VRBAS Media

Autor: INFO

  • Radović: Pošte Srpske primjer odgovornog rukovođenja i savjesnog pristupa radu

    Radović: Pošte Srpske primjer odgovornog rukovođenja i savjesnog pristupa radu

    Pošte Srpske primjer su odgovornog rukovođenja i savjesnog pristupa radu, rekao je Јutarnji program RTRS Miladin Radović, direktor tog preduzeća.

    Radović se zahvalio Premijeru Republike Srpske Savi Miniću što je prepoznao njihov rad i trud.

    – Uz duži razgovor smo predstavili dobre rezultate, ali smo skrenuli pažnju na probleme sa kojima se susrećemo – kaže Radović.

    Radović ističe da nova usluga koju će Pošte Srpske realizovati jeste “paketomat”, servis koji će omogućiti korisnicima da 24 časa u sedmici mogu preuzeti svoj paket.

    – Pošte Srpske su vodeće u pružanju univerzalnih poštanskih usluga. Imamo konstantno ulaganje radi boljeg poslovanja Pošta Srpske – naveo je Radović.

    Kaže da im je jedan od strateških projekata funkcionalno uređenje poštansko-logističkog centra.

    Veoma je značajna kaže Radović podrška od državnih institucija i drugih javnih sistema.

    Podsjetimo, prije nekoliko dana Premijer Savo Minić istakao je da su Pošte Srpske primjer odgovornog rukovođenja i savjesnog pristupa radu, koji daje odlične rezultate.

    On je naglasio da se mora uspostaviti drugačiji odnos prema preduzećima koja postižu ovakve rezultate i napraviti jasna razlika u pristupu prema njima u odnosu na rukovodioce preduzeća koja posluju negativno.

  • Rusi spremni da prepuste NIS

    Rusi spremni da prepuste NIS

    Ruski vlasnici NIS su poslali zahtev američkom OFAC-u kom se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.

    U molbi se navodi da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.

    To je objavila danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.

    “Država Srbija je ovaj zahtev zvanično podržala. OFAC je već reagovao određenim komentarima i nadamo se da će izneti svoj stav već tokom nedelje. Vremena je sve manje i rešenje se mora pronaći, ali građani ne smeju da trpe i ostanu bez goriva. To se neće i ne sme dogoditi”, istakla je Đedović Handanović.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da očekuje da će Srbija u ponedeljak ili utorak zajedno sa Rusima i još nekim koje će ruska strana pronaći, poslati pismu OFAC-u za izuzeće NIS-a od američkih sankcija.”Očekujem, to je vest – da ćemo u ponedeljak ili utorak, zajednički sa Rusima i sa još nekima koje će ruska strana da pronađe, da pošaljemo pismo OFAC-u, američkoj vladi i očekujemo od njih odgovor, da li prihvataju, u periodu od mesec, dva ili tri, da nas izuzmu od sankcija, jer se vidi da smo krenuli da rešavamo pitanje menadžmenta. Da li će biti potrebno kasnije da se rešava i pitanje vlasništva, to ostaje da se vidi u potpunosti”, rekao je Vučić.

  • Imovina opet u fokusu, Srbi složni da ne dođe na dnevni red

    Imovina opet u fokusu, Srbi složni da ne dođe na dnevni red

    Kao i krajem prošle, i ove godine ponovo je otvorena priča o državnoj imovini, odnosno zakonu koji to pitanje treba da uredi, međutim, kako stvari stoje, od toga neće biti ništa, jer u BiH ne postoji ni minimum saglasnosti o ovom pitanju.

    “To je ustaljena priča Bošnjaka. SNSD neće nikada glasati ni za jedan takav zakon i očekujemo da još bar dvoje iz opozicije ne glasa pa da to oborimo ako i dođe na dnevni red. To je obični politički pamflet i nadamo se samo da nemaju dogovor sa opozicijom iz Republike Srpske da to rade”, rekao je za “Nezavisne” Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

    I u opozicionim partijama u Republici Srpskoj stvar je potpuno jasna, a to je da zakon o državnoj imovini neće proći i da je cilj cijele priče podizanje nacionalnih tenzija.

    “SNSD, HDZ i SDA to tako rade i dogovaraju takve situacije. Tako se podižu nacionalne tenzije i sigurno je da od toga neće biti ništa i sve je u funkciji kampanje za izbore koja već uveliko traje”, rekao je Nenad Grković, poslanik Liste Za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

    Naime, ovaj put zakon o državnoj imovini u parlamentarnu proceduru uputili su poslanici Jasmin Emrić, Šemsudin Mehmedović, Aida Baručija i Elvisa Hodžić. Radi se o zakonu koji je ranije usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavanjem Željke Cvijanović, člana Predsjedništva BiH, i on je već bio u proceduri, međutim tadašnji članovi Kolegijuma Predstavničkog doma Nebojša Radmanović (SNSD) i Marinko Čavara (HDZ) su glasali protiv toga da on dođe na dnevni red.

    Obrazloženje Radmanovića i Čavare bilo je da Predsjedništvo BiH nije ni ovlašteno da predlaže zakone.

    I ovaj put pitanje je da li će zakon koji su predložili Emrić, Mehmedović, Baručija i Hodžić uopšte doći pred poslanike, jer za tako nešto je potreban konsenzus Kolegijuma Predstavničkog doma u kojem sjede Denis Zvizdić (NiP), Čavara i Darko Babalj (SDS). Ako uzmemo u obzir da Čavare nema jer je na bolovanju, Babalj i Zvizdić bi trebali postići dogovor o zakonu o državnoj imovini, što je malo vjerovatno, gotovo nemoguće.

    “Pitanje je da li ćemo mi do izbora uopšte imati redovnu sjednicu Predstavničkog doma. Ako bude ta redovna, biće zahtjev ponovo za smjenu Čavare, tako da ćemo izgleda do kraja imati samo hitne sjednice jer tu nema dopune dnevnog reda”, ispričao je za “Nezavisne” jedan od poslanika iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

    Što se tiče samog zakona koji je upućen u parlamentarnu proceduru, njega je Predsjedništvo BIH usvojilo 21. oktobra prošle godine, međutim zbog neodobravanja Čavare i Radmanovića on nikada nije došao pred poslanike.

    U tom zakonu piše šta je državna imovina, pod kojim uslovima se može dati u zakup ili prodati, a predviđa se i osnivanje direkcije koja bi upravljala državnom imovinom te formiranje jedinstvenog registra.

    Državna imovina u BiH je pod zabranom raspolaganja od 2005. godine, odlukom Pedija Ešdauna, tadašnjeg visokog predstavnika, a precizirano je da će tako biti sve dok bh. parlament ne usvoji zakon o imovini.

    U Republici Srpskoj smatraju da je imovina riješena Dejtonskim mirovnim sporazumom i da Bosna i Hercegovina nema nikakve imovine jer ona pripada entitetima. S druge strane, Bošnjaci smatraju da je sva imovina na teritoriji BiH (šume, rijeke, poljoprivredno zemljište itd..) u vlasništvu države Bosne i Hercegovine i ne pristaju da o toj imovini na bilo koji način odlučuju entiteti.

  • Samo BiH i Ukrajina nisu popisale stanovništvo

    Samo BiH i Ukrajina nisu popisale stanovništvo

    Na izmaku je još jedna godina u kojoj BiH neće popisati svoje stanovništvo, u čemu joj u Evropi društvo pravi samo Ukrajina.

    Zvanični Kijev ovo veliko statističko istraživanje nije uradio zbog ratnih zbivanja, dok stručnjaci kažu da je kod nas kriva politika.

    I zaista, u BiH se političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih nema niko koristi osim njih samih, a popis je na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali.

    Dva izuzetka

    Demograf Aleksandar Majić (docent na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci) kaže da generalno na prostoru čitave Evrope jedino Ukrajina i BiH nisu sprovele popis stanovništva, koji je osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

    “Bez popisa, prije svega, ne možemo da znamo konkretan broj stanovnika, ali ni strukturna obilježja stanovništva, koja su nam neophodna da bismo mogli kreirati socijalne i prije svega ekonomske politike. Svi ovi podaci kojima mi raspolažemo o ukupnom broju stanovnika su na osnovu procjena koje su bazirane na popisu iz 2013. godine, od kada je prošlo 12 godina. Dakle, ti podaci definitivno nisu egzaktni, a i same politike koje su kreirane na osnovu toga neće dati dobre rezultate”, kaže Majić za “Nezavisne novine”.

    “Nije im u interesu”

    Sve zemlje okruženja su, dodaje, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

    “Ja se nadam da ćemo sljedećeg popisnog kruga, koji počinje 2030. godine, uraditi popis, kako bismo znali koliko nas ima. Popis je kod nas definitivno postalo političko pitanje. Naravno, političkim partijama zbog biračkih spiskova nije u interesu da bude poznato koliko imamo stanovnika. Mi nismo usvojili ni zakon o popisu i struka smatra da je to tipično političko pitanje”, ističe Majić.

    Da je politika krivac za to što se nismo popisali već 12 godina smatra i politikolog Nikolina Lozo. Podsjeća ona da je i popis, koji je urađen 2013. godine rezultirao sporenjima.

    “Posljednji popis stanovništva izvršen je 2013. godine, ali ni ti rezultati nisu prihvaćeni od strane institucija Republike Srpske iz razloga što je u javnosti interpretirano da oni ne odražavaju stvarno stanje, odnosno da je smanjen broj ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Popis stanovništva niko u javnosti i ne pominje iako je to jedan od uslova i na putu ka Evropskoj uniji”, rekla je Lozo za “Nezavisne novine”.

    “Od toga svi bježe”

    Čini se, dodaje ona, da od tog pitanja svi bježe jer bi to prikazalo stvarno stanje koliko zapravo malo ljudi živi u Bosni i Hercegovini.

    “Popis jeste političko pitanje jer bi izazvao posljedice u smislu da bi se tražilo da proporcionalna zastupljenost u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine bude u skladu sa brojem sa tog popisa, a ne kao do sada sa popisa iz 1991. godine. Nažalost, smatram da za ovo pitanje ne postoji adekvatna politička volja, a ni logistički, ali ni ljudski kapaciteti za novi popis”, navela je ona.

    Iz Agencije za statistiku BiH poručuju da popis stanovništva nije sproveden jer nisu ispunjeni uslovi za njegovu organizaciju.

    “Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa te jasno usaglašenog pristupa nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Uslovi nisu osigurani

    Popis je, podsjećaju, najobimnije statističko istraživanje te zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju.

    “Budući da uslovi nisu osigurani, popis nije bilo moguće sprovesti”, rekli su iz Agencije za statistiku BiH u izjavi za “Nezavisne novine”.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku su nam rekli da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u ovom trenutku u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističke istraživanje.

    “Stoga su sve aktivnosti usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku za “Nezavisne novine”.

  • Rusi spremni da prepuste NIS

    Rusi spremni da prepuste NIS

    Ruski vlasnici NIS su poslali zahtev američkom OFAC-u kom se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom.

    U molbi se navodi da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu.

    To je objavila danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.

    “Država Srbija je ovaj zahtev zvanično podržala. OFAC je već reagovao određenim komentarima i nadamo se da će izneti svoj stav već tokom nedelje. Vremena je sve manje i rešenje se mora pronaći, ali građani ne smeju da trpe i ostanu bez goriva. To se neće i ne sme dogoditi”, istakla je Đedović Handanović.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da očekuje da će Srbija u ponedeljak ili utorak zajedno sa Rusima i još nekim koje će ruska strana pronaći, poslati pismu OFAC-u za izuzeće NIS-a od američkih sankcija.”Očekujem, to je vest – da ćemo u ponedeljak ili utorak, zajednički sa Rusima i sa još nekima koje će ruska strana da pronađe, da pošaljemo pismo OFAC-u, američkoj vladi i očekujemo od njih odgovor, da li prihvataju, u periodu od mesec, dva ili tri, da nas izuzmu od sankcija, jer se vidi da smo krenuli da rešavamo pitanje menadžmenta. Da li će biti potrebno kasnije da se rešava i pitanje vlasništva, to ostaje da se vidi u potpunosti”, rekao je Vučić.

  • Pakao na granicama s novim EES sistemom: Po 15 sati čekaju da uđu u EU

    Pakao na granicama s novim EES sistemom: Po 15 sati čekaju da uđu u EU

    Ovih dana veliki broj putnika iz Srbije krenuo je u inostranstvo povodom Dana primirja, ali su se suočili sa višesatnim čekanjem na granicama u regionu.

    Postepeno uvođenje novog EES sistema dovelo je do potpunog kolapsa, pa su putnici ostajali zaglavljeni i po 15–20 sati. Sada se postavlja pitanje kakva će situacija biti pri povratku u zemlju – po svemu sudeći, ista ili čak gora.

    Prava drama odigrala se 8. novembra na prelazu Horgoš, kada su putnici iz Srbije čekali više od deset sati.

    “Već 10 sati čekamo na granici. Pitali smo vozača da se vratimo u Srbiju, ali ne možemo. Kad smo sinoć stigli, bilo je 14 autobusa ispred nas, sad su samo dva. U autobusu ima i djece, svi putnici su nervozni. Nemamo ni hranu, ni vodu. Imali smo jednu trafiku, sada je zatvorena. Jedan toalet dijeli milion ljudi. Totalno je neuslovno, gore nego zatvor”, rekla je za „Blic“ putnica koja je preživljavala pravu agoniju zajedno sa ostalima.

    Po njenim riječima, problem je uvođenje EES sistema, a nezvanično saznaje se da Mađari u okviru smjene dva sata rade po novom sistemu.

    Gotovo u isto vrijeme, na prelazu sa Mađarskom, djeca od 3. do 8. razreda OŠ „Milan Rakić“ iz Novog Beograda krenula su u Budimpeštu na horski festival. Umjesto šest sati koliko inače traje putovanje, doživjeli su pravu agoniju – putovali su više od 20 sati.

    Ključne stvari koje treba znati:
    EES sistem se primjenjuje i pri ulasku i pri izlasku iz EU, što je sada novi standard. Procedura je duža i kompleksnija nego ranije, posebno prilikom prvog ulaska od 12. oktobra, kada je sistem počeo da se primjenjuje.

    Mnogi građani Srbije krenuli su u petak popodne ili u subotu ujutru, a sada će velika većina krenuti da se vraća istovremeno – utorak popodne. Zadržavanja na graničnim prelazima mogu biti duža nego pri odlasku.

    Preporuka je koristiti manje, alternativne granične prelaze, iako će i tamo biti gužve, ali potencijalno manje nego na glavnim.

    Primjena EES sistema na granicama Srbije i Mađarske počela je postepeno:

    Hrvatska je startovala odmah.

    Mađarska: prelaz Tompa–Kelebija od 28. oktobra, Reske–Horgoš od 4. novembra.

    Od danas EES sistem stupa i na preostale drumske, željezničke i riječne prelaze.

    Kako funkcioniše EES sistem
    Sistem zahtijeva proces registracije putnika, koji podrazumijeva:

    predaju pasoša,

    skeniranje lica,

    otisak četiri prsta desne ruke,

    graničnu kontrolu – uzimanje ličnih podataka iz pasoša.

    Carinik može postaviti dodatna pitanja: gdje putujete, koliko ostajete, nakon čega se put nastavlja.

    Svaki sljedeći put kada putnik koristi EES, radi se verifikacija:

    na granici sa Hrvatskom predaje se pasoš i samo se skenira lice.

    u zavisnosti od prelaza, može se ponoviti cijeli proces registracije ili samo uzimanje otisaka prstiju.

    Važno je: svaki put se izlazi iz vozila, predaje pasoš, a carinici rade skeniranje lica i/ili otisak prsta.

    Primjena EES po smjenama traje po dva sata, da bi se uočile eventualne greške i gužve. Kada se stvore duže kolone, prelazi se na klasično pečatiranje pasoša.

    Bez obzira na to da li je osoba registrovana u EES, procedura je ista i pri ulasku i pri izlasku iz zemlje.

    Tri načina registracije/verifikacije na granici:
    pasoš + otisak,

    pasoš + skeniranje lica,

    pasoš + skeniranje lica + otisak.

    Na granicama sa Hrvatskom primjenjuje se sistem: pasoš + skeniranje lica.

  • Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Cvijanović: SNSD je brana unitarizaciji BiH, a ne SDS

    Potpredsjednica SNSD-a Željka Cvijanović istakla je da je SNSD brana unitarizaciji BiH, a ne SDS.

    Cvijanovićeva je istakla da SNSD vjeruje u onu BiH koja je ustavna, a to znači da Republika Srpska čini 49 odsto teritorije BiH i u kojoj se poštuju njene nadležnosti.

    – Ali, tačno u takvu BiH sarajevske partije ne vjeruju. One bi unitarnu državu u kojoj su Srbi i Hrvati pokriće za navodnu multietničnost, a u kojoj Republika Srpska ne bi postojala – navela je Cvijanovićeva na Iksu povodom izjave potpredsjednika SDS-a Želimira Neškovića da “SNSD vjeruje u BiH više nego sve sarajevske partije”.

    Ona je istakla da je takvoj unitarizaciji brana SNSD, a ne SDS.

  • Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Stevandić čestitao Dan primirja u Prvom svjetskom ratu

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić čestitao je danas, u ime Narodne skupštine predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, predsjedniku Narodne skupštine Ani Brnabić, predsjedniku Vlade Đuri Macutu i cjelokupnom srpskom narodu, kao i svim građanima Republike Srbije, Dan primirja u Prvom svjetskom ratu.

    Stevandić je poručio da je za srpski narod 11. novembar dan velike pobjede i ostvarenja vjekovne težnje za slobodom.

    – Srbija, koja je u Velikom ratu ostala bez trećine stanovništva, kao i srpski narod sa ove strane Drine, civili i dobrovoljci, su dali ogromnu žrtvu u toj borbi i zato sa posebnim pijetetom čuvamo sjećanje na naše hrabre pretke. Njihova herojska žrtva naš je zavjet da čvrsto ostanemo na putu istine, slobode i pravde u odbrani interesa Srpske i Srbije i našeg naroda – istakao je Stevandić.

    Predsjednik Narodne skupštine je naglasio da iskreno želi da Republika Srbija u ovim teškim i izazovnim vremenima očuva mir i stabilnost i da nastavi čvrsto da stoji na odbrani ustavne, dejtonske pozicije Republike Srpske i interesa srpskog naroda u BiH, Kosovu i Metohiji i regionu.

    – Slaveći 107. godišnjicu pobjede u Velikom ratu, svjesni smo da su nam i danas potrebni mir, zajedništvo i sloga kako bismo odlučno odgovorili na sve izazove koji stoje pred srpskim narodom. Otkako sve praznike proslavljamo zajedno, čast mi je da čestitamo Dan primirja i dan pobjede sa usklikom, živjela Srpska, živjela Srbija! – naveo je Stevandić u čestitki.

  • Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Alarmantni podaci o mentalnom zdravlju novinara u BiH

    Svaki deseti novinar u Bosni i Hercegovini suočava se s dijagnozom mentalnog poremećaja poput anksioznosti ili depresije, dok je većina njihovih kolega na ivici sličnih problema. Stres, neizvjesnost i stalni pritisak okruženja postali su sastavni dio njihove svakodnevnice, a posljedice se sve češće osjećaju na mentalnom zdravlju.

    To pokazuju rezultati istraživanja „Mentalno zdravlje novinara u BiH“, sprovedenog od 30. aprila do 23. juna 2025. godine. Kako je naveo autor studije dr Srđan Puhalo, istraživanje je realizovano “između dva događaja koja su potresla medijsku scenu – gašenja projekata USAID-a i prestanka rada Al Džazire Balkans”.

    Čak i u periodima kada se čini da nema velikih društvenih potresa, novinarski posao nosi brojne stresne situacije. Radno vrijeme često se proteže od jutra do kasne noći, a tehnološki razvoj dodatno ubrzava ritam posla. Rokovi se danas ne mjere danima ni satima, već minutama, što se, kako pokazuje praksa, ozbiljno odražava na zdravlje.

    – Svaki deseti medijski radnik, ili tačnije 10,8% ispitanika, ima dijagnostikovan neki mentalni poremećaj, ali meni je više za brigu skoro 16% medijskih profesionalaca, koji tvrde da imaju mentalne smetnje, ali se nisu obraćali stručnjacima za pomoć – rekao je Puhalo na info-sesiji „Zaštita prava i mentalno zdravlje novinara“, održanoj u Banjaluci.

    Poseban izazov za novinare predstavljaju traumatične teme. Većina je tokom karijere izvještavala o tragedijama, nasilju, ratnim zločinima ili nesrećama, a 9,5% ispitanih priznaje da su takva iskustva ostavila dugotrajan emocionalni trag.

    Podaci pokazuju i da lijekove za smirenje svakodnevno koristi 4,4% novinara, dok ih povremeno uzima gotovo 40%. Alkohol povremeno koristi 46,5% medijskih radnika, što dodatno govori o načinu na koji pokušavaju da se nose s pritiscima.

    Stres na radnom mjestu svakodnevno doživljava oko 15% novinara, a više od 40% je izloženo pritisku gotovo stalno. Više od dvije petine ispitanih prijavilo je iskustvo mobinga, dok je sindrom sagorijevanja prijavilo čak 58% novinara – i to više puta tokom karijere.

    Uzrok tome, navodi se, nisu samo teške teme i stresan ritam rada, već i loši uslovi zaposlenja, niske plate i visoki zahtjevi urednika i vlasnika medija. Uz sve to, priroda savremenih medija se mijenja – brzina i vizuelna privlačnost imaju prednost nad sadržajem i dubinom.

    – Tako vam je to: danas pišete o zagađenju rijeke, sutra problemima na univerzitetu ili o porastu kriminala i očekuje se da sve te priče uradite maksimalno brzo i da one budu i sadržajne i zanimljive. Kako to postići? Pa, novinar koji drži do sebe, mora danju da radi dnevne zadatke, a noću, dok pošten svijet spava, da čita zakone, pretražuje po internetu, prati istraživanja i statistike – naveli su novinari koji su učestvovali na info-sesiji u organizaciji Udruženja „BH novinari“ i organizacije „Pro educa“.

    Psiholog i konsultant za ljudske resurse Dejan Matijević objasnio je da profesionalno sagorijevanje nije samo „umor“ koji se može riješiti odmorom za vikend.

    Govoreći o osjećaju nekompetentnosti, koji je među novinarima čest, Matijević je rekao:

    – Novinarski posao stalno mijenja kontekst: teme, sagovornike, formate, rokove, publiku. To znači da okruženje neprestano testira njihovu kompetentnost. Upravo zato novinari često funkcionišu u stanju hroničnog “kompetencijskog pritiska” i osjećaju da moraju stalno znati sve o svemu, i to brzo i precizno.

    Prema njegovim riječima, upravo taj osjećaj da se nikada ne zna dovoljno može biti i motivišući i iscrpljujući.

    – Ta dinamika može istovremeno da stimuliše, ali i da iscrpljuje, ako osoba ima osjećaj da nikad nije dovoljno dobra, što vodi prema sagorijevanju. Kada potreba za kompetentnošću nije zadovoljena, pojavljuju se osjećaj stalne nedovoljnosti, odnosno nestručnosti i gubitak samopouzdanja i osjećaj da posao koji novinar radi nema smisla – objasnio je Matijević.

    U takvom stanju novinari sve češće pišu zbog rokova, uredničkog pritiska i „klikova“, a sve rjeđe iz potrebe da razumiju i objasne temu javnosti. Taj mehanizam vodi ka profesionalnom cinizmu, anksioznosti i emocionalnom iscrpljivanju.

    Kada se svi ovi nalazi saberu, jasno je da novinari u BiH rade pod teškim uslovima i konstantnim pritiskom. A iako se od njih očekuje da budu glas razuma i objektivnosti, često moraju – kako bi rekli – raditi „bistre glave“, čak i kada im je glava već odavno prepuna.

  • Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska komisija sve više frustrirana sa BiH

    Evropska unija je sve više frustrirana Bosnom i Hercegovinom, što se posebno vidi u posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku BiH, u kojem je otvoreno rečeno da Brisel nije zadovoljan radom vlasti u BiH.

    “Vlasti su sve više nezadovoljavajuće. Članovi Predsjedništva iznose suprotstavljene stavove. Funkcionisanje Savjeta ministara pogoršalo se prekidom vladajuće koalicije, a novi ministar sigurnosti još nije imenovan. Izvršna vlast ima malo kapaciteta za koordinaciju i planiranje politika. Nezavisne institucije su slabe. Svi nivoi vlasti pokazuju znakove zarobljene države od strane politike, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Entitet Republika Srpska treba u potpunosti da prizna i sprovodi odluke Ustavnog suda BiH i brzo da imenuje sudije na dvije upražnjene pozicije u Ustavnom sudu”, navedeno je.

    Imajući u vidu da se ovi izvještaji pišu biranim riječima, svakom ko ih je godinama čitao jasno je da je izvještaj za BiH formulisan da bi jasno iskazao frustraciju i razočarenje.

    To je posebno zato što su ljudi iz Komisije, ali i Delegacije EU u Sarajevu, zemlje članice u Evropskom savjetu uvjeravale da BiH treba omogućiti dalje korake u evropskim integracijama, jer su im političari u BiH obećali da će reforme pokrenuti ako budu dobili kandidatski status i uslovni početak pregovora, što je Brisel ispoštovao.

    Jedan diplomata iz jedne od zemlje članica nam je nedavno na jednom sastanku ispričao da su pojedini predstavnici Komisije ulagali i lični integritet u Briselu ne bi li se pozitivnim potezima iz Brisela motivisale domaće vlasti da pokrenu reforme.

    Izvještaj koji je nedavno objavljen vrlo jasno pokazuje da postoji sve veće nezadovoljstvo potezima Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

    Istaknuto je da je Parlamentarna skupština u godinu dana usvojila samo osam zakona, od čega čak sedam u hitnoj proceduri, u poređenju sa 14 prošle godine. EU je posebno zabrinuta što raste broj zakona koji se donose po hitnoj proceduri.

    “U januaru 2025. godine, savez ‘trojka’, koji čine Socijaldemokratska partija, Narod i pravda i Naša stranka, raskinuo je vladajuću koaliciju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Dugotrajni pregovori između svih koalicionih partnera, uključujući i HDZ BiH, nisu doveli do formiranja nove koalicije. Odsustvo stabilne većine otežalo je funkcionisanje vlade i parlamenta”, naglasili su.

    Posebno ih zabrinjava što je nadzor nad izvršnom vlašću slab, uključujući i na nivou entiteta i kantona.

    “Skupštine ne prate da li izvršna vlast postupa po preporukama nezavisnih institucija”, naglašeno je.

    Predsjedništvo, kako je rečeno, konstantno iznosi različite stavove, što dovodi do kašnjenja u donošenju odluka, uključujući i u oblastima koje su važne za evropske integracije, a posebne primjedbe usmjerene su u Banjaluku zbog blokada institucija nakon presude Dodiku.

    “Funkcionisanje Savjeta ministara BiH pogoršalo se nakon raskida vladajuće koalicije. Ministar bezbjednosti uhapšen je u decembru 2024. godine, a novi ministar još nije imenovan”, upozoravaju oni i naglašavaju da su nezavisne institucije slabe, a proces konsultacija s civilnim sektorom se gotovo i ne koristi.

    I u pogledu evropskih integracija i dijaloga s evropskim institucijama napretka nema.

    “Savjet ministara nije preduzeo nikakve mjere za unapređenje dijaloga o politikama unutar tijela Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u skladu s preporukama koje je dobio od Evropske komisije u maju 2022. i maju 2025. godine”, ističu.