VRBAS Media

Autor: INFO

  • Region u 2021: Prepucavanja, ostavke, izbori

    Region u 2021: Prepucavanja, ostavke, izbori

    Osim pandemije virusa korona, s kojom se gotovo dvije godine suočava cijeli svijet, i energetske krize, koja je takođe svjetskih razmjera, zemlje regiona u narednu godinu ulaze s teretom neuspješnih kohabitacija vlasti i političkim i institucionalnim krizama.

    “OTVORENI BALKAN”: Godina za nama obilježena je uspostavom inicijative prvobitno nazvane “Mali Šengen”, potom preimenovane u “Otvoreni Balkan”, koju su podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

    Predsjednik Srbije održao je s albanskim i makedonskim premijerima niz sastanaka u ovkiru ove inicijative u Beogradu, Skoplju i u Tirani, na kojima su potpisali niz sporazuma koji znače pojednostavljenje carinskih propisa prilikom transporta robe, međusobnih putovanja s ličnim kartama, ali i jednostavniji proces i režim u oblasti izdavanja radnih dozvola i zapošljavanja. Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija pozvale su i ostale zemlje regiona, a prvenstveno Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Kosovo, da im se priključe u tom procesu.

    DIJALOG BEOGRAD PRIŠTINA: S druge strane, iako se očekivalo, nije došlo do pomaka u pregovorima na rješavanju pitanja odnosa Beograda i Prištine. Odluka prištinskih vlasti da ne priznaju registarske oznake iz Srbije na teritoriji Kosova uzrokovala je zategnute odnose i njihovu eskalaciju, zbog čega su danima bile blokirane saobraćajnice na sjeveru Kosova, nastanjenom uglavnom srpskim stanovništvom. Odluka je bila uvedena kao kontramjera s obzirom na to da Srbija već godinama ne omogućava upotrebu kosovskih tablica na svojoj teritoriji.

    HRVATSKA: U Hrvatskoj, članici EU, političku scenu obilježilo je javno prepucavanje predsjednika i premijera Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića i nekih ministara u aktuelnoj vladi, prije svega ministrom odbrane Mariom Banožićem.

    Razmjene uvreda i neprimjerena retorika među predstavnicima tamošnje vlasti su gotovo svakodnevne, zbog čega su nerijetko na meti analitičara i medija, koji uglavnom za Milanovića, inače socijaldemokratu, tvrde da je prešao na stranu desnice. Da kohabitacije vlasti nema, ukazuje i to da na relaciji predsjednik premijer nema dogovora ni o izboru ambasadora, ni o izboru određenih ličnosti na čelnim pravosudnim funkcijama i funkcionisanju bezbjednosnih službi i Oružanih snaga, pa čak ni u vezi s mjerama u borbi protiv korona virusa.

    U Hrvatskoj su se desile i promjene nakon lokalnih izbora. Naime, iako je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) generalno ostvarila najbolji rezultat od svih stranaka, izbore je obilježila pobjeda kandidata zelenolijeve koalicije Tomislava Tomaševića (platforma “Možemo!”) u Zagrebu. Tomašević je u drugom krugu izbora dobio gotovo 200.000 glasova i time nadmašio najviši izborni rezultat koji je postigao Milan Bandić 2013.

    CRNA GORA: Ovu godinu u Crnoj Gori prvenstveno su obilježili neredi na protestima uoči ustoličenja mitropolita crnogorskoprimorskog Joanikija na Cetinju 5. septembra. Ovi neredi su otkrili duboke podjele u Crnoj Gori. Grupa nezadovoljnih građana nekoliko puta se sukobila s policijom u blizini manastira u Cetinju, gdje je trebalo da bude održano ustoličenje. Građani su blokirali i ulaz u grad kako srpski patrijarh Porfirije i ostali sveštenici Srpske pravoslavne crkve ne bi mogli da uđu u Cetinje. Među okupljenima bili su i predstavnici procrnogorskih organizacija i opozicije koji se protive ustoličenju. Na putu je bilo postavljeno kamenje, gume i kontejneri, kako bi spriječili prolaz prema gradu. Demonstranti su uzvikivali “Ovo nije Srbija! Ovo je Crna Gora!”, a mnogi su ostali na mjestu blokada i tokom noći jer su čuli da će crnogorska policija poslati dodatne snage.

    Došlo je i do smjene crnogorskog ministra pravde Vladimira Leposavića zbog izjava u vezi s događajima u Srebrenici jula 1995. Leposavić je smijenjen na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića zbog javnog iznošenja stava kojim je izrazio rezervu da se u Srebrenici dogodio genocid. Inače, ove godine u crnogorskom parlamentu je došlo i do usvajanja Rezolucije o Srebrenici, kojom se potvrđuje da se u tom mjestu dogodio “genocid”. Ovo je dovelo do političke i institucionalne krize u Crnoj Gori.

    SJEVERNA MAKEDONIJA: Zbog poraza njegove stranke SDSM, na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji ostavku na mjesto premijera podnio je Zoran Zaev. Posljednjih dana ove godine mandat za sastav nove vlade od predsjednika Stevana Pendarovskog dobio je Dimitru Kovačevski iz SDSM, koji je izjavio da novi tim treba da odgovori ozbiljnim izazovima koji čekaju ovu zemlju u turbulentnim vremenima, vremenima krize i neizvjesnosti. Očekuje se da nova vlada bude izabrana 16. januara, a do tada će funkcionisati vlada u tehničkom mandatu.

  • Privrednici Srpske se izborili protiv enormnog poskupljenja struje

    Privrednici Srpske se izborili protiv enormnog poskupljenja struje

    Vlada Republike Srpske prihvatila je zahtjev Privredne komore RS da se svim privrednicima cijena električne energije spusti na 53 evra po megavat-času, saopšteno je iz Komore.

    Trgovina, poljoprivreda, ugostiteljstvo, rudarstvo i još par djelatnosti su imali cijenu od 65 do 92 evra po megavat-času.

    “Nakon svih preduzetih aktivnosti Privredne komore Republike Srpske prema Vladi Srpske i Elektroprivrede RS i sastanka koji je održan sa predstavnicima Elektroprivrede na kojem su prisuatvovali predstavnici privrednih društava Tropik maloprodaja, Frukta trejd , Leburić komerc i Sloboprom, postignut je dogovor i Vlada je prihvatila sugestiju i prijedloge Privredne komore Republike Srpske”, rečeno je u Privrednoj komori RS.

    Oni su najavili da će se cijena električne energije za trgovce i ugostitelj izjednačiti sa ostalim potrošacima, odnosno biće na nivou 53 evra po magavat-času.

    Ugovori i obavještenja koja su u međuvremenu stigla privrednicima biće stavljena van snage, a nove ugovore po dogovorenoj cijeni od 53 evra biće dostavljeni početkom 2022. godine .

  • Detalji razgovora Putina i Bidena: Ako se problemi ne riješe mirnim putem, slijede posljedice

    Predsjednik SAD-a Joe Biden i lider Ruske Federacije Vladimir Putin obavili su sinoć, u 23:30 po moskovskom vremenu, telefonski razgovor, a fokus sastanka bio je na Ukrajini i rješavanju problema na istoku ove zemlje.

    Iako je saopćeno kako se detalji sastanka neće predočiti javnosti, Bijela kuća i Kremlj su ipak izašli s određenim detaljima te su naveli osnovne poruke koje su Biden i Putin uputili jedan drugome.
    Ruski savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon sastanka kako je Putin zadovoljan tokom razgovora te da je naglasio kako je 50-minutni poziv stvorio dobru pozadinu za buduće razgovore.

    Također, naglašeno je kako je Putin odmah reagovao na Bidenova upozorenja da će zapadne zemlje uvesti velike ekonomske i vojne sankcije Rusiji ukoliko dođe do daljnje eskalacije nasilja na granici s Ukrajinom.


    “Naš predsjednik je na to odmah odgovorio te je poručio Bidenu da ako Zapad krene u uvođenje novih sankcija, to će značiti potpuni prekid odnosa između naših zemalja i dovest će do najozbiljnije štete koja se može nanijeti odnosima Rusije sa Zapadom. Bilo je mnogo grešaka proteklih 30 godina i poželjno je da se u ovoj situaciji više ne prave”, rekao je Ušakov, prenoseći Putinove riječi.

    S druge strane, jedan od visokih američkih zvaničnika obratio se javnosti u SAD-u nakon sastanka te je iznio određena razmišljanja predsjednika Bidena nakon sastanka. Bijela kuća je objavila govor zvaničnika, ali interesantno, traženo je da on ostane anoniman.

    “Predsjednik Biden je iznio dva aspekta američkog pristupa koji će se koristiti, u zavisnosti od ruskih akcija, u narednom periodu. Jedan je put diplomatije koji vodi ka deeskalaciji situacije, a drugi je put više fokusiran na odvraćanje i uključivao bi ozbiljne posljedice ako Rusija odluči da izvrši invaziju na Ukrajinu. Ti troškovi uključuju ekonomske sankcije, povećavanje NATO snaga u savezničkim zemljama i dodatnu pomoć Ukrajini kako bi joj se omogućilo da dalje brani sebe i svoju teritoriju”, navedeno je.

    Također, zvaničnici Bijele kuće su pojasnili kako su dogovoreni i detalji rusko-američkog sastanka sredinom januara.

    “Lideri su se složili u vezi s redoslijedom dijaloga koji će početi 9. i 10. januara u Ženevi. Nakon toga uslijedit će razgovor Vijeća NATO-a i Rusije 12. januara i sastanak s OSCE-om 13. januara. Obojica su govorili o važnosti pragmatične diplomatije koja će biti orijentirana na rezultate. Obojica lidera su priznala da će vjerovatno postojati oblasti u kojima bismo mogli ostvariti značajan napredak te da će predstojeći razgovori odrediti konture tih oblasti. To je diplomatija i eto čemu služe pregovori”, saopćeno je iz Washingtona.

  • “Nadležnosti se ne mogu vratiti ekspresno”

    “Nadležnosti se ne mogu vratiti ekspresno”

    Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, smatra da će proces vraćanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo Republike Srpske biti dugotrajan proces.

    Podsjetio je i da je proces davanja dodatnih nadležnosti BiH trajao desetinama godina. “Vjerujem da je i ovo otvoren proces koji će sigurno potrajati. Ovo ne može da se završi za jedan mjesec, za jednu godinu, ali sigurno da je trebalo stati u zaštitu prava Srpske unutar BiH”, rekao je Čubrilović u intervjuu za “Nezavisne novine”.

    NN: Hoće li se politička kriza izazvana spornim odlukama bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka, te Ustavnog suda BiH, preliti i u 2022? ČUBRILOVIĆ: Dobro ste konstatovali, to je kriza izazvana odlukama bivšeg visokog predstavnika, čovjeka koji je bio ovdje 10-11 godina i praktično ništa nije doprinio da BiH napravi iskorak ka EU ili da podigne stepen standardizacije, da usvaja evropske zakone. A onda na kraju mandata donese takve izmjene Krivičnog zakona na koje smo morali reagovati. I dobro je da je NS RS donijela zakon kojim se odbacuje njegova odluka. Naravno, i Ustavni sud BiH je svojim odlukama takođe prelio čašu i bilo bi nelogično da se nije reagovalo. Da nismo reagovali, bilo bi da ne želimo da čuvamo Ustav, Dejtonski mirovni sporazum. Reagovalo se u pravi čas, jer bilo je krajnje vrijeme da se prestane sa tim. BiH nije protektorat. Ako misle na taj način da rade, neka je proglase protektoratom, imenuju protektora, pa neka onda taj odgovara za svoje postupke. Ljudi iz međunarodne zajednice, koji su često samo prolaznici na ovom prostoru, ponašaju se kao na nekom turističkom putovanju – bez ikakve odgovornosti donose odluke koje ostavljaju trajne posljedice i na narode i na odnose unutar BiH.

    NN: Izjava o nepristajanju na kršenje Dejtonskog sporazuma nedavno je potpisana u Srpskoj i biće upućena i na međunarodne adrese. Da li Vi zaista očekujete ikakav efekat od toga? ČUBRILOVIĆ: Naše je bilo da upozorimo međunarodnu zajednicu o stvarnom stanju u BiH. Nabrojali smo nekoliko bitnih činjenica za koje mislimo da svijet s njima nije dovoljno upoznat. Kao odgovorni ljudi, htjeli smo da damo svoje viđenje sadašnje situacije. Zaista je nedopustivo da se Ustav BiH, odnosno Dejtonski mirovni sporazum, krši na takav način, da niko ne reaguje, a reaguje na posljedice. Zato mislim da je ovo pismo važno.

    NN: Kako posmatrate pozivanje lidera partija iz Srpske u Tužilaštvo BiH zbog sjednice NS RS o vraćanju nadležnosti? Je li to pritisak? ČUBRILOVIĆ: Naravno da je to pritisak, da je to diktirano iz nekog centra moći. Nisam pravnik, ali po uvjeravanju svih pravnika u Srpskoj, tu nema krivičnog djela. Ovdje se na ustavan i zakonit način pokušavaju stvari dovesti u red.

    NN: Pa, je li na sceni pokušaj zastrašivanja i disciplinovanja političara u Srpskoj preko Tužilaštva BiH? ČUBRILOVIĆ: Ne vjerujem da na taj način mogu da dođu do ciljeva, mada sam svjestan da sila može sve da uradi, da ovdje ne postoji pravo, već pravo jačega. Međutim, ne vjerujem da to može da da rezultat koji oni očekuju. Ali je žalosna činjenica da i toliko godina poslije rata nismo učinili mnogo u pomirenju naroda, što je bio osnovni smisao prisustva međunarodne zajednice ovdje. Kao da smo radili na razjedinjavanju, stvaranju lošijih odnosa. Ponekad se čini da su ovdje mnogo lošiji odnosi nego devedesetih godina. Zato mislim da prisustvo međunarodne zajednice nije dalo očekivane efekte u BiH.

    NN: Srpska je ušla u povrat nadležnosti koje su joj oduzete; kada očekujete konkretne rezultate tog procesa? ČUBRILOVIĆ: Pazite, godinama se skrnavio Ustav BiH, odnosno Dejtonski mirovni sporazum i vršen je prenos nadležnosti sa entiteta na nivo BiH, često pod pritiskom, a često i samim nametanjem visokog predstavnika. I niko nije reagovao na to što se krši Ustav. A Ustav u svom osnovnom tekstu nije doživio izmjene, ta zakonska rješenja nisu uticala na to da dođe i do izmjene teksta Ustava BiH. Mi se samo držimo toga – na ustavan način želimo da se razgovara o svemu. Možda će poslije ovih razgovora doći i do veće centralizacije nekih funkcija, a one koje nisu bile funkcionalne, a izvršen je prenos nadležnosti, treba da se vidi na koji način mogu biti organizovane, šta treba da bude vraćeno u interesu građana i Republike Srpske i BiH. Moramo imati institucije kojima će svi biti zadovoljniji nego što je to sada slučaj. Mi imamo agencija koje po 15 godina nisu napravile nijednu odluku, nijedno rješenje, a njihov rad finansiraju građani BiH. Ne jednu, desetine je takvih. Zašto je to Sveto pismo, da se ne smije dirati, ne smije razgovarati o tome i ne smiju se tražiti nova rješenja? Poziv na nova rješenja nije poziv na kršenje Ustava, već na poštovanje Ustava. Ovo je proces, taj proces davanja dodatnih nadležnosti BiH trajao je desetinama godina. Vjerujem da je i ovo otvoren proces koji će sigurno potrajati. Ovo ne može da se završi za jedan mjesec, za jednu godinu, ali sigurno da je trebalo stati u zaštitu prava Srpske unutar BiH.

    NN: Kad ćete se svi vi, uključujući i Vas lično, početi baviti egzistencijalnim problemima građana? ČUBRILOVIĆ: Mi se time bavimo u kontinuitetu. Pokušava se obezbijediti što bolji materijalni položaj naših građana. Potrebno je i da se uradi reorganizacija u nekim institucijama za koje je konstatovano da imaju određenih problema. Cilj je da se obezbijedi bolji status svima onima koji su opredijeljeni da žive i rade na ovim prostorima. Krajnji rezultat svega treba da bude veći stepen zaposlenosti i bolja perspektiva, prije svega mladih ljudi. Zašto nije više i bolje urađeno? To možemo da gledamo i u kontekstu našeg okruženja. Ne možemo mi da budemo oaza unutar svih ovih okolnosti i okruženja u kome živimo.

    BiH uvijek pod nečijom kapom
    NN: Srpska 9. januara proslavlja svoj 30. rođendan. Je li njena pozicija danas više ili manje ugrožena nego prije, recimo, pet, deset ili više godina? ČUBRILOVIĆ: Republika Srpska i njene institucije funkcionišu na najbolji mogući način. Naravno, prošli smo i teška vremena, imali smo period kada smo bili bez plata, bez penzija mjesecima. Ali sada toga nema. Republika Srpska je organizovana i stabilna. Mislim da je to kvalitet koji nije bilo lako dostići. S druge strane, BiH je, u najmanju ruku, čudna zemlja jer ona kao država nikada nije samostalno funkcionisala. Ona je uvijek funkcionisala u sastavu nečega ili pod nečijom kapom.

  • „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ završen, Rusija spremna da poveća isporuku gasa

    „Sjeverni tok 2“ u potpunosti je spreman za eksploataciju, a čeka se još sertifikacija u Njemačkoj. Očekuje se da će ovaj gasovod doprinijeti stabilizaciji situacije na evropskom tržištu i sniženju cijena gasa u Evropi, koje su posljednjih mjeseci vrtoglavo skočile.
    Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak precizirao je da maksimalni rok za završetak sertifikacije gasovoda kraj prvog polugodišta 2022. godine, ali je istovremeno napomenuo da, ako to žele evropske kolege, isporuke mogu da počnu i prije sredine godine. Rusija je sada u mogućnosti da poveća izvoz gasa u Evropu i to za 55 milijardi kubnih metara, koliko će gasa teći ovim gasovodom koji polazi od obale Rusije preko Baltičkog mora do Njemačke.

    Ruski ekspert Aleksandar Dudčak ocjenjuje da trenutna gasna kriza u Evropi jasno pokazuje potrebu za „Sjevernim tokom 2“.

    „Da je ‘Sjeverni tok 2’ ranije pušten, Evropa vjerovatno ne bi imala toliko problema sa gasom, a cijene bi bile niže. Time se osigurava energetska bezbjednost Evrope, s obzirom na to da Amerikanci donedavno nisu žurili da priteknu u pomoć i slali su svoje tankere sa tečnim prirodnim gasom u Aziju, kao i skoro svi drugi dobavljači LNG“, rekao je Dudčak za Sputnjik.

    Prema njegovim riječima, nesposobnost zelene energije da se izbori sa trenutnom situacijom potvrdila je da je prerano govoriti o „skorom kraju ere fosilnih goriva”.

    „Priče o hitnom prelasku na zelenu energiju ispostavile su se kao bajke, pa je potrebno unaprijediti tehnologije korišćenja fosilnih goriva, povećati njihovu efikasnost, a ne treba očekivati da će sve probleme rješavati vjetrenjače ili druge tehnologije koje još nisu do kraja razrađene“, kaže Dudčak.

    „Sjeverni tok 2“ u interesu Njemačke
    Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok iz redova Zelenih izjavila je da „Sjeverni tok 2“ igra veliku geostratešku ulogu i da se stoga ne može smatrati komercijalnim projektom. Time je ukazala na svoje neslaganje sa stavom novog njemačkog kancelara Olafa Šolca, koji smatra da proces sertifikacije „Sjevernog toka 2“ ne bi trebalo da ima političku konotaciju, uz napomenu da je novi gasovod zajednički ekonomski projekat Rusije i Njemačke. Takva protivrječnost ukazuje na krizu u Njemačkoj vladi.

    Međutim, eksperti smatraju da iako neki njemački zvaničnici istupaju protiv ovog gasovoda, neće moći da odbiju sertifikaciju, a to i ne žele, jer „Sjeverni tok 2“ Njemačkoj donosi ozbiljnu korist i u ekonomskom planu, pošto će zarađivati od tranzita ruskog gasa preko njene teritorije, a takođe i u političkom planu, jer dobija status gasnog čvorišta.

    Eventualno odlaganje sertifikacije gasovoda „Sjeverni tok 2“ išlo bi na štetu evropskim potrošačima, koji bi morali u tom slučaju da više plaćaju za ruski gas.

    Ima čak i prognoza njemačkih stručnjaka da bi u slučaju blokiranja projekta „Sjeverni tok 2“, Njemačka mogla da se suoči sa prekidima u snabdijevanju električnom energijom zbog nedovoljnih isporuka gasa iz Rusije. Oni takođe podsećaju da je Rusija ispunjavala svoje obaveze prema kupcima gasa na Zapadu čak i tokom Hladnog rata dok je bila u sastavu Sovjetskog Saveza.

    „Sertifikaciono tijelo živi svoj život, a privreda živi svoj, birokrate u ovoj situaciji ne mare za probleme privrede. Osim toga, ne može se isključiti da iza odluke o odlaganju sertifikacije stoji velika politika. Veoma je teško predvidjeti rokove. I njemački kancelar i predstavnici regulatora rekli su da konačnu sertifikaciju ‘Sjevernog toka 2’ ne treba očekivati prije druge polovine 2022. Znajući za inertnost briselske birokratije, teško da se može očekivati da to prije tog navedenog roka sertifikacija bude završena…“, smatra ruski ekspert Aleksandar Kamkin.

    Međutim, neki analitičari ocjenjuju da bi Evropljani, ipak, mogli da puste u rad „Sjeverni tok 2“ prije roka ukoliko dođe do prekida u toku grejne sezone u Evropi.

    Podsećanja radi, njemačka Savezna mrežna agencija u novembru je privremeno suspendovala sertifikaciju „Sjevernog toka 2“, jer operater gasovoda, „Gaspromova“ ćerka-firma, „Sjeverni tok 2 AG“ sa sjedištem u Švajcarskoj mora da registruje filijalu u Njemačkoj. Dok se to ne učini, proces sertifikacije će biti zamrznut.
    Da bi gasovod bio pušten u rad, operater „Sjevernog toka 2“ mora da dobije „zeleno svjetlo“ te njemačke agencije i uskladi sve sa evropskim energetskim zakonodavstvom, a prema direktivi Evropske unije, firma koja transportuje gas i firma koja nudi gas moraju biti striktno razdvojene.

    Političke igre protiv „Gasproma“ će se urušiti
    Ruski analitičari konstatuju da je „Sjeverni tok 2“ natjerao SAD i Ukrajinu da kapituliraju. Američki predsjednik Džozef Bajden odobrio je budžet za odbranu zemlje za iduću godinu u iznosu od 768 milijardi dolara, koji predviđa sredstva za obuzdavanje Rusije, ali bez sankcija gasovodu „Sjeverni tok 2“. Bajden smatra da bi uvođenje sankcija u fazi kada je gasovod skoro završen bilo „kontraproduktivno“, a eksperti ocjenjuju da je Vašington odustao od pooštravanja sankcija kako ne bi pokvario odnose sa njemačkim saveznicima.

    U svakom slučaju, puštanje u rad „Sjevernog toka 2“, čija je ruta za dvije hiljade kilometara kraća od alternativne rute kroz teritoriju Ukrajine, uticaće na cijenu gasa na tržištu, kao i na privredu i potrošače onih zemalja koji troše ruski gas, između ostalog i zato što će cijena transporta samim tim biti znatno niža.

    To će se odraziti i na smanjenje cijena gasa za Ukrajinu koja iz političkih razloga odbija da direktno kupuje ruski gas od Moskve, nego isti taj ruski gas nabavlja sa evropskog tržišta i na taj način ga višestruko pretplaćuje, plaćajući preko 1.000 dolara za hiljadu kubnih metara.

    Osim toga, Ukrajinci su se žestoko protivili izgradnji „Sjevernog toka 2“, jer se plaše gubitaka prihoda koje trenutno imaju kao tranzitna zemlja. Kijev novi gasovod doživljava kao „tragediju za zemlju“, jer će nakon puštanja u rad tog gasovoda godišnji gubici Ukrajine biti veći od 50 milijardi grivni, odnosno oko dvije milijarde dolara, što je ekvivalentno 1,5 odsto BDP-a zemlje.

    „Cijela kriza na evropskom tržištu gasa, nastala pokušajima blokade ‘Sjevernog toka 2’, izgleda suludo. Ovaj gasovod je neophodan evropskom tržištu, a posebno odgovara Njemačkoj. Međutim, sve akcije EU sada imaju za cilj da ‘Gasprom’ očuva tranzit kroz Ukrajinu u što većem obimu, a u formatu koji je nepovoljan za rusku kompaniju, podržavajući na taj način postojeći antiruski politički režim u Ukrajini, koji je otvoreno neprijateljski nastrojen prema nama. Istovremeno, oni žele da ruska kompanija bude u zavisna od volje evrokratije i berlinskih zvaničnika. ‘Sjeverni tok-2’ oni vide kao neku milostinju, kao nešto što su se udostojili da dozvole, a ne kao nešto što im je potrebno“, kaže ruski ekspert Vasilij Koltašov.

    On je dodao da „ovakve igre neće uspjeti“.

    „Cijene gasa rastu. A to će dovesti do toga da će se urušiti politike igre protiv ‘Gasproma’. ‘Sjeverni tok 2’ će biti pušten u rad i moguće čak prije vremena. Već su zaboravljene sve optužbe, pretenzije koje su izmišljali u posljednjih pola godine“, zaključio je Koltašov.

    Njemačka i druge zapadne zemlje smatraju da Ukrajina treba da zadrži status tranzitne zemlje za ruski gas. Postojeći sporazum između Rusije i Ukrajine o tranzitu, koji je sklopljen na pet godina, predviđa tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024. godine, ali je Rusija spremna da produži sporazum i nakon 2024. godine, dok će količine zavisiti od spremnosti evropskih partnera da kupuju ruske energente i ekonomske isplativosti.

  • Džaferović: Rat je moguć nastavi li Dodik ovo da radi

    Džaferović: Rat je moguć nastavi li Dodik ovo da radi

    1. je jedna doista teška godina za bosnu i Hercegovinu koja je počela sa vrhuncem migrantske krize, tada se ustvari počela rješavati migrantska kriza. Sjećam se 31. decembra prošle godine i te novogodišnje noći kada smo imali stalne kontakte telefonom kako da izbjegnemo humanitarnu katastrofu, kako da preko 1.000 ljudi koji su se nalazili u blizini Lipe, da se ne doživi humanitarna katastrofa. Rješavalo se i ta migrantska kriza je, na neki način, stavljena pod kontrolu u BiH, istakao je Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, u intervjuu u emisiji “Dnevnik D” na Federalnoj televiziji.

    Dodao je da je pandemija doživjela svoj najveći talas na samom početku ove godine, a onda politička kriza, blokada koja je uslijedila posebno u drugoj polovini ove godine.

    • Blokirane su institucije BiH, budžet BiH za ovu godinu koja ističe sutra još uvijek nije usvojen i jedna pozitivna stvar, a to je da smo mogli da čujemo ovih dana da imamo pozitivne ekonomske trendove unutar BiH, unatoč svega ovoga o čemu sam govorio. Možete misliti onda kako bi u BiH bilo da nije ovih negativnih stvari koje smo proživljavali tokom ove godine. Ja želim da u narednoj godini savladamo pandemiju, da riješimo političku krizu i da s eonda posvetimo ekonomiji, dakle onim poslovima koji su u interesu svih ljudi koji žive u ovoj zemlji – rekao je Džaferović.

    Zakon o lijekovima RS opasan u svakom smislu
    Kaže da Zakon o lijekovima RS opasan u svakom smislu.

    • To je jako opasna djelatnost u koju su se upustile vlasti RS na čelu sa članom Predsjedništva BiH gospodinom Dodikom. Entitetskim zakonom nije moguće derogirati državni zakon, on ostaje na snazi. Taj entitetski zakon će biti srušen na Ustavnom sudu, on svakako nije u skladu sa Ustavom jer zakoni nižih nivoa vlasti moraju biti u skladu sa Ustavom i zakonima države BiH. To znači da nijedan lijek, ako bi stupio na snagu taj zakon, se ne bi mogao upotrijebiti na području RS. Svako ko bi odobrio proizvodnju ili upotrebu takvog lijeka činio bi teško krivično djelo koje je kao takvo propisano Krivičnim zakonom BiH. Dakle doveli su u opasnost zdravlje ljudi koji žive na području RS. Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH je jedan vrlo kompleksan zakon koji uređuje pitanje proizvodnje, nabavke, prometa i nadzora nad lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH. On je direktno povezan sa odgovarajućom Evropskom konvencijom. Ovo ne samo da ne može biti entitetsko pitanje, ovo ne može u cjelosti biti ni državno pitanje. Ovo je pitanje koje je povezano sa Evropom, sa Vijećem Evrope, sa svim državama koje su u Vijeću Evrope. Postoji Rezolucija koja govori na tu temu. Dakle ulazimo u jedan haos kada je u pitanju zdravlje ljudi na području entiteta RS. Dalje, ulazimo u konfliktnu situaciju. Inspekcijski nadzor nad primjenom državnog zakona provodi inspektorat koji postoji u okviru Agencije za lijekove. Taj inspektorat će raditi svoj posao. Šta ako mu se suprotstavi inspektorat iz RS? Rade po Zakonu o upravnom postupku. Policija je ta koja asistira i jednima i drugima. Dolazi do konflikta. Dakle taj zakon, na neki način, osim što ruši ustavni poredak BiH, predstavlja i prijetnju da će se upotrijebiti sila u rušenju ustavnog poretka BiH. Tako da je to, uz sve ove akte koje je poduzela vlast u RS, mislim da ove zaključke o povlačenju nadležnosti u one tri oblasti kada je u pitanju odbrana, indirektno oporezivanje, VSTV. Kako da razgovaramo o ustavnosti i neustavnosti sa ljudima koji kažu da odluka Ustavnog suda BiH nije u skladu sa Ustavom. Ustavni sud je taj koji čuva Ustav, koji nam kaže šta je u skladu sa Ustavom a šta nije ukoliko među nama postoji spor. To je elementarna pretpostavka vladavine prava i funkcioniranja pravne države. U svakom slučaju, čine jedno teško krivično djelo već u ovoj fazi – kazao je Džaferović.


    Naglašava da za njega nema puno dilema – postoji podstrekavanje, izvršenje, saizvršenje, postoje pripremne radnje.

    • Dakle ovo za mene, u najmanju ruku, u ovom trenutku, naravno Tužilaštvo je to koje će napraviti procjenu, Sud BiH, predstavlja kažnjivo pripremanje i podstrekivanje krivičnog djela napada na ustavni poredak BiH. To je kažnjivo krivično djelo. I Dodik i svi oni koji se slažu s njim, pogotovo oni koji su poduzimali neposredne radnje i u Vladi RS i u Parlamentu RS, sve manje postaju politički problem, a sve više postaju krivični problem, odnosno postaju krivično-pravni problem. I time će se baviti pravosuđe. Ova država ima svoje institucije i one su dužne da štite ustavni poredak BiH. Ključnu ulogu u ovom trenutku ima Tužilaštvo BiH. Mi pratimo da se provode određene radnje, otvoren je predmet. Dakle javnost treba da detaljno prati šta se izvještava i šta se radi u Tužilaštvu BiH. Ovo je vrlo, vrlo ozbiljna stvar. Bolje je i krivično-pravnim mjerama zaustaviti one koji nisu spremni da poštuju ustavni poredak, nego čitavu državu odvesti u stanje destabilizacije. Ja očekujem da u ovoj fazi pravosuđe BiH zaštiti ustavni poredak ove zemlje. To je njegova osnovna zadaća – dodao je Džaferović.

    Dodik ne može ostvariti ono što želi bez rata
    Džaferović ističe da Milorad Dodik ne može ostvariti ono što želi bez rata.

    • To je, blago da kažemo, ulazak u stanje sigurnosne destabilizacije koja može da na kraju krajeva završi i ratom. I to Dodik mora da zna. Mislim da su ga potpuno pogrešno nasavjetovali. On upravo zbog toga govori o mirnom razlazu, on govori o mirnom tzv. vraćanju nadležnosti. Nije to moguće uraditi. U ovoj državi, kao u svakoj drugoj, mora da postoji red. Krovni akt je Ustav BiH, pa onda državni zakoni, pa onda iza toga zakoni i odluke nižih nivoa vlasti koji moraju biti u skladu sa državnim Ustavom i državnim zakonima. Kako misli sutra, kada je u pitanju ovo indirektno oporezivanje, da to ostvari? Kada je u pitanju VSTV? Oružane snage BiH? Sve te institucije postoje i zadužene su, pogotovo kada je u pitanju pravosuđe i Oružane snage, da štite ustavni poredak BiH. To im je misija. I kako je moguće sutra da on recimo odstrani OS BiH sa teritorije RS bez sile? Kako je moguće da se spriječi državnoj policiji, SIPA-i da asistira Tužilaštvu BiH? Osim silom. Sila na silu, šta je to? A u ovoj državi, kako kažu neki, prašina je isuviše suha. Malo nedostaje u takvim situacijama da izbije neki incident i da onda se to kasnije prelije u neki opći sukob – rekao je Džaferović.

    Navodi da su svi koji rade u pomenutim institucijama dužni da poštuju zakon na kojem je utemeljeno djelovanje institucije u kojoj rade.

    • U sprovođenju zakona ne razgovara se ni o kakvom etničkom kriteriju, nego se štiti ono što se mora štititi. I oni koji ne budu štitili, ako ima takvih a pretpostavka je da ih može biti, također čine krivično djelo. Proizvodi se jedan haos u koji se uvodi BiH. Ne znam da li je uopće razmislio šta čini i šta radi s ovim jer govori o miru, optužuje Komšića, a evo optužit će i mene, da mi govorimo o ratu. Evo neka dokaže kako je to moguće mirno uraditi. Nije moguće nikako jer je protuustavno, a mirno pogotovo nije moguće. Državna policija izvršava zakon na cijeloj teritoriji BiH. Ko će je spriječiti? On kaže da će ih istjerati. Kako? Je li to onda konfrontacija u obavljanju poslova između državne i entitetske agencije. Ja se nadam da će biti dovoljno mudrih i pametnih ljudi i u RS-u da se neće upuštati u to. Državni zakoni se moraju provoditi. Rat priziva onaj ko ruši ustavni poredak BiH. Nikakve nadležnosti na BiH nisu prenesene tek tako, samo nečijom unilateralnom voljom. To je sporazum svih nas u BiH. To je nešto što je urađeno na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tamo piše da je to moguće.

    Niko ovdje ne može unilateralno povlačiti poteze
    Odlučeno konsenzusom, Dodikova politička stranka glasala za to. Ja sam svjedok tih događaja. I sada se kaže to je urađeno pod prisilom stranaca, mi se vraćamo na ‘96. godinu. Pa šta je sve prisilom urađeno ovdje u BiH do Dejtona? Želi li o tome da pričamo? Dakle postoje zakoni ove zemlje koji su doneseni u potpuno regularnoj proceduri i oni se moraju poštovati. I to Dodik treba da zna. I ovo će ga koštati. Što se prije zaustavi, to će ga manje koštati. I moj mu je savjet da prestane s tim. Da deblokira institucije BiH, da one normalno rade svoj posao i da onda u Parlamentu BiH, u Vijeću ministara, u Predsjedništvu razrješavamo sva moguća pitanja. Naravno uz procedure i ponovo saglasnost svih nas, ako te saglasnosti ima. Niko ovdje ne može unilateralno povlačiti poteze. I pretendirati da to budu državne odluke. Možete imati svoje mišljenje o nečemu, ali sve dotle dok institucije BiH to ne verificiraju kao svoju odluku, to je samo vaše mišljenje – istakao je Džaferović.

    Kada je riječ o Mađarskoj kaže da Dodik traži sebi partnere, one koji će ga podržati i da ih nalazi u radikalnim, ksenofobnim i rasističkim politikama koje postoje unutar EU.

    • One srećom nisu dominantne i neće to nikada biti ako EU uopće misli da svoju budućnost. To sve skupa je za njega možda značajno, za EU i za BiH to je potpuno beznačajno. Normalna BiH, BiH koja treba da se razvija na osnovu postojećeg okvira, država u kojoj će se razvijati ekonomija, osigurati ravnopravnost svih ljudi na cijeloj teritoriji BiH i svih naroda, država koja će ići putem EU i članstva u NATO savez je nešto što je opći konsenzus u svijetu. I u Americi i u EU. Ne može mimo toga. Ne može Dodik, pa ni uz pomoć Orbana i nekih koji mu još pomažu, pobijediti cijeli svijet. Ako bi se to dogodilo onda je to katastrofa, onda je to kijamet. Ja mislim da do toga neće doći. Zvanično mi nismo sprječavali nikoga da dođe u BiH i nećemo sprječavati naravno ni gospodina Orbana. Još uvijek ne postoji informacija da je tražio sastanak sa članovima Predsjedništva BiH, ja ću se o tome naravno na vrijeme očitovati i donijeti odluku – kazao je Džaferović.

  • “Situacija u regionu i pritisci spolja unose mi nemir”

    “Situacija u regionu i pritisci spolja unose mi nemir”

    • Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za “Novosti” rekao da njega najviše uznemiravaju situacija u regionu i pritisci spolja,

    Kada je reč o ekonomiji, Vučić kaže da je potpuno miran, srećan i zadovoljan.

    Na konstataciju da ga godinama optužuju da se sprema da prizna tzv. Kosovo, kategorično je odgovorio: “Ne! Kratko i jasno”.

    Na pitanje da li misli da je administracija američkog predsednika Džozefa Bajdena glavni generator pritisaka, i na njega lično i na držzavu, Vučić je rekao da ne misli da je Vašington taj koji prevashodno stoji iza pritisaka.

    Pre su to, kako je naveo, neki krugovi u Evropi “koji su dugo bili u opoziciji, a sada se dočepali vlasti”.

    Na pitanje da li misli na “zelene”, odgovorio je da ne želi da generalizuje i da govori a priori.

    “Evropska narodna partija (EPP), kojoj pripadam, bukvalno je razorena, što mislim da je loše za Evropu. Najzapadniji od lidera EPP u ovom trenutku, a koji je na vlasti, jeste Janez Janša. Sebastijana Kurca su sklonili, odlaskom Angele Merkel, Nemačka kao uporište evropskih narodnjaka, ali i izvor stabilnosti, više to nije”, naveo je on.

    Kako je dodao, od Španije, Francuske, Italije, svuda su neke druge političke snage.

    “Taj konzervativni, racionalni deo više nije dominantan u Evropi, kao što je bio pre šest-sedam godina. A svi oni lažno levičarski i liberalni blokovi – pošto su oni sve samo ne liberalni – imaju pravo da kažu i urade šta hoće i da još sve to uviju u oblandu nečeg lepog i dobrog, pa makar to bila i najgora rešenja”, naveo je Vučić

    Kada je reč o kandidatu za novog ambasadora SAD u Srbiji Kristofera Hila, Vučić je, na pitanje da li strahuje da Hil dolazi da završi ono što je započeo devedesetih, da zaokruži nezavisnost tzv. Kosova, rekao da nema nikakav strah od ponašanja drugih, već od onog “kako ćemo mi da se ponašamo i zbog odluka koje bi u budućnosti trebalo da donesemo”.

    “Uvek treba da strahujete od sopstvene slabosti,a ne od snage nekog drugog”, poručio je Vučić.

    Upitan kako je shvatio “paklenu agendu Hila”, sadržanu u tri kl?učne poruke: Srbija da prizna tzv. Kosovo, RS da ostane entitet i oko neke vrste supverzije SAD nad izborima u aprilu, Vučić je rekao da kada je reč o izborima, neretko se osmehne kada čuje da neke zemlje govore o mešanju drugih u njihove izborne procese.

    “Najviše me brine situacija u BiH i sve što može – naravno ne samostalnim delovanjem, već uz podršku onih koji su stvorili tzv. državu Kosovo, da se desi na teritoriji KiM. Kada je reč o našoj ekonomiji, siguran sam da ćemo da grabimo napred, da držimo dobro stanje naših javnih finansija, da l?udi osećaju u svom džepu bol?itak”, poručio je Vučić.

    Na pitanje koliko ekonomske planove mogu da poremete izazovi koji slede, upravo oko KiM, RS i energetske krize, Vučić je istakao da je prvi izazov koji nas čeka u narednoj godini očuvanje mira i stabilnosti u regionu, bez kojeg, kako je naglasio, ne možemo da zadržimo postignute ekonomske rezultate i napredujemo.

    “Drugi je energetika. Preživećemo mi zimu bez problema, ali moramo da odlučimo šta ćemo da radimo u budućnosti, i to na racionalnim osnovama. Treća stvar je da moramo da počnemo da vodimo računa o hrani i vodi, to je novi izazov kojim ćemo kao država morati ozbiljno da se bavimo, jer će u budućnosti očigledno hrana biti izvor moći. Četvrti izazov je očuvanjĺ našeg zdravstvenog sistema i hoćemo li moći da unaprĺđujemo zdravlje ljudi”, naveo je Vučić.

  • “Očigledno da se Šarović stidi policije Republike Srpske”

    “Očigledno da se Šarović stidi policije Republike Srpske”

    Poslanik SNSD u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da se Mirko Šarović očigledno stidi Policije Republike Srpske, inače ne bi priželjkivao njeno eliminisanje iz programa obilježavanja Dana Republike.

    – Jedino je pitanje zbog čega mu smetaju ešaloni pripadnika MUP-a Republike Srpske na proslavi 9. januara? Da li je možda riječ o instituciji koja nekome u BiH prijeti ili koja štiti građane, njihovu imovinu i ustavni poredak Srpske? Kome podilazi sa ovakvom izjavom, kao i sa brojnim drugima u kojima se nipodaštavaju institucije Republike Srpske, kao i njen identitet – upitala je Vulićeva nakon izjave predsjednika SDS-a Mirka Šarovića da bi umjesto ešalona policije na obilježavanju Dana Republike trebalo da idu ešaloni uspješnih privrednika.

    Vulićeva je upitala da li možda Šaroviću smeta to što je policija pod ingerencijom Republike Srpske, a ne BiH, budući da se nikada, ni o jednoj instituciji na zajedničkom nivou nije ovako sramno ponio.

    -Ako se na ovaj način odnosi prema institucijama Srpske sa stanovišta opozicije, užasava sama pomisao na to kako bi se odnosio kad bi imao priliku da o ovakvim stvarima zaista odlučuje – istakla je Vulićeva.

  • Putin uputio prazničnu poruku Vučiću: Istakao snažno partnerstvo i saradnju u mnogim oblastima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin istakao je danas u prazničnoj poruci predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću da su njihovi nedavni razgovori u Sočiju potvrdili snažnu stratešku saradnju dvije zemlje, saopštila je danas pres-služba Kremlja.

    Predsjednik Rusije uputio je novogodišnju i božićnu čestitku predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, istakavši da su nedavni razgovori na visokom nivou u Sočiju u potpunosti potvrdili snagu strateškog partnerstva Rusije i Srbije i omogućili da se zacrtaju novi planovi za obostrano korisnu saradnju u mnogim oblastima – stoji u saopštenju Kremlja, prenosi TASS.

    Kako se navodi, Putin je takođe izrazio nadu da će Moskva i Beograd održati konstruktivan dijalog i blisku saradnju o hitnim bilateralnim, regionalnim i globalnim pitanjima, što je u suštinskom interesu naroda dvije zemlje i u skladu sa potrebom da se obezbijedi stabilnost i bezbjednost u Evropi.

  • “Bez Hrvata neće biti ni BiH”

    “Bez Hrvata neće biti ni BiH”

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je večeras da lider SDA Bakir Izetbegović doživljava BiH kao pašaluk i poručio da bez hrvatskog naroda u BiH neće biti ni BiH.

    On očekuje da ga sljedbenici prate. Ne može još uvijek da razumije da BiH može isključivo funkcionisati kao zajednica tri konstitutivna naroda – rekao je Čović.

    On je uvjeren da politika koja se zagovara kroz dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, ministra inostranih poslova u Savjetu ministara, na najbolji način govori kako odudaraju od osnovnih ustavnih načela funkcionisanja BiH i jasne podjele nadležnosti.

    Komentarišući nedavnu izjavu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH dogovara u džamijama i uz posredovanje vjerskih službenika, Čović je rekao da to nije nikakva tajna.

    – Već dugo vremena Islamska zajednica BiH ima posebno mjesto u politici. To se ne krije. Siguran sam da je zajedno sa Islamskom zajednicom i politikom Bošnjaka napravljen vrlo jasan plan i logistika da se izaberu dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH – rekao je Čović za HTV.

    On ističe da je za hrvatske predstavnike ključno pitanje izmjena Izbornog zakona BiH kako bi hrvatski narod mogao birati svog predstavnika na odgovarajući način, ali da je vrijeme za dogovor o tome praktično isteklo.

    -Moramo da napravimo izmjene Izbornog zakona, jer će u protivnom biti problema sa provođenjem izbora 2022. godine. Rješenje se mora naći u razgovorima sa predstavnicima međunarodne zajednice i bošnjačkog naroda – rekao je Čović i dodao da još gaji optimizam da se to može postići.

    On je naveo da u proteklih 26 godina nije bilo ovako izražena kriza nefunkcionisanja BiH, te da je uvjeren u rješenje mirnim putem.