VRBAS Media

Autor: INFO

  • U ponedjeljak obustava saobraćaja u centru Banjaluke zbog litije

    Zbog održavanja Bogojavljanske liturgije u okviru koje je predviđeno kretanje svečane litije od Sabornog Hrama Hrista Spasitelja do Gradskog mosta u Ulici Patre, od 11 do 14 časova najavljena je obustava saobraćaja u centru Banjaluke.

    Spisak ulica u kojima će doći do obustave saobraćaja:

    • Kralja Petra I Karađorđevića, na dijelu od Aleje svetog Save do Ulice braće Mažar i majke Marije,
    • Marije Bursać, na dijelu od Kninske ulice do Kralja Petra I Karađorđevića,
    • Bulevar cara Dušana, na dijelu od Kninske ulice do Ulice Đure Daničića,
    • Teodora Kolokotronisa, na dijelu od Bulevara cara Dušana do Ulice Patra,
    • Ulica Patra, na dijelu od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Ulice Mirka Kovačevića,
    • Isaije Mitrovića, na dijelu od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Ulice Patre i
    • Makarija Sokolovića, Slavka Rodića, Ljupka Račića, Braće i sestara Kapor i 22. aprila.

    Zbog obustave saobraćaja doći će i do korekcija na linijama javnog prevoza:

    • linije broj 1 Mađir – Ortopedija – Nova bolnica, linija 6 Autobuska stanica – Lauš – Saračica, 13A Nova bolica -Centar – Zalužani mijenjaju trasu, tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića usmjere u ulice Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo Krajiških brigada i dalje postojećom trasom,
    • linije 7 Lauš – Paprikovac – Centar – Obilićevo (TO Bema), linija 8 Autobuska stanica – Podgora i linija 13 B Novo groblje – Lazarevo (Poslovna škola) mijenjaju trasu, tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića usmjere u ulice Vuka Karadžića, Ranka Šipke, lijevo Krajiških brigada, Omladinsku, Solunsku, Skendera Kulenovića i dalje postojećom trasom,
    • linije broj 3 Centar – Vrbanja – Zeleni vir i linija 3B Centar – Debeljaci mijenja trasu, tako da se autobusi iz Bulevara vojvode Stepe Stepanovića preusmjeravaju lijevo u Ulicu cara Lazara do Krfske, u povratku  istim ulicama u suprotnom smjeru,
    • linija broj 9 Kumsale – Desna Novoselija, mijenja trasu u centru grada tako da će se, za polaske iz Česme, autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića, preusmjeriti u Aleju svetog Save, Gundulićevu ulicu, Ulicu Gavre Vučkovića, Majke Jugovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, lijevo Cara Lazara do Braće Jugović, Gavrila Principa i dalje registrovanom trasom, a za polaske iz Desne Novoselije iz Ulice Miloša Obilića autobusi će se preusmjeriti na Bulevar cara Lazara, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Ulicu majke Jugovića, Gavre Vučkovića, Gundulićevu, Aleju svetog Save, desno Kralja Petra I Karađorđevića i dalje registrovanom trasom,
    • linija broj 10 Autobuska stanica – Obilićevo, mijenja trasu tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića (iz smjera Autobuske stanice), preusmjeravaju u Aleju svetog Save, Ulicu Gavre Vučkovića, Majke Jugovića, Bulevar Stepe Stepanovića i Bulevar cara Lazara i dalje postojećom trasom i iz smjera Obilićeva istim, navedenim ulicama, obrnutim smjerom,
    • linija broj 13 Lazarevo – Obilićevo, mijenja trasu tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića (iz smjera Lazareva), preusmjeravaju u Aleju svetog Save, Ulicu Gavre Vučkovića, Majke Jugovića, Bulevar Stepe Stepanovića, lijevo Cara Lazara, Braće Jugović, Gavrila Principa, Vojvode Pere Krece i dalje postojećom trasom i iz smjera Obilićeva iz Ulice Miloša Obilića, Cara Lazara, Stepe Stepanovića, Majke Jugovića, Ulicom Gavre Vučkovića, Aleju svetog Save i dalje registrovanom trasom,
    • linije broj 13C Centar – Tunjice – Zalužani, linija 9 B Česma – Medeno polje – Centar i republička linija Banjaluka – Trn, mijenjaju trasu (iz smjera Zalužana) tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića usmjere u ulice Vuka Karadžića, Ranka Šipke, Krajiških brigada do kružnog toka i nazad  Bulevarom cara Dušana, Kninskom i dalje postojećom trasom,
    • linija broj 13P Obilićevo – Petrićevac mijenja trasu tako da se autobusi iz Obilićeva, iz Ulice cara Lazara usmjere desno u Bulevar Stepe Stepanovića, Ulicu majke Jugovića, Gundulićevu, Aleju svetog Save i dalje postojećom trasom i iz smjera Petrićevca, navedenim ulicama, obrnutim smjerom,
    • linija broj 17 Obilićevo – Nova bolnica mijenja trasu tako da autobusi sa Paprikovca iz Karađorđeve skreću u Omladinsku, Solunsku, Skendera Kulenovića, lijevo Branka Morače, Gavrila Principa i nazad istim ulicama obrnutim redoslijedom ka Novoj bolnici,
    • linija broj 14 Starčevica – Centar – Starčevica, mijenja se tako da autobusi na trasi za smjer A saobraćaju ulicama Rajka Bosnića, dr Vojislava Đede Kecmanovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Bulevar vojvode Petra Bojovića, Bulevar vojvode Živojina Mišića, Gundulićeva, Aleja svetog Save, Vuka Karadžića, Ranka Šipke, Krajiških brigada do kružnog toka i nazad Bulevarom cara Dušana, Kninskom, Vidovdanska, Aleja svetog Save i dalje navedenim ulicama obrnutim redoslijedom, a autobusi na trasi za smjer B saobraćaju ulicama Srpskih ustanika, Jug Bogdana, Majke Jugovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, cara Lazara do Krfske i u povratku  istim ulucama u suprotnom smjeru,
    • linija broj linija broj 20 Incel – Centar – Paprikovac, mijenja trasu tako da se autobusi sa Paprikovca iz Ulice Vuka Karadžića usmjeravaju pravo u Aleju svetog Save i dalje postojećom trasom u povratku  istim ulicama u suprotnom smjeru,
    • linije broj 39 Drakulić – Centar, linija 39A Drakulić – Rakovačke bare – Centar i 12 Centar – Paprikovac (Vidik) mijenjaju trasu tako da se autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića usmjere u ulice Vuka Karadžića, Ranka Šipke, Krajiških brigada do kružnog toka i nazad Bulevarom cara Dušana, Kninskom i dalje postojećom trasom.
    • linija Banjaluka – Ljubačevo, mijenja trasu u centru grada tako da će se, za polaske sa Nove autobuske stanice, autobusi iz Ulice kralja Petra I Karađorđevića, preusmjeriti u Aleju svetog Save, Gundulićevu ulicu, Ulicu Gavre Vučkovića, Majke Jugovića, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, lijevo  Cara Lazara, Braće Jugović, Gavrila Principa, Vojvode Pere Krece i dalje registrovanom trasom, a za polaske iz Ljubačeva iz Ulice Miloša Obilića autobusi će se preusmjeriti na Bulevar cara Lazara, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića, Ulicom majke Jugovića, Gavre Vučkovića, Gundulićevu, Aleju svetog Save, Kralja Petra I Karađorđevića i dalje registrovanom trasom
    • republičke linije javnog prevoza putnika se preusmjeravaju iz Bulevara vojvode Stepe Stepanovića u ulice Majke Jugovića, Gavre Vučkovića, Gundulićevu, Aleju svetog Save i dalje registrovanim trasama.
  • Krozeto: NATO treba da se ujedini oko Grenlanda

    Krozeto: NATO treba da se ujedini oko Grenlanda

    NATO treba da se koordinira i ujedini povodom Grenlanda, a ne da se deli, izjavio je danas, 15. januara italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto, povodom prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa da će zauzeti Grenland, prenijela je Ansa.

    Francuska, Njemačka, Norveška i Švedska poslale su trupe na arktičku teritoriju kako bi odvratile prijetnje američkog predsjednika, a bilo je predloga da im se pridruži i Italija, navela je agencija.

    “Šta radi sto, dvesta ili trista vojnika bilo koje nacionalnosti? To zvuči kao početak šale”, rekao je Krozeto.

    On je dodao da slanje trupa širom svijeta ne treba da bude takmičenje, kao i da je pristup Italije tom pitanju racionalan.

    “Tražili smo od NATO-a koordinaciju. Moramo da se ujedinimo, a ne da se dijelimo”, zaključio je Krozeto.

  • Da li je ChatGPT potreba savremenog čovjeka, pomoć ili prijetnja znanju?

    Da li je ChatGPT potreba savremenog čovjeka, pomoć ili prijetnja znanju?

    Piše: Marijana Bogdanović

    Svakodnevno klupko od misli podrazumijeva odgovore na brojna pitanja – matematička rješenja, istorijske činjenice, pravna i pitanja za ljekara ili svakodnevne situacije. Godinama unazad bi na osnovu stečenog znanja trebali „uključiti mozak“, razmisliti o mogućem rješenju i pronaći odgovore iz raznih izvora. Ipak, danas je sve jednostavnije zahvaljujući programu zasnovanom na vještačkoj inteligenciji – ChatGPT.

    Međutim, možemo li slijepo vjerovati svemu što pročitamo, koliko se zaista trebamo oslanjati na ovakav način informisanja te kako vještačka inteligencija (AI) utiče na procese razmišljanja i učenja kod mladih, ili ispunjavanje radnih i svakodnevnih obaveza?

    Sociolog Ivan Šijaković smatra da je korištenje AI potreba savremenog čovjeka, te da vještačku inteligenciju trebamo posmatrati mnogo šire od komunikacionog alata ChatGPT.

    – To je samo jedan od AI alata, ima ih na desetine i nastajaće ih još na desetine u narednim godinama. AI se koristi u svim oblastima rada, stvaralaštva i čovjekovog života. To je velika pomoć za savremenog čovjeka, kako u svakodnevnom radu, tako i u naučnim istraživanjima, rekao je Šijaković za VRBAS Media portal.

    Dodao je da je korištenje ChatGPT u izradi školskih i studentskih zadataka i radova velika pomoć, ali i izazov za nastavnike, profesore, učenike i studente.

    – Potrebno je upućivati đake i studente da upoređuju dobijene rezultate sa svojim pretpostavkama, sa drugim izvoria šteza, i isto ma (knjige, udžbenici, brošure), da postavljaju različita i što složenija pitanja kada tragaju za odgovorima preko ChatGPT ili drugih AI alata. Na taj način se neće smanjivati kognitivne sposobnosti mladih, iako realna opasnost postoji da budu sve pasivniji i pretvore se u privjesak ChatGPT. Zbog toga se učitelji, nastavnici, pa i roditelji i profesori moraju potruditi da đacima šire vidike i potrebe u korištenju AI, istakao je Šijaković.

    Šijaković je naglasio da AI utiče na socijalizaciju mladih i ljudi uopšte.

    – Pruža im mogućnost da sami dolaze do podataka, rješenja, pitanja, novih izazova, umjesto da svaki čas nekoga, pitaju, zovu, uznemiravaju. Na prvi pogled to dovodi do udaljavanja među ljudima, ali i daje više mogućnosti da se mladi osamostaljiju, da imaju alate za vlastito traganje za rješenjima, novim pitanjima i zadacima. To će dovesti do samopouzdanja i onih koji su imali skučene izvore podataka (samo udžbenike i priručnike). Pogrešno bi bilo odbacivati, kriviti i zapostavljati AI. To bi bilo kao da su ljudi odbacili električnu struju, automobile, električne uredjaje u domaćinstvu, atomsku energiju i internet. Sve to je donosilo i predstavljalo tehnološku revoluciju. AI je sada velika tehnološka revolucija i treba je koristiti, ali se boriti protiv njene zloupotrebe i nanošenja štete ljudima. AI je predviđena da bude najveća pomoć i korist za čovjeka XXI vijeka uz neophodnu etičku upotrebu njenih alata, kazao je Šiljaković.

    Prema riječima psihologa Aleksandara Milića u današnjem društvu nema dovoljno informacija koje bi bile dostupne putem ChatGPT-a.

    – Ono što se sad primjećuje jeste da ljudi nemaju dovoljno saznanja, ulaze, nagađaju i djelimično se koriste time i onda nanose štetu jer se oslanjaju na gotove odgovore. To je najveća šteta, to je isto kao što smo preko računara doživjeli da obrazovani ljudi, to sam nedavno vidio, ne znaju tablicu množenja. Kod djece bilo koja vježba ili igra je razvijanje inteligencije. Ovdje se ne smije dozvoliti da se traže samo gotovi odgovori i rezultati i da se to na neki način prepisuje. Dakle, tu vještačka inteligencija negativno utiče na trud, na razvoj, jer putem aktivnosti ljudi razvijaju intelektuane i druge sposobnosti, rekao je Milić.

    Dodao je da korištenje vještačke inteligencije podrazumijeva edukaciju djece.

    – Nije dovoljno zabraniti, i ovdje se ne govori o zabrani korištenja. To je novi sadržaj, kao kada se informatika pojavila, pa bez toga ne možemo. Nije problem ni ako će se i u školama omogućiti, ali mora se znati nešto o tome. Dakle osnovna je edukacija kao sastavni dio odrastanja, baš kao i za sve druge sadržaje zdravog odrastanja, tako i za ovo, istakao je Milić.

    Banjalučani sa kojima smo razgovarali često koriste vještačku inteligenciju u određenim situacijama.

    „Koristim ChatGPT svaki dan jer tako odmah mogu dobiti sve potrebne odgovore. Znam da se ne bih trebala potpuno oslanjati na vještačku inteligenciju, ali nekada je jednostavnije tako. Vjerujem informacijama koje dobijem.“

    „Ako sam u nedoumici oko neke informacije koju imam, onda koristim vještačku inteligenciju, ali ne svakodnevno.“

    „Mislim da ChatGPT može biti vrlo koristan izvor informacija, ali ne bi trebao biti jedini. Uvijek je dobro koristiti i svoj razum i provjeriti važne informacije iz pouzdanih izvora, posebno kad je riječ o zdravlju ili nečemu gdje su tačni podaci ključni.“

    Neki od sagovornika kažu da su, ipak, oprezni kada su dobijene informacije u pitanju.

    „Ne koristim više ChatGPT često, jer mi se se dogodilo da mi je za informaciju za koju je bilo bitno da imam tačnu definiciju, dao različite odgovore.“

    „Ja sam čovjek u godinama, ali znam za vještačku inteligenciju. Čuo sam da to sad mladi koriste, ali ja bih im poručio da se više oslone na knjige i ono što uče u školi. Ne bi trebalo vjerovati svemu što piše na internetu.“

    Jasno je da lakši pristup informacijama, u današnjem užurbanom načinu života dosta znači ukoliko želimo potvrdu činjenica koje su nam donekle poznate. Ali, ChatGPT nije školska literatura, a svakako ne najtačniji izvor informacija što ovaj program i potvrđuje.

    Upravo zato put novih saznanja ne treba ograničiti na jedan izvor. Nekada je posebnost upravo u traganju za odgovorima, istraživanju i korištenju ne vještačke, nego sopstvene inteligencije.

  • Sijarto: Realna šansa da se postigne dogovor da MOL preuzme udio u NIS-u

    Sijarto: Realna šansa da se postigne dogovor da MOL preuzme udio u NIS-u

    Mađarski šef diplomatije Peter Sijarto izjavio je da su MOL i “Gaspromnjeft” prilično brzo napredovali u pregovorima o preuzmanju većinskog udjela u NIS-u i da postoji realna šansa da se u roku od jednog do tri dana postigne ključni dogovor.

    – Kada se to desi, a nadam se da će se desiti za jedan do tri dana, onda će zahtjev OFAK-u biti podnesen odmah i pošto mađarska Vlada diplomatski podržava MOL u kupovini udjela “Gaspromnjefta” u NIS-u, svakako ćemo pružiti diplomatsku pomoć i podršku da bi ovakva procedura bila uspješna – rekao je Sijarto za RTS.

    Istakao je da je prilično siguran da, ako američka administracija bude zadovoljna nacrtom ugovora, da će biti lako naći rješenje za produženje rada Rafinerije u Pančevu.

    Sijarto je pojasnio da u slučaju da MOL uspješno otkupi većinski udio u NIS-u, onda će preko MOL-a naftna tržišta Slovačke, Mađarske i Srbije djelovati integrisano, što će ovaj region dovesti u povoljan položaj iz perspektive energetske bezbjednosti, u kakvom nikad ranije nije bio.

    – Rafinerija u Pančevu će imati ključnu ulogu – dodao je Sijarto i napomenuo da i izgradnju novog naftovoda između Mađarske i Srbije smatraju ključnim.

  • Meloni pod pritiskom da se Italija distancira od SAD

    Meloni pod pritiskom da se Italija distancira od SAD

    Italijanska premijerka Đorđa Meloni, tokom svoje tradicionalne novogodišnje konferencije za novinare, odgovorila je na pozive da se Italija distancira od Sjedinjenih Američkih Država, ironično spomenuvši jednu od najvećih američkih kompanija.

    Melonijeva je istakla da postoji “mnogo stvari”, poput pitanja međunarodnog prava u politici američkog predsjednika Donalda Trampa sa kojima se ne slaže, ali da nema nikakvih problema da te nesuglasice i javno izrazi.

    “Mislim da kada se krše pravila međunarodnog prava, svi postajemo mnogo izloženiji. I zato, da, kada se ne slažem, to i kažem”, naglasila je ona.

    U tom kontekstu, rekla je da ne razumije “šta se tačno traži kada se kaže da Italija treba da se distancira od SAD”, i istakla da je u interesu njene zemlje da jača odnose sa evropskim i atlantskim partnerima.

    “Da li je ova strategija pogrešna? Onda mi treba formalno predstaviti alternativu, treba mi reći šta želite da uradimo”, podvukla je.

    “Da li treba da se distanciramo u smislu da izađemo iz NATO-a? Da li treba da zatvorimo američke baze? Da li treba da prekinemo trgovinske odnose? Da li treba da upadnemo u Mekdonalds? Ne znam. Šta treba da uradimo?”, upitala je italijanska premijerka.

    Melonijeva je ponovila da se ne slaže uvijek sa stavovima svojih partnera.

    “Sa Trampom sam se složila oko Venecuele, nisam se složila oko Grenlanda. To se zove odbrana sopstvenog nacionalnog interesa”, istakla je Đorđa Meloni, dodajući da se “interesi država ne poklapaju uvijek u potpunosti”.

  • Hasanović potpisuje odluku i CIK-u daje 600.000 KM

    Hasanović potpisuje odluku i CIK-u daje 600.000 KM

    Nakon što je istekao rok od 15 dana u kojem je Ministarstvo finansija i trezora BiH trebalo osigurati 600.000 KM za održavanje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, rekao je da će on, umjesto ministra Srđana Amidžića, danas (16. januar) potpisati tu odluku.

    “Izbori su raspisani 31. decembra i ministar ima zakonski rok od 15 dana da potpiše finansiranje izbora. Taj rok ističe danas, jer CIK ima drugih aktivnosti koje mora provesti, a izbori su raspisani za 8. februar. Pripremio sam sve za moj potpis, ako se ne desi da ministar to danas uradi. Problema sa novcem nemamo jer jako puno novca nije utrošeno od prošle godine, pošto smo budžet usvojili kasno, krajem novembra, pa nije bilo ni vremena za utrošak sredstava. Nije stvar nedostatka novca, već čekam da se ispune svi zakonom predviđeni uslovi”, rekao je Hasanović, a prenio Avaz.

    Nakon toga CIK je donio odluku o održavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske i zakazao ih za 23. novembar. Na tim izborima najozbiljniji kandidati su bili Siniša Karan (SNSD) i Branko Blanuša (SDS), a CIK je mjesec dana nakon izbora utvrdio da je sa oko 9.500 glasova razlike pobijedio Karan. Da bi ta odluka CIK-a bila konačna, neophodno je da se ti rezultati i potvrde, međutim CIK je nakon utvrđivanja rezultata i nakon žalbi političkih subjekata odlučio da ponovi izbore na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica.

    Na ponovljenim izborima pravo glasa imaće oko 85.000 građana.

    Najviše nepravilnosti utvrđeno je u Zvorniku, gdje će izbori biti ponovljeni na čak 53 biračka mjesta, a pravo glasa će imati 35.533 birača. Izbori su poništeni i na brojnim biračkim mjestima u Doboju, tačnije na njih 31, a pravo glasa tu ima 17.764 građana.

    U Laktašima izbori su poništeni na 24 biračka mjesta, a u toj lokalnoj zajednici pravo glasa moći će iskoristiti više od 17.000 birača.

    Ponovljeni izbori biće održani 8. februara.

     

     

     

    Podsjećanja radi, nakon što je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, Centralna izborna komisija BiH oduzela mu je mandat predsjednika.

  • Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Tramp tvrdi jedno, Zelenski drugo – ko je u pravu

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je sinoć da Ukrajina nije prepreka miru, odbacujući komentare američkog predsjednika Donalda Trampa koji je to rekao dan ranije.

    Zelenski je u svom video-obraćanju naveo i da je u telefonskom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom razmotrio diplomatske aktivnosti sa Amerikom, prenio je Rojters.

    Na pitanje zašto pregovori koje predvode SAD još uvijek nisu riješili skoro četvorogodišnji rat, Tramp je odgovorio da je Zelenski razlog za to, podsjeća agencija.

    Tramp je takođe izjavio da veruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin “spreman da postigne dogovor”.

    Zelenski je ukazao da „kontinuirani napadi Rusije na ukrajinska energetska postrojenja i druge ciljeve pokazuju da Moskva ne želi mir“.– Upravo su ruske rakete, ruski dronovi „šahed“ i pokušaj Rusije da uništi Ukrajinu jasni dokazi da Moskva uopšte nije zainteresovana za sporazume – rekao je on.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, izjavio je da se Rusija slaže sa Trampom da Zelenski koči sporazum, rekavši da predsjednik Vladimir Putin i ruska strana ostaju otvoreni za razgovore.

    Zelenski je obećao da će Ukrajina aktivnije nastaviti diplomatske napore.

    Tramp i Zelenski su imali promjenljiv odnos tokom nastojanja da se riješi najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, navodi Rojters.

    Tramp je u sriJEdu rekao da vjeruje da je Ukrajina manje spremna od Rusije da postigne mirovni sporazum.

  • Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Tramp primio Nobelovu medalju od Mačado

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado izjavila je da je u četvrtak u Bijeloj kući predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu uručila svoju Nobelovu nagradu za mir, iako je on ranije dovodio u pitanje njenu vjerodostojnost kao moguće nasljednice na čelu države, nakon što su Sjedinjene Države uhapsile predsjednika Nikolasa Madura i prebacile ga u Njujork na suđenje.

    Nobelov institut saopštio je da Mačado ne može pokloniti svoju nagradu Trampu, za priznanje koje je američki predsjednik dugo priželjkivao.

    Čak i ako se pokaže da je riječ isključivo o simboličnom gestu, potez se smatra neuobičajenim, s obzirom na to da je Tramp prethodno faktički marginalizovao Mačado, iako je godinama bila prepoznatljivo lice otpora vlastima u Venecueli.

    Istovremeno, Tramp je signalizirao spremnost na saradnju sa vršiteljkom dužnosti predsjednice Delci Rodrigez, koja je ranije bila druga najuticajnija osoba u Madurovoj političkoj hijerarhiji.

    „Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država uručila sam medalju, Nobelovu nagradu za mir“, izjavila je Mačado novinarima nakon izlaska iz Bijele kuće, na putu ka Kapitol Hilu. Dodala je da je to učinila „kao priznanje za njegov jedinstven angažman u borbi za našu slobodu“.

    Tramp je kasnije na društvenim mrežama potvrdio da mu je Mačado ostavila medalju da je zadrži, navodeći da mu je bila čast da je upozna.

    „Ona je divna žena koja je prošla kroz mnogo toga. Marija mi je uručila svoju Nobelovu nagradu za mir za posao koji sam obavio“, napisao je Tramp. „Taj gest uzajamnog poštovanja je izuzetno značajan. Hvala ti, Marija.“

    Bijela kuća je potom objavila fotografiju na kojoj se vidi Mačado kako stoji pored Trampa u Ovalnom kabinetu, dok on u rukama drži medalju u velikom okviru. Na pratećem tekstu navedeno je da je nagrada „uručena kao lični simbol zahvalnosti u ime naroda Venecuele, u znak priznanja principijelnih i odlučnih poteza predsjednika Trampa u obezbjeđivanju slobodne Venecuele“.

  • Budžet bh. institucija čeka odluku Ustavnog suda BiH

    Budžet bh. institucija čeka odluku Ustavnog suda BiH

    Nakon što je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, odbio da glasa za globalni fiskalni okvir za period 2026. do 2028. godine, ključno je pitanje kako doći do budžeta institucija BiH.

    “Premijer Nikšić u predviđenom roku direktno je onemogućio donošenje odluke Fiskalnog vijeća, čime je blokiran dalji budžetski proces na nivou Bosne i Hercegovine”, saopšteno je nedavno iz Kabineta Borjane Krišto, predsjedavajuće Savjeta ministara BiH.

    Osim toga, opstrukcije u radu Fiskalnog savjeta, kako je rekao Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, onemogućavaju povećanje plata za oko 22.000 zaposlenih i realizaciju započetih projekata. To povećanje plata mora uslijediti s obzirom na kolektivni ugovor koji radnicima na nivou BiH garantuje povećanje primanja.

    “Ako ne usvojimo budžet, prijete nam tužbe i dodatni troškovi. Predizborna je kampanja i ne vidim razloga zašto čekati odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je nedavno Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

    Inače, glavni razlog zbog kojeg Nikšić nije htio glasati na sjednici Fiskalnog savjeta je to što čeka odluku Ustavnog suda BiH o “legalnosti Vlade Republike Srpske”.

    “Čim Ustavni sud BH donese odluku o legalnosti Vlade Republike Srpske, spreman sam bez odgađanja nastaviti aktivno učestvovati u radu Fiskalnog savjeta BiH. Takođe, podsjećam javnost da je globalni okvir fiskalnog bilansa i politika za period 2025. do 2027. godine usvojen mjesecima prije donošenja budžeta institucija BiH za 2025. godinu”, rekao je Nikišić nakon što je odbio da glasa na sjednici Fiskalnog savjeta BiH.

    Sam Ustavni sud BiH već je razmatrao ustavnost Vlade Republike Srpske, međutim odluku o tome ostavio je za kasnije.

    U javnosti se spekuliše da bi odluka o tome mogla biti donesena u najskorije vrijeme, a najkasnije iduće sedmice.

    Prema nezvaničnim informacijama, sjednica Fiskalnog savjeta neće biti sazivana sve dok Ustavni sud BiH ne odluči o “ustavnosti Vlade Srpske”. Članovi Fiskalnog savjeta BiH trenutno su Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, Savo Minić, premijer Republike Srpske, Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, zatim Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH, Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, i Toni Kraljević, ministar finansija Federacije BiH.

    Inače, globalni okvir fiskalnog savjeta BiH preduslov je za izradu budžeta institucija BiH za ovu godinu. Bez tog dokumenta, nadležno ministarstvo finansija i trezora BiH nema okvir u kojem treba da se kreće kada je riječ o budžetu.

    “Takav postupak ima direktne i ozbiljne posljedice po funkcionisanje institucija na nivou BiH, budući da se neusvajanjem Globalnog okvira fiskalnog bilansa i politika onemogućava usvajanje budžeta institucija BiH, dok se paralelno na entitetskom nivou budžetski procesi odvijaju bez problema. Time se dodatno produbljuju institucionalna i fiskalna asimetrija te dovodi u pitanje uredno funkcionisanje institucija BiH. Podsjećamo kako je usvajanje budžetskih i fiskalnih dokumenata u zakonoskim rokovima od ključnog značaja za redovno funkcionisanje institucija, izvršavanje zakonom propisanih obaveza, kao i očuvanje fiskalne i ukupne ekonomske stabilnosti u BiH”, naveli su u Kabinetu Borjane Krišto nakon što je Nikšić odbio da glasa za dokument.

  • Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Savjet bezbjednosti o Iranu: UN traže uzdržanost, SAD i Britanija optužuju režim

    Ujedinjene nacije upozoravaju da bi mogući vojni udari na Iran dodatno destabilizovali već napetu situaciju izazvanu masovnim protestima, dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija optužuju iranske vlasti za brutalnu represiju i podržavaju zahtjeve demonstranata za slobodu.

    Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington, pod izgovorom ljudskih prava, podstiče nemire i prijeti vojnom eskalacijom.

    Na hitnom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, sazvanom na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, upozoreno je da bi vojni udari na Iran dodali novu nestabilnost već zapaljivoj situaciji u toj zemlji.

    Generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao je na maksimalnu uzdržanost svih aktera u ovom osjetljivom trenutku i poručio da treba izbjegavati svaku akciju koja bi mogla dovesti do daljeg gubitka života ili šire regionalne eskalacije.

    Ambasador SAD pri UN Majk Volc izjavio je da nivo nasilja i represije koji iranski režim sprovodi nad sopstvenim građanima ima posljedice po međunarodni mir i bezbjednost.

    On je naveo da narod Irana, kako je rekao, “kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike zahtijeva svoju slobodu”.

    Zamjenik stalnog predstavnika Irana pri UN Golamhosein Darzi odbacio je optužbe Vašingtona, ocijenivši da su zasnovane na lažima, iskrivljavanju činjenica i namjernim dezinformacijama s ciljem prikrivanja, kako je rekao, direktnog učešća SAD u usmjeravanju nemira ka nasilju.

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja upozorio je da SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podgrijavaju histeriju oko Irana, tvrdeći da je “pomoć demonstrantima već na putu”, dok otvoreno prijete novim vojnim udarima.

    Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja zapanjena izvještajima prema kojima je u Iranu potencijalno ubijeno na hiljade ljudi, dok je veliki broj građana uhapšen u, kako je naveo, najbrutalnijoj represiji protesta u posljednjih nekoliko decenija.

    Zamjenik stalnog predstavnika Kine pri UN Sun Lej izjavio je da se Kina protivi upotrebi ili prijetnji silom u međunarodnim odnosima, kao i nametanju sopstvene volje drugim državama.

    Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije iranskog rijala, a dodatno su se intenzivirali 8. januara, nakon poziva Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha.

    Istog dana vlasti su isključile internet, a u više gradova protesti su prerasli u sukobe sa policijom i bezbjednosnim snagama, uz skandiranje parola protiv političkog sistema, prenosi

    Prema navodima američkih organizacija za ljudska prava, u nemirima je stradalo najmanje 2.500 ljudi, većinom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba. Iranske vlasti odbacuju te podatke i optužuju SAD i Izrael za organizovanje nemira, navodeći da je situacija od 12. januara stavljena pod kontrolu.