VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

    Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

    U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

    “Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

    Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

    Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

    Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

    Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

    “Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

    Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

    Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

    Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

    Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

    Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

    Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

    Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

    “Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

    “U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

  • Poplave u Bugojnu

    Poplave u Bugojnu

    Na području Bugojna kasno u utorak, 25. novembra, izlila se rijeka Poričnice, zbog čega su neke kuće poplavljeno, dok su druge bile ugrožene.

    Portal “Srednja Bosna danas” prenosi da se ovako nešto nije desilo 60 godina. Objavili su snimak na kojem se vide mještani koji se bore da im voda ne uđe u kuće.

    Mještani su za ovaj portal rekli da se sve desilo u pet minuta,

    Na teren je izašao i Nedim Mahić, načelnik Bugojna.

    Kod zgrade Opštine nabujala rijeka Poričnica prijeti da poplavi podrume okolnih zgrada, a poplavljeno je i dvorište Srednje tehničke škole u naselju Poriče.

    Obustavljen je i saobraćaj na magistralnom putu Bugojno-Kupres, a vozila se preusmjeravaju kroz naselje Čipuljić.

    Iz Službe civilne zaštite navode da su stanje otežale obilne padavine i otapanje snijega, ali da su poplave u stvari uzrokovale velike količine različitog otpada koji se nataložio i zaustavio ispod mosta na pomenutom lokalitetu.

  • Advokat podnio zahtjev zbog raspolaganja sredstvima nakon isteka mandata

    Advokat podnio zahtjev zbog raspolaganja sredstvima nakon isteka mandata

    Advokat Dario Sandić uputio je Ustavnom sudu Republike Srpske inicijativu kojom traži provjeru ustavnosti odluka na osnovu kojih je bivši predsjednik Republike, Milorad Dodik, raspodijelio oko 60 miliona KM iz budžeta.

    Sporna situacija odnosi se na činjenicu da je Dodik raspolagao sredstvima predviđenim za predsjednika Republike u periodu kada više nije obavljao tu funkciju.

    Sandić je na društvenim mrežama objasnio razloge obraćanja sudu.

    – Podnio inicijativu Ustavnom sudu RS da se ocijeni da li su odluka i pravilnik, na osnovu kojih je razriješeni predsjednik RS “podijelio” preko 60.000.000 KM budžetskog novca iz budžeta predsjednika Republike Srpske, neustavni. Ova odluka i ovaj pravilnik su identični odluci MUP-a, koja je prije 20 dana proglašena neustavnom jer nisu objavljeni u Službenom glasniku RS i suprotni su Zakonu o vladi RS i drugim zakonskim aktima kojima su tačno određene nadležnosti vlade i ministarstava – objavio je Sandić na društvenim mrežama.

    Prema njegovim navodima, sud bi mogao da odlaže odlučivanje i ne okonča postupak prije predstojećih izbora.

    – Neko će morati da vrati novac, koji je prethodni kriminalni predsjednik RS nezakonito dijelio u cilju uticaja na izbornu volju građana, odnosno kupovinu glasova i druge nezakonite radnje – poručio je Sandić i pozvao građane na akciju.

    On je građanima ponudio mogućnost da podnesu istu inicijativu, navodeći da bi masovan broj obraćanja mogao ubrzati postupak.

    – Ako i vi, dragi građani, podnesete ovu inicijativu i bude podnesено 100, 500, 1.000 ili 50.000 istовјетних иницијатива онда ће Уставни суд морати да одлучи одмах по овој иницијативи јер ће бити јасно да грађани захтијевају да суд ради на најбитнијим питањима које грађани делегирају – написао је Сандић, који је текст иницијативе objavio kao google dokument.

    Naveo je i praktične instrukcije za slanje inicijative poštom ili ličnim dostavljanjem na adresu Ustavnog suda RS u Banjaluci.

    – Ako ne smijete to da uradite, onda gledajte nastavak ove vaše propasti u sledećim epizodama i čekajte sramotu vaših potomaka koja će vas stići sigurno – poručio je advokat Dario Sandić.

  • Tijesna pobjeda Siniše Karana upalila alarme u SNSD-u

    Tijesna pobjeda Siniše Karana upalila alarme u SNSD-u

    Nismo naročito raspoloženi zbog izborne pobjede.

    Ova rečenica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, tokom izborne noći i proglašenja pobjede njihovog kandidata Siniše Karana na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, održanim 23. novembra 2025, možda i najdirektnije pokazuje da su u SNSD-u, pa priznali to javno ili ne, ipak upaljeni alarmi upozorenja da više nisu bezrezervno uvjereni u svoju snagu i podršku među građanima.

    U SNSD-u tijesnu pobjedu, iako rezultati izbora još nisu zvanični, pravdaju činjenicom da je izlaznost bila mala, a direktno iz razloga što, kako tvrde, 150.000 njihovih pristalica nije željelo da izađe na birališta.

    Iako uz dozu razumijevanja za te ljude, Milorad Dodik je tokom obraćanja već idućeg dana nakon održanih izbora, jasno stavio do znanja da će morati da istraže zašto se oni nisu pojavili na biračkim mjestima, te je najavio da će SNSD već sada drugačije pristupiti onome što ih čeka, a to su redovni opšti izbori u BiH, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

    “Da budemo oprezniji, predaniji, pristupniji, napravićemo analize i onda ćemo krenuti na naše terenske aktivnosti da posjetimo sve naše mjesne odbore, kojih je 2.400. Nemamo nijedan razlog da budemo potišteni, pokazujemo da smo vitalni. Vidjećemo gdje je bio problem, nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku, da su izbori nametnuti od strane (Kristijana) Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako”, poručio je Dodik tokom obraćanja medijima 24. novembra.

    SNSD svjestan da je izborni rezultat loš

    Sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom slučaju nemaju dilemu da je Dodik, a samim tim i vrh SNSD-a, nezadovoljan izbornim rezultatom uprkos pobjedi.

    Kažu da, iako Dodik nastoji da stav da nije raspoložen zbog pobjede prikaže malom izlaznošću, može se zaključiti da je lider SNSD-a krivce već našao u svojim redovima.

    Prijedor, Prnjavor, Novi Grad, Šamac i Ugljevik postali su, kako kažu analitičari, potencijalno veliki problem za SNSD, jer iako se radi o jakim lokalnim uporištima ove partije, njihov kandidat Siniša Karan nije uspio da pobijedi Branka Blanušu.

    Crveni alarm u SNSD-u, uvjereni su naši sagovornici, upaljen je i zbog situacije u Trebinju, gdje je prednost Karana pala na ispod 600 glasova.

    “To svakako jeste alarm za Milorada Dodika, jer novi izbori dolaze za godinu dana, a vremena je sve manje, pogotovo u ovom momentu kada lokalni odbori SNSD-a koji nisu ostvarili očekivan rezultat treba da snose odgovornost”, kaže Mihajlo Mašić, politikolog.

    On je uvjeren da će na odgovornost biti pozvani svi lokalni funkcioneri u mjestima u kojima je SNSD ostvario loš rezultat, a ne isključuje ni mogućnost rezova.

    “Vrlo je moguće da će doći do smjene tih čelnika, što bi bio dio Dodikovih radikalnih mjera. Svakako, najzanimljivije će biti ispratiti dešavanja u trebinjskom SNSD-u nakon slabijeg rezultata, pogotovo jer se danima govori o statusu Luke Petrovića u ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naveo je Mašić za “Nezavisne novine”.

    Šušak: Zasićenje glasača SNSD-a

    Novinar Vladimir Šušak saglasan je da su u SNSD-u svjesni da na ovako malu izlaznost (oko 35 odsto) i resurse koje imaju ovo nije zadovoljavajući izborni rezultat za njih, što je, podsjeća, rekao i Dodik riječima da su navikli na bolji rezultat.

    Ipak, Šušak smatra da se mala izlaznost može gledati i iz ugla da su i glasači SNSD-a postali na neki način zasićeni.

    “To može biti prilika za njihove političke protivnike za godinu dana na redovnim izborima ukoliko to budu znali da iskoriste. Ne treba zaboraviti i činjenicu da smo sve bliže stvaranju uslova za primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, što na izborima 2026. godine sužava prostor za radnje za koje se ozbiljno sumnja da su korištene i na ovim izborima”, poručio je Šušak za “Nezavisne novine”.

  • Kada će CIK utvrditi rezultate izbora: SDS sprema žalbe

    Kada će CIK utvrditi rezultate izbora: SDS sprema žalbe

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sljedeće sedmice mogla bi utvrditi rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon čega počinju teći rokovi za žalbe.

    “Rok do kada CIK treba da utvrdi rezultate je mjesec dana od dana održavanja izbora, ali to će biti prije, možda već iduće sedmice. Nakon utvrđivanja rezultata počinje teći rok za žalbe, a nakon isteka roka i pravosnažnosti odluka po žalbama CIK potvrđuje rezultate izbora i objavljuje ih u službenom glasniku”, ispričao je izvor blizak CIK-u.

    Inače, CIK još nije prebrojao sve glasove i ostalo je da se pobroje mobilni timovi, nepotvrđena biračka mjesta i pošta.

    Taj posao mogao bi biti završen već danas, najdalje sutra (četvrtak) i tek nakon toga CIK će moći utvrditi rezultate izbore.

    Nakon što utvrdi rezultate slijede žalbe, a iz SDS-a u kojem još nisu priznali pobjedu Siniše Karana, kandidata SNSD-a, nad Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a, već su najavili podnošenje žalbe.

    “Vanredni predsjednički izbori će se okončati samo onda kada se ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima”, rekli su nedavno u SDS-u.

    Nakon što SDS uputi žalbu, Centralna izborna komisija BiH odlučivaće o tim žalbama, a u slučaju da ih odbaci ili ne prihvati, SDS će imati mogućnost žalbe Sudu BiH. Rok za odlučivanje o toj žalbi je takođe tri dana, tako da prije polovine decembra neće biti poznato hoće li se eventualno ponoviti izbori u Laktašima, Zvorniku i Doboju.

    Podsjećanja radi, SDS nije priznao pobjedu Karana jer smatraju da Doboj, Zvornik i Laktaše “režim koristi kao rezervoar pomoću kojeg manipulišu ukupnim rezultatima izbora”.

    S druge strane, u SNSD-u su odbacili te optužbe ističući da su za njih izbori završeni i da je Karan novi predsjednik Republike Srpske, a što su potvrdili i rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.

    Rezultate izbora juče su komentarisali i u Pokretu “Sigurna Srpska” pa je tako Igor Radojičić, zamjenik predsjednika tog pokreta, rekao da za njih izbori nisu završeni jer su nepravilnosti ogromne, a razlike tako male.

    “Upozorenja na nepravilnosti u Doboju, Zvorniku i Laktašima su takva da se mora uraditi sve što se može da se izbori ponove gdje treba. Ovi izbori ni izbliza nisu završeni”, kazao je Radojičić.

    Istakli su da su podržali Branka Blanušu te da je rezultat u Banjaluci pokazatelj da je Banjaluka opoziciono orijentisana.

    “Kao što znate, mi se nismo prijavili za prijevremene izbore i nismo imali posmatrače pa nismo mogli reagovati, ali to može SDS i imaju našu podršku”, istakao je Radojičić.

    Tvrdi da aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo.

    “Gubitak izbora u njihovim lokalnim zajednicama, nije izašao ni dio njihovih jer nisu zadovoljni. Da sam na mjestu sadašnjih vlasti bio bih jako zabrinut”, poručio je Radojičić.

    Najavio je da PSS već kreće u pripreme za izbore 2026.

    Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, rekao je da vlast slavi Pirovu pobjedu.

    “Ključ je da budemo mudri, da zadržimo jedinstvo opozicije i da dođu novi ljudi. Ali želimo da istrajemo na tome da se provjere Laktaši, Zvornik i Doboj. Mi smo potpuno za našeg profesora doktora Branka Blanušu. Mi nemamo ništa protiv da se provjeri Banjaluka i 14 puta ako treba. Režim je na respiratoru i vještačkom disanju još devet mjeseci”, poručio je Stanivuković, koji je juče u Banjaluci razgovarao sa Blanušom.

  • Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

    “Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati daljnje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

    Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

    Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

    “Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merz, prenosi Jutarnji.hr.

    “Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

    Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

  • Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

    Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

    Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

     

     

    Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.

  • Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

    Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

    Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

    Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

    “Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

    Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

    Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

    “Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

    Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

    Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

    Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

    Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

    Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

    “Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

    Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

  • Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

    “Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

    Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

    Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

    Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

    U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

    “Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

    On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

  • Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je „Sarajevo safari“ smišljen medijski spin sa ciljem destabilizacije Srbije. Stevandić je naveo da se tema pojavila istovremeno na više medija.

    „Sarajevo safari je spin lansiran smišljeno i istovremeno na mnogim medijima u cilju destabilizacije Srbije“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

     

    On je dodao da iznesene tvrdnje nemaju potkrepu. Prema njegovim riječima, „nema dokaza, imena civila, vojnika, jedinica“.

    Stevandić je poručio da je umesto toga organizovan napad na predsjednika Srbije. „Ali je zato organizovan pravi medijski (a možda i neki drugi) safari na Aleksandra Vučića prljavo i podmuklo po stereotipu iz 90-tih!“, naveo je on.

    U objavi je zaključio da je riječ o kampanji koja se, kako tvrdi, vodi po već viđenim matricama iz prošlosti.