VRBAS Media

Autor: INFO

  • Završena velika studija, a ovo su rezultati: Vjerovatno će nam trebati tri doze vakcine protiv korone godišnje

    Završena velika studija, a ovo su rezultati: Vjerovatno će nam trebati tri doze vakcine protiv korone godišnje

    Ljudi će možda morati da primaju dvije ili čak tri vakcine protiv kovida svake godine da bi održali zaštitu od virusa ako se rani rezultati o efikasnosti bustera pokažu kao koristan vodič.

    Podaci koje je ove nedjelje objavila Agencija za zdravstvenu bezbednost Velike Britanija pokazuju da je efikasnost Fajzerovih i Moderninih bustera protiv simptomatskih bolesti niža za omikron od delta varijante u svim periodima nakon doze.

    Analiza je uključila 147.597 delta i 68.489 omikron slučajeva u Britaniji. Agencija je naglasila da “rezultate treba tumačiti sa oprezom zbog malog uzorka i mogućih varijacija u vezi sa populacijom sa najvećom izloženošću omikronu koji se ne mogu u potpunosti objasniti“.

    Britanski podaci pokazuju da su i Fajzer i Moderna busteri imali 90 odsto efikasnosti protiv simptomatskih bolesti kod delta varijante do najmanje devet nedjelja.

    Nasuprot tome, efikasnost protiv soja omikron bila je oko 30 odsto niža i izgleda da je dodatno opadala nakon devet nedjelja.

    Izrael je već počeo sa primenom četvrte doze, a to planira i jedan američki medicinski centar da preporuči svom osoblju.

    Medicinski stručnjaci u Australiji rekli su da će biti potrebni rezultati nakon 12-nedeljnog prikupljanja podataka da bi se dobila dugoročna slika.

    Džaja Dantas, profesor međunarodnog zdravlja na Univerzitetu Curtin, rekao je da je još rano za razumijevanje efikasnosti vakcinacije, ali “izgleda da bi on emogle biti potrebe u redovnim dopunama”.

    – Možda će vam trebati busteri dva ili tri puta godišnje – rekao je Dantas, pri čemu je veća vjerovatnoća da će stariji ljudi biti u redu za trostruku godišnju dozu.

    Virus je do sada proizveo 11 varijanti, od kojih su delta i omikron najzarazniji. Deset od tih sojeva pojavilo se u nerazvijenijim delovima svijeta.

    – Imamo nejednakost u vezi sa vakcinama, a jaz će se verovatno povećati kako potražnja za busterima raste u bogatijim zemljama. Toliko delova Afrike nije dobilo ni jednu dozu – rekao je Dantas.

    Majkl Lideamore, modelator zaraznih bolesti na Univerzitetu Monaš, rekao je da je istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo da bez obzira na to koju se vakciju u početku primili, zaštita je ista nakon Fajzer i Moderna bustera.

  • Šta svijet čeka u 2022. godini?

    U sklopu svojih prognoza o glavnim efektima interakcije geopolitičkih trendova u svijetu, koje objavljuje početkom svake godine, portal Stratfor je pripremio sažetak svojih prognoza za narednu 2022. godinu.

    Da će globalni rast ostati snažan, a Iran i SAD postići ograničeni sporazum samo su neka su od predviđanja. Očekuje se da će se tenzije između Kine i Tajvana produbiti, ali da Peking neće vojno djelovati.

    OGRANIČENI NUKLEARNI SPORAZUM SAD I IRANA

    Izvještaj konstatuje da će snažna želja Sjedinjenih Američkih Država i njihovih evropskih saveznika da uspore nuklearni razvoj Irana, zajedno sa snažnom željom Teherana da ublaži sankcije i izbjegne veliki sukob, potaknuti dvije strane da se vrate za pregovarački sto i postignu ograničeni nuklearni sporazum zasnovan na smanjenju nuklearnih aktivnosti Teherana u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija. Međutim, izvještaj, takođe, ukazuje na mogućnost izbijanja regionalnog sukoba, posebno između Izraela i Irana.

    DUBLJI JAZ IZMEĐU KINE I TAJVANA

    U izvještaju se očekuje da će se tenzije između Kine i Tajvana produbiti zbog sve veće podrške Zapada Tajvanu, ali da Peking neće vojno djelovati protiv Tajvana.

    VEĆA KOORDINACIJA FRANCUSKE I NJEMAČKE

    U izvještaju se ukazuje na povećanje nivoa političke koordinacije između Francuske i Njemačke, što otvara vrata za fleksibilnija finansijska pravila za Evropsku uniju, za nastavak podrške energetskoj tranziciji i pristupu ulaganjima koji je više protekcionistički. To će dovesti do konzistentnije političke saradnje sa Italijom i Španijom i zajedničkog pomjeranja osovine moći Evropske unije ka jugu kontinenta. Međutim, izvještaj navodi da će napredak biti skromniji na sigurnosnom frontu.

    TALIBANI

    U izvještaju se naglašava da će se talibani suočiti s velikim ekonomskim i društvenim pritiscima u pokušaju da učvrste svoju kontrolu nad Avganistanom. Talibanski lideri će se boriti da uspostave ravnotežu između očekivanja u zemlji i inostranstvu, dok budu radili na donošenju novih propisa i formaliziranju nove vlade i ustavne strukture.

    ESKALACIJA TENZIJA U UKRAJINI

    U izvještaju se navodi da će sporovi oko sporazuma iz Minska i ruskih zahtjeva za sigurnosne garancije zadržati napetosti u istočnoj Ukrajini na visokom nivou. Odbacuje se mogućnost da će Rusija pribjeći invaziji na Ukrajinu, ali se vjeruje da će zadržati svoje snage, infrastrukturu i opremu u blizini ukrajinskih granica, kako bi vršila pritisak na Zapad i navela ga da napravi ustupke u evropskim pregovorima o sigurnosti.

    U slučaju da pregovori o bezbjednosti propadnu, Rusija će izvršiti upad u Ukrajinu i pokušati zauzeti velike dijelove Ukrajine ili izvršiti ograničeni upad i napade navođenim raketama na ukrajinsku vojsku s ciljem nametanja političkog rješenja.

  • Dolar pada, zlato raste: Mnoge države mijenjaju svoje devizne rezerve

    Dolar pada, zlato raste: Mnoge države mijenjaju svoje devizne rezerve

    Udio zlata u deviznim rezervama centralnih banaka raste širom svijeta, dostižući maksimum u posljednjih 31 godinu. U isto vrijeme, pada udio dolara u deviznim rezervama zemalja.

    Banke su povećale zlatne rezerve za 4.500 tona u posljednjoj deceniji, pokazuju podaci Svjetskog savjeta za zlato. U septembru 2021. godine, ukupne zlatne rezerve iznosile su 36.000 tona, što je najviše od 1990. godine i povećane su za 15 odsto u odnosu na 10 godina ranije.

    Udio dolara u deviznim rezervama u posljednjih 10 godina oštro je pao, pa je u 2020. dostigao najniži nivo u posljednjih četvrt vijeka, piše Raša tudej.

    Analitičari navode da centralne banke, naročito u zemljama u razvoju, nastavljaju prelazak na zlato, što je posljedica globalne zabrinutosti zbog monetarnog režima zasnovanog na dolaru. U prvih devet mjeseci 2021, Tajland je tako kupio 90 tona zlata, Indija 70, Brazil 60’.

    Porast udjela zlata naročito je počeo poslije svetske ekonomske krize 2008. godine, što je izazvalo odliv sredstava iz državnih obveznica SAD, zbog čega je pala vrijednost iovine denomirane u dolarima.

    Povjerenje u dolarsku aktivu tako je pokolebano, kazao je analitičar Icuo Tojošima za Nikei Azija. Sa druge strane, cijene zlata ostaju stabilne, a unca je koštala 1.806 dolara 30. decembra 2021, prenosi Sputnjik.

  • “Ne osjećam se udobno u toj koži” Vučić poručuje da poslije izbora napušta čelo SNS

    “Ne osjećam se udobno u toj koži” Vučić poručuje da poslije izbora napušta čelo SNS

    Predsjednik Srbije, ali i čelni čovjek SNS Aleksandar Vučić rekao je u novogodišnjem intervjuu da smatra da je deset godina na mjestu predsjednika vladajuće partije sasvim dovoljno.

    Neću više da budem predsjednik stranke, mislim da je deset godina dovoljno. Ne govorim slučajno da treba da dođu mlađi. Ne osjećam se udobno u toj koži, i zato će neko drugi biti izabran za predsjednika stranke poslije izbora. Ali ću na izbore ići svom snagom zajedno sa SNS, da se izborimo za veliku pobjedu koja će značiti sigurnu budućnost za Srbiju. Snovi su jedina granica koju imamo i zajedničku možemo da se izborimo za uspješnu i pobjedničku Srbiju, rekao je Vučić za Novosti.

    Predsjednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić odbio je krajem novembra da prihvati jednoglasan prijedlog svih članova te stranke da se ponovo kandiduje kao jedini kandidat za predsjednika SNS.

    Na izbornoj skupštini tada je izabrano je sedam novih potpredsjednika stranke, kao i novi članovi predsjedništva stranke.

    Na izbornoj skupštini SNS za nove potpredsjednike SNS odabrani su Miloš Vučević, Siniša Mali, Vladimir Orlić, Nevena Đurić, Marko Đurić, kojem je zamrznut mandat zbog svog ambasadorskog angažovanja, Aleksandar Šapić i Ana Brnabić.

  • Trivićeva građanima čestitala novogodišnje praznike “U 2022. će pobijediti volja za boljim životom”

    Trivićeva građanima čestitala novogodišnje praznike “U 2022. će pobijediti volja za boljim životom”

    Vjerujem da će 2022. godina biti pobjednička i godina prekretnice za Republiku Srpsku, ali i sve građane lično.

    Poručila je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Jelena Trivić.

    Ona je istakla da vjeruje da će u 2022. godini pobijediti želja za boljim životom, za više investicija, za boljim zdravstvom i najboljim obrazovanjem.

    – Ja jesam narodni poslanik i kandidat za jednu od najviših funkcija, ali sam i dio vas, dio našeg naroda i imam sasvim obične želje, da se ovdje rađa, stvara i ostaje – zaključila je Trivićeva.

  • Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvan i Kina razmijenili upozorenja: “Katastrofe velikih razmjera”

    Tajvanska predsjednica Tsai Ing-ven poručila je danas Kini da vojni konflikt nije odgovor, ali je Peking uzvratio oštrim upozorenjem da ako Tajvan bude prešao bilo kakvu crvenu liniju to će dovesti do “katastrofe velikih razmjera”.

    Kina polaže teritorijalne pretenzije na Tajvan i pojačala je vojni i diplomatski pritisak u protekle dvije godine, prenosi Rojters.

    “Moramo podsjetiti vlasti u Pekingu da ne procjenjuju pogrešno situaciju i da spriječe ekspanziju vojnog avanturizma”, rekla je danas Tsai u svom govoru povodom Nove godine.

    Tajvan navodi da je nezavisna zemlja i u više navrata je ponovio da će braniti svoju slobodu i demokratiju, navodi Rojters.

    Kineski predsjednik Si Ðinping u petak je poručio da je ujedinjenje s Tajvanom aspiracija koju dijele narodi sa obje strane Tajvanskog moreuza.

    “Spremni smo da težimo perspektivi mirnog ujedinjenja”, poručio je portparol Kancelarije za pitanje Tajvana u Pekingu Džu Fenglian.

    “Ako bi, međutim, separatističke snage koje teže nezavisnosti Tajvana nastavile da provociraju, ili prešle bilo koju crvenu liniju, mi bismo morali da preduzmemo odlučne mjere”.

    Težnja za nezavisnošću gurnula bi Tajvan u “duboki ambis” i dovela do “katastrofe velikih razmjera”, dodao je Džu.

  • Kim Jong-un: Sjeverna Koreja se suočava s velikom borbom na život i smrt

    Kim Jong-un: Sjeverna Koreja se suočava s velikom borbom na život i smrt

    Lider Sjeverne Koreje Kim Jong-un rekao je da će oštećena ekonomija biti nacionalni prioritet ove godine, jer se zemlja suočava s “velikom borbom na život i smrt”.

    On je govorio na kraju ključnog sastanka vladajuće stranke, koji se poklapa s njegovih 10 godina na vlasti, javlja BBC.

    Samonametnuta blokada dovela je do toga da se Sjeverna Koreja bori s nestašicom hrane.

    U njegovom govoru nije bilo direktnog spominjanja SAD-a ili Južne Koreje.

    Kim je rekao da je glavni zadatak povećanje razvoja i poboljšanje životnog standarda ljudi.

    On je priznao “tešku situaciju” u 2021. i postavio “važan zadatak za postizanje radikalnog napretka u rješavanju problema hrane, odjeće i stanovanja za ljude”, izvijestila je zvanična korejska centralna novinska agencija (KCNA).

    Rekao je da je borba protiv pandemije jedan od glavnih ciljeva za narednu godinu.

    “Hitni rad na prevenciji epidemije treba da bude glavni prioritet u radu države”, kazao je on, a prenosi KCNA.

  • Lokid razvija novu varijantu F-35 za jednog saveznika SAD, nagađa se ko je kupac

    Lokid razvija novu varijantu F-35 za jednog saveznika SAD, nagađa se ko je kupac

    SAD su dodelile ugovor vredan 49 miliona dolara Lokid Martinu za razvoj i proizvodnju nove varijante stelt lovca F-35 za neimenovanog saveznika.

    Prema američkom Ministarstvu odbrane, kompanija će obaviti inženjerski deo posla u roku od pet godina i završiti razvoj nove varijante aviona, prenosi “Difens post”.

    Iako ime dotičnog saveznika SAD nije otkriveno javnosti, “Difens vorld“ je objavio da svi kupci dobijaju standardne varijante F-35 osim Izraela.

    Finska je takođe ovog meseca objavila da je izabrala F-35A za svoj novi lovački avion, a planira da kupi 64 letelice.

    Holandija je takođe najavila ovog meseca da je moguće da će nabavljati taj tip aviona.

    Kako piše Difens post, projekat razvoja nove varijante za neimenovanog naručioca bi trebalo da bude završen do 2026. godine.

  • Kon: “Želim da se raspusti Krizni štab”

    Kon: “Želim da se raspusti Krizni štab”

    Epidemiolog i član Kriznog štaba doktor Predrag Kon, rekao je da će još jedno masovno zaražavanje i vakcinacija dovesti do kolektivnog imuniteta.

    Naveo je da činjenice govore da će tako biti i da se kraj korone nazire u 2022. godini.

    Kao svoju najveću novogodišnju želju naveo raspuštanje kriznog štaba, jer bi to definitivno značilo da je sa epidemijom gotovo.

    Međutim, i posle nje ostaće nam maske, samo što ćemo ih nositi zbog zagađenja, rekao je u intervjuu Kon.

    Kon je kazao da omikron soj sveukupno gledano izaziva blaže oboljenje.

    “Utisak o omikronu jeste da sveukupno gledano izaziva blaže oboljenje, ali nemamo podatke na koje možemo da se oslonimo. Najgore je što još ne znamo kako će se bolest reflektovati kod starijih, teških i hroničnih bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Prvenstveni problem je što se ne vakcinišu mladi, kod kojih je najveća efektivnost vakcine. Svega 30% je vakcinisanih ispod 30 godina. Kod gripa smo vakcinisali starije, efektivnost je između 30% i 50%, ali je vakcina prvenstveno štitila živote. A da se sada štite mladi, smanjila bi se cirkulacija virusa koji izaziva kovid 19”, rekao je.

    Naglasio da se pet dana posle dočeka Nove godine očekuje nagli porast novozaraženih.

    “Nećemo toliko jasno videti šta se dešava jer uobičajeno imamo podregistraciju u vreme novogodišnjih i božićnih praznika – mnogo manje ljudi će se javiti u kovid ambulante nego što je stvarno potrebno. Nekih pet dana posle dočeka Nove godine biće nagli porast, koji će se registrovati tek nešto kasnije. Porast ide oko 20%, a ići će i preko 30%, pa i do 50% na nedeljnom nivou. Sada imamo prosek 1.200 novozaraženih nedeljno, a ako bude 30% veći, znači to će biti 1.600 sledeće nedelje, što znači da će u nekim danima preći i 2.000. Jasno je da će doći do naglog povećanja, brojke će rasti iz nedelje u nedelju. I ne može se očekivati drugačije sa ovakvim rezultatima vakcinacije, ali i činjenicom da je efektivnost vakcina smanjena. Osim kod onih s trećom dozom, gde je takođe smanjena, ali ne toliko”, rekao je Kon.


    Navodi da je u Beogradu već više od 600 novozaraženih i da to ukazuje da će se ozbiljno povećati.

    “Ali mi još nismo doživeli omikron, delta se jeste spustila, ali to ne znači da okupljanje za Novu godinu nije rizik. Mere nisu adekvatne i jedino rešenje je ono što predlažemo mi iz medicinskog dela kriznog štaba, a što se ne prihvata – zabrane javnih okupljanja za praznike i propusnice 24 sata”.

    Epidemiolog je naveo da četvrta doza još uvek nije na dnevnom redu. “Kod četvrte doze prvo se mora razmišljati o ugroženima – hronični bolesnici, osobe sa oslabljeni imunitetom, na dijalizi, dijabetičari na terapiji, oni na zračenju, a onda dolaze u obzir i svi stariji. Dotle ćemo imati podatke šta konkretno omikron izaziva, prvenstveno kod starijih. Pitanje narednih doza biće neprekidno na dnevnom redu sve dok ovaj virus ne pokaže da je sezonski i da ne utiče toliko na zdravstveni sistem” rekao je.

    Kako kaže, misli da maske nikad nećemo skinuti u potpunosti zato što polako stiže do svesti ljudi da je zagađenje vazduha ubica, da se može pratiti nivo zagađenja i ponašati se u skladu sa onim što ti podaci daju.

    Dodaje da je malo verovatno da će biti ukinut Krizni štab zato što situacija mora da se stabilizuje do te mere da se korona ispolji kao sezonsko oboljenje.

    “Da preraste u endemsku formu, što znači prisutnost virusa, ali bez ikakvih problema po zdravstveni sistem, bez menjanja i proširivanja kapaciteta za kovid pacijente. Zbog smanjene imunizacije dece nije nemoguće da se nadovežu i neke druge epidemije koje smo potpuno zaboravili. Obaveznost vakcinacije je ponovo na dnevnom redu, a medicinski deo kriznog štaba je još u maju isticao da je neophodno da bude obavezna za određene profesije, pogotovo za zdravstvene radnike”, zaključio je epidemiolog.

  • Iran u svemir lansirao raketu s tri istraživačka uređaja

    Zvaničnici ministarstva odbrane Irana saopćili su kako je ova država danas lansirala u svemir raketu s nosačem koji su sebi sadrži tri istraživačka uređaja.

    U izvještaju državne televizije Irana saopćeno je kako je riječ o nosaču satelita “Simorgh” i tri istraživačka uređaja koja su poslana na visinu od 470 kilometara.

    Iranska novinska agencija IRNA prenijela je izjavu glasnogovornika ministarstva odbrane Irana Ahmada Hosseinija koji je rekao kako je polijetanje prošlo bez ikakvih problema te da su željeni ciljevi ostvareni.

    “U ovoj svemirskoj istraživačkoj misiji, po prvi put su istovremeno lansirana tri istraživačka uređaja”, rekao je glasnogovornik.
    Iako Iran u posljednjem periodu ulaže značajna sredstva u razvoj svemirskog programa, država je u ovom segmentu pretrpjela niz zastoja.

    Tokom protekle decenije, Iran je u svemir poslao nekoliko satelita, a 2013. godine u okviru razvoja svemirskog programa iranski zvaničnici su u svemir “poslali” majmuna.

    Posljednja “svemirska” aktivnost Irana dolazi nekoliko dana nakon što su mediji u ovoj državi objavili informacije koje govore o tome da iranski svemirski program ima četiri satelita spremna za lansiranje, a jedan od njih je satelit za snimanje u niskoj orbiti Zafar 2 koji se trenutno nalazi u “završnim pripremama”.