VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dvije osobe smrtno stradale u požaru u Bratuncu

    Dvije osobe smrtno stradale u požaru u Bratuncu

    Dvije osobe su nastradala u požaru koji je protekle noći izbio u jednom stanu u naselju Lamele u Bratuncu, rečeno je Srni u Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici u ovom mjestu.

    Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca, pripadnika Žandarmerije Republike Srpske i stanara okolnih zgrada spriječena je veća tragedija.

    Nekoliko osoba je prebačeno u bolnicu u Zvornik, pri čemu je jedna porodica (otac, majka i dva djeteta) spašena u posljednji trenutak. Oni su, također, prebačeni u Zvornik na dalje liječenje.

    Materijalna šteta na objektu u Ulici 17. april je velika.

  • “Virus više nije isti kao pre” – rezultati istraživanja o omikronu

    “Virus više nije isti kao pre” – rezultati istraživanja o omikronu

    Nekoliko studija urađenih o omikron soju, pokazale su da bi novi soj mogao da bude manje opasan od ostalih varijanti koronavirusa, zbog načina na koji napada pluća, a utvrđeno je da se najviše zadržava u gornjim respiratornim organima.

    Eksperimenti nad miševima i hrčcima su utvrdili da je omikron izazvao manju štetu na plućima, a umesto toga se dobrim delom zadržao u nosu, grlu i dušniku, objavio je “Njujork tajms”.

    Prethodni sojevi su više napadali pluća i izazivali ozbiljne poteškoće u disanju, dodaje “Tajms of Izrael”.

    “Nije preterano reći da nadolazi bolest koja se manifestuje uglavnom u gornjem respiratornom sistemu”, rekao je Roland Ejls, biolog sa Berlinskog instituta zdravlja koji je analizirao kako koronavirus utiče na disajne puteve.

    Vodeći istraživač o korona sojevima na Univerzitetu Kembridž,Ravindra Gupta, koji je ujedno autor jedne od studija, rekao je za “Insajder” da omikron “zapravo radi svoju stvar na razne načine”.

    “Biološki, virus više nije isti kao pre. Skoro da je reč o novoj stvari”, naveo je Gupta.

    Jedna studija je pokazala da su nivoi omikrona u plućima za desetinu, ponekad i više, manji nego kod ostalih sojeva.

    Nekoliko eksperimenata objavljenih prethodnih dana su ukazali na zaključak da je omikron blaži od delte i prethodnih sojeva, što potvrđuju i realni podaci koji stižu iz zdravstvenih ustanova.

    Studije još nisu prošle recenziju i tek treba da budu objavljene u naučnim magazinima.

  • Putin upozorava Bajdena – Bajden upozorava Putina

    Telefonski razgovor američkog i ruskog predsednika bio je “konstruktivan” – tako se uvek kaže za takve razgovore.

    Zapravo su razmenjena upozorenja oko situacije u Ukrajini, ali je isplivalo i nešto malo optimizma.

    U četvrtak su američki predsednik Džozef Bajden i ruski kolega Vladimir Putin telefonirali već drugi put ovog meseca. Pedesetominutni razgovor bio je posvećen gomilanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom zbog čega na Zapadu vlada zabrinutost. Ruska strana pak traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Važno je što je američka strana bila voljna da razume logiku i suštinu ruske zabrinutosti koju smo potcrtali u dva dokumenta poslata u Vašington i centralu NATO”, rekao je ruski portparol Jurij Ušakov o telefonskom razgovoru.

    On ga je nazvao “prilično konstruktivnim”.

    Ali, prema rečima Ušakova, predsednik Putin je preneo Bajdenu da bi uvođenje novih sankcija protiv Rusije moglo da vodi potpunom prekidu diplomatskih veza Moskve i Vašingtona.

    Prema Beloj kući, Bajden je preneo Putinu da će Sjedinjene Države i saveznici “odlučno” odgovoriti u slučaju invazije na Ukrajinu. “Predsednik Bajden je zatražio od Rusije da smiri napetosti sa Ukrajinom”, prenosi se u izjavi portparolke Džen Psaki.
    Dijalog i pretnje

    “Nastavlja se dvostruka strategija SAD koja istovremeno počiva na diplomatiji i zastrašivanju”, analizira Ralf Borhard, iskusni dopisnik nemačkog javnog servisa iz Vašingtona. “Sa jedne strane, direktni razgovori sa Putinom kako bi se on držao u diplomatskom dijalogu, sa druge strane pretnje tvrdim ekonomskim sankcijama i vojnom podrškom Ukrajini.”

    Podseća se da SAD i evropske zemlje prete Rusiji isključenjem iz međunarodnog platnog prometa Swift, što bi posebno pogodilo ruski izvoz energenata.

    Vašinton i Kijev optužuju Rusiju zbog slanja skoro sto hiljada vojnika i opreme nadomak granice sa Ukrajinom, što je možda znak da se sprema vojni upad u tu zemlju. Moskva pak kaže da takvi planovi ne postoje, a da u okviru svojih granica mogu da razmeštaju vojsku kuda im volja.

    Od 2014. proruski separatisti vode borbe u Donbasu, regionu na zapadu Ukrajine koji praktično kontrolišu. Iste godine Rusija je anektirala poluostrvo Krim.


    Vašington neće skroz izaći u susret Moskvi

    Kremlj od Zapada, posebno od SAD, traži bezbednosne garancije i obećanje da se NATO neće širiti dalje na istok.

    U petak je šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio da će Moskva “preduzeti sve neophodne mere da obezbedi strateški balans i ukloni neprihvatljive pretnje” ukoliko Vašington na prethodne zahteve ne odgovori konstruktivno.

    “Nejasno je da li Bajden, premda o tome javno ćuti, ima u šaci neku vrstu šargarepe za Putina u slučaju da ruska strana zbilja krene putem smirivanja tenzija u ukrajinskoj krizi”, analizira dalje novinar nemačkog javnog servisa Borhard.

    Prema rečima ovog novinara, “jasno je da Bajdenova administracija nije spremna da jedan kroz jedan sprovede bezbednosne garancije” koje traži ruska strana. Dakle, da zanavek isključi mogućnost da Ukrajina pristupi NATO i da znatno smanji vojno prisustvo i količinu modernog naoružanja u istočnoevropskim zemljama koje su deo NATO.

    Ova diplomatska razmena dolazi uoči direktnih pregovora zakazanih za deseti januar u Ženevi. Tamo će se sastati zamenici šefova diplomatija Vendi Šerman i Sergej Rjabkov.

  • Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    Ukrajina zabranila: “Neće imati pristup”

    U Ukrajini je stupio na snagu zakon koji zabranjuje ruskim brodovima pristup ukrajinskim lukama, prenose ruski mediji.

    Kako se navodi, reč je o zakonu koji je ukrajinska Rada usvojila 3. decembra 2020. godine i odnosi se na sve brodove koji plove pod ruskom zastavom.

    “Brodovi koji plove pod zastavom države-agresora više neće moći da prevoze ni putnike ni robu jer neće imati pristup ni morskim ni rečnim lukama”, navodi se na portalu ukrajinskog parlamenta.

    To znači da se pored Crnog i Azovskog mora ova zabrana odnosi i na reke kao što su Dnjestar, Dnjepar, Dunav i druge.

    Pored toga, novi zakon zabranjuje i svim ruskim državljanima da registruju svoja plovila na teritoriji Ukrajine.

    Ruski mediji, međutim, podsećaju da je Kremlj u više navrata naglašavao da ni na koji način nije umešan u situaciju po pitanju građanskog rata na jugoistoku Ukrajine te da je zainteresovan da sa Kijevom reši sva pitanja kada je reč o političkoj i ekonomskoj krizi.

  • Preminula čuvena američka glumica i komičarka Beti Vajt

    Poznata glumica Beti Vajt preminula je u 99. godini, tvrdi TMZ.Preminula je ovog petka, nedelju dana pre nego što je trebala da proslavi svoj stoti rođendan. Beti Vajt je američka glumica, pevačica, voditeljka i pisac, rođena 17. januara 1922, u Ouk Parku (Ilinois, SAD). Posle sedamdeset godina karijere smatra se jednom od najcenjenijih komičarki na svetu, i jednom od najstarijih aktivnih glumica. Od 1945. godine do danas, glumila je u oko 120 filmskih i televizijskih ostvarenja. Nominovana je za dvadeset Emi nagrada, od kojih je osvojila sedam. Od 2009. godine i uloge bake Eni u filmu Veridba pored Sandre Bulok, njena popularnost u Americi je naglo porasla, a 2011. godine je proglašena za najpopularniju i najomiljeniju javnu ličnost u SAD. Karijera Vajtove seže još iz 1939. godine, što je čini najdugovječnijom ženskom TV zvezdom na svetu. Najpoznatija je po svojoj glavnoj ulozi u seriji “Zlatne djevojke” koja se prikazivala od 1985. do 1992. godine.

  • “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ocenilo je da je ruski dokumentarac “Jedna vera, jedan jezik” rediteljke Elene Mironenko – provokacija.

    Kao razlog za reakciju navedeno je to što se u ruskom dokumentarcu kaže da Sveti Ćirilo i Metodije i njihovi učenici nemaju veze sa Bugarskom, prenela je agencija MIA.

    Bugarsko ministarstvo smatra da film nije naučno utemeljen i da je podrazumevani istorijski period u njemu prikazan pogrešno.

    Zbog, kako se navodi, pogrešnog predstavljanja ili namernog izostavljanja fundamentalnih činjenica u filmu, bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova podseća da su u okviru Zajedničke multidisciplinarne stručne komisije za istorijska i obrazovna pitanja, Bugarska i Makedonija postigle dogovor o istorijskim ličnostima i događajima zajedničke istorije dveju država.

    Prema tom dogovoru Sveti Ćirilo i Metodije, Sveti Kliment, Sveti Naum i drugi odobreni su od vlada obeju zemalja.

    Ministarstvo spoljnih Bugarske je ovim povodom izrazilo nadu da ovakve provokacije ne uključuju direktne ili indirektne treće strane, da one nemaju za cilj da stvore podele i da u budućnosti, kako kažu, neće biti svedoci ovakvih slučajeva.

  • Luka Beograd ima novog vlasnika: Sudskim poravnanjem do 93,6 odsto akcija

    eogradski Metico Investment postao je vlasnik 93,6 odsto akcija Luke Beograd, navodi se u podacima Centralnog registra hartija od vrednosti.

    Na Beogradskoj berzi 30. decembra objavljen je dokument po kome je ta kompanija, koja nije imala akcije Luke, do krupnog vlasništva došla zahvaljujući prenosu akcija po osnovu sudskog poravnjanja.

    Metico je osnovan polovinom 2020. godine, a jedini vlasnik te kompanije čiji je zakonski zastupnik Goran Mrđa je Oradea Monoprosopi Ike iz Grčke.

  • Moskva reagovala na potez Prištine

    Moskva reagovala na potez Prištine

    Proglašenje ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata od strane vlasti u Prištini predstavlja provokaciju, saopštila je ambasada Rusije u Srbiji.

    Kako se navodi, 31. decembra “takozvane vlasti” Kosova zvanično su objavile da “proglašavaju za personu non grata” službenika Misije privremene uprave UN na Kosovu (Unmik), koji je državljanin Rusije, zbog navodne aktivnosti koja je nespojiva sa diplomatskim statusom.

    “Smatramo ovu ‘odluku’ Prištine još jednom antiruskom i anti-UN provokacijom koja je preduzeta kako bi se pridobila naklonost zapadnih mentora. Polazimo od toga da u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, koja je ključna za rešenje kosovskog pitanja, ona nema nikakve pravne posledice”, navodi ruska ambasada.

    Ruske diplomate računaju na to da će Unmik oštro i nedvosmisleno osuditi ispad vlasti kosovskih Albanaca. Takođe, pozvali su administraciju UN u regionu da u potpunosti osigura bezbednost njenih ruskih službenika.

    Ranije je ministarka spoljnih poslova privremenih institucija u Prištini, Donika Gervala Švarc proglasila ruskog zvaničnika u Unmiku za personu non grata.

    Gervala Švarc ocenila je u svojoj objavi na Tviteru da Priština stoji uz svoje saveznike u delovanju protiv “zlonamernih akcija koje ugrožavaju nacionalnu bezbednost i ustavni poredak tzv. Kosova”.

  • Novogodišnja poruka direktora WHO-a: Ako okončamo nejednakost, okončaćemo pandemiju

    Novogodišnja poruka direktora WHO-a: Ako okončamo nejednakost, okončaćemo pandemiju

    Kao dio svojih novogodišnjih odluka, šef WHO-a rekao je da će sarađivati ​​s vladama na davanju prioriteta isporuci vakcina globalnim inicijativama, poput COVAX-a i AVAT-a, s ciljem vakcinacije 70 posto ljudi u svim zemljama do sredine 2022. godine.

    Lider Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejsus (Tedros Adhanom Ghebreyesus) u novogodišnjoj je poruci izrazio nadu da bi 2022. pandemija mogla završiti, rekavši da svijet ima “alate za okončanje pandemije”, iako brojevi novih slučajeva u svijetu dosežu nove rekorde.

    Ali optimistična objava glavnog direktora WHO-a Tedrosa Adhanoma Ghebreyesusa, koju je objavio na LinkedInu, došla je s upozorenjem: “Što se nejednakost duže nastavi, to će pandemija duže trajati”.

    • Dvije godine od početka pandemije, alati dostupni za borbu protiv Covid-19 i dalje su neravnomjerno raspoređeni širom svijeta. U Africi tri od četiri zdravstvena radnika nisu vakcinisana, dok ljudi u Evropi i Sjedinjenim Državama primaju treće doze. Taj je jaz povećao izglede za pojavu novih varijanti, zaključavši nas u ciklus kontinuiranog gubitka, poteškoća i ograničenja – napisao je Tedros.
    • Ako okončamo nejednakost, okončat ćemo pandemiju i okončati globalnu noćnu moru koju smo svi proživjeli. I to je moguće – dodao je.

    Kao dio svojih novogodišnjih odluka, šef WHO-a rekao je da će sarađivati ​​s vladama na davanju prioriteta isporuci vakcina globalnim inicijativama, poput COVAX-a i AVAT-a, s ciljem vakcinacije 70 posto ljudi u svim zemljama do sredine 2022. godine, navodi Index.hr.

    • Nakon dvije godine, sada dobro poznajemo ovaj virus. Znamo dokazane mjere za kontrolu prijenosa: korištenje maski, izbjegavanje gužve, održavanje fizičke distance, prakticiranje higijene ruku i dišnog sustava, otvaranje prozora za ventilaciju, testiranje i praćenje kontakata. Znamo kako liječiti bolest koju ona uzrokuje i kako poboljšati šanse za preživljavanje osoba koje pate od ozbiljne bolesti. Uz sva ova učenja i kapacitete, prilika da ovu pandemiju preokrenemo na dobro je u našim rukama – napisao je šef WHO-a.

    I na Youtube kanalu WHO-a objavljena je Gebrejsusova poruka.

  • “Ne krademo i to je suština onoga što radimo”

    “Ne krademo i to je suština onoga što radimo”

    Istekom prvih 365 dana ispunili smo 85 odsto datih obećanja i ostalo nam je još 15 odsto. Uvjeren sam da ćemo to sve učiniti 2022. godine i u prve dvije godine završiti sve što smo obećali, rekao je u intervjuu za “Nezavisne” Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    “Napravili smo ogroman zaokret na svim poljima, na polju finansija 37 miliona KM je veći budžet, 12 miliona KM vraćenih kredita i najveće uštede s najvećim prihodima”, kazao je, između ostalog, Stanivuković.

    NN: Prošlo je godinu dana Vašeg mandata. Šta je, po Vašem mišljenju, najviše obilježilo prvu godinu mandata?

    STANIVUKOVIĆ: Napravili smo ogroman zaokret na svim poljima, na polju finansija 37 miliona KM je veći budžet, 12 miliona KM vraćenih kredita i najveće uštede s najvećim prihodima. Što se tiče građanskih prava, Trg Krajine je slobodan, govornica je postavljena za sve koji žele da iskažu svoj stav. Grad je bez podjela, svi imaju svoj stav, načelnici, odnosno potpisnici ispred Odjeljenja su ljudi iz SNSD-a i drugih stranaka, ili oni koji nisu ispred stranaka. Na polju infrastrukture počeli smo projekte na gradnji mosta u Česmi, a tu su i nastavak mosta u Docu, obnova mosta u Trapistima, most u Kaluđericama, šest infrastrukturnih najvažnijih pravaca gdje smo sredstava obezbijedili, i to za Motike, Šargovac, Kuljane, Priječane, Debeljake i Srpske toplice. Dobijamo prvi urbanistički plan nakon 40 godina i najveći gradski park. Tu su i energetska efikasnost i očuvanje zelenila. Gdje god je bilo moguće napraviti iskorak na polju humanosti, mi smo to učinili i to je ta “Decenija uspona” koju smo predstavili, tu su besplatni udžbenici za osnovce, podrška zdravstvenim radnicima i porodiljama, različitim kategorijama društva, ali i određeni iskoraci koje smo napravili i to je sve urađeno za prvu godinu mandata. Najveći iskorak je u transparentnosti i mogu reći da smo istekom prvih 365 dana na 85 odsto ispunjenih datih obećanja, ostalo nam je 15 odsto i uvjeren sam da ćemo to sve učiniti 2022. i u prve dvije godine završiti sve što obećali. Oko 20 miliona KM ulažemo u projekte vode i kanalizacije i rješavamo probleme boraca u smislu da izbjegli i raseljeni nakon 20 godina dobijaju svoje kuće i krov nad glavom. Završavam s centralnim spomen-obilježjem za poginule borce. Sagradili smo i tri parka.

    NN: Na šta ste najviše ponosni za sve ovo vrijeme?

    STANIVUKOVIĆ: Najviše sam ponosan na centralno spomen-obilježje i najveći gradski park, to su stvari koje će ostati generacijama poslije nas. Ponosan sam na to što će biti sagrađena škola u naselju Ada, koju će stotine djece pohađati. Pravimo sportski kompleks vrijednosti nekoliko miliona KM na Laušu, s atletskom stazom, stadionom, dvoranom za borilačke vještine. Uspjećemo do 2023. da 95 odsto naselja na području grada ima stabilno vodosnabdijevanje. Tu su i vidikovac na Banj brdu i prvo reciklažno dvorište. U 2022. počinje projekat sufinansiranja privatnih vrtića te javni prevoz koji će biti besplatan za sve penzionere koji imaju primanja do 250 KM, i 30 odsto popusta za sve kategorije i besplatan prevoz za višečlane porodice.

    NN: Ostvarene su velike uštede, a Banjaluka dobija budžet koji je najveći u istoriji. Koliko je bilo zahtjevno i izazovno raditi u ovakvoj situaciji?

    STANIVUKOVIĆ: Trebalo je samo domaćinsko poslovanje prema gradu. Prema budžetu grada sam osjetljiviji nego prema sopstvenom, jer u sopstvenom mogu pogriješiti i više novca potrošiti, a prema javnom to nemam pravo. Dovoljno je reći podatak da “Vodovod”, koji mi danas vodimo, ima mjesečnu dobit sličnu kao što je prethodni direktor imao godišnju. Mi smo to uradili ne zato što smo našli nove poslove ili imamo više potrošača, sve je isto kao prije, samo se ne krade i to je suština onoga što radimo. Povećali smo svaki mogući prihod. Ljudi su koristili telefone i službene aute kako su htjeli, kao i službena putovanja. To više ne može tako i prepolovljena su izdvajanja za to. Želim da radim najbolje što mogu.

    NN: Ono što je nekako obilježilo prvu godinu mandata su i rasprave i sukobi unutar Skupštine grada između Vas i većine. Možemo li očekivati da će doći do bolje saradnje i dogovora 2022?

    STANIVUKOVIĆ: Spustio sam intenzitet kao gradonačelnik. Po svojoj prirodi jesam buntovnik i imam strast prema onome što radim i neke stvari me pogađaju. Najviše u meni probudi emociju licemjerstvo. Imamo ljude koji su nekada rukovodili gradom, koji nisu pravili izdvajanja, i sad se odjednom sjetili jednokratnih novčanih pomoći, a 20 godina se toga nisu sjetili. Spreman sam na dijalog, ali njihov dijalog se sada svodi na to da izuzimaju sve stečene, zarađene, prihodovane i povećane milione KM iz budžeta.

    NN: Izbori su u oktobru, a PDP je za jednu od inokosnih funkcija predložio Jelenu Trivić. Kakva će biti Vaša uloga na predstojećim izborima?

    STANIVUKOVIĆ: Spreman sam da dobijem od šireg kolektiva ličnu ulogu u predstojećim izborima. Ona se mogla ogledati kao jedna od inokosnih pozicija, na jednoj od lista ili prosto da budem uključen kao pojava, a i da ne budem na jednoj od lista. Srećan sam i ponosan što je Jelena predložena i glasao sam za takav prijedlog. Ostaju još dvije mogućnosti – da budem na nekoj od lista ili da budem neko ko će širiti tu jednu misiju da su promjene moguće. Moja ideja je da vjerujem u promjene, da širim promjene. Neki su mislili da ovoliko radim jer sam želio biti kandidat, a evo vidjećete da ću 2022. još više raditi i da će biti još produktivnija od ove godine. Želim dati maksimalni doprinos za naredne izbore i 100 odsto uključenosti, naravno, nakon radnog vremena i obaveza koje imam kao gradonačelnik.