VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kon: “Želim da se raspusti Krizni štab”

    Kon: “Želim da se raspusti Krizni štab”

    Epidemiolog i član Kriznog štaba doktor Predrag Kon, rekao je da će još jedno masovno zaražavanje i vakcinacija dovesti do kolektivnog imuniteta.

    Naveo je da činjenice govore da će tako biti i da se kraj korone nazire u 2022. godini.

    Kao svoju najveću novogodišnju želju naveo raspuštanje kriznog štaba, jer bi to definitivno značilo da je sa epidemijom gotovo.

    Međutim, i posle nje ostaće nam maske, samo što ćemo ih nositi zbog zagađenja, rekao je u intervjuu Kon.

    Kon je kazao da omikron soj sveukupno gledano izaziva blaže oboljenje.

    “Utisak o omikronu jeste da sveukupno gledano izaziva blaže oboljenje, ali nemamo podatke na koje možemo da se oslonimo. Najgore je što još ne znamo kako će se bolest reflektovati kod starijih, teških i hroničnih bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Prvenstveni problem je što se ne vakcinišu mladi, kod kojih je najveća efektivnost vakcine. Svega 30% je vakcinisanih ispod 30 godina. Kod gripa smo vakcinisali starije, efektivnost je između 30% i 50%, ali je vakcina prvenstveno štitila živote. A da se sada štite mladi, smanjila bi se cirkulacija virusa koji izaziva kovid 19”, rekao je.

    Naglasio da se pet dana posle dočeka Nove godine očekuje nagli porast novozaraženih.

    “Nećemo toliko jasno videti šta se dešava jer uobičajeno imamo podregistraciju u vreme novogodišnjih i božićnih praznika – mnogo manje ljudi će se javiti u kovid ambulante nego što je stvarno potrebno. Nekih pet dana posle dočeka Nove godine biće nagli porast, koji će se registrovati tek nešto kasnije. Porast ide oko 20%, a ići će i preko 30%, pa i do 50% na nedeljnom nivou. Sada imamo prosek 1.200 novozaraženih nedeljno, a ako bude 30% veći, znači to će biti 1.600 sledeće nedelje, što znači da će u nekim danima preći i 2.000. Jasno je da će doći do naglog povećanja, brojke će rasti iz nedelje u nedelju. I ne može se očekivati drugačije sa ovakvim rezultatima vakcinacije, ali i činjenicom da je efektivnost vakcina smanjena. Osim kod onih s trećom dozom, gde je takođe smanjena, ali ne toliko”, rekao je Kon.


    Navodi da je u Beogradu već više od 600 novozaraženih i da to ukazuje da će se ozbiljno povećati.

    “Ali mi još nismo doživeli omikron, delta se jeste spustila, ali to ne znači da okupljanje za Novu godinu nije rizik. Mere nisu adekvatne i jedino rešenje je ono što predlažemo mi iz medicinskog dela kriznog štaba, a što se ne prihvata – zabrane javnih okupljanja za praznike i propusnice 24 sata”.

    Epidemiolog je naveo da četvrta doza još uvek nije na dnevnom redu. “Kod četvrte doze prvo se mora razmišljati o ugroženima – hronični bolesnici, osobe sa oslabljeni imunitetom, na dijalizi, dijabetičari na terapiji, oni na zračenju, a onda dolaze u obzir i svi stariji. Dotle ćemo imati podatke šta konkretno omikron izaziva, prvenstveno kod starijih. Pitanje narednih doza biće neprekidno na dnevnom redu sve dok ovaj virus ne pokaže da je sezonski i da ne utiče toliko na zdravstveni sistem” rekao je.

    Kako kaže, misli da maske nikad nećemo skinuti u potpunosti zato što polako stiže do svesti ljudi da je zagađenje vazduha ubica, da se može pratiti nivo zagađenja i ponašati se u skladu sa onim što ti podaci daju.

    Dodaje da je malo verovatno da će biti ukinut Krizni štab zato što situacija mora da se stabilizuje do te mere da se korona ispolji kao sezonsko oboljenje.

    “Da preraste u endemsku formu, što znači prisutnost virusa, ali bez ikakvih problema po zdravstveni sistem, bez menjanja i proširivanja kapaciteta za kovid pacijente. Zbog smanjene imunizacije dece nije nemoguće da se nadovežu i neke druge epidemije koje smo potpuno zaboravili. Obaveznost vakcinacije je ponovo na dnevnom redu, a medicinski deo kriznog štaba je još u maju isticao da je neophodno da bude obavezna za određene profesije, pogotovo za zdravstvene radnike”, zaključio je epidemiolog.

  • Iran u svemir lansirao raketu s tri istraživačka uređaja

    Zvaničnici ministarstva odbrane Irana saopćili su kako je ova država danas lansirala u svemir raketu s nosačem koji su sebi sadrži tri istraživačka uređaja.

    U izvještaju državne televizije Irana saopćeno je kako je riječ o nosaču satelita “Simorgh” i tri istraživačka uređaja koja su poslana na visinu od 470 kilometara.

    Iranska novinska agencija IRNA prenijela je izjavu glasnogovornika ministarstva odbrane Irana Ahmada Hosseinija koji je rekao kako je polijetanje prošlo bez ikakvih problema te da su željeni ciljevi ostvareni.

    “U ovoj svemirskoj istraživačkoj misiji, po prvi put su istovremeno lansirana tri istraživačka uređaja”, rekao je glasnogovornik.
    Iako Iran u posljednjem periodu ulaže značajna sredstva u razvoj svemirskog programa, država je u ovom segmentu pretrpjela niz zastoja.

    Tokom protekle decenije, Iran je u svemir poslao nekoliko satelita, a 2013. godine u okviru razvoja svemirskog programa iranski zvaničnici su u svemir “poslali” majmuna.

    Posljednja “svemirska” aktivnost Irana dolazi nekoliko dana nakon što su mediji u ovoj državi objavili informacije koje govore o tome da iranski svemirski program ima četiri satelita spremna za lansiranje, a jedan od njih je satelit za snimanje u niskoj orbiti Zafar 2 koji se trenutno nalazi u “završnim pripremama”.

  • Renault kartica: 20 godina inovacije na dlanu

    Renault kartica: 20 godina inovacije na dlanu

    Električni prozori, servoupravljač, klima-uređaj, kamera za vožnju unazad i GPS su tek neke od inovacija koje su zauvijek promijenile prirodu automobila, a samim tim i svakodnevicu savremenih vozača. Kartica “handsfree” umnogome je olakšala upotrebu automobila. Ovaj 20 godina star izum marke Renault u trenu je osvojio brojne vozače, iako na početku i nije sve išlo tako glatko.

    Iako je na početku djelovala kao ekskluzivna naprava dostojna Jamesa Bonda, karticu “handsfree” postepeno su prigrlili proizvođači automobila širom svijeta i ubrzo je postala dio serijske opreme brojnih vozila. Kao i kompakti koji su postali popularni ranih 60-ih, ovaj mali predmet tek nešto veći od kreditne kartice s vremenom je prerastao u jedan od vodećih Renaultovih izuma i ostavio neizbrisiv trag u historiji automobilske industrije.

    Sve je počelo 2001. godine. Bližio se službeni početak prodaje Lagune II, limuzine koja je trebala da obilježi životni stil 21. stoljeća. Međutim, dizajneri ovog modela nisu bili u potpunosti zadovoljni završnim proizvodom i smatrali su ga nedovoljno inovativnim.

    Neposredno prije službenog predstavljanja Lagune II, voditelj proizvoda Bernard Dumondel je odsjeo u nekom luksemburškom hotelu. U trenutku kada se sa magnetnom karticom u ruci zaputio prema vratima svoje sobe da bi ih otključao, iznenada mu je sinulo: zašto i automobile ne bismo otključavali beskontaktnom karticom umjesto ključem? I tako se rodila ideja o “handsfree” kartici. Dumondel je izložio svoju zamisao voditelju programa i zadivio izvršni odbor Renault Grupe (uključujući i samog Louisa Schweitzera, tadašnjeg direktora Grupe Renault). Projekt je ubrzo prihvaćen, a patent prijavljen.

    Nakon modela R16 TX iz 1973., prvog francuskog automobila sa elektronskim mehanizmom središnjeg zaključavanja, i Fuega iz 1982., sa revolucionarnim sistemom daljinskog otključavanja i zaključavanja vrata, Laguna II je postala prvi serijski automobil namijenjen širokom krugu kupaca koji je bio opremljen karticom “slobodne ruke”. Zbog ovog specifičnog sistema u prvi mah je nazivana “automobilom koje se otključava bez ključa”. Renault je u narednim godinama doradio svoj sistem beskontaktnog otključavanja i zaključavanja i implementirao ga u modele Espace i Vel Satis. Zatim je svoj izum proširio na čitavu svoju ponudu vozila, od Clija preko Scenica do Meganea.

    Inovacija kao spoj tehnologije i pristupačnosti

    Iza minimalističkog izgleda plastične kartice “slobodne ruke” krije se napredno elektronsko jezgro, programirano da neprestano komunicira sa vozilom sa kojim je povezano.

    Kada se korisnik približi vozilu, karticu očitavaju odašiljači-prijemnici raspoređeni po čitavom vozilu. Nakon što prepozna zahtjev za potvrdu kartice, vozilo emituje radio signal koji sadrži pristupni kod. Ako vozilo prepozna kod, automatski će otključati vrata. Sve to traje tek 80 milisekundi – brže od treptaja oka! Kada osoba koja kod sebe ima karticu “slobodne ruke” napusti vozilo, ugrađeni računar će u pravilnim razmacima provjeravati da li su kartica odnosno njen korisnik još uvijek u blizini. Kada kartica prestane da emituje signale, ugrađeni računar će automatski zaključati sva vrata.

    Tehničke neizvjesnosti i prepreke

    Prema Pascalini, razvoj kartice “slobodne ruke” je bio “veliki izazov sa brojnim rizicima”. Uprkos osvojenih 5 zvjezdica na testiranjima sigurnosti Euro NCAP-a, prvi mjeseci prodaje Lagune II su protekli u znaku raznih tehničkih problema. U ovom razdoblju su prijavljeni i problemi sa prvom verzijom kartice “slobodne ruke”. Njen signal su olako ometali drugi predmeti u blizini, na primjer neonska svjetla parkirališta. Treba spomenuti i to da je i sama tehnologija kartice u to vrijeme bila u početnim stadijumima razvoja. Uprkos precizno razrađenom dizajnu, zasnovanom na podacima o životnom stilu, navikama i očekivanjima 6000 ispitanih kupaca, Renaultu je ponestalo vremena za izradu prototipa, njegovo testiranje u svim situacijama upotrebe i otklanjanje svih eventualnih poteškoća.

    U želji da udovolje svojim kupcima, Renaultovi inženjeri i dizajneri su odlučili da “u cjelosti prerade dizajn kartice kako bi s vremenom bila još efikasnija”, dodaje Pascaline.

    20 godina tehnološkog razvoja

    U 20 godina otkako je predstavljena, Renaultova kartica “slobodne ruke” je doživjela niz poboljšanja – kako u pogledu dizajna tako i u pogledu tehnologije.

    Prvu “praktičnu” karticu ove vrste je izradio dobavljač opreme Valeo 2001. godine. Korisnici su uz pomoć nje mogli da otključaju automobil pritiskom dugmeta na kartici ili na ručici vrata. Serijske kartice su funkcionisale kao daljinski upravljač, dok su sofisticiranije verzije kartica omogućavale pristup vozilu bez upotrebe ključa. Na središnjoj konzoli se nalazilo mjesto za karticu i dugme za pokretanje motora.

    Renault je 2007. godine osmislio “čarobnu” karticu. Sa karticom u džepu, vozač je samo trebao da dotakne ručicu vrata i vozilo bi se otključalo. Mjesto za karticu u unutrašnjosti automobila od tada je uklonjeno.

    Renault je 2015. godine predstavio Espace V, monovolumen sa još efikasnijom i modernijom verzijom kartice. Model je svojim korisnicima izražavao dobrodošlicu svjetlosnim i zvučnim efektima.

    Dizajn kartice, predstavljen 2019. godine, je u punom smislu omogućio upravljanje slobodnih ruku. Automobil se automatski zaključavao kada bi se korisnik udaljio sa karticom i ponovno otključavao kada bi mu se korisnik približio.

    Novi Megane E-TECH Electric, koji će biti predstavljen 2022., donosi novo iskustvo upravljanja slobodnih ruku. Zahvaljujući efikasnijim prijemnicima, vozilo brže prepoznaje vlasnika u čitavom okruženju vozila. Približavanje korisnika vozilu popraćeno je efektima dobrodošlice, skrivene ručice vrata, inače stopljene sa karoserijom, odjednom iskaču, a poklopac priključka za punjenje automatski se otključava.

    Kakva je budućnost Renault kartice?

    Renault, predvodnik u području tehnoloških inovacija, posljednjih godina je nastojao da karticu “slobodne ruke” učini još jednostavnijom za upotrebu. U tu svrhu je smanjio elektronske dijelove u njenom jezgru, povećao domet i optimizovao životni vijek ugrađene baterije. Poboljšan je i sigurnosni sistem kartice pa ju je sada još teže hakovati.

    Budući da bi pametni telefoni uskoro mogli da zamijene kartice, Renault je odlučio da iskoristi sve što one pružaju i da im ne dopusti da odu u zaborav.

    Šta više, ovogodišnji podaci o porudžbinama Renaultove dodatne opreme pokazuju da kupci itekako cijene kartice za upravljanje slobodnih ruku. Gotovo svaki drugi od tri prodata Renaulta poručena su sa karticom. Neki modeli, kao što su ZOE i Espace, su u 100 % slučajeva naručivani zajedno sa karticom, dok su neki drugi, kao što su Scenic, Captur, Kadjar, Talisman, Koleos i Megane Conquest, naručeni sa karticom u više od 90 % slučajeva.

  • Šest naučnih otkrića u 2021. godini koja su najviše iznenadila istraživače

    Šest naučnih otkrića u 2021. godini koja su najviše iznenadila istraživače

    Drevna DNK iz zuba milion godina starog mamuta, supermasivna crna rupa, najniža izmjerena gravitacija – neka su od otkrića u 2021. godinu koja su proširila i pomjerila granice naučnog istraživanja, ali i naše mašte, po izboru portala „Sajens njuz“.
    Najstarija supermasivna crna rupa
    Prije više od 13 milijardi godina, kada je svemir bio star samo 670 miliona godina, rođena je ova crna rupa. Sa masom od 1,6 milijardi Sunca, novootkrivena supermasivna crna rupa J0313-1806 dvostruko je teža i 20 miliona godina starija od prethodnog rekordera za najstariju poznatu crnu rupu.

    Ova drevna supermasivna crna rupa je toliko velika da je astronome stavila pred dilemu da li su se prvo formirale supermasivne crne rupe.

    Najniža izmjerena gravitacija
    Prema Isaku Njutnu i Albertu Ajnštajnu, svaki objekat koji ima masu takođe proizvodi i gravitaciju, čak i ako je jedva primjetna. Naučnici su sada izmjerili gravitaciju zlatne kugle prečnika dva milimetra i težine oko 90 miligrama – najmanjeg objekta kome je ikada izmjerena gravitaciona sila.

    Sićušna kuglica je dokazala da se gravitacija ponaša očekivano, čak i u slučaju veoma male mase. Istraživači pak žele da ispitaju kako se gravitacija ponaša na još nižoj, kvantnoj skali, gdje se mogu primijeniti drugačija fizička pravila.

    Najstarija životinja koja je imala palčeve
    Pterosaurus star 160 miliona godina, koji je dobio nadimak „Majmundaktil“, najranija je poznata životinja koja je imala palčeve.

    Ovaj leteći reptil čiji su fosilni ostaci pronađeni u sjeveroistočnoj Kini, zvanično je nazvan Kunpengopterus antipolikatus, vjerovatno je koristio palčeve i pokretljive zglobove da se penje kroz krošnje drveća kako bi se dokopao plijena, pretpostavljaju naučnici.

    Crna rupa koja guta zvijezdu
    Naučnici su prvi put uspjeli da vide kao crna rupa guta neutronsku zvijezdu, odnosno ostatke mrtve supergigantske zvijezde. Astronomi su ovaj događaj otkrili mjerenjem gravitacionih talasa koji su proizašli iz sudara dva objekta koji su doprli do Zemlje.

    Svi prethodno identifikovani izvori ovih talasa u prostor-vremenu sastojali su se od sudara dva slična objekta, kao što su dvije neutronske zvijezde ili dvije crne rupe.

    Najstarija pronađena životinjska DNK
    Zub sibirskog mamuta koji je živio prije više od milion godina pobio je prethodni rekord najstarije životinjske DNK koji je do sada otkriven, a koji je držao 700.000 godina star fosil konja.

    Naučnici pretpostavljaju da ovo otkriće predstavlja vremenski maksimum koliko dugo DNK može da opstane. Geni ovog mamuta navode na zaključak da je pripadao nekoj do sada nepoznatoj vrsti.

    Najveći procenat
    Tajanstvena grupa hominida poznata kao Denisovci je davno izumrla, ali ne bez traga. Autohtono pleme Aita Magbukon na Filipinima u svojoj DNK ima oko pet procenata DNK Denisovaca, otkrila je genetska analiza. To je najviši nivo denisovskog porijekla koji je pronađen bilo gdje u svijetu.

    Istraživači ove rezultate koriste kako bi, zajedno sa genetskim tragovima iz drugih grupa koje nose denisovsku DNK, pratili kretanje Denisovaca kroz jugoistočnu Aziju, Papuu Novu Gvineju i Australiju.

  • Prva beba u Republici Srpskoj rođena u Banjaluci

    Prva beba u Republici Srpskoj rođena u Banjaluci

    Prva beba u Republici Srpskoj rođena je u porodilištu UKC Republike Srpske minut iza ponoći.

    Kako je potvrđeno za InfoBijeljina, u prvim sekundama Nove godine na svijet je došla djevojčica.

  • Ukupan obim razmjene od 5,5 milijardi dolara

    Ukupan obim razmjene od 5,5 milijardi dolara

    Republika Srpska je tokom jedanaest mjeseci lani ostvarila ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene sa inostranstvom od 5,52 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 79,6 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Vrijednost ostvarenog izvoza za jedanaest mjeseci prošle godine je 2,45 milijardi dolara i veća je za 36,8 odsto nego u istom periodu 2020. godine.

    Izvoz za jedanaest mjeseci 2021. bila je 3,07 milijardi dolara i veći je za 30,6 odsto nego u istom periodu 2020. godine.

    Republika Srpska je u jedanaest mjeseci lani najveći obim spoljnotrgovinske razmjene od 933,58 miliona dolara ostvarila u poslovanju sa Srbijom, zatim gotovo 802 miliona dolara sa Italijom.

    Srpska je od januara do novembra 2021. godine u poslovanju sa EU ostvarila izvoz od 1,78 milijardi dolara, a uvoza od 1,77 milijardi dolara.

    Vrijednost izvoza u EU u jedanaest mjeseci prošle godine u odnosu na isti period 2020. godine veći je za 37 odsto, a uvoza veći za gotovo 32 odsto.

    Ekonomista Stefan Markićević rekao je Srni da Srpska već duži period stvara suficit u poslovanju sa EU, koja joj je najznačajniji spoljnotrgovinski partner i da se vraćana na pozicije koje imala u poslovanju sa Unijom u periodu pred pandemiju virusa korona.

    On je istakao značajnim što Republika Srpska ima visok procenat pokrivenosti uvoza izvozom, navodeći da kada se posmatra taj pokazatelj Srpska, između ostalog u posmatranom periodu imala značajan suficit u poslovanju sa razvijenim zemljama EU kao što su Njemačka ili Austrija.

  • Cvijanović poželjela mirnu, stabilnu i prosperitetnu 2022. godinu

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović je čestitajući novu 2022. godinu poželjela građanima Srpske dobro zdrave i mnogo uspjeha na svakom planu, a Republici Srpskoj mirnu, stabilnu i prosperitetnu godinu.

    “Ulazimo u godinu u kojoj ćemo obilježiti i 30. rođendan Republike Srpske s jasnom namjerom da nastavimo zajedno da je gradimo i jačamo na dobrobit svih ljudi koji u njoj žive, kao i naših budućih generacija. Uvjerena sam da ćemo to i postići”, istakla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Govoreći o rezultatima iz prethodnog perioda, te planovima i ciljevima za budućnost, Cvijanovićeva je istakla da je u 2021. godini bilo mnogo političkih i ekonomskih izazove, kao i raznih pritisaka.

    “Republika Srpska uspjela je da očuva svoju punu institucionalnu, ekonomsku i finansijsku stabilnost”, naglasila je predsjednik Republike Srpske.

    Cvijanovićeva je podsjetila da je 2021. bila godina važnih odluka među kojima su i one koje se odnose na odbranu nadležnosti i ustavne pozicije Republike Srpske.

    “Takvi izazovi nam uvijek ukazuju na potrebu okupljanja oko vitalnih nacionalnih interesa, kao i na važnost zajedništva naših građana i institucija”, istakla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, Republika Srpska zajedničkim snagama institucija, građana i socijalnih partnera nastavila je da obezbjeđuje postepeni rast plata, penzija i socijalnih davanja, a bilježi i povećanje broja zaposlenih, koji je danas na rekordnom nivou.

    “Uspjeli smo realizovati i brojne projekte u oblasti saobraćajne infrastrukture, školstva, zdravstva i energetike i zahvaljujući tome Republika Srpska svake godine izgleda sređenije i razvijenije”, naglasila je Cvijanovićeva.

    Predsjednik Republike Srpske rekla je i da mnogo toga treba uraditi i u narednom periodu.

    “Zato je važno da očuvamo stabilnost institucija da bi one neometano funkcionisale i nastavile da rade na poboljšanju materijalnog stanja naših građana i realizaciji razvojnih projekata u našim lokalnim zajednicama”, istakla je Cvijanovićeva.

  • Fajzerov antikovid lijek odobren za starije od 18 godina u Britaniji

    Fajzerov antikovid lijek odobren za starije od 18 godina u Britaniji

    Britanija je odobrila Fajzerov lijek za kovid-19 za pacijente starije od 18 godina, koji imaju blagu infekciju ili kod kojih postoji visok rizik od pogoršanja bolesti.

    Lijek Paklovid je najefikasniji kada se uzima u ranim fazama bolesti, u roku od pet dana od pojave simptoma kovid 19, saopštila je danas britanska regulatorna agencija za lijekove i zdravstvene proizvode (MHRA), prenosi Rojters.

    Odobrenje dolazi u trenutku kada se Britanija skoro svakodnevno suoačava sa rekordnim brojevima novih kovid slučajeva, zahvaljujući brzom širenju omikron soja.

    Fajzer je ovog mjeseca saopštio da Paklovid pokazuje skoro 90 odsto efikasnosti u prevenciji kod pacijenata sa visokim rizikom, a nedavni laboratorijski podaci ukazuju da lijek zadržava svoju efikasnost i protiv omikron soja korona virusa.

  • Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Patrijarh Porfirije: Budimo mudri i vjerni svom putu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije poručio je uoči Nove godine vjernom narodu da bude mudar i vjeran svome putu.

    “Neka nas i znaci vremena Gospodu vode, kao što je zvezda sa Istoka onomad vodila mudrace ka Bogomladencu Hristu”, poručio je patrijarh Porfirije u objavi na “Instagramu”.

    On je naveo da mu ta misao uvijek sine na koncu kalendarske godine i sjeti ga na fresku “Poklonjenje mudraca” iz manastira Dečani u kojem je primio monaški postrig sa željom da cijelog života slijedi Gospoda Hrista.

    “Budimo mudri i verni svome putu, radujmo se blizini vitlejemske pećine! I ne zaboravimo da blagodarimo Gospodu što nas svojim vidljivim i nevidljivim znacima premudro kroz život vodi i od svakog iskušenja čuva”, poručio je patrijarh srpski, koji je uz objavu postavio i fotografiju freske “Poklonjenje mudraca”.

  • Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Oporavak privrede nakon pandemije: Između turobnih prognoza i tračka nade

    Pandemija do sada nije bacila ekonomiju na koljena. Ali da li će se u narednoj godini privreda zaista oporaviti? Ozbiljne prognoze nisu moguće, smatra urednik ekonomske rubrike DW-a Henrik Beme.

    Rado bi čovjek napisao da će sve biti dobro. Ali nije sve baš tako jednostavno. Ko je prije godinu dana mogao znati sa kojim ćemo problemima biti suočeni ove godine, problemima koji na prvi pogled nisu povezani sa koronom. Pomenimo samo uska grla u lancima isporuke i inflaciju. A pojmovi “usko grlo” ili “zastoj u snabdijevanju” kao i “inflacija” decenijama nisu spominjani u vijestima iz privrede.

    Automobilska industrija nije dobijala dovoljno poluprovodnika, građevinski majstori nisu imali dovoljno drvene građe. To pomalo podsjeća na pokojnu istočnonjemačku državu i ekonomiju oskudice i nestašica. Džinovski porast potražnje desio se zato što su se sve svjetske privrede u isto vrijeme probudile iż šoka izazvanog koronom. A ta potražnja se suočila sa nedovoljnom ponudom, piše Deutsche Welle.

    Takav “šok ponude” desio se sedamdesetih – naftna kriza je izazvana time što su uglavnom arapske zemlje koje su proizvodile naftu zavrnule slavinu zbog politike Zapada koji je podržavao Izrael. Cijena nafte, kao i sa njom povezane cijene su eksplodirale.

    Pouke iz naftne krize

    To je dovelo do snažnog rasta cijena, sindikati su zahtijevali povećanje plata, da bi izjednačili inflacione gubitke u novčanicima zaposlenih. Tako je u javnim službama Njemačke 1974. godine dohodak porastao za 11 posto. Takva spirala povećanja cijena i plata je i danas moguća.

    Inflacija, koja je dvije decenije bila skoro nevidljiva, podstaknuta porastom cijena energenata i ogromnom potražnjom, dospjela je na naslovne strane. U Njemačkoj trenutno inflacija iznosi pet odsto, što je daleko od zacrtanog cilja Evropske centralne banke koji iznosi dva odsto. Poboljšanje nije na vidiku. Primirivanje inflacije neće zavisiti samo od politike Evropske centralne banke već i od predstojećih pregovora između poslodavaca i sindikata o tarifnim ugovorima. Ipak, postoje i druge poteškoće.

    Kada će lanci snabdijevanja privrede proraditi kao prije korone? Niko ne može dati ozbiljnu prognozu. Jedan od razloga je restriktivna politika nulte tolerancije prema kovidu koju sprovodi Peking. Dovoljno je da se otkrije jedan jedini slučaj infekcije u nekoj od kineskih luka i onda će milioni kontejnera biti zarobljeni nedjeljama.

    Isto tako, dovoljno je da se još jednom ispriječi jedan jedini nasukani teretni brod u Sueckom kanalu, što se stvarno dešava samo kad sve stvari krenu naopako, pa da dođe do globalnog zastoja.

    Recesija “uskog grla”

    Većina preduzetnika u Njemačkoj se u anketama krajem godine žali na “uska grla” u snabdijevanju. Čak je riječ o “krizi uskog grla”. To nisu baš optimistički tonovi. Procjenjuje se da širom svijeta nije proizvedeno 11 miliona automobila, jer su nedostajali elektronski dijelovi za njih. Može li se to nekako nadoknaditi? Vjerovatno ne.

    Zar onda nema dobrih vijesti? Ima ih! Na primjer, situacija na tržištu rada. Tokom cijele godine je Agencija za zapošljavanje javljala smanjenje broja osoba koje traže posao. Potražnja za kvalifikovanom radnom snagom je veća od ponude.

    Broj firmi koje su proglasile stečaj je čak na istorijski niskom nivou, a to je vjerovatno rezultat izdašne vladine pomoći. Njemački indeks berzovnih vrijednosti je skočio do neslućenih razmjera. Pad akcija početkom pandemijske krize, na proljeće 2020., odavno je nadoknađen.

    Šta slijedi?

    Ništa od toga ne garantuje dobre vijesti i u novoj godini. Snažan pandemijski talas koji je pogodio Njemačku u četvrtom tromesječju, ponekog je naučio oprezu. Šef Savezne agencije za zapošljavanje je izjavio da se pogled u novu godinu pomalo zamutio. Predviđa se porast insolventnosti kod najmanjih preduzeća, kao i u trgovini i gastronomiji, kažu eksperti firme Creditreform.

    Ako inflacija sama od sebe ne splasne, prije ili kasnije moraće da interveniše Evropska centralna banka. Bez obzira da li se ona odlučila za povećanje kamatne stope ili redukovanje kupovine obveznica, nikada do sada nesigurnost nije bila veća. Kada će proraditi međunarodni lanci snabdijevanja? Kada će pasti cijene energije? Da li će se pojaviti nova, još gora varijanta virusa i doneti zatvaranja?

    Svijetu će biti dobro. Samo kada, to je veliko pitanje. Koje važi i za 2022.