VRBAS Media

Autor: INFO

  • Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

    Brza cesta ipak se otvara na vrijeme?

    Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH sastaće se u ponedjeljak u Sarajevu kako bi pokušao riješiti problem otvaranja graničnog prelaza Gradiška.

    Podsjećanja radi, nakon nekoliko godina radova, odgađanja radova i problema na hrvatskoj strani u vezi s finansiranjem, sve je konačno završeno i najviši predstavnici EU, Hrvatske i BiH trebalo je da narednog četvrtka svečano otvore brzu cestu kod Gradiške i oba prelaza i na hrvatskoj i na bh. strani.

    Međutim, tipično za BiH, u zadnjem trenutku je sve dovedeno u pitanje jer UO UIO nije uspio donijeti formalnu odluku kojom bi se rasporedili radnici Uprave na novom prelazu.      U međuvremenu su, kako saznajemo, radili telefoni i održavale se užurbane konsultacije, s ciljem da se u ponedjeljak konačno riješi taj problem i izbjegne još jedna međunarodna sramota BiH.

    Kako saznajemo, sjednica je zakazana za ponedjeljak u 15 časova, sa samo jednom tačkom dnevnog reda, koja se odnosi na uklanjanje prepreka za otvaranje prelaza. Kako saznajemo, kao kompromis moglo bi se predložiti da se sva ostala pitanja zbog kojih je blokirano donošenje ove odluke rasprave na prvoj narednoj redovnoj sjednici.

    Kako je “Nezavisnim” u četvrtak potvrdio Zijad Krnjić, član UO UIO koji je glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO, što je potrebno da bi radnici mogli da počnu da rade na bh. prelazu kod Gradiške na novom auto-putu Banjaluka – Gradiška, on želi da se ovo pitanje raspravi na sjednici na kojoj bi članovi bili prisutni fizički, a ne da se sve usvaja na telefonskoj sjednici.

    “Radi se o izmjeni Pravilnika, a ne o nekoj formalnoj preraspodjeli kadrova, kako se priča, a to je pitanje koje nije obuhvaćeno zakazivanjem elektronskih sjednica, jer ga nije jednostavno riješiti. Drugo, mi za otvaranje graničnog prelaza znamo otkad se gradi, a najmanje šest mjeseci. Bilo je vremena da se donese Pravilnik. Propustili smo to jer se ne održavaju sjednice kako je predviđeno svaki mjesec već, evo, nekoliko mjeseci”, rekao nam je on.

    Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH iz Republike Srpske, nije krio ljutnju činjenicom da je otvaranje ovog prelaza blokirano.

    “Izgrađen je apsolutno novi granični prelaz u Gradišci. On se mora pojaviti u Pravilniku kako bi se mogli raspodijeliti radnici. Na sjednici Upravnog odbora UIO je to trebala biti samo formalna odluka. Ovakva se pitanja inače nisu ni postavljala i onda dođemo u situaciju da jedan član iz FBiH iz reda eksperata kaže da to tako ne može”, naveo je Amidžić za RTRS. Istakao je da nema logičnog objašnjenja zašto član iz FBiH to blokira, te je naglasio da će štetu trpjeti ne samo Srbi, već sve domaće stanovništvo i stranci.

    Naglasio je da je član iz FBiH imenovan od strane Vlade FBiH da izražava stavove Vlade FBiH.

    “Gužva i sav teret bi se prepolovio. Oba granična prelaza u Gradišci bi bila u funkciji. Odluka mora postojati da bi novi granični prelaz bio registrovan i dođe čovjek i obori jednu odluku. Znači da je zvaničan stav FBiH da se novi granični prelaz ne otvara”, izjavio je Amidžić.

    U međuvremenu, saznajemo da se UIO priprema za otvaranje prelaza i da ga njihove službe osposobljavaju da bude otvoren na vrijeme. Kako nam je rečeno, s obzirom na to da su objekti izgrađeni prije više godina, angažovane su ekipe za čišćenje i uređenje prostora, kako bi u njemu ljudi mogli normalno raditi.

    “Mi se pripremamo kao da će biti otvaranje kako je planirano”, rekao nam je sagovornik. Prema stavu Uprave, nemoguće je na to mjesto poslati radnike ako se Pravilnik ne izmijeni.

    Brza cesta kod Gradiške, koju je izgradilo preduzeće “Integral inženjering”, a investirale “Hrvatske ceste”, jedan je od najvažnijih objekata za cijeli sjeverni i centralni dio BiH, jer će brže ka Zagrebu i Beogradu putovati ne samo ljudi iz Krajine, već i iz centralne Bosne, ali i iz južnih dijelova Srpske.

    Dio donacija za projekat je obezbijedila i Evropska komisija, koja je takođe zainteresovana da se ova saobraćajnica pusti u saobraćaj i na taj način demonstrira jačanje veza između EU i BiH.

  • Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Lidl završio megacentar u BiH: Počinje odbrojavanje do otvaranja prodavnica

    Izgradnja distributivnog centra njemačke kompanije Lidl u Bosni I Hercegovini privedena je samom kraju.

    Radi se o objektu u Lepenici kod Sarajeva privedena je samom kraju, koji predstavlja ključnu tačku Lidlovog ulaska na tržište BiH i najvažniji korak ka otvaranju prvih prodavnica, izvještava BiznisInfo.ba.

    Građevinski radovi su praktično završeni – objekat je dobio svoj finalni izgled, a uređen je i kompletan parking prostor. Trenutno se izvode završni radovi u unutrašnjosti. Radi se o investiciji vrijednoj 100 miliona evra.

    Na videu pogledajte kako objekat trenutno izgleda:

    Uporedo sa završetkom logističkog centra, njemački trgovački lanac ubrzava sve aktivnosti vezane za ulazak na tržište. Lidl intenzivno gradi, kupuje zemljište, otkupljuje stare objekte i regrutuje kadrove u desetinama lokalnih zajednica.

    Lista gradova u kojima Lidl već gradi, priprema gradnju ili zapošljava radnike stalno se širi. Prema raspoloživim podacima, Lidl je prisutan u sljedećim gradovima:

    Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banjaluka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

    Prema trenutnim procjenama, prve Lidlove prodavnice u BiH mogle bi biti otvorene krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

  • Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ipak ništa od modifikovanih kreditnih linija u Republici Srpskoj?

    Ministarstvo finansija Republike Srpske je Investiciono-razvojnoj banci Srpske vratilo na doradu predložene modifikovane stambene kreditne linije te nakon dodatnih analiza tržišta će biti odlučeno da li će one po istom prijedlogu biti vraćene na odlučivanje Vladi Republike Srpske.

    Podsjećamo, modifikovane kreditne linije je bivša uprava sa Borisom Kneževićem na čelu uputila Vladi Republike Srpske na protokol još krajem septembra.

    Ona je predviđala stambene kredite bračnim parovima do 40 godina starosti za oba supružnika po fiksnoj kamatnoj stopi od 2,99 odsto za cjelokupan period otplate kredita.

    Takođe, predložena je kreditna linija sa kamatnom stopom od 1,99% za najosjetljivije društvene kategorije stanovništva – porodice poginulih boraca, ratne vojne invalide, civilne žrtve rata, osobe sa invaliditetom, višečlane porodice i samohrane roditelje.

    Nedeljko Ćorić, v.d. direktora Investiciono-razvojne banke Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” potvrdio je da im je Ministarstvo finansija vratilo na doradu ove modifikovane kreditne linije.

    “Sada se bavimo njihovim analizama, da za sve ono što je najavljeno u javnosti ima dovoljno finansijskih sredstava, da se ne bi desilo da možemo to da podržimo četiri-pet mjeseci u godini dana i da nakon toga ne možemo da odgovorimo potrebama i zahtjevima naših komitenata. To je suština cijele priče”, kazao je Ćorić.

    Prema njegovim riječima, rade jednu opširnu analizu, te kada budu sigurni da mogu da podrže veća dobna prava (supružnici do 40 godina starosti), onda će sa tim izaći u javnost.

    “Očekivao sam da će to biti od 1. januara 2026. godine, ali ne mogu to sa sigurnošću da potvrdim”, dodao je Ćorić.

    Na pitanje da li ovo znači da predložene kamatne stope od 1,99 i 2,99 odsto neće biti odobrene, Ćorić odgovara da ne može o tome govoriti, jer će se kamatne stope morati usaglašavati sa komercijalnim bankama koje nisu dale saglasnost na ove kamatne stope.

    “Tražićemo dodatna rješenja da u konačnici vidimo šta možemo pratiti, šta kaže tržište i koje su to kamatne stope na tržištu, a da su prihvatljive. Mi imamo dugu ročnost gdje je fiksna kamatna stopa, a te proizvode nemaju komercijalne banke i one nama nisu konkurent. Nije, znači, poenta kolika je kamatna stopa, već kolika je ročnost, jer ročnost definiše i opredjeljuje nekoga hoće li uzeti kredit IRB RS ili neke druge banke. Ne postoji banka koja će pratiti klijenta sa fiksnom kamatnom stopom kao što mi pratimo”, naglasio je Ćorić.

    Dodao je da očekuje da ove analize brzo budu obrađene od njegovih saradnika, pa da pošalju to na Vladu RS, i tek ako dobiju njenu saglasnost, onda će zvanično objaviti modifikovane kreditne linije.

    “Mislim da su naši krediti izuzetno povoljni i najpovoljniji su na tržištu, jer nema nikakvih kredita na tržištu koji su konkurentni našim. Cilj je da “natjeramo” komercijalne banke da snižavaju svoje proizvode i svoje kamatne stope. IRB RS na cijelom tržištu plasira preko 33 odsto svih stambenih kredita koji se plasiraju u cijeloj Srpskoj”, zaključio je Ćorić.

    Boris Knežević, bivši direktor IRB RS, ranije je za “Nezavisne novine” rekao da su ove kreditne linije nastale kao rezultat tromjesečnog intenzivnog zajedničkog rada sa Bankom Poštanska štedionica iz Banjaluke i Beograda.

    Inače, kreditne linije su usvojene od strane Uprave IRB RS na sjednici Uprave 12. septembra i na sjednici Nadzornog odbora 15. septembra.

  • Rusija raskida vojne sporazume sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom

    Rusija raskida vojne sporazume sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom

    Rusija je odlučila da raskine sporazume o vojnoj saradnji sa tri zapadne zemlje – Francuskom, Kanadom i Portugalijom.

    Ova odluka označava kraj decenijama trajanih sporazuma o odbrani.

    – Raskida se sporazum između vlade Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika i vlade Kanade o posjetama po vojnoj liniji, sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti odbrane i sporazum između vlade Ruske Federacije i vlade Republike Portugalije o saradnji u vojnoj oblasti – navodi se u naredbi koju je izdao ruski premijer Mihail Mišustin.

    Dokumenti su potpisani u Moskvi 1989, 1994. i 2000. godine.

    Prema ovom nalogu, rusko Ministarstvo spoljnih poslova će obavijestiti kanadsku, francusku i portugalsku stranu o donijetoj odluci.

  • Bitka za 23.000 kvadrata

    Bitka za 23.000 kvadrata

    Najstariji banjalučki industrijski kompleks, nastao krajem 19. vijeka u austrougarskom periodu, nikada nije izazvao toliko polemika kao danas. U središtu pažnje nalazi se 23.000 kvadrata vrijednog zemljišta koje je posljednjih sedmica postalo predmet žestokog političkog i interesnog nadmetanja.

    Novi vlasnik Fabrike duvana, Gordan Pavlović, izjavio je da je preduzeće kupio isključivo zato što mu je „bilo simpatično“, iako ga nikada nije lično obišao. Tek treba, kaže, odlučiti šta će na toj lokaciji uopšte biti.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković odmah je odgovorio da o tome neće odlučivati Pavlović, već Grad. Naglasio je da se u prostoru stare duvanjare planiraju javni sadržaji – od gradskog muzeja do kongresnog centra i pješačkih zona.

    Uprkos tvrdnji da izmjena regulacionog plana „ne dolazi u obzir“, ta izjava je prošla skoro nezapaženo, iako zvuči teško održivo. Stanivuković, očito, nije krio razočaranje što je jedna od najatraktivnijih lokacija u gradu prodata „pred njegovim očima“, iako je Fabrika duvana godinama bila na tržištu.

    U javnosti već dugo kruži mišljenje da je Pavlović blizak vladajućim strukturama, a Nebojša Vukanović je jedini koji to izgovara otvoreno, tvrdeći da je novi kupac „Dodikov čovjek“. Time se sukob oko bivše fabrike pretvorio u svojevrsni obračun dva pretendenta na vrhunski politički uticaj u Republici Srpskoj, uz mogućnost da se uključe i drugi akteri.

    Stanivuković je takođe ustvrdio da je kompleks upisan na listu nacionalnih spomenika BiH, ali to nije tačno. Ipak, fabrika se nalazi na takozvanoj „listi peticija“ Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, gdje se nalazi još od 2003. godine. Dok postupak ne bude okončan, ni rušenje ni gradnja nisu mogući bez saglasnosti Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, kojim upravlja Ujedinjena Srpska. U priču se, teoretski, može uključiti i Komisija iz Sarajeva.

    Drugim riječima – u borbu oko nekadašnje fabrike već su uključene brojne moćne strukture.

    Banjalučka duvanjara preživjela je tri države, tri rata i više decenija tranzicije, ali je konačan udar pretrpjela prije dvadesetak godina, kada je počela problematična privatizacija. Nakon decenija u državnom vlasništvu, 2006. godine preuzima je kompanija „Antonić trejd“. Potom je prelazi u ruke bugarskog „Bulgartabaka“, ali ne da bi u njoj nastavili proizvodnju.

    Investitore je prvenstveno privukla činjenica da je stara fabrika praktično „izbrisana“ iz urbanističke slike grada, a da je u regulacionim planovima već bila ucrtana zona za hotelijerske i kulturne sadržaje. Još 2014. gradske vlasti su javno potvrdile da se na toj lokaciji planira izgradnja hotela te koncertnih i konferencijskih dvorana.

    Da li su Bugari zaista imali namjeru da grade takav kompleks, ili je očekivana izmjena plana ostala samo obećanje, nikada nije do kraja razjašnjeno. Ono što jeste izvjesno jeste da se proizvodnja nikada nije oporavila i da se Fabrika duvana više neće vratiti svom starom obliku.

    A nekada je bila simbol napretka. Njeno podizanje povezuje se s posjetom prestolonasljednika Rudolfa 1888. godine, kada je gradska sirotinja zatražila pomoć od carevića. Po pričama iz tog vremena, upravo na mjestu tog susreta nikla je duvanjara, koja je ubrzo postala utočište siromašnih i jedno od rijetkih preduzeća sa velikim brojem zaposlenih žena.

    Radnice Fabrike duvana bile su među prvima u Banjaluci koje su zarađivale sopstveni novac, a kroz sindikalni pokret postale su prepoznatljiv dio javnog života grada. Učestvovale su u prvoj organizovanoj proslavi Prvog maja 1906. godine i prvom generalnom štrajku.

    Fabrika je radila čak i tokom Drugog svjetskog rata, a prije industrializacije pedesetih godina bila je najveći poslodavac u gradu. Zahvaljujući jakom sindikatu, godinama je odolijevala gašenju, sve dok 2018. godine mašine nisu konačno zaustavljene – tačno 130 godina nakon osnivanja.

    Zatvaranje je ispraćeno gotovo simbolično: aktivisti grupe „Pravda BL“ po gradu su polijepili smrtovnice za „pokojnu“ fabriku. Od tada kompleks zjapi prazan, ali je danas predmet najglasnijih urbanističkih i političkih rasprava. U tim planovima se smjenjuju vizije luksuznih hotela, muzeja, koncertnih dvorana i kongresnih centara, dok mnogi vjeruju da će na kraju presuditi interes za izgradnju luksuznih stanova i brzu zaradu investitora.

  • Vrhovni sud SAD razmatra ukidanje državljanstva po rođenju

    Vrhovni sud SAD razmatra ukidanje državljanstva po rođenju

    Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država pristao je da razmotri slučaj koji se tiče toga da li djeca rođena na teritoriji ove zemlje imaju ustavno pravo na državljanstvo.

    Prvog dana mandata, predsjednik Donald Tramp potpisao je naredbu kojom se ukida sticanje državljanstva po rođenju za djecu čiji se roditelji nezakonito nalaze u zemlji. Međutim, taj potez su blokirali niži sudovi.

    Datum iznošenja argumenata pred Vrhovnim sudom još nije određen, a presuda se očekuje za nekoliko mjeseci, prenosi britanski javni servis.

    Bez obzira na ishod, odluka bi mogla imati velike posljedice po Trampovu politiku pooštravanja imigracije i na samo tumačenje pojma američkog državljanina.

    Već gotovo 160 godina, Četrnaesti amandman na Ustav SAD propisuje da je svako ko je rođen na tlu ove zemlje državljanin, osim djece diplomata i pripadnika stranih oružanih snaga.

    Tekst amandmana glasi: „Sve osobe rođene ili naturalizovane u Sjedinjenim Američkim Državama i koje potpadaju pod njihovu nadležnost, jesu državljani Sjedinjenih Američkih Država.“

    Trampova izvršna naredba usmjerena je na uskraćivanje državljanstva djeci osoba koje borave u SAD bez odobrenja ili sa privremenim vizama.

    Naredba je dio šire politike administracije koja nastoji da izmijeni imigracioni sistem i suoči se, kako navode, sa „ozbiljnim prijetnjama po nacionalnu i javnu bezbjednost“.

    Predstavnici administracije tvrde da odredba amandmana o „podložnosti nadležnosti“ isključuje djecu onih koji nisu stalno ili zakonito nastanjeni u zemlji.

    Sjedinjene Države su jedna od oko tridesetak zemalja koje automatski dodjeljuju državljanstvo svakome ko je rođen unutar njihovih granica.

    Četrnaesti amandman usvojen je nakon Američkog građanskog rata kako bi se riješilo pitanje državljanstva nad bivšim robovima rođenim u Sjedinjenim Državama.

  • Egić: Srpska brine o onima koji su je stvarali

    Egić: Srpska brine o onima koji su je stvarali

    Republika Srpske brine o svojim borcima o čemu govori i rast boračkog dodatka za 100 odsto za manje od dvije godine, a pri kraju su i izmjene zakona o boračkim pravima kojim bi trebalo da se napravi kvalitetan pomak, izjavio je ministar rada i boračko-invalidske zaštite Danijel Egić.- Osnovica za borački dodatak od početka iduće godine biće povećana na četiri KM, a sa donošenjem novog zakona iznosiće 4,5 KM – rekao je Egić za Glas Srpske.

    On je naveo da će odluka o povećanju osnovice na četiri marke biti donesena početkom 2026. godine.

    Egić je istakao i da se privode kraju rasprave o izmjenama Zakona o pravima boraca i ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca, te dodao da bi ovo zakonsko rješenje trebalo da bude usvojeno iduće godine.

    – Ovo je posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i da budu riješene određene stvari u ovoj oblasti – smatra Egić.

    On je napomenuo da će kroz javne rasprave sve organizacije moći će da iskažu svoja interesovanja i prijedloge koji će naknadno biti analizirani da bi se vidjelo da li mogu da budu uneseni u tekst zakona.

    Kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca, njih 500, Egić je napomenuo da je ta akcija pokrenuta na nivou ministarstva, da je prije oko mjesec i po dana raspisan smo javni poziv da se sva djeca poginulih boraca jave direktno Ministarstvu, nikako više na evidenciju Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

    – Planiramo da analiziramo sve njihove podatke, od stručne spreme, godina života i svega ostaloga, da bismo znali gdje možemo da ih zaposlimo – objasnio je Egić.

  • Učenik banjalučke osnovne škole lažno prijavio bombu

    Učenik banjalučke osnovne škole lažno prijavio bombu

    Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka, preduzimanjem operativnih mjera i radnji identifikovali su i utvrdili da je maloljetno lice, učenik škole danas oko 13,20 časova putem telefona lažno prijavio da je u osnovnoj školi u Banjaluci postavljena bomba.

    Policijski službenici su nakon evakuacije učenika i nastavnog osoblja škole, izvršili protivdiverzioni pregled škole i tom prilikom je utvrđeno da nema bezbjednosnih prijetnji.

    Sve mjere i radnje prema maloljetnom licu preduzimaju se u skladu sa Uputstvom o postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnim predmetima, a pod nadzorom dežurnog tužioca za maloljetnike Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu „Lažno prijavljivanje krivičnog djela“.

  • Tramp će izdati Zelenskog? Hitno se oglasio Makron

    Tramp će izdati Zelenskog? Hitno se oglasio Makron

    Francuski predsednik Emanuel Makron negirao je izveštaje da je upozorio ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog na izdaju SAD.

    “Odbacujem sve. Potrebne su nam Sjedinjene Države za mir. A Sjedinjenim Državama smo potrebni mi da bi taj mir bio jak i trajan”, rekao je Makron.

    Objasnio je da je jedinstvo između Evrope i SAD ključno za podršku Ukrajini i da između njih “nema nepoverenja”.

    “Ponavljam ovo iznova i iznova: moramo da radimo zajedno”, zaključio je Makron.

    Dan ranije, Der Spiegel je objavio članak o poverljivom razgovoru između lidera EU o Ukrajini. Prema pisanju publikacije, Makron je upozorio Zelenskog da bi SAD mogle da izdaju Kijev. Jelisejska palata je prokomentarisala da francuski lider “nije upotrebio te reči”.

    Nemački kancelar Fridrih Merc je takođe navodno izjavio da Zelenski treba da bude “izuzetno oprezan u narednim danima” sa američkim pregovaračima. Finski predsednik Aleksandar Štub i generalni sekretar NATO-a Mark Rute takođe su upozorili Kijev da ne učestvuje u pregovorima, prema pisanju Špigla.

    Kao odgovor na ovu objavu, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev predložio je da Vašington pošalje svoje podmornice na obalu Francuske . A specijalni predstavnik ruskog predsednika Kiril Dmitrijev, komentarišući Mercove izjave o tome kako se SAD “igraju” sa EU, izjavio je da je nemački političar “van igre” jer se diskreditovao “sabotiranjem mira” .

    Sredinom novembra, SAD su predstavile svoj mirovni plan za Ukrajinu od 28 tačaka. Makron je odmah izjavio da inicijativa mora biti koordinisana sa EU. Nakon nekoliko rundi pregovora, dokument je izmenjen i skraćen.

  • Bundestag o 30 godina Dejtona; Poslanik AFD-a: Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom

    Bundestag o 30 godina Dejtona; Poslanik AFD-a: Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom

    Ko želi da odstupi od Dejtonskog sporazumu, mora se zapitati šta je alternativa. Ili drugačije rečeno, ko pokušava da održi mir, a ko dolijeva ulje na vatru? Ovo je u njemačkom Bundestagu, na raspravi o 30 godina Dejtonskog sporazuma za mir, upitao Aleksandr Volf, poslanik Alternative za Njemačku.

    BiH, bez principa Dejtona, kaže, ne može da opstane.

    Volf je poslanicima rekao da bez nacionalnog kretanja nema moderne demokratije i da etnički narodi igraju ključnu ulogu u BiH.

    Napad na Dejtonski sporazm je, čulo se u Bundestagu, raspirivanje eskalacije u regionu.

    – Hrišćani, Srbi i Hrvati, u BiH ne žele da budu manjina u svojoj zemlji. Ne žele da podliježu muslimanskoj vlasti koja želi da odlučuje o njihovom životu i budućnosti. Srbi i Hrvati to redovno pokazuju na izborima i referendumima. To moramo poštovati. To je demokratija – rekao je Volf.

    On je rekao da je stranka Milorada Dodika – SNSD prije dve nedjelje pobijedila na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj i da Kristijan Šmit mora priznati da njegova strategija nije uspjela, jer da Srbi neće promijeniti svoj izbor pod međunarodnim pritiskom.

    – Dok je Njemačka, tada još aktuelnom predsjedniku Dodiku zabranila ulazak, SAD su se opredijelile za deeskalaciju. Sankcije nisu dale rezultat i sankcije uvedene pod /DŽozefom/ Bajdenom protiv Dodika su ukinute. Podrška visokom predstavniku prešla je prema ograničavanju njegove loge. To je korak u pravom smjeru – istakao je Volf.