VRBAS Media

Autor: INFO

  • Orban: Dok je Tramp predsjednik neće biti sankcija Mađarskoj

    Orban: Dok je Tramp predsjednik neće biti sankcija Mađarskoj

    Mađarski predsjednik Viktor Orban izjavio je danas da se američke sankcije na ruski gas i naftu Mađarskoj neće uvoditi dok god je on premijer te zemlje, a Donald Tramp predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

    On je rekao da se sa Trampom “rukovao” povodom izuzeća Mađarske od američkih sankcija za naftu na neodređeno vrijeme i istakao da nije pretjerivanje da se kaže da su upravo završeni “do sada najvažniji pregovori u godini”, prenosi MTI.

    Dodao je da ulog za Mađarsku nije mogao da bude veći, i da bi stupanje na snagu američkih sankcija ruskim izvorima energije izazvalo dvostruko do trostruko povećanje troškova komunalnih usluga, i povećanje cijena benzina za 2.5 evra po litru do Božića.

    “Prava katastrofa. Uspjeli smo da spriječimo ovu opasnost. Tako da mađarske porodice mogu da imaju Božić kakav žele”, kazao je Orban, a prenosi “24Sedam”.

  • Teror nad manjinama u Siriji nakon pada Asada: Ubijaju ih zbog vjere

    Teror nad manjinama u Siriji nakon pada Asada: Ubijaju ih zbog vjere

    Ubica je došao noću – maskirani čovjek na motoru, koji je udario bez upozorenja, a zatim nestao u mraku.

    To je postao poznat obrazac u pojedinim dijelovima „nove“ Sirije posljednjih mjeseci, dok se krhko jedinstvo zemlje urušava u talasu osveta i vjerskih ubistava.

    Glavna meta su Alaviti, pripadnici vjerske zajednice svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara el Asada. Ali ovog puta, 1. oktobra, žrtve su bili hrišćani – Visam i Šafik Mansur, rođaci, obojica stari 39 godina i bliski kao braća. Dok su sjedili s prijateljem, pijući kafu i pušeći, pogođeni su rafalom metaka.

    Ubistva su se dogodila u selu Anaz, u dolini Vadi en-Nasara – „Dolina hrišćana“ – području valovitih brda u ruralnom dijelu provincije Homs, na zapadu Sirije. Mještani kažu da je napadač došao iz pravca obližnjeg sela sa većinski sunitskim stanovništvom.

    Sjedeći pored kovčega svoga sina, Visamov otac Džordž Mansur optužio je vlasti da su hrišćane u dolini ostavile bez zaštite.

    „Oduzeli su nam oružje, a ostavili ga u rukama rivala iz (sunitskog) sela“, rekao je. „Želimo da se branimo od njih. Oni ne znaju ništa o vjeri, ljubavi ili miru. Danas je to bio Visam, sutra može biti bilo ko.“

    Mnogi u dolini danas se osjećaju ranjivo. Prije pada režima, podržavali su Asada – a on je zauzvrat štitio njih. Brojne hrišćanske zajednice u njemu su vidjele zaštitnika. Visam je bio dio milicije koja je branila svoje selo, lojalne Asadu. Neki vjeruju da je upravo zbog toga bio meta.

    Na njegovoj sahrani, supruga Lin se posljednji put nagnula nad bijeli kovčeg, tiho ga dodirnula i srušila se u suzama. Kovčezi Visama i Šafika nošeni su ulicama prepunim naroda obučenog u crno, dok su se čule povike: „Hrišćanska krv je dragocjena!“

    Zajednica je danas povezana vjerom – i strahom da nova islamistička vlast, koja je srušila Asada u decembru prošle godine, možda neće štititi manjine.

    Jedini preživjeli iz tog napada ne namjerava čekati da sazna ishod. Ranjen u ruku, s polomljenim članom, kaže da će ponovo napustiti zemlju.

    „Svi smo se vratili kući iz Libana, puni nade“, priča. „Htjeli smo da započnemo nove poslove. Ali obećanja o sigurnosti i budućnosti Sirije – ne vidimo ih. Najdraži prijatelji su mrtvi. Moraću opet da odem. Previše je ekstremističkih grupa. Ne znam kuda Sirija ide.“

    Manje od sat vožnje dalje, u Homsu, gotovo svakog dana stižu izvještaji o otmicama i pucnjavi iz automobila u pokretu. Grad pun ratnih ožiljaka sada bilježi novi talas ubistava Alavita, tihih i sistematskih, koji rijetko izazivaju reakciju.

    Za vrijeme Asadove vlasti, pripadnost toj vjerskoj sekti – ogranku šiitskog islama – donosila je povlastice. Danas je postala prokletstvo.

    Za Šaabana el Ezeldina (46), prodavca u lokalnoj radnji, to je značilo smrtnu presudu. Ubijen je 28. septembra, dok je zaključavao radnju. Ubica – opet maskirani čovjek na motoru.

    Njegov brat Adnan el Ezeldin kaže da se ljudi ubijaju samo zato što su Alaviti. „Ni zbog čega drugog. Moj brat je bio voljen od svih – i Alavita i Sunita i hrišćana. Svi su dolazili kod njega u radnju, sjedili s njim, razgovarali. Nikome nije učinio ništa nažao.“

    Kaže da je Šaaban često sjedio s vojnicima na kontrolnom punktu ispred radnje. Nakon što je punkt uklonjen, ubijen je. „Ne optužujemo nikoga“, kaže Adnan, „ali ne znamo zašto je ta zaštita uklonjena.“

    Dodaje da su istog dana ubijena još dvojica Alavita i da sve to ima cilj: „Ovo je početak prisilnog iseljavanja. Neko pokušava da unese razdor među zajednice koje su vijekovima živjele zajedno.“

    Nada se da će sirijsko šarenilo religija i sekti opstati, ali zaključuje: „Ako ćemo svi biti ubijeni, bolje je da pobjegnemo.“

    Privremena vlada Sirije obećava da će štititi sve građane, a ne samo sunitsku većinu. Ministar pravde Mazhar el Vais izjavio je da će biti javnih suđenja za one koji su učestvovali u velikim vjerskim masakrima ranije ove godine.

    U martu je, prema izvještajima, ubijeno više od 1.400 ljudi, većinom alavitskih civila, nakon što su Asadove pristalice optužene za odmazdu i pogubljenja bez suđenja. U julu, u novom talasu sukoba, poginulo je oko 2.000 ljudi, među njima i mnogi pripadnici druze manjine.

    Procijeniti razmjere novih ubistava teško je – napadi su izolovani, često prikriveni ćutanjem. Mnoge porodice se plaše da govore.

    Na osnovu izvještaja lokalnih medija, svjedoka i organizacija za ljudska prava, BBC procjenjuje da je u Homsu između 5. juna i 31. oktobra ubijeno najmanje 40 Alavita – među njima student, farmer, taksista, učiteljica ubijena ručnom bombom u školskom autobusu i još jedna nastavnica upucana pred svojim đacima.

    Organizacija Sirijska mreža za ljudska prava (SNHR) navodi da je u provinciji Homs u porastu broj ubistava i otmica, naročito u područjima gdje većinu čine Alaviti. Većina napada, tvrde, čini se iz osvete – protiv bivših pripadnika režima ili onih osumnjičenih za saradnju.

    Alaviti čine oko 10% stanovništva Sirije, ali su za vrijeme Asadove vlasti – i oca i sina – zauzimali važne položaje u vojsci, bezbjednosnim i obavještajnim službama. Danas, bez obzira da li su podržavali režim ili ne, oni su na udaru.

    U skromnom domu u Homsu, u sobi ružičastih zidova, majka čuva uspomenu na svoju četrnaestogodišnju kćerku Ginu, ubijenu dok je stajala na balkonu. Na jastuku leži primjerak Kurana, a školske sveske i pisma prijatelja uredno su složeni na stolu.

    „Njena duša je još ovdje,“ kaže majka. „Njene drugarice dolaze svake sedmice. Niko još ne može da shvati da je više nema.“

    Gina je ubijena 19. avgusta, kada je motorciklista otvorio vatru prolazeći ulicom. Djevojčica je umrla u majčinom naručju, okružena komšijama koji su došli da proslave njen uspjeh u školi.

    „Bila je najbolja kćerka,“ priča majka. „Pametna, vrijedna, zaljubljena u učenje. Voljela je košarku, sanjala da studira pravo.“

    Njeni mlađi braća više ne idu u školu – majka se boji da ih pusti napolje. „Porodice Alavita počele su da napuštaju kvart. Prodaju kuće i odlaze. Mislili smo da će biti bolje nakon Asada. Rekli su da dolazi sloboda. A sada se bojimo svega. Uplašimo se i kad čujemo motor.“

    Na zidu sobe visi Ginin portret – nasmijana djevojčica tamne kose. „Smijala se od dana kad se rodila,“ kaže majka. „Voljela je život.“

    Na pitanje da li zna zašto je bila meta, odgovara bez oklijevanja: „Zato što smo Alaviti.“

    Istog dana kada je BBC razgovarao s njom, još jedna alavitska porodica sahranjivala je člana ubijenog nakon otmice. Primili su novinare, ali nisu smjeli ništa da kažu.

    Niko nije optužen za Ginoino ubistvo. Ni ubistva u Dolini hrišćana nisu razriješena.

     

  • Kanabis će se moći koristiti u medicinske svrhe u BiH?

    Kanabis će se moći koristiti u medicinske svrhe u BiH?

    Godinama unazad bilo je riječi o tome da se kanabis počne primjenjivati u medicinske svrhe u BiH, a ova je tema ponovo došla na dnevni red. Sada je Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo izmjene zakona kojim bi se kanabis premjestio iz tablice zabranjenih tvari i biljaka u tablicu tvari i biljaka pod strogim nadzorom.

    Inače, objavljen je Prijedlog odluke o izmjeni Liste opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursora, čime je započet postupak javnog savjetovanja sa zainteresovanom javnošću i otvorena prilika građanima, stručnjacima i institucijama da daju svoje prijedloge i komentare.

    “Režim strogog nadzora podrazumijeva da proizvodnja, promet i posjedovanje kanabisa ostaju pod strogim zakonskim i regulatornim mjerama – kanabis se može izdavati isključivo u obliku farmaceutskog pripravka, i to samo na temelju ljekarskog recepta. Među supstancama koje su trenutno obuhvaćene režimom strogog nadzora nalaze se i kokain, fentanil, ketamin i druge tvari”, navode iz Ministarstva.

    Navode da je u decembru 2020. godine Komisija Ujedinjenih nacija za opojne droge, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, uklonila kanabis s međunarodnog popisa supstanci koje se smatraju posebno opasnima. U skladu s međunarodnim konvencijama o kontroli opojnih droga, čija je potpisnica i BiH, države su pozvane da usklade svoje zakonodavstvo s izmijenjenim statusom kanabisa.

    Kod komšija, odnosno u Hrvatskoj, lijekove koji sadrže aktivne tvari iz kanabisa doktori mogu propisati pacijentima za ublažavanje tegoba kod multiple skleroze, karcinoma, AIDS-a i epilepsije.

    “Iako je upotreba kanabisa u medicinske svrhe trenutno zabranjena u BiH, pripravci koji sadrže kanabinoide već su prisutni na tržištu, često dostupni putem neslužbenih kanala prodaje. Ti se proizvodi prodaju po visokim cijenama, bez ikakvog nadzora kvaliteta, standardizacije sastava ili garancije o sigurnosti njihove primjene”, navode iz resornog ministarstva.

    Zdenka Gojković

    Zdenka Gojković, nacionalni koordinator za maligna oboljenja pri Ministarstvu zdravlja RS, za “Nezavisne” kaže da je ona praktično bila neko ko je pokrenuo cijelu tu priču još početkom 2017. godine, kad je bila poslanica u Narodnoj skupštini RS.

     

    Ističe da je pozitivno što se sada ponovo govori o tome nakon toliko godina.

    “Krajem 2017. godine je u Ministarstvu civilnih poslova bio sastanak i tada je komisija dala pozitivno mišljenje da se kanabis premjesti iz tablice jedan u tablicu dva, gdje je dozvoljena upotreba kanabisa samo u medicinske svrhe”, pojašnjava Gojkovićeva.

    Kako kaže, onkološki pacijenti se hvataju za slamku, te koriste kanabis bez obzira na to što on nije u drugoj tablici.

    “Ti pacijenti su se snalazili i uzimali kanabis, i to najčešće zbog teškog kancerskog bola koji terapijom koju imamo ne uspijemo potpuno stopirati, a zatim i kod nepodnošenja ili vrlo teškog podnošenja hemoterapija, i pored toga što im damo svu našu premedikaciju, da bismo spriječili neželjena efekte. Iz iskustava tih pacijenata saznajemo da to ima efekta, tako da su to sigurno dvije indikacije kod onkoloških pacijenata kod kojih bi se mogao koristiti kanabis”, zaključuje Gojkovićeva.

    21 zemlja u EU regulisala upotrebu kanabisa

    U Evropskoj uniji 21 zemlja regulisala je upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, i to Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka te Irska.

    Osim njih, tu su i Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija i Španija.

  • Tužilaštvo provjerava tendere i prepiske: Vlada Federacije pod pritiskom

    Tužilaštvo provjerava tendere i prepiske: Vlada Federacije pod pritiskom

    U Federaciji BiH u posljednje vrijeme otvara se niz afera u kojima se, prema navodima medija i istražnih organa, spominju imena pojedinih funkcionera iz stranaka koje čine vladajuću “Trojku”. Dok se istražni postupci odvijaju, politički akteri poručuju da su spremni na saradnju s pravosuđem, ali ne najavljuju ostavke.

    Nakon federalnog premijera Nermina Nikšića, pod istragom se našao i njegov zamjenik, ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović. Istražuje se tender vrijedan 1,2 miliona maraka, za koji se sumnja da je mogao biti rezultat dogovora.

    Ključni trag u istrazi pojavio se nakon javnog istupa Senada Šantića, člana konzorcijuma koji je dobio posao. On je naveo da su predstavnici firme 38X Ventures imali sastanak s ministrom Mijatovićem, nakon kojeg je, prema njegovim riječima, raspisan javni poziv.

    „Bojan i Harun imali su sastanak s ministrom Mijatovićem. On je pokazao interes i objasnio kako se za ovakve projekte mora raspisati tender da bi se moglo aplicirati. Poslije toga je raspisan taj poziv“, izjavio je Šantić.

    Federalno tužilaštvo potvrdilo je da su vlasnicima firmi i ministru Mijatoviću oduzeti telefoni, te da će se nakon vještačenja odlučiti o daljim koracima. Mijatović tvrdi da je riječ o „fabrikovanoj aferi“ i da sve aktivnosti u njegovom resoru prolaze u skladu sa zakonom.

    „Sve što se radi u Ministarstvu je u skladu sa zakonom. Podržavam rad pravosudnih institucija da provjere sve navode iz prijava. Simptomatično je što se ovo pokreće baš sada“, rekao je Mijatović.

    U međuvremenu, u javnosti je otvorena i druga afera, poznata pod nazivom „Spengavanje“. Predmet se odnosi na poruke koje su, prema navodima medija, razmjenjivali v.d. direktora Federalne uprave policije, premijer Nermin Nikšić i šefica njegovog kabineta. Istražitelji provjeravaju navode o mogućem uticaju izvršne vlasti na rad policije i pravosuđa.

    Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH o ovom slučaju raspravljaće 21. novembra.

    „Trenutno znamo da su poruke pokazale da se izvršna vlast miješa u posao policije, pa čak i pravosuđa“, rekao je poslanik Stranke za BiH Admir Čavalić.

    Na političkoj sceni, različite su reakcije. Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković odbacuje sve optužbe na svoj račun i tvrdi da je riječ o pokušajima diskreditacije.

    „Već pet godina sam meta političkih napada. Postoji više stotina naslova o navodnim aferama, ali nikada nijedan dokaz“, naveo je Konaković.

    U javnosti se postavlja i pitanje političke odgovornosti. Lideri stranaka koje čine vladajuću koaliciju različito reaguju na pojedine slučajeve. Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić ranije je tražila ostavke u Vladi Federacije BiH, ali nije komentarisala slične slučajeve u Kantonu Sarajevo, gdje funkciju premijera obavlja njen stranački kolega Nihad Uk. On je izjavio da će podnijeti ostavku ako se utvrdi odgovornost kantonalne vlade.

    U Sarajevu je u toku i istraga o poslovanju Međunarodnog aerodroma, zbog sumnji u nepravilnosti pri imenovanju nove uprave krajem prošle godine. Upravni odbor čine predstavnici Naroda i pravde, SDP-a i Naše stranke.

  • Kina ukinula posebne lučke takse za američke brodove

    Kina ukinula posebne lučke takse za američke brodove

    Kina je ukinula posebne lučke takse za brodove iz SAD na godinu dana, kao odgovor na sličan potez Vašingtona, saopštilo je danas kinesko Ministarstvo saobraćaja.

    Prema saopštenju kineskog Ministarstva saobraćaja, naplata posebnih lučkih taksi “biće obustavljena na godinu dana” od 10. novembra, istovremeno sa obustavom SAD primjene relevantnih mjera protiv Kine, kao dio sprovođenja konsenzusa postignutog na ekonomskim i trgovinskim konsultacijama Kine i SAD u Kuala Lumpuru 2025. godine, navodi se u saopštenju.

    Američke vlasti su 17. aprila uvele posebne lučke takse brodovima povezanim sa Kinom, kao odgovor na to, Kina je 14. oktobra počela da naplaćuje posebnu lučku taksu američkim brodovima.

    Ova taksa se primjenjivala na brodove u vlasništvu ili pod upravom američkih kompanija, kao i na brodove koji plove pod američkom zastavom ili su izgrađeni u Sjedinjenim Državama.

    U ponedeljak je stupio na snagu i niz kineskih odluka, kojima su ukinute dodatne carine na američku robu i kontrole izvoza robe za određene američke kompanije.

    Ove odluke su uslijedile nakon nekoliko rundi kinesko-američkih trgovinskih i ekonomskih konsultacija u Kuala Lumpuru, kao i sastanka između kineskog predsjednika Si Đinpinga i američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je održan 30. oktobra u Busanu, u Јužnoj Koreji.

  • Senat SAD usvojio zakon o privremenom finansiranju vlade, korak ka otvaranju vlade

    Senat SAD usvojio zakon o privremenom finansiranju vlade, korak ka otvaranju vlade

    Američki Senat usvojio je tokom protekle noći republikanski zakon o privremenom finansiranju vlade Sjedinjenih Američkih Država, zahvaljujući glasovima osam demokrata koji su podržali da se krene dalje sa paketom koji bi ponovo otvorio saveznu vladu, prenosi danas Aksios.

    To je ključno proceduralno glasanje koje predstavlja jasan znak da je postignut dvostranački dogovor o okončanju rekordnog zatvaranja američke vlade, koje traje od 1. oktobra.

    Demokrate su nedjeljama istrajavale u zahtjevu da republikanci podrže produženje poreske olakšice za Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, u zamjenu za njihove glasove za finansiranje vlade.

    Umjerene demokrate su na kraju prihvatile obećanje republikanaca o glasanju o tom zakonu, a konačan rezultat proceduralnog glasanja bio je 60 prema 40, pri čemu je osam demokrata glasalo “za”, zajedno sa republikancima, dok je senator Rend Pol, republikanac iz Kentakija, bio jedini glas “protiv” među republikancima.

  • Na pružnim prelazima polomljeno šest rampi

    Na pružnim prelazima polomljeno šest rampi

    Za deset mjeseci ove godine nesavjesni vozači polomili su šest polubranika na pružnim prelazima u Srpskoj, potvrđeno je iz “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS).

    Posljednji takav slučaj zabilježen je u petak, 30. oktobra, na putnom prelazu na području opštine Modriča.

    I pored aktivirane svjetlosno-zvučne signalizacije koja najavljuje prolazak voza ili pružne mehanizacije, vozač se nije zaustavio na propisnoj udaljenosti od putnog prelaza, te je tokom spuštanja polubranika došlo do loma.

    “Najviše takvih slučajeva ove godine evidentirano je na putnom prelazu Vrbanja, njih dva. U odnosu na prethodne godine, broj polomljenih i uništenih polubranika se smanjio”, kazali su iz ŽRS.

    Uzroci

    Ističu da je najčešći uzrok nezgoda na putnim prelazima neodgovorno ponašanje učesnika u drumskom saobraćaju, koji zanemaruju saobraćajne propise i nastavljaju se kretati vozilom preko putnog prelaza i pored uključene svjetlosne signalizacije.

     

    “‘Željeznice Republike Srpske’ nastoje i uspijevaju u tome da saniraju, poprave i zamijene svaki, namjerno ili ne, polomljen i uništen polubranik ili bilo koji dio svjetlosne signalizacije ulažući znatna finansijska sredstva koja bi mogle da iskoriste u drugu svrhu”, naveli su.

    Ističu da je “neodgovorno i bahato ponašanje na putnim prelazima za osudu”.

    “Ali je vandalizam u različitim oblicima teško spriječiti ukoliko ne postoji svijest o opasnostima i posljedicama takvog ponašanja i opšta kultura bilo kog pojedinca u saobraćaju. Saobraćajni znak STOP mora biti dovoljan da se zaustavite prilikom nailaska na putni prelaz”, istakli su iz ŽRS.

    Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS za “Nezavisne” kažu da je potrebno izjednačiti kazne zbog nezaustavljanja pred polubranikom, pred uređajem koji daje znak da se približava voz ili pred crvenim svjetlom sa kaznom za prekršaj prolaska vozilom kroz crveno svjetlo.

     

    “Odnosno, osim novčane kazne predvidjeti i izricanje mjere zabrane upravljanja vozilom od jednog do četiri mjeseca. Sa ovim prijedlogom, koji je jedan od zaključaka sa održanih sastanaka subjekata bezbjednosti saobraćaja koji provode preventivne kampanje za unapređenje bezbjednosti saobraćaja na pružnim prelazima (Ministarstvo saobraćaja i veza, MUP, Agencija za bezbjednost saobraćaja, Inspektorat, ŽRS, JP ‘Putevi’, jedinice lokalne samouprave), saglasni su i ostali subjekti i isti je proslijeđen nadležnim organima”, ističu iz Agencije.

    Inače, zakonom je predviđena kazna od 50 KM ukoliko vozač ne prilagodi vožnju pred polubranikom ili pred uređajem za davanje znakova kojima se najavljuje približavanje voza.

    Kazne

    Kazna od 100 KM slijedi onome ko se vozilom ne zaustavi pred pružnim prelazom ako je spušten ili je počeo da se spušta polubranik. Ista kazna je i za one koji se ne zaustave kad se pojavi crveno trepćuće svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo.

    Kako ističu iz ŽRS, potrebno je da jedinice lokalne samouprave (opštine i gradovi) koje na svojoj teritoriji imaju pružne prelaze, osim preventivnih aktivnosti koje provode republički organi, sprovode preventivne kampanje na unapređenju bezbjednosti saobraćaja na pružnim prelazima.

    “U skladu sa finansijskim mogućnostima, instalirati i nadzorne kamere na većem broju pružnih prelaza”, dodali su iz “Željeznica RS”.

  • Stravična nesreća kod Bijeljine: Poginuo pješak

    Stravična nesreća kod Bijeljine: Poginuo pješak

    U Batkoviću kod Bijeljine, u stravičnoj nesreći, poginuo je pješak.

    Kako javlja BN TV, to se desilo tokom prošle noći, kada je stradalog udario automobil.

    Ova informacija je potvrđena u Policijskoj upravi Bijeljina, a više detalja biće tokom dana.

  • Za devet mjeseci Banjaluku posjetilo više od 96.000 turista

    Za devet mjeseci Banjaluku posjetilo više od 96.000 turista

    Banjaluku je za devet mjeseci ove godine posjetilo 96.295 turista, što je za devet odsto više nego lani, a očekuje se da će rast turističkog prometa biti nastavljen do kraja godine, rečeno je u banjalučkoj Turističkoj organizaciji.

    Iz Turističke organizacije su naveli da je u ovom periodu ostvareno 148.738 noćenja, a prošle godine 136.599, što je za 8,8 odsto, uz napomenu da su to samo registrovani turisti koje evidentiraju hoteli, moteli i pansioni.

    Samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka Mladen Šukalo izjavio je da treba dodati još 3.037 dolaska i 5.733 noćenja u tipovima smještaja apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor i seoski turizam.

    On je rekao da su to podaci evidencije prometa koja se vodi od 1. januara.

    Šukalo je naveo da je Banjaluku u septembru posjetilo 12.576 turista, od čega 3.717 domaćih i 8.859 stranih turista, koji su ukupno ostvarili 19.067 noćenja ili za 1.915 noćenja više nego u septembru lani.

    Domaći turisti su u septembru ostvarili 5.775 noćenja, a strani 13.292.

    Šukalo je izrazio očekivanje da će do kraja godine biti dostignuto 130.000 dolazaka i 200.000 noćenja.

  • Stanivukovićevo obećanje o placevima još bez realizacije

    Stanivukovićevo obećanje o placevima još bez realizacije

    Besplatni placevi za mlade bračne parove i samohrane roditelje, jedno od najzvučnijih predizbornih obećanja aktuelne gradske administracije, i dalje su samo ideja na papiru. Godinu dana nakon što su građani povjerovali u projekat, još nije poznato da li će uopšte biti sproveden.

    Ova inicijativa bila je jedno od ključnih obećanja gradonačelnika Draška Stanivukovića u kampanji uoči prošlogodišnjih izbora. Tada je najavljeno da će se prijave početi primati odmah, a da će prva dodjela parcela uslijediti u septembru 2024. godine.

    Ukupno 683 mlada bračna para i samohrana roditelja prikupila su potrebnu dokumentaciju i našla se na rang-listi objavljenoj 2. oktobra prošle godine, vjerujući da su korak bliže svom komadu zemlje.

    Za prijavu je bilo potrebno priložiti čitav niz dokumenata – od izvoda iz matičnih knjiga i uvjerenja o državljanstvu, do potvrda o prebivalištu i dokazima da ne posjeduju nekretninu. Samohrani roditelji morali su imati i rješenje Centra za socijalni rad o svom statusu.

    Gradska uprava tada je isticala da veliki broj prijavljenih pokazuje značaj ove mjere podrške mladima. Danas, međutim, ona je ostala samo na nivou obećanja, dok se oni koji su u nju povjerovali suočavaju sa neizvjesnošću i dugim čekanjem.

    – Kada je riječ o placevima za mlade bračne parove, Skupština Grada nije usvojila potrebnu odluku koja bi omogućila realizaciju ovog projekta – poručuju iz Gradske uprave.

    Dodaju da je pokrenuta i inicijativa za izmjenu Zakona o stvarnim pravima, kojom bi se omogućila dodjela zemljišta pod povoljnijim uslovima.

    – Gradska administracija čeka jedno od ovih zakonskih rješenja kako bi dalje išli u realizaciju ovog projekta, a Grad je uradio sve potrebe korake iz domena svoje nadležnosti – navodi se u odgovoru Gradske uprave.

    Ipak, od samog početka bilo je jasno da je ovo obećanje teško ostvarivo, jer postojeći Zakon o stvarnim pravima ne dozvoljava lokalnim zajednicama da besplatno dijele gradsku imovinu.

    Skupštinska većina krajem juna ove godine odbila je prijedlog Gradske uprave o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta u Dragočaju i Donjoj Piskavici. Prema prijedlogu, placevi su trebali biti ponuđeni na javnoj licitaciji po početnoj cijeni od 20 KM po kvadratu, dok bi grad subvencijama pomogao onima koji su se prijavili za besplatne placeve.

    Stanivukovićevi saradnici tada su objašnjavali da bi se kroz sistem subvencija omogućilo da oni sa rang-liste kupe placeve, iako se formalno ne radi o njihovoj besplatnoj dodjeli.

    U kampanji prije nego što je dobio 55.000 glasova na izborima u Banjaluci, Stanivuković je obećao da će mladi bračni parovi do 35 godina dobiti zemljište površine oko 500 kvadrata u naseljima Motike, Drakulić, Kuljani, Barlovci, Vrbanja, Čokorska polja i Bistrica.

    – Pozivam sve mlade bračne parove da se prijave, jer je Banjaluka prvi i jedini grad koji je realizovao ovu politiku – izjavio je 2024. godine gradonačelnik, čije obećanje i dalje čeka na ispunjenje.