VRBAS Media

Autor: INFO

  • “Potrošena godina bez konkretnih rezultata”

    “Potrošena godina bez konkretnih rezultata”

    U ovih godinu dana prošli smo kroz izuzetno težak period i razne situacije na sjednicama koje su trajale veoma dugo iz mnogo razloga. Na ovaj način prošli smo dosta materijala i tačaka, no ono što mogu reći jeste da smo potrošili godinu dana u kojima nismo vidjeli konkretne rezultate rada gradske administracije, ali ni parlamenta, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    “Očekujem da će 2022. godina, koja će isto biti vrlo teška, jer je izborna, biti bolja od prethodne te da ćemo pokušati lične, ali i partijske stavove staviti sa strane i pokušati uraditi konkretne stvari koje smo, na žalost, propustili u ovoj godini”, kazao je Ilić.

    NN: Za početak da sumiramo godinu dana rada novog saziva Skupštine grada Banjaluka. Neke sjednice su veoma dugo trajale. Koliko je bilo izazovno raditi u ovakvim uslovima?

    ILIĆ: Definitivno je ovaj saziv radio u poprilično teškim vremenima. Ovo je bila jedna izuzetno izazovna godina iz perspektive politike i bavljenja njome u Banjaluci, a samim tim i građana koji ovdje žive. U gradski parlament su se preselili i neki akteri iz Narodne skupštine RS čiji su performansi bili dosta vidljivi i znali smo da će sa tim biti i veća vidljivost sjednica. U ovih godinu dana prošli smo kroz izuzetno težak period i razne situacije na sjednicama koje su trajale veoma dugo iz mnogo razloga. Na ovaj način prošli smo dosta materijala i tačaka, ali ono što mogu reći jeste da smo potrošili godinu dana u kojima nismo vidjeli konkretne rezultate rada gradske administracije, ali ni parlamenta koji određene projekte treba da podrži. Očekujem da će 2022. godina, koja će isto biti vrlo teška, jer je izborna, biti bolja od prethodne te da ćemo pokušati lične, ali i partijske stavove staviti sa strane i pokušati uraditi konkretne stvari koje smo, nažalost, propustili u ovoj godini.

    NN: Koliko je Vama u ovakvoj situaciji bilo teško balansirati, jer možemo reći da je ovo jedan od najpraćenijih, ali i možda “najtežih” saziva Skupštine grada Banjaluka?

    ILIĆ: Nije bilo jednostavno balansirati u takvoj situaciji. Kada je sve to počelo, nisam ni znao šta me čeka. Nije bio jednostavan period i bilo je puno tenzija, posebno kada je usvajan budžet za 2021. godinu. Trudio sam se da držim određeni nivo i budem iznad svega. Jesam član SNSD-a, ali se trudim da budem predsjednik svih odbornika i građana, a koliko sam uspio u tome, drugi treba da odluče. Nadam se da će 2022. godine sve ići u boljem i normalnijem smjeru, jer vidimo da su se neke prethodne sjednice završavale uz dogovore.

    NN: Na sjednici održanoj 8. decembra neki odbornici većine su podržali rebalans budžeta grada za 2021. godinu iako su predstavnici SNSD-a napustili sjednicu zbog, kako ste rekli, neisplaćivanja jednokratne novčane pomoći porodiljama. Da li je većina u gradskom parlamentu stabilna?

    ILIĆ: Ova odluka jeste bio momenat koji je pokrenuo neka pitanja i jedna je od rijetkih stvari kada su neke partije većine glasale drugačije. To su normalne stvari kada svi imaju mogućnost da odlučuju kako oni smatraju i nije u pitanju jednoumlje, kako neko drugi smatra. Većina je stabilna i mi nemamo nikakvih problema. SNSD kao najveća partija u gradskom parlamentu je tada odlučila da ne učestvuje u radu dok ne budu isplaćene jednokratne novčane pomoći svim porodiljama. Mi imamo najviše odbornika i najveću težinu na svojim leđima. Sa koalicijom smo nakon toga imali konkretne sastanke, na kojima smo utvrdili naše politike u nekom narednom periodu. Ono što očekujemo jeste da se ovo ne dešava ubuduće, ali ponavljam da poštujemo svačiji izbor.

    NN: Koji su planovi u narednom periodu? Šta je sa digitalizacijom Skupštine i kada možemo očekivati da ovo bude urađeno?

    ILIĆ: Napravljeni su ozbiljni koraci što se tiče digitalizacije gradskog parlamenta, ali će oni tek biti vidljivi na prvoj sjednici 2022. godine, koja će biti održana u februaru. Ovaj projekat je pokrenulo prethodno rukovodstvo sa Zoranom Talićem na čelu i ovo je prvi ovakav projekat u BiH. Do polovine 2022. godine obavljanje sjednica će biti apsolutno u digitalnom formatu. Odbornici će sav materijal dobijati u digitalnoj formi i imaće mogućnost da sebi sve odštampaju. Ovo će mnogo značiti i medijima, ali i cjelokupnoj javnosti, jer će neke stvari biti jednostavnije za korištenje. Takođe, biće i aplikacija za mobilne telefone koju će građani moći da preuzmu i na kojoj će, pored prenosa sjednica parlamenta uživo, imati sve tačke dnevnog reda i mnoge druge stvari. Odbornici će na sjednicama koristiti tablete kada se javljaju za riječ te će ovo olakšati rad Skupštine, ali i odjeljenja koja pripremaju tačke dnevnog reda. Pojedini gradovi u Srbiji, poput Novog Sada, već su ušli u određene procedure u vezi s ovim pitanjem. Ponosni smo što će banjalučki parlament biti prvi u BiH koji će uraditi jedan ovakav iskorak.

  • Skuplji gas od 1. januara

    Skuplji gas od 1. januara

    Preduzeće”Sarajevo-gas” Istočno Sarajevo obavještava svoje potrošače da im je njihov snabdjevač KJKP “Sarajevogas” Sarajevo, utvrdio novu nabavnu cijenu prirodnog gasa u iznosu od 0,705 KM po metru kubnom, koja će biti primjenjivana od sutra.

    Direktor “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo Slavo Krajišnik rekao je Srni da je odluku o davanju saglasnosti o povećanju cijene gasa donijela Vlada Federacije BiH na juče održanoj sjednici.

    Krajišnik je naveo da će od sutra, cijena gasa za domaćinstva sa PDV-om iznositi 0,96062 KM po metru kubnom, što je više za 8,74 odsto u odnosu na dosadašnju cijenu koju su plaćali ovom preduzeću.

    Za komercijalne i industrijske kupce cijena prirodnog gasa povećana je za 8,16 odsto i sada iznosi 1,02375 KM po metru kubnom.

    Krajišnik je naglasio da je cijena povećana samo zbog povećanja nabavne cijene gasa.

  • Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine: Ja sam umjereni optimista, rješenje se samo odlaže

    Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine: Ja sam umjereni optimista, rješenje se samo odlaže

    Specijalni predstavnik Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak izjavio je da je umjereni optimista kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine.
    Lajčak je istakao da je to pitanje od strateškog značaja za cijeli region.

    „Imamo Srbe i Albance koji žive u svakoj državi na Balkanu, tako da to pitanje prevazilazi odnose Srbije i Kosova i zato će pozitivno rješavanje tog pitanja imati ogroman uticaj na stabilizaciju cijelog regiona. Vrlo je teško, osjetljiva su pitanja, tu je i politički kalendar koji nam ne ide na ruku. Imali smo izbore na Kosovu, došla je nova vlada koja ima dosta izričite stavove po pitanju dijaloga. Mi jesmo u svakodnevnom kontaktu i rješavamo konkretna pitanja”, rekao je Lajčak za Pobjedu.

    On je dodao da je to zajednički stav i EU i SAD i drugih partnera i da Rusija poručuje da je razgovor jedini put za rješenje.

    “Ne postoji način da se riješe ta pitanja van dijaloga i zato ne vidim razlog da se previše gubi vremena jer se samo odlaže rješenje. To nije jednostavno pitanje, ali sam ja umjereni optimista”, poručio je Lajčak.
    Crnoj Gori potrebna proevropska vlada

    Govoreći o Crnoj Gori, on je kazao da je vrlo zabrinut jer je u Briselu gotovo potpuno nestala i da ova država treba da dobije proevropsku vladu.

    „Nijedna zemlja ne bi trebalo da dozvoli da u procesu integracija potpuno zaustavi reforme, to je stvarno autogol. I da ponovim ono što sam rekao tokom moje posljednje posjete Crnoj Gori – jako sam zabrinut zbog toga što je Crna Gora u Briselu gotovo nestala”, kazao je Lajčak.

    Nekadašnji ministar spoljnih poslova Slovačke i bivši specijalni izaslanik EU smatra da se referendumom Crna Gora vrtjela u krug.

    „Vratila se pitanjima religije, jezika, etničke pripadnosti. Zašto se to dešava kada je Crna Gora uvijek bila primjer međunacionalnog komponuje, multietnička zemlja, koja nije bila podijeljena po tim pitanjima. Kad su ova pitanja u centru pažnje, to samo za posljedicu ima nove podjele. To su pitanja devedesetih i znamo kako se to završilo. Sada je glavno da ponovo dobijemo proevropsku vladu, koja ima podršku u Skupštini i koja će sve snage skoncentrisati na evropske reforme”, poručio je Lajčak, prenio je Tanjug.

  • Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Dokumenti CIA potvrđuju: Berger predlagao referendum o otcjepljenju Srpske

    Amerika je ozbiljno razmišljala da dozvoli Republici Srpskoj referendum o otcjepljenju dvije do tri godine nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i ponudi stvaranja konfederacije Srpske sa Jugoslavijom kako bi obezbijedila završetak rata u BiH prije 1996. godine i američkih izbora.

    Ovo je navedeno u dokumentu od 20. jula 1995. godine koji je Sendi Berger, savjetnik za nacionalnu bezbjednost tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona, poslao državnom sekretaru Medlin Olbrajt i ostalim najvišim zvaničnicima Klintonove administracije o prijedlozima kako okončati konflikt.

    U dokumentu pod nazivom “Izlazna strategija za BiH” navedena su dva moguća scenarija za završetak rata. Prvi scenario se odnosi na brzi završetak konflikta i mirovni sporazum do kraja 1995. godine, a drugi predviđa mogućnost nastavka rata u 1996. godini, ukoliko sukobljene strane ne pristanu na dogovor u 1995.

    Berger u dokumentu upozorava da je za SAD bolje konflikt završiti prije američkih predsjedničkih izbora 1996. godine.

    “Za nas je bolje suočiti se s ovim pitanjima ove godine nego da se bavimo operacijom povlačenja NATO-a tokom izborne kampanje, jer će stranke imati snažniju potrebu da nas ili pokušaju obrukati ili da nas uvuku u sukob. Odmah treba da počnemo konsultacije s našim saveznicima na našu strategiju poslije povlačenja”, napisao je Berger.

    Berger je jasno upozorio da je za Ameriku bolje rat završiti u 1995. godini, ali da je svjestan da srpskoj strani to ne odgovara jer je još bila vojno jača od bošnjačko-hrvatskih snaga, pa je u devet tačaka predložio kako da administracija Srbima ponudi ozbiljne ustupke.

    Ukoliko Srbi ne bi pristali na podjelu 49:51 odsto, Berger je predvidio mogućnost da Bošnjaci prihvate manje od 51 odsto u zamjenu za nešto kvalitetniju teritoriju.

    U četvrtoj tački je ponuda Srbima za veliku autonomiju srpskih područja i obimne specijalne i paralelne veze sa Srbijom.

    “Ako bude neophodno, treba da pritisnemo Bošnjake da dozvole Srbima sprovođenje referenduma nakon dvije do tri godine, kao što smo se složili u paketu iz 1993. godine. Naša argumentacija bi bila da, ako Bošnjaci ne mogu ubijediti srpsku populaciju da je njihova budućnost u reintegraciji, nema svrhe blokirati mirno razdvajanje po uzoru na čehoslovački model”, navodi se u dokumentu.

    Srpski član Predsjedništva BiH prije dva dana je podsjetio da je nekadašnji savjetnik za nacionalnu bezbjednost Sandi Berger tokom rata predlagao da se Srbima u BiH omogući referendum o otcjepljenju.

    Dodik je naveo da je Berger, koji je bio veoma autoritativan čovjek, drugi čovjek, jači od Medlin Olbrajt tada, jasno rekao da “pošto muslimani ne mogu da uvjere Srbe da tamo ostanu, treba im dati rok od tri godine nakon kojeg mogu da sprovedu referendum”.

  • Dodik: Slijedi interesantno otkriće narednih mjeseci

    Dodik: Slijedi interesantno otkriće narednih mjeseci

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je interesantno otkriće narednih mjeseci, istakavši da ovih dana otkrivaju da neki koji su uhapšeni jer pripadaju narko-kartelima u Republici Srpskoj tvrde da su SDS-u i opoziciji davali ogroman novac za izbore 2018. godine.

    • Biće to interesantno otkriće narednih mjeseci… Imali smo indicije koje su se pokazale tačnim, oni koji su se hvalili ranije da su davali velike doprinose SDS-u, tri miliona, a nešto se pominjali i da su davali PDP-u – rekao je Dodik za Nezavisne novine.

    On vjeruje da će te informacije veoma brzo biti potvrđene, pa neka demantuje SDS, odnosno Mirko Šarović, čiji je snimak pomenuo kako, dok čeka rezultate SDS-a, sjedi sa ljudima koji su višestruke ubice, a danas su na potjernicama Interpola.

    • Ima u SDS-u poštenih ljudi. Krivo mi je što ih je na put izdaje zaveo takav ološ koji je spreman da koristi novac od narkotika i koji okuplja ubice oko sebe da bi preuzeli vlast. Na šta bi ličila ova država onda? To je sad problem koji mi imamo. Nemamo mi drugih problema ovdje – rekao je Dodik.

    Godinu na izmaku je ocijenio kao neizvjesnu, ali je istakao da su ostvareni određeni uspjesi i rezultati, da se pokazalo da se mogu očuvati stabilna ekonomije i investicije, mada je pandemije odredila svakodnevni život.

    • Republika Srpska se pokazala vitalnom zajednicom koja je mogla da odgovori na sve te vrste izazova iako su je faktori na na niovu BiH i dijelom globalnog svijeta pokušali da ospore – rekao je Dodik.

    Dodik je istakao da će Novu godinu obilježiti i izbori, što će biti važno jer je Republika Srpska pokazala svoju demokratsku zrelost da sprovodi demokratske i fer izbore, dok oni koji konstantno gube sve četiri godine između izbora pokušavaju da prljaju.

    • Naš narod ima dovoljno demokratske svijesti da učestvuje u političkom procesu. Potpuno sam uvjeren da će tako biti i sljedeće godine – istakao je Dodik i dodao da imaju bolje kandidate od opozicije za izbore koji će pobijediti kao što to uvijek i čine.

    Prema njegovi riječima, Republika Srpska će dobiti novu staru vlast jer je to za nju najbolje zato što će u 2022. godini biti borba za ustavni status Srpske.

    • Vjerovatno nećemo moći baš u svemu zabilježiti uspjeh ali ćemo sigurno da ojačamo kapacitete Republike Srpske. Potpuno sam uvjeren da ćemo na kraju tog puta moći da izađemo pred naš narod i kažemo šta smo uradili i da je to dobro za nas – istakao je Dodik i dodao da je dobro da se riješi pitanje pravosuđa, indirektnih poreza i imovine.
  • Vikendom i praznicima u januaru javni prevoz u Banjaluci i poslije ponoći

    Vikendom i praznicima u januaru javni prevoz u Banjaluci i poslije ponoći

    Tokom januara 2022., u dane praznika i vikendom poslije ponoći, biće obezbijeđen javni prevoz građanima i turistima u Banjaluci, potvrdio je za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Ističe da se još uvijek pregovara da li će prevoz biti besplatan ili će ipak biti određen popust na cijenu karte.

    “Čitav januar, svaki vikend i u vrijeme praznika biće besplatan noćni javni prevoz. Treba još da se dogovorimo da li će biti potpuno besplatan ili će biti sa velikim popustom, ali će sigurno biti obezbijeđen noćni prevoz”, rekao je Stanivuković.

    Kako kaže, za Novu godinu, odnosno 1. i 2. januar, kao za i Badnje veče, Božić, te 9. i 14. januara, putnici će moći putovati javnim prevozom nakon ponoći.

    “Nastojaću da bude u potpunosti besplatan, te da Banjaluka bude urban grad, odnosno grad koji živi, u kojem su mladi i studenti. Mi želimo da na taj način obogatimo turističku i novogdišnju ponudu grada”, naglasio je Stanivuković.

    Dodaje da sada dolaze turisti te da, s obzirom da je ovo ipak studentski grad, svi znaju da taksi nije baš najjeftiniji i ne može ga svako priuštiti.

    “Zbog toga smo odlučili da, po prvi put u istoriji Banjaluke, tokom januara organizujemo noćnu vožnju javnim prevozom”, istakao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, prethodnih godina je ova vožnja bila organizovana samo za novogodišnju noć.

    Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”, za “Nezavisne” ističe da su upoznati s ovim te da im je stigao zahtjev iz Gradske uprave Banjaluka da se saobraća u tom periodu. “Svi zaboravljaju u Gradskoj upravi da u tom periodu pola naših radnika proslavlja vjerske praznike i da je veoma teško obezbijediti da se pokriju redovne linije, a kamoli noćne. Smatramo da, osim ovih prazničnih linija, za Novu godinu recimo, apsolutno nema smisla da se voze linije za vjerske praznike koji se proslavljaju u kućnom ambijentu”, rekao je Mijić.

    Dodaje da bi to njima bili dodatni troškovi jer bi morali angažovati ljude da rade u vrijeme pranika i noćnog rada.

    “U situaciji kada je teško da obezbijedimo plate svojim radnicima, i kada je drastičan pad putnika, smatram da nema potrebe za takvim prevozom”, kaže Mijić.

  • U Srpskoj preminulo šest osoba, 142 osobe zaražene

    Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа, u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskој bоlnici u Fоči i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 519 lаbоrаtоriјskog uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 142 оsоbe.

    Rаdi sе о 62 muškаrca i 80 žеnа, оd kојih su 31 mlаđе, 78 srеdnjе i 33 stаriје živоtnе dоbi.

    Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 59 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 17 iz Biјеljinе, оsаm iz Nеvеsinjа, sеdаm iz Dоbоја, šеst iz Lаktаšа, pеt iz Kоzаrskе Dubicе, pо čеtiri iz Grаdiškе i Zvоrnikа, pо tri iz Dеrvеntе, Priјеdоrа, Prnjаvоrа i Ugljеvikа, pо dviје iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Knеžеvа, Pаlа, Trеbinjа i Šipоvа i pо јеdnа iz Bilеćе, Brаtuncа, Kоtоr Vаrоšа, Pеtrоvcа, Pеtrоvа, Rudоg, Tеslićа, Fоčе, Čеlincа i Šеkоvićа.

    U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno je šеst smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о čеtiri muškаrаcа i dviје žеnе, stаriје živоtnе dоbi оd kојih su tri оsоbе iz Dоbоја i pо јеdnа iz Biјеljinе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа i Sоkоcа.

    Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 94.019 slučajevа virusа kоrоnа, а prеminulo je ukupnо 5.511 оsоba kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

    U Rеpublici Srpskој, tеstirаnо је ukupnо 374.619 оsоbа.

    Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 374, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 143, а u оstаlim bоlnicаmа 231. Nа rеspirаtоru su 43 оsоbе, 31 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 12 u оstаlim bоlnicаmа.

  • “Najbolje je da Bosne nema” Dodik tvrdi da Amerika ovdje želi da gradi unitarnu BiH pod plaštom funkcionalne države

    “Najbolje je da Bosne nema” Dodik tvrdi da Amerika ovdje želi da gradi unitarnu BiH pod plaštom funkcionalne države

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik smatra da je najbolje rješenje da Bosne nema.

    Za američkog specijalnog izaslanika Gabrijela Eskobara je rekao da on nije glavni čovjek ovdje, da Amerika ovdje želi da pod plaštom funkcionalne BiH svjesno ili nesvjesno grade unitarnu BiH.

    – Takva BiH je protiv našeg nacionalnog interesa, protiv naše političke volje. Oni sad hoće da tu našu političku volju skrše da bi imali institucije u kojima bismo se mi klali i nešto domunđavali i donosili odluke, a oni bili kao neki posrednici stalno. To ne ide. Nema te BiH koju oni žele – istakao je Dodik.

    On je naveo da će se i dalje raditi na tome da BiH postane članica EU, ali je ukazao da to nije jednostran put, te istakao da je sav problem što su za njih samo muslimani BiH.

    – Da je sadašnji saziv EU htio išta dobro BiH, ne bi poslao ovakvih 14 preporuka. Ima takvih koje se nikad neće riješiti. A to je namjerno. Oni nikad nisu ni razmišljali o BiH. Oni ne žele da je integrišu – rekao je Dodik za Nezavisne novine.

    Ukazao je da se često pominje vladavina prava, te upitao kakva je to vladavina prava gdje EU podržava da tri stranca u Ustavnom sudu odlučuju o svemu, negirajući Venecijansku komisiju, koja je konstatovala da to mora da se ukine.

    On je napomenuo da u Americi ima 400 ljudi koji su napravili karijeru jer su prihvatali laži nad Srbima koje su im servirali tokom rata i sada se ti isti ponovo vraćaju.

    – Bajden je pravio karijeru na priči o muslimanima, lažima o 300.000 ubijenih muslimana. On neće od toga da odustane. A doći će vrijeme da se od toga odustane i da se napravi nešto realno – smatra Dodik.

    Dodik je napomenuo da je Republika Srpska ponudila platformu za razgovore sa Federacijom BiH o nametnutim odlukama, ali da Bošnjaci to ne žele.

    – Oni misle riješiće se Dodika, pa će doći neko ko će pristati na sve što oni kažu, pa će povući još na nivo BiH, pa će poslije i taj biti kriv, pa će i njega rušiti – rekao je Dodik i ponovio da u BiH ne postoji visoki predstavnik i da nema OHR-a.

    Dodik je ocijenio da je svijet u potpunom haosu i neredu i da je ključno da ljudi shvate da “mi dvije stvari shvatamo pogrešno”.

    – Prvo, veliki su se, kao, nešto ovdje dogovorili. Ništa nisu dogovorili. Drugo, mi mislimo da ako tamo neki trećerazredni službenik Stejt departmenta nešto progovori o BiH, to je Sveto pismo. Nije Sveto pismo – istakao je Dodik.

    Dodik je pomenuo priče o ruskom i kineskom maligni uticaj, a on, kako je naglasio, želi da očuva našu autonomiju, jer ne želi da se preko naših leđa veliki tabaju, bez obzira na to ko to bio.

    – Ja jesam protiv NATO-a, ali sam i protiv da ruska vojska ovdje dođe. Samo to niko neće da primijeti. Zašto da prihvatimo NATO kad su nas bombardovali? Ili zašto da vjerujemo Rusima, koji su bili u Ugljeviku pa otišli? I na kraju krajeva, zašto nam ne dozvolite da mi ovdje živimo naše živote – upitao je Dodik.

    Dodik je naglasio kako on ničiji već čovjek Republike Srpske, ali ako dođe kineska kompanija da napravi auto-put i ponudi uslove koji su za njega prihvatljivi, prihvatiće.

    – Ili iz Rusije, ako kažu – platićemo vam 142 miliona evra rafineriju i daćemo još 300 miliona za investicije i isplatićemo sve dugove. A samo par mjeseci ranije Pero Bukejlović i Svetlana Cenić htjeli su rafineriju prodati za jedan evro američkoj kompaniji, očišćenu od dugova i radnika. I šta sad? Ja sam napravio grešku? Ko je ovdje lud – rekao je Dodik.

    Osvrnuvši se na priču o trećem entiteru, napomenuo je da neće ugroziti dejtonsku strukturu, jer to podrazumijeva sporazum svih. “Ako se Hrvati i Bošnjaci dogovore o tome, a mi u Srpskoj budemo sigurni da to teritorijalno ni na drugi način ne zadire u Republici Srpskoj, što bismo mi bili protiv?”, upitao je Dodik.

  • Višković: Bez obzira na probleme, 2021. je bila uspješna

    Višković: Bez obzira na probleme, 2021. je bila uspješna

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra da je 2021. godina bez obzira na sve probleme bila uspješna.

    Višković je rekao da je uprkos koroni ova godina bila prilično dobra i da nije bilo lako postići te rezultate jer se potpuna ili djelimična zatvaranja i ograničenja privrednih aktivnosti koja se i danas vide u nekim zemljama EU reflektuju na Republiku Srpsku.

    “Uprkos svemu tome, zvanični podaci i pokazatelji idu u prilog radu Vlade, njenih institucija, naše privrede… Tako da moram godinu da ocijenim kao uspješnu bez obzira na sve probleme”, rekao je Višković za Glas Srpske.

    Za spornu odluku Valentina Incka o zabrani negiranja genocida, Višković je ponovio da je to veoma neodgovoran potez, a posljedice će ostati u narednom periodu jer se neke stvari ne rade potrebnom dinamikom, pa se plaši da će se tek nositi sa time.

    Ukazao je na pitanje drvoprerađivača koji traže zabranu izvoza oblovine, a tu odluku moraju da donesu institucije BiH.

    “Stojim na strani naših drvoprerađivača, mi smo uputili inicijativu u institicije BiH ali nikakve odluke još nema. To je samo jedan primjer šta znači nerad institucije”, rekao je Višković.

    Na pitanje da li to kočenje ima veze sa spronom odlukom Ustavnog suda BiH o šumamam i šumskom zemljištu Srpske, Višković je odgovorio da su sve to na neki način koordinisane odluke, jer se ništa ne donosi slučajno i pojedinačno već se vrši udar na Republiku Srpsku sa više frontova i strana.

    “Na jednoj strani imate visokog predstavnika i nametnutu odluku, na drugoj Ustavni sud koji putem stranaca koji tamo sjede proizvodi odluke na štetu Srpske, da uzmu zemljište, pa šume, vode, ne znam šta je sljedeće i onda na kraju imate priču kako je Republika Srpska neki remetilački faktor, kako djeluje antiustavno i suprotno Dejtonu, što apsolutno nije tačno”, naveo je Višković.

    Sve te aktivnosti, dodao je, navode na razmišljanje da neko ima plan da jednog dana imamo Republiku Srpsku, ali da ona nema teritoriju, imovinu… Za odluke Ustavnog suda BiH je rekao da idu u pravcu političkog razvlašćivanja Srpske, ali nije daleko od istine ni da postoje ekonomski motivi.

    Premijer Višković je naglasio da Republika Srpska nijednog momenta neće uraditi bilo šta što će ugroziti njenu i bezbjednost njenih građana. “To je moja poruka i sve ostalo bi bilo trošenje riječi, a za one koji prizivaju rat postoji stara narodna poslovica koju svi znaju”, rekao je on.

    Kada je riječ o projektima, premijer je naveo da projekat izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” ide svojom dinamikom, da se rade određena mjerenja sa Crnom Gorom, te da on ne vidi, nakon pokretanja apelacije, da se može napraviti problem.

    “Republika Srpska ne planira zaustaviti realizaciju tog projekta i čak i kada bi došlo do neke odluke u pravcu zabrane, mi ćemo naći model kako da nastavimo izgradnju. Na prostoru Hercegovine i stare Hercegovine u ovom trenutku imamo pokrenutu realizaciju energetskih projekata u vrijednosti od dvije milijarde maraca”, naglasio je Višković.

    Na konstataciju da to znači da će Republika Srpska imati mnogo struje, Višković je rekao da građani imaju korist od toga i da ne smije da se ne govori o tome, te je ponovio da Srpska i za građane i za privredu ima daleko najjeftiniju struju i u BiH i u regiji.

    “U ovom trenutku nema poskupljenja za domaćinstva, ima za privredne subjekte, ali će i dalje imati daleko niže cijene struje, nego što je bila u FBiH u prošloj godini”, naveo je Višković.

    Izbori koji idu naredne godine, uz realizaciju zaključaka sa posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske u vezi sa vraćanjem nadležnosti, neće i ne mogu, kaže Višković, pojesti cijelu godinu jer život ide dalje i sa izborima i bez izbora i sa zaključcima i bez njih.

    “Vlada Srpske i njene institucije moraju da rade svoj posao i mi ćemo to raditi bez obzira na to da li ćemo nailaziti na olakšavajuće ili otežavajuće okolnosti. Izbori su bili i prošle godine, biće ih i poslije 2022, ali ne očekujem da će to uticati na ono što Vlada ima u planu”, rekao je Višković.

    Kada je riječ o mjerama koje su preduzimane da se spriječi širenje virusa korona, Višković je rekao da su u Srpskoj najliberalnije, a da, uslovno rečeno, ni oni koji su primjenjivali najrigoroznije mjere, nisu dobili ono što su željeli.

    Za podatke o umrlima je rekao da se poštuje procedura koju je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija, a da mnogi to ne rade.

    “Pacijenti kod kojih je recimo karcinom bio u završnom stadijumu, a oni se u posljednjem trenutku zaraze koronom, vode se kao da su preminuli od korone. To je u skladu i po procedurama SZO i ja ne želim da ulazim u stručna objašnjenja, već samo da kažem da postupamo onako kako je SZO rekla da se to statistički void”, naveo je Višković.

    Uzroke povećane smrtnosti, istakao je, treba tražiti u velikom procentu nevakcinisanih, navodeći da procenat vakcinisanih protiv kovida nije na nivou na kojem bi trebalo da bude, iako je Republika Srpska obezbijedila dovoljan broj vakcina.

    “Trenutno imamo dovoljan broj i svakome smo omogućili da primi vakcinu koju želi”, rekao je premijer i apelovao da se građani vakcinišu.

  • Vučić: Najviše brige zbog BiH i Kosmeta

    Vučić: Najviše brige zbog BiH i Kosmeta

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da ga najviše uznemirava situacija u regionu, posebno u BiH, te pritisci spolja.

    “Najviše me brine situacija u BiH i sve što može, naravno ne samostalnim djelovanjem, već uz podršku onih koji su stvorili takozvano državu Kosovo, da se desi na teritoriji Kosova i Metohije”, rekao je Vučić za Večernje novosti.

    Povodom optužbi da se sprema da prizna samoproglašeno Kosovo, kategorično je odgovorio “ne”.

    Vučić je rekao kako ne misli da su Vašington i administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena glavni generator pritisaka i na njega lično i na Srbiju, već da su to prije neki krugovi u Evropi “koji su dugo bili u opoziciji, a sada se dočepali vlasti”.

    Na pitanje da li misli na “zelene”, odgovorio je da ne želi da generalizuje i da govori “a priori”, te da odlaskom Angele Merkel “Njemačka kao uporište evropskih narodnjaka, ali i izvor stabilnosti, više to nije”.

    Što se tiče izazova u narednoj godini za Srbiju, Vučič je ponovio da je prvi očuvanje mira i stabilnosti u regionu, zatim energetika, a novi izazov je da Srbija mora da počne da vodi računa o hrani i vodi, jer će u budućnosti očigledno hrana biti izvor moći.

    Kao četvrti izazov, naveo je očuvanje zdravstvenog sistema Srbije i unapređenje zdravlja ljudi.