Autor: INFO

Pentagon je u petak objavio dokument Nacionalne odbrambene strategije, kojim se američki fokus preusmjerava sa Kine na jačanje dominacije u zapadnoj hemisferi, uz poziv evropskim saveznicima da preuzmu znatno veći dio odgovornosti za sopstvenu bezbjednost i regionalnu odbranu.

Riječ je o prvom dokumentu ove vrste objavljenom od 2022. godine, u kojem Pentagon oštro kritikuje saveznike u Evropi i Aziji zbog dugogodišnjeg oslanjanja na prethodne američke administracije koje su, kako se navodi, subvencionisale njihovu odbranu. U strategiji se poziva na „oštru promjenu u pristupu, fokusu i tonu“, te se od partnera traži veći angažman u odvraćanju prijetnji, od Rusije do Sjeverne Koreje.

„Predugo je Vlada SAD zanemarivala, pa čak i odbacivala stavljanje Amerikanaca i njihovih konkretnih interesa na prvo mjesto“, navodi se u dokumentu.

Strategija upozorava da će se saveznici gotovo sigurno suočiti s dodatnim nezadovoljstvom, jer će resor ministra odbrane Pita Hegseta nuditi „vjerodostojne opcije za garantovanje vojnog i komercijalnog pristupa SAD ključnim područjima“, prije svega Grenlandu i Panamskom kanalu.

Nakon nesuglasica na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu sa kanadskim premijerom Markom Karnijem, dokument istovremeno poziva na saradnju sa Kanadom i drugim susjedima, ali uz jasno upozorenje.

„U dobroj vjeri ćemo se angažovati sa svojim susjedima, od Kanade do partnera u Centralnoj i Južnoj Americi, ali ćemo osigurati da nas poštuju i da urade svoj dio u odbrani naših zajedničkih interesa. Tamo gdje to ne učine, bićemo spremni da preduzmemo fokusiranu i odlučnu akciju koja konkretno unapređuje interese SAD“, navodi se u strategiji.

Posljednja Nacionalna odbrambena strategija iz 2022. godine, objavljena za vrijeme predsjednika Džoa Bajdena, Kinu je definisala kao „glavni izazov“ za Sjedinjene Američke Države.

„Strategija nacionalne bezbjednosti usmjerava Ministarstvo odbrane da održava povoljan odnos vojne moći u indo-pacifičkom regionu. Ne sa ciljem dominacije, ponižavanja ili gušenja Kine. Naprotiv, naš cilj je znatno uži i razumniji – da se osigura da ni Kina, niti bilo ko drugi, ne može dominirati nad nama ili našim saveznicima. To ne zahtijeva promjenu režima niti neku drugu egzistencijalnu borbu. Umjesto toga, moguć je pristojan mir, pod uslovima povoljnim za Amerikance, ali koje Kina takođe može prihvatiti i pod kojima može živjeti“, navodi se u strategiji.

NATO i saveznici

Nova strategija istovremeno traži veću pomoć partnera u američkom susjedstvu, dok ih upozorava da će SAD „aktivno i neustrašivo braniti interese Amerike u cijeloj zapadnoj hemisferi“.

Posebno se naglašava značaj pristupa Panamskom kanalu i Grenlandu. Dokument je objavljen svega nekoliko dana nakon što je Donald Tramp izjavio da je postigao „okvir budućeg sporazuma“ o arktičkoj bezbjednosti sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, kojim bi SAD dobile „potpun pristup“ Grenlandu, teritoriji NATO-a.

„Rusija će u doglednoj budućnosti ostati trajna prijetnja istočnim članicama NATO-a. Iako se suočava sa nizom demografskih i ekonomskih poteškoća, rat u Ukrajini pokazuje da i dalje raspolaže dubokim rezervama vojne i industrijske moći. Rusija je takođe pokazala da posjeduje nacionalnu odlučnost potrebnu za vođenje dugotrajnog rata u svom neposrednom susjedstvu“, navodi se u dokumentu.

Šire posmatrano, nova Strategija nacionalne odbrane polazi od toga da ruski nuklearni arsenal predstavlja prijetnju, ali da se ona smatra direktnom tek ukoliko ugrozi američku teritoriju.

Zanimljivo je da se u strategiji ne pominje niti se daje bilo kakva garancija Tajvanu, iako su SAD sopstvenim zakonima obavezane da pružaju vojnu podršku toj teritoriji.

„Kako je predsjednik Tramp jasno istakao, naši saveznici i partneri moraju preuzeti svoj pravičan dio tereta zajedničke odbrane. To je ispravno, posebno nakon decenija tokom kojih su Sjedinjene Američke Države subvencionisale njihovu bezbjednost. Istovremeno, to je od ključnog strateškog značaja i za nas i za njih. Zahvaljujući liderstvu predsjednika Trampa, od januara 2025. godine svjedočimo tome da saveznici počinju da preuzimaju veću odgovornost, naročito u Evropi i Južnoj Koreji“, zaključuje se u dokumentu.

Rad na rješavanju sukoba u Ukrajini napreduje i važno je sprovesti “formulu iz Enkoridža”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov je za agenciju TASS, komentarišući izjave američkog predsjednika Donalda Trampa da se strane približavaju kraju sukoba u Ukrajini, rekao da rad na tome “napreduje”.

“Rad je u toku. Napreduje. Sada je ključno sprovesti formulu dogovorenu u Enkoridžu”, kazao je Peskov.

On je dodao da je njegov kolega, pomoćnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jurij Ušakov to rekao nakon sastanka Putina i izaslanika američkog predsjednika Stivena Vitkofa, prenosi Tanjug.

Ušakov je ranije rekao da je tokom sastanka sa američkim izaslanicima u Kremlju “još jednom izjavljeno da bez rješavanja teritorijalnog pitanja prema formuli dogovorenoj u Enkoridžu, nema smisla računati na postizanje dugoročnog rješenja” u Ukrajini.

Ruska strana do sada nije izašla u javnost sa time šta tačno podrazumijeva “formula iz Enkoridža”, što se odnosi na razgovor Trampa i Putina tokom susreta u Enkoridžu na Aljasci, u avgustu prošle godine.

Italijanska premijerka Đorđa Meloni (Giorgia Meloni) izjavila je da se nada da će predsjednika SAD-a Donalda Trampa (Donald Trump) moći nominovati za Nobelovu nagradu za mir zbog njegovih napora da postigne mir u Ukrajini.

“Nadam se da ćemo mu je moći dodijeliti. I vjerujem da on može napraviti razliku u postizanju pravednog i trajnog mira za Ukrajinu, a tada ćemo i mi napokon moći nominovati Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir“, rekla je Meloni na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom (Friedrich Merz) u Rimu.

Govoreći o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, Meloni je ponovila da “želja za saradnjom ostaje čvrsta“, posebno zato što su Italija i Njemačka “među evropskim zemljama koje imaju povlaštene odnose sa SAD-om, dijelom i zbog toga što se na njihovoj teritoriji nalaze američke vojne baze“.

Dodala je da je važno zadržati “pragmatičan, a ne instinktivan pristup odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama“.

Mačado mu poklonila Nobelovu medalju
Tramp godinama iskazuje interes za osvajanje Nobelove nagrade za mir.

Prošlogodišnja dobitnica, venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado (María Corina Machado), nedavno mu je u Bijeloj kući uručila medalju Nobelove nagrade za mir.

Iako je Mačado Trampu predala zlatnu medalju koju dobitnici dobijaju uz nagradu, priznanje formalno ostaje njeno.

Norveški Nobelov institut poručio je da se nagrada ne može prenositi, dijeliti niti opozvati, prenosi Index.hr.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 23. januara, da je održan sastanak američke, ukrajinske i ruske delegacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, i da je važno da je Rusija spremna da okonča rat koji je sama započela, kao što i Ukrajina želi da se taj rat završi.

“Ukrajinski predstavnici mi se javljaju skoro svakog sata – trenutno su u Emiratima. Danas su tamo ukrajinska, američka i ruska delegacija, već je obavljen razgovor. To je važno, jer dugo nije bilo ovakvih trilateralnih formata sastanaka. Razgovara se o parametrima završetka rata. Sada bi trebalo da imaju bar neke od odgovora od Rusije, a glavno je da je Rusija spremna da okonča ovaj rat, koji je sama započela”, rekao je Zelenski u večernjem obraćanju, prenosi Ukriform.

On je kazao da su stavovi Ukrajine jasni, i da je definisao okvir za dijalog za ukrajinsku delegaciju.

“Delegacija je stalno u kontaktu – Rustem Umerov, Kirilo Budanov, David Arahamija, Serhij Kislicija. Sutra će se pregovorima pridružiti general Hnatov, načelnik Generalštaba, i predstavnik Obavještajne službe Ministarstva odbrane (GUR) Skibicki”, rekao je Zelenski.

Prema njegovim riječima, još je rano za izvođenje zaključaka iz sadržaja razgovora trilateralnog sastanka, koji je danas održan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

“Vidjećemo kako će se razgovor odvijati sutra, kakvi će biti rezultati. Potrebno je da ne postoji samo ukrajinska želja da se okonča ovaj rat, da postigne potpunu bezbjednost, već i da se slična želja nekako pojavi u Rusiji”, rekao je Zelenski.