je nožem nasrnuo na policajce i oštetio njihov auto, hapsila ga žandarmerija

    Osumnjičen da je nožem nasrnuo na policajce i oštetio njihov auto, hapsila ga žandarmerija

    S.M. iz Šipova uhapšen je juče zbog sumnje da je nožem nasrnuo na policijske službenike, oštetio policijski automobil, te povrijedio jednog policajca, saopšteno je danas iz Policijske uprave Mrkonjić Grad.

    U saopštenju se pojašnjava da su 18. novembra 2021. godine, oko 12.00 časova, u Policijsku stanicu Šipovo prijavljeno je da je S.M. iz Šipova fizički nasrnuo na oštećenog D.M. ispred njegove porodične kuće u mjestu Vagan, opština Šipovo.

    “Po prijavi su postupili policijski službenici policijske stanice Šipovo, te izašli na lice mjesta događaja i utvrdili da su navodi prijave tačni. Pronašli su prijavljenog S.M. u kući u kojoj trenutno boravi u mjestu Vagan, opština Šipovo”, navodi se u saopštenju.

    Iz PU Mrkonjić Grad dodaju da, kada su policijski službenici pozvali prijavljenog da izađe iz kuće kako bi obavili informativni razgovor, isti je izašao upućujući im pogrdne riječi i noseći nož u ruci kojim je nasrnuo na policijske službenike. Nakon toga uzeo je kamen i bacio u pravcu službenog vozila, koje je oštetio, nakon čega se vratio u kuću.

    “Tom prilikom jedan policijski službenik je zadobio povrede u predjelu desne ruke kojem je medicinska pomoć ukazana u Domu zdravlja Šipovo, nakon čega je upućen na dalje liječenje u UKC RS”, navedeno je u saopštenju.

    Kako se navodi, pošto je prijavljeni odbijao da izađe iz kuće i dalje vrijeđao policijske službenike na lice mjesta izašli su policiski službenici Jedinice žandarmerije Policijske uprave Mrkonjić Grad koji su savladali prijavljenig i uhapsili ga.

    O svim okolnostima i prikupljenim činjenicama obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, koji je naložio da se osumnjičeni nakon završene kriminalističke obrade sprovede u Okružno javno tužilaštvo Banjaluka, a da se po kompletiranju predmeta u redovnoj proceduri protiv osumnjičenog S.M. dostavi izvještaj za počinjena krivična djela tjelesna povreda, oštećenje i oduzimanje tuđe stvari i sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje.

  • Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Osmica dvije godine van mandata rukovodi “tajnom službom”

    Generalnom direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću Osmici prije tačno dvije godine istekao je četvorogodišnji mandat na koji je imenovan 19. novembra 2015. godine, ali on i dalje rukovodi “tajnom službom”.

    Mehmedagić, njegov zamjenik Trifko Buha i glavni inspektor Damir Bevanda, kojima je takođe istekao mandat kada i Osmici, i dalje su na funkcijama, iako im nije produžen mandat niti su imenovani za vršioce dužnosti, jer Zakon o OBA ne poznaje status v.d.

    Situacija u vezi sa čelnim ljudima “tajne službe”, tvrde sagovornici “Glasa”, “najbolje pokazuje koliko je BiH nakaradna država”.

    Oni podsjećaju da OBA četiri i po godine radi po neustavnom zakonu, jer je Ustavni sud BiH još 1. juna 2017. godine proglasio neustavnim pojedine odredbe Zakona o OBA.

    Poslanik HDZ-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i član Zajedničke parlamentarne komisije za nadzor nad radom OBA Predrag Kožul kaže da stanje u OBA predstavlja veliki problem koji je u ovakvoj političkoj krizi nerješiv.

    On dodaje da je to pitanje ostalo u sjeni aktuelne političke krize, ističući da je jako teško komentarisati bilo šta u vezi sa OBA.

    “Status rukovodstva OBA i ukupno stanje u toj agenciji predstavlja jedno od gorućih i najozbiljnijih pitanja u BiH. Ono je potpuno nezasluženo ostalo u sjeni sveukupnih političkih dešavanja. U suštini, cijela ta situacija sa OBA kroz ove dvije godine je svojevrsna geneza političke krize”, kaže Kožul za naš list.

    Prema njegovim riječima, neimenovanje direktora OBA i njegovih najbližih saradnika predstavlja problem kakav je naprosto nezamisliv u normalnim državama.

    Dugogodišnji radnik službi bezbjednosti Neđo Vlaški kaže da je problem što politika kod nas ima posljednju riječ u svemu, ističući da se upravo zbog toga dešava da se niko ozbiljno ne obazire na činjenicu da OBA pune dvije godine nema rukovodstvo “u mandatu”.

    “Pri tome je tragikomično da oni koji su za to najodgovorniji, to i ne kriju. Lider SDA Bakir Izetbegović je javno rekao da je Osmica njegov izbor, što bi u svakoj normalnoj državi bilo šokantno, a samo kod nas se posmatra kao sasvim normalno”, kaže Vlaški za “Glas Srpske”.

    On dodaje da je činjenica da Osmica kada je imenovan za direktora nije ispunjavao uslove za tu funkciju, ističući da su to kasnije pokazala sva dešavanja u vezi sa spornim diplomama, ali i da su oni koji su ga imenovali sve to znali. Vlaški ističe da se od odgovornosti ne mogu amnestirati ni “stranci” pod kojima podrazumijeva najmoćnije zapadne zemlje.

    “Svi znamo da bez prećutne saglasnosti SAD nema imenovanja direktora ‘tajne službe’, tako da je jasno da i za ovo trenutno stanje sa pravno nedefinisanim statusom Osmice, a praktično s njim na čelu OBA, postoji ta prećutna saglasnost”, zaključuje Vlaški.

    Podsjećamo, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je ranije da je Savjet ministara 15. decembra prošle godine obustavio procedure izbora generalnog direktora i njegovog zamjenika.

    On je rekao da je to urađeno usljed sudskih procesa koji su pokrenuti protiv direktora OBA Osmana Mehmedagića.

    Pored toga, Osmici je 18. februara istekla bezbjednosna dozvola za pristup tajnim podacima, što predstavlja još jedno neriješeno pitanje u vezi sa njegovim statusom.

    Nezakonitosti

    Šef srpskih delegata u Domu naroda i član parlamentarne Komisije za nadzor nad radom OBA Sredoje Nović ponavlja svoj raniji stav i kaže da rukovodstvo OBA “defakto radi suprotno ustavu i zakonu”.

    “Čak i da su imenovani u skladu sa zakonom i da nema nikakvih prepreka u vezi sa diplomom direktora OBA, ostaje činjenica da su pojedine odredbe Zakona o OBA proglašene neustavnim, a da izmjene zakona nikada nisu usvojene”, kaže Nović.

  • Svjetska banka: BiH prednjači po doznakama iz dijaspore

    Svjetska banka: BiH prednjači po doznakama iz dijaspore

    Bosna i Hercegovina je i dalje u samom svjetskom vrhu kada je riječ o zemljama koje značajne prihode dobijaju od doznaka iz inostranstva, pokazuju juče objavljeni podaci Svjetske banke za proteklih godinu dana.

    Ako se gleda u odnosu prema apsolutnom iznosu i u odnosu na bruto domaći proizvod, BiH se nalazi među prvih dvadesetak zemalja u svijetu. Međutim, kada se ovi podaci ukrste s brojem stanovnika, BiH je među nekoliko zemalja na samom vrhu.

    Naime, ako se gleda prema apsolutnom iznosu novca koji migracija šalje kući, prva na svijetu je Indija sa 87 milijardi dolara vrijednim doznakama, a deseta Ukrajina sa 16 milijardi dolara. Ako se gleda udio doznaka po učešću u bruto domaćem proizvodu, na prvom mjestu je Tonga, u kojem doznake učestvuju s 44 odsto BDP-a, a na desetom mjestu je Samoa, u kojoj učestvuju sa 21 odsto BDP-a.

    U BiH, s remitendama od dvije milijarde dolara i s učešćem u BDP-u sa 9,2 odsto, nije ni blizu ovim zemljama, međutim gledano u apsolutnim iznosima novca koji se šalje u odnosu na broj stanovnika BiH je na samom vrhu.

    Svih prvih deset zemalja po apsolutnom iznosu imaju značajno veću populaciju od BiH. U prvih deset zemalja su Indija, Kina, Meksiko, Filipini, Egipat, Pakistan, Bangladeš, Vijetnam, Nigerija i Ukrajina.

    Podaci koje je objavila Svjetska banka pokazuju da je gotovo svaka deseta marka u BiH direktno vezana za imigraciju, a treba uzeti u obzir da su indirektni efekti još i veći.

    U Svjetskoj banci kažu da podaci pokazuju da su doznake u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka u ovoj godini ostvarile rast od 7,3 odsto i dosegle apsolutnu vrijednost od 589 milijardi dolara.

    “Taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u 2020. zabilježile pad od samo 1,7 odsto, uprkos teškoj globalnoj recesiji izazvanoj kovidom”, naveli su oni.

    Takođe, kako su naglasili, ako se ne računa Kina, doznake će biti veće od direktnih stranih investicija, što, kako naglašavaju, ukazuje na značaj koji remitende imaju na ove zemlje i porodice koje pomoću njih obezbjeđuju svoje potrebe.

    “Tokovi doznaka koje šalju migranti predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći porodicama suočenim s ekonomskim teškoćama tokom krize izazvane kovidom. Olakšavanje tokova doznaka kao vida podrške ugroženim budžetima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi podsticanja globalnog oporavka od pandemije”, rekao je Mihal Rutkovski, globalni direktor Svjetske banke za socijalnu zaštitu i radna mjesta.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za “Nezavisne” da visina doznaka pokazuje da je jedini efekat djelovanja domaćih vlasti na povećanje BDP-a odlazak ljudi iz BiH, koji onda šalju novac svojim porodicama.

    “Ovo je tipični obrazac najsiromašnijih, slobodno možemo reći propalih ekonomija, odnosno država koje stanovništvo masovno napušta i onda daje novac zarađen izvan zemlje svojim porodicama da bi mogle preživjeti, dok vladajuća oligarhija ni ne pomišlja da unaprijedi uslove života”, smatra on.

    Takođe, kako kaže, ovo dodatno naglašava ovisnost ekonomije BiH od spoljnih faktora i ekonomskih performansi onih država i tržišta gdje dijaspora boravi.

    “Posebno je tragično što u uvozno orijentiranoj ekonomiji kakvu imamo veliki dio ovog novca ponovo napusti BiH, jer uđe u zemlju u obliku doznaka, a onda izađe jer se koristi za kupovinu uvoznih proizvoda i dugoročni pozitivni efekat na BiH je minimalan”, ističe on.

  • Putin: Bombarderi zapadnih zemalja lete u blizini Rusije, to prevazilazi sve granice

    Putin: Bombarderi zapadnih zemalja lete u blizini Rusije, to prevazilazi sve granice

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin komentirao je posljednje aktivnosti zapadnih zemalja na Crnom moru te je poručio kako ovakva djelovanja prevazilaze sve granice te da je Rusija ozbiljno zabrinuta za sigurnost granica.

    Putin je u razgovoru s novinarima poručio kako su se aktivnosti zapadnih zemalja u Crnom moru intenzivirale, što zabrinjava Rusiju.

    “Što se tiče Crnog mora, najnoviji razvoj događaja prevazilazi sve granice. Strateški bombarderi lete na udaljenosti od 20 kilometara od naše državne granice i nose prilično ozbiljno oružje”, naglasio je Putin.

    On je također izjavio kako se akcije zapadnih zemalja ne mogu vidjeti samo u Crnom moru, već i u drugim regijama u blizini ruske granice.

    “Mi stalno izražavamo zabrinutost zbog ovih postupaka, pričamo o ‘crvenim linijama’, ali naši partneri su vrlo osebujni i, blago rečeno, ne shvataju sva naša upozorenja ozbiljno”, poručio je ruski lider.

    On je tokom razgovora podsjetio i na aktivnosti NATO saveza u istočnom dijelu Evrope.

    “Iako su odnosi između Rusije i SAD-a, ali i drugih zapadnih zemalja bili jedinstveni, naša zabrinutost i mjere opreza u vezi sa širenjem NATO saveza na istok su apsolutno zanemarene. Sada vidimo gdje se nalazi vojna infrastruktura NATO-a. To je u neposrednoj blizini naših granica, sistemi protivraketne odbrane raspoređeni su u Rumuniji i Poljskoj i mogu se lako primijeniti, u roku nekoliko minuta”, zaključio je Putin.

  • Evropa najavljuje ulazak u novu vojnu eru: Može li “Strateški kompas” ugroziti NATO savez?

    Tokom prethodnih dana ministri vanjskih poslova EU, kao i ministri odbrane zemalja članica u Briselu su raspravljali o brojnim pitanjima koja se tiču budućnosti bloka, a jedno od njih bilo je i pitanje vezano za vojnu sigurnost i eventualno uspostavljanje evropskih vojnih snaga.

    Iako je cijela ideja u povoju, čini se kako je visoki predstavnik za vanjske poslove EU istrajan u namjeri da Evropska unija postane vojno nezavisna organizacija, koja bi, prema njegovim riječima, na taj način ojačala i sam NATO savez. Borrell nije naveo na koji način bi se takvo jačanje tačno i realizovalo.

    Tokom zajedničke sjednice ministara vanjskih poslova i ministara odbrane zemalja članica, Borrell je predstavio tzv. Strateški kompas Evropske unije, odnosno plan koji bi u narednim godinama trebao dovesti do uspostavljanja evropskih trupa sposobnih za brzo reagovanje.

    “To nije obični dokument, nego vodič za akciju s konkretnim mjerama. Želimo pričati o odbrani, izazovima i prijetnjama. Svjedočimo nestabilnosti, sukobima, međunarodnim prijetnjama koje ugrožavaju i našu sigurnost. Naročito se to odnosi na hibridne taktike kao što je ona koja se trenutno koristi na granici Bjelorusije i Poljske”, rekao je Borrell okupljenim novinarima.

    Šta je Strateški kompas i šta tačno želi Evropa?

    Strateški kompas još uvijek nije usvojen, ali Borrell je naglasio kako su ministri zemalja članica reagovali “dobro” na nacrt dokumenta te da bi se tokom decembra i početkom naredne godine trebalo razgovarati o detaljima, što bi trebalo biti uvod u njegovo konačno usvajanje u martu 2022. godine, od kada bi Evropska unija trebala ući u novu vojnu eru.

    “Analizirali smo četiri dimenzije Strateškog kompasa, koje se odnose na djelovanje, sigurnost, investicije i partnerstva. Evropska unija mora biti spremna djelovati mnogo brže, agresivnije i odlučnije prema krizama. Odluke moramo donositi brže i fleksibilnije”, poručio je Borrell.


    Šef evropske diplomatije je naglasio da bi prema planu vojska Evropske unije trebala imati do 5.000 vojnika, što je Borrell ocijenio kao optimalan broj koji bi trebao odgovoriti na brojne izazove današnjice.

    Uprkos Borrellovim izjavama, gdje se naglašava kako 5.000 vojnika predstavlja zadovoljavajući broj, mnogi ističu kako su ovakvi planovi znatno manje ambiciozni nego što je to bio slučaj tokom devedesetih godina, kada su evropski zvaničnici razgovarali o formiranju vojske koja bi imala 60.000 vojnika.

    Visoki predstavnik za vanjske poslove je tokom razgovora s medijima naglasio kako Evropa nema potrebe za gomilanjem vojnih snaga, ali brojni evropski analitičari ističu kako razlog “smanjenih evropskih ambicija” leži u tome što bi eventualno veći broj snaga zahtijevao i jednoglasnu podršku za njihovo angažovanje na određenom prostoru.

    U trenutnom odnosu snaga, kada su članice Evropske unije podijeljene u vezi s mnogim manje rizičnim pitanjima, jednoglasnu podršku za ovakva djelovanja bilo bi gotovo pa nemoguće osigurati.

    Sigurnosne prijetnje – Rusija, Kina

    Iako su evropski zvaničnici optimistični povodom budućnosti Strateškog kompasa, detalji dokumenta koji ima 28 stranica još uvijek su obavijeni velom tajne. Ipak, evropske novinske agencije uspjele su doći do određenih detalja koji opisuju sigurnosne prijetnje s kojima se suočava Evropska unija.

    Između ostalog, gotovo po automatizmu, Brisel je naveo kako sigurnosne prijetnje za Evropsku uniju predstavljaju Rusija i Kina, ali je također naglašeno kako će u budućnosti nova bojišta predstavljati i svemir, ali i područje Indo-Pacifika, što je nastojanje da se ostvari dominacija na području gdje svoje interese vide SAD i Velika Britanija.

    “Cyber prostor i svemir bit će nova ratišta i moramo biti spremni za to. Dokument ima civilnu i vojnu dimenziju i obje se moraju podjednako razvijati”, ističe Borrell.


    Uprkos Borrellovim najavama da će se Evropa snažno oduprijeti prijetnjama i izvan Zemlje, interesantno je kako Strateški dokument još uvijek ne nudi konkretna rješenja za probleme na Zemlji.

    Na pitanje o tome kako Strateški kompas može pomoći Ukrajini i zemljama Kavkaza u borbi protiv Rusije, Borrell nije ponudio konkretne odgovore, što šalje poruku kako Strateški kompas Evropske unije još uvijek nema snagu dokumenta koji bi trebao ponuditi konkretna rješenja za krize koje u ovom trenutku opterećavaju i Evropsku uniju.

    “Mi nemamo vojnu saradnju s Ukrajinom kao ni sa zemljama koje su dio Istočnog partnerstva. Međutim, spremni smo braniti njihov teritorijalni integritet”, objasnio je Borrell.

    Je li Strateški kompas prijetnja NATO savezu?

    Strateški kompas Evropske unije, osim što bi u budućnosti trebao ojačati vojne i odbrambene kapacitete Bloka, neminovno će svoju saradnju morati bazirati u skladu sa saradnjom s NATO savezom.

    Ipak, u javnom prostoru izražena je bojazan kako bi Strateški kompas mogao zapravo predstavljati dokument koji će dodatno opteretiti odnose NATO saveznika, gdje na jednoj strani stoje evropske države, a na drugoj Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.


    “Evropski kompas učinit će jačim NATO savez. Isto tako, s Kompasom jača i Evropska unija. Ne vidim kako jedna stvar može ugroziti ili postati prijetnja drugoj. Evropska unija ima svoje ambicije i spremna je koristiti svoje kapacitete gdje god je to moguće”, pojasnio je Borrell.

    Evidentno, Strateški kompas Evropske unije trebao bi predstavljati prvi korak prema postavljanju temelja nečega što se zove “strateška autonomija Evrope”.

    Ovu ideju unutar Evropske unije u posljednje dvije godine najviše potenciraju Francuska i predsjednik Emmanuel Macron, koji bi odlaskom Angele Merkel s pozicije njemačkog kancelara krajem godine trebao postati i de facto prvi čovjek Evropske unije.

    “Moramo biti mnogo više posvećeni našem susjedstvu. Bliski istok i Afrika su naše susjedstvo, a ne Sjedinjene Američke Države”, rekao je Macron početkom 2021. godine.

    Težnje ka strateškoj autonomnosti Evropske unije dodatno su se počele naglašavati i nakon posljednjeg spora između Francuske s jedne te Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane o nuklearnom programu AUKUS, u kojem je Francuska u posljednjem momentu izgubila milijarde eura vrijedan ugovor s Australijom.


    Također, evropske zemlje nisu krile nezadovoljstvo i načinom povlačenja zapadnih zemalja iz Afganistana. Misija koju su predvodile Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija okončana je na neslavan način u augustu ove godine, a Macron je bio jedan od lidera koji je javno iskazivao nezadovoljstvo načinom vođenja cjelokupnog procesa povlačenja u ovoj azijskoj državi.

    Nagomilani problemi koji evidentno opterećavaju odnose saveznika u NATO savezu evidentno se sve više primjećuju i na konkretnim koracima koje Evropska unija pravi prema strateškoj vojnoj autonomiji.

    Jedan od takvih koraka svakako je i Strateški kompas – dokument kojim Evropa najavljuje novu eru u odbrambenoj strategiji, ali i šalje jasnu poruku kako želi vojnu autonomiju iako još uvijek u potpunosti nije jasno kako bi ona u praksi trebala i funkcionisati.

  • Američka studija o poreklu virusa srušila prethodne tvrdnje: Kriv je zub?

    Američka studija o poreklu virusa srušila prethodne tvrdnje: Kriv je zub?

    Prvi poznati slučaj koronavirusa bio je prodavac na pijaci u Vuhanu, a ne računovođa koji naizgled nije imao nikakve veze sa pijacom, pokazala je studija koju su sprovele SAD. Verzija prema kojoj je računovođa bio prvi slučaj doprinela je širenju spekulacija da je virus potekao iz laboratorije.

    Računovođa za kog se mislilo da je prvi slučaj kovida 19, prijavio je da su se prvi simptomi javili 16. decembra, nekoliko dana kasnije nego što se isprva mislilo, naveo je Majkl Vorobi, šef katedre za ekologiju i evolutivnu biologiju na Uviverzitetu u Arizoni, navodi se u studiji koja je juče objavljena.

    Razlog zbog kog je došlo do zabune je stomatološki problem koji je računovođa imao 8. decembra.

    Kada je bio intervjuisan, rekao je da je prvi simptom kovida 19 – temperaturu, dobio 16. decembra, a 8. decembra je imao problem sa mlečnim zubom koji je i dalje imao u vilici. To su potvrdili podaci iz bolnice, kao i izveštaji da su 16. decembra krenuli simptomi, a 22. je hospitalizovan.

    On pretpostavlja da je mogao da se zarazi u bolnici kada je imao problem sa zubom, u podzemnoj železnici ili tokom putovanja u blizini pijace.

    “Njegovi simptomi su se razvili nakon što je nekoliko trgovaca na pijaci obolelo, čime je prodavačica morskih plodova zabeležena kao prvi slučaj zaraze, 11. decembra”, navodi se u studiji.

    Navodi se i da su prvi simptomatski slučajevi povezani upravo sa pijacom, naročito sa njenim zapadnim delom gde su u kavezima bili divlji psi.

    Zajednička studija koju su sprovele Kina i Svetska zdravstvena organizacija (SZO) ove godine je gotovo odbacila teoriju da je virus potekao iz laboratorije, navodeći da je najverovatnije prirodnim putem zarazio ljude, preko trgovine divljim životinjama.

    Tim SZO proveo je četiri nedelje u Vuhanu i okolini sa kineskim naunicima, a u zajedničkom izveštaju u martu su naveli da je virus najverovatnije sa slepih miševa, preko nekih drugih životinja zarazio ljude, ali i da je potrebno dalje istraživanje.

    Ta organizacija je prošlog meseca predložila da se formira novi ekspertski panel koji će utvrditi poreklo virusa.

    Poreklo koronavirusa koji dovodi do oboljenja kovid 19 još uvek je misterija i jedan od najvećih uzroka tenzija između Kine i Sjedinjenih Država, ocenjuje Rojters.