VRBAS Media

Autor: INFO

  • Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Policija traga za licem zbog lažne prijave o eksplozivnoj napravi

    Pripadnici Policijske uprave Banjaluka tragaju za licem koje je lažno prijavilo da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava.

    Policija, pod nadzorom banjalučkog Okružnog tužilaštva, preduzima mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja krivičnog djela lažno prijavljivanje krivičnog djela i otkrivanja izvršioca, saopšteno je iz Policijske uprave Banjaluka.

    U saopštenju se podsjeća da je policiji juče u 16.55 telefonom prijavljeno da je u hotelu u Banjaluci postavljena eksplozivna naprava nakon čega je objekat evakuisan.

    Protivdiverzionim pregledom je utvrđeno da nema bezbjednosnih prijetnji.

  • Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Putin: Vlasti moraju ojačati ruski identitet u Ukrajini

    Ruske vlasti moraju povećati broj ljudi koji se identifikuju kao Rusi i govore ruski u dijelovima Ukrajine koji su pripojeni zemlji od specijalne operacije Moskve 2022. godine, prema dokumentu koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin.

     

    Dokument objavljen u utorak, pod naslovom “Strategija nacionalne politike Rusije u periodu do 2036.”, pojavio se kao uredba koju je potpisao Putin. Poziva na mjere kojima će se osigurati da se 95 odsto stanovništva zemlje identifikuju kao Rusi do 2036. godine.

    Duge veze između Rusije i Ukrajine, još od prije sovjetskog vremena, znače da su neki Ukrajinci tradicionalno simpatisali Rusiju i većina govori oba jezika. Ali, od početka specijalne vojne operacije, svaka takva simpatija je nestala, a ankete pokazuju da je upotreba ruskog jezika znatno opala.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da je Kijev spreman unaprijediti plan koji podržavaju SAD za okončanje najsmrtonosnijeg i najrazornijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Ali, Ukrajina je oprezna da bi mogla biti prisiljena prihvatiti sporazum uglavnom pod ruskim uslovima, uključujući teritorijalne ustupke.

    Putin je pokrenuo specijalnu vojnu operaciju na tlu Ukrajine u februaru 2022., rekavši da je cilj “demilitarizacija i denacifikacija” Ukrajine te oslobađanje ruskog govornog područja na istoku od onoga što je Kremlj nazvao očitom diskriminacijom.

    U roku od šest mjeseci, Donjecka, Luhanska, Hersonska i Zaporiška regija uključene su u Rusiju, iako Moskva nema potpunu vojnu kontrolu nad njima.

    U dokumentu, koji će stupiti na snagu u januaru, navodi se da je osiguranje kontrole nad istočnim regijama “stvorilo uslove za obnovu jedinstva istorijskih teritorija ruske države”.

    Ključno je, navodi se u dokumentu, “usvojiti dodatne mjere za jačanje ukupnog ruskog građanskog identiteta”, učvrstiti upotrebu ruskog jezika i djelovati protiv “napora neprijateljskih stranih država da destabilizuju međuetničke i međukonfesionalne odnose i stvore podjelu u društvu”.

    “Rezultati sprovođenja ove strategije biće procijenjeni praćenjem postizanja sljedećih ciljnih pokazatelja do 2036. godine: nivo ukupnog ruskog građanskog identiteta (građanske samosvijesti) – ne manje od 95 odsto”, navodi se u uredbi.

    Putin već dugo sumnja u istorijski identitet Ukrajine kao različit od Rusije.

    Osim prigovora na širenje NATO-a prema istoku od devedesetih, odbranu ruskog govornog područja i ponovno ujedinjenje s područjima koja se smatraju istorijski ruskim učinio je ključnim elementom “specijalne vojne operacije” Moskve u Ukrajini.

    Ukrajinski je jedini državni jezik u Ukrajini od raspada sovjetske vlasti 1991. i sticanja nezavisnosti, ali vlasti u Kijevu poriču bilo kakvu ideju da su ruski govornici bili diskriminisani.

    Rusija tvrdi da je neonacistička ideologija prožimala ukrajinski javni život otkako je javni ustanak 2014. prisilio tadašnjeg ruski prijateljski nastrojenog predsjednika da pobjegne iz zemlje, prenosi “Telegraph India”.

  • Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Mirovni prijedlog SAD zasnovan na ruskim spisima, otkriva Rojters

    Agencija Rojters otkrila je podatke koji ukazuju na to da je mirovni prijedlog od 28 tačaka, koji su Sjedinjene Države predstavile kao rješenje rata u Ukrajini, zasnovan na spisima ruskih autora. Ova agencija došla je do saznanja iz više izvora da su Rusi taj dokument dostavili američkoj upravi još sredinom oktobra.

    Spis, neslužbena poruka poznata u diplomatskom jeziku kao „nepapir“, sadržavao je odredbe koje je ruska vlast ranije iznosila za pregovaračkim stolom, uključujući ustupke koje je Ukrajina odbila, poput predaje znatnog dijela svoje teritorije na istoku.

    Ovo je prva potvrda da je spis, čije je postojanje Rojters prvobitno objavio u oktobru, imao presudan uticaj na mirovni prijedlog od 28 tačaka.

    Bijela kuća nije neposredno komentarisala taj neslužbeni spis, ali je navela riječi Donalda Trampa da je optimista u pogledu napretka prijedloga.

    „U namjeri da privedem kraju ovaj mirovni prijedlog, zadužio sam svog posebnog izaslanika Stiva Vitkofa da se sastane sa predsjednikom Putinom u Moskvi, dok će se sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima“, napisao je Tramp.

    Ipak, ono na šta Rojters ukazuje jeste da je sve dobilo neočekivan obrt.

    „Nije jasno zašto i kako se Trampova uprava oslanjala na ruski spis da bi oblikovala sopstveni mirovni prijedlog. Pojedini visoki američki zvaničnici koji su ga razmatrali, među njima državni sekretar Marko Rubio, smatrali su da će Ukrajinci vjerovatno u potpunosti odbaciti zahtjeve Moskve“, navodi Rojters.

    Nakon što je spis dostavljen, Rubio je obavio telefonski razgovor sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tokom kojeg je tema bio upravo taj dokument, naveli su izvori.

    Govoreći sa novinarima u Ženevi ove sedmice, Rubio je priznao da je primio „brojne pisane neslužbene poruke i slične stvari“, bez dodatnih objašnjenja.

    Prijedlog je djelimično sastavljen tokom susreta između Trampovog zeta Džareda Kušnera, posebnog izaslanika Stiva Vitkofa i Kirila Dmitrijeva, rukovodioca jednog od ruskih državnih ulagališnih fondova, u Majamiju prošlog mjeseca. Malo ko u Stejt departmentu i Bijeloj kući bio je upoznat sa tim susretom, rekla su za Rojters dva izvora bliska dešavanjima.

    Američki prijedlog, koji je iznenadio zvaničnike u Vašingtonu i Evropi, izazvao je talas diplomatskih negodovanja na tri kontinenta. Prvobitna verzija od tada je znatno izmijenjena – devet od prvih 28 tačaka uklonjeno je nakon razgovora između visokih američkih i ukrajinskih predstavnika.

  • Brnabićeva: Predložićemo amandman o preuzimanju NIS-a, neće biti nestašice struje

    Brnabićeva: Predložićemo amandman o preuzimanju NIS-a, neće biti nestašice struje

    Ana Brnabić, predsjednik Skupštine Srbije poručila je da će u srpskom parlamentu danas, 26.novembra, biti predložen amandman na Zakon o budžetu koji će predvidjeti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme Naftnu industriju Srbije (NIS), te da građani Srbije neće biti suočeni sa nestašicom struje, grijanja ili benzina.

    Međutim, ona je naglasila da lično ne bi podržala nacionalizaciju NIS-a, ali da ništa ne smije da dovede do toga da budu ugroženi životni standard građana i privreda.

    “Nakon razgovora predsednika Srbije sa različitim stranama u vezi sa položajem ove kompanije biće predložen i amandman koji će predvideti okolnosti u kojima bi Srbija morala da preuzme NIS. Ne bih podržala nacionalizaciju NIS-a upravo zato što sam ekonomski liberal. Ja mislim da nacionalizacija nije pravi način zato što otvara Pandorinu kutiju. Jednom nacionalizacija, svaki sledeći put vam je lakše da kažete, pa, postoji više interesa da vam kažem dajte da ja nacionalizam. Ja mislim da će se za nekoliko godina to svakako poštovati”, kazala je Brnabićeva, te dodala: “Srbija je pružila Rusiji mogućnost da prva učestvuje u razgovorima o eventualnim promjenama u vlasničkoj strukturi, kao manjinski partner. Ništa ne sme da dovede do toga, kao što je rekao i predsednik Vučić, da se ugrozi životni standard, kvalitet života naših građana i naše privrede. Tako da se ja nadam da će i partneri iz Ruske federacije imati to u vidu. Da li su do sada imali? Pa, kako da vam kažem – ne. Mi moramo da zaštitimo naše građane i naše nacionalne interese”, rekla je Brnabić u emisiji “Plenum” Euronewsa Srbija.

    Neće biti nestašice struje, grijanja ili benzina
    Kazala je da građani Srbije ne treba da brinu, jer neće biti nestašice struje, grejanja ili nestanka benzina na ulicama.

    “Na kraju krajeva, danas je 47. dan da mi nismo dobili u Srbiji, da nismo uvezli ni jedan jedini litar ili kap nafte preko Janafa, jadranskog naftovoda. I dalje je sve stabilno, i dalje sve radi. Mi čak nemamo ni psihološku paniku, nemate ono što ste, na primer, imali u Francuskoj, kada ste imali gužve na pumpama, da ljudi u mnogo manjem problemu je tada bila Francuska, pa ste imali gužve na pumpama. Mi to nemamo”, kaže Brnabićeva.

    Vučić: Rafinerija pred gašenjem
    Ipak, riječi Brnabićeve da je sve stabilno i da nema panike, su praktično u suprotnosti sa onim što je dan ranije, 25. novembra rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    On u vanrednom obraćanju javnosti kazao da Rafinerija NIS-a još nije ugašena, ali da je prešla na niži režim rada odnosno tihi hod i dodao da ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja rada ako ne dobije licencu od američkog OFAC-a.

    Podsjetimo, NIS se 47 dana nalazi pod američkim sankcijama zbog ruskog vlasništva u ovoj kompaniji.

  • Rusija lansirala tajne vojne satelite u svemir

    Rusija lansirala tajne vojne satelite u svemir

    Rusija je u utorak uspješno lansirala set vojnih satelita, saopćilo je njihovo Ministarstvo odbrane. Oni su s kosmodroma Plesetsk lansirani raketom-nosačem Angara-1.2

    “Borbena posada Vazdušno-kosmičkih snaga uspješno je lansirala laku raketu-nosač Angara-1.2 koja nosi satelite namijenjene ruskom Ministarstvu odbrane s kosmodroma Pleseck u Arhangelskoj oblasti”, navodi se u saopćenju ministarstva.

    Naveli su također da je lansiranje rakete nosača i postavljanje satelita u planiranu orbitu prošlo normalno, kako je i predviđeno.

    Nakon lansiranja, raketa je navođena sa zemlje putem automatizovanih sistema upravljanja, a zatim su i sateliti raspoređeni u unaprijed izračunu orbitu.

    Iz Ministarstva odbrane Rusije su rekli da su s lansiranim satelitima uspostavili stabilne telemetrijske veze. Međutim, nisu htjeli otkriti broj satelita koji su poslati u kosmos.

  • Dodik i Orban potvrdili najviši nivo saradnje u Budimpešti

    Dodik i Orban potvrdili najviši nivo saradnje u Budimpešti

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je nakon sastanka sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti da je riječ o uspješnom i dobrom susretu, kakvim su, kako je naveo, navikli u dosadašnjoj saradnji. Istakao je da su razgovarali o međusobnim odnosima i potvrdili najviši nivo saradnje.

    Dodik je naveo da je sastanak obuhvatio strateške teme i ekonomske projekte koji su već u toku. Prema njegovim riječima, razgovarano je i o političkim kretanjima, uključujući procjene u vezi sa ratom u Ukrajini, situacijom u Evropskoj uniji i predstojećim izborima u Mađarskoj.

    On je dodao da je delegacija iz Republike Srpske upoznala Orbana sa aktuelnim političkim prilikama. Istakao je da su izbori održani na osnovu odluke koju je ocijenio neustavnom, te da je proces bio usmjeren na destabilizaciju Republike Srpske, ali da je SNSD ostvario pobjedu na čelu sa Sinišom Karanom.

    Dodik je naglasio da je sastanak protekao u posebnoj atmosferi, navodeći da je činjenica da su u delegaciji zajedno bili aktuelni i budući nosioci ključnih funkcija dodatno privukla pažnju domaćina. Ocijenio je da je riječ o kontinuitetu političkih odnosa i visoke saradnje sa Mađarskom.

    Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Siniša Karan poručio je nakon sastanka da je saradnja Mađarske i Republike Srpske prepoznata u više oblasti i da će se dodatno razvijati. Naglasio je da Mađarska ostaje strateški partner i izrazio očekivanje da će odnosi u budućnosti biti još snažniji.

    Vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da je susret podigao odnose na viši nivo i otvorio pitanje strateškog partnerstva. Navela je da je Orban informisao delegaciju o razgovorima u Vašingtonu i poziciji Zapadnog Balkana, te da je dogovorena tješnja saradnja na međunarodnom planu.

    Trišić Babić je dodala da je mađarska strana izrazila iznenađenje načinom na koji je Republika Srpska prevazišla, kako je ocijenila, tešku situaciju nametnutu spolja. Prema njenim riječima, njihova posjeta potvrdila je da se saradnja nastavlja bez zadrške.

  • Stanivuković: Ovo više nije kabinet Ljube Ninkovića

    Stanivuković: Ovo više nije kabinet Ljube Ninkovića

    Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke objavio je na društvenim mrežama fotografiju i napisao “ovo više nije kabinet Ljube Ninkovića”.

    On je u objavi dodao da to nije ni važno, jer on niti u ovaj kabinet dolazi, niti radi, niti zakazuje sjednice, ali platu za svoj nerad uredno prima.

    “Nakon više od pola godine čekanja da se udostoji i da zakaže redovnu sjednicu Skupštine Grada, što nije učinio, ovo je bila jedina ispravna odluka koju sam kao gradonačelnik mogao donijeti, jer jedino što se u ovim prostorijama nakuplja jeste – prašina”, istakao je Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, iako već mjesecima imaju prikupljenih 11 potpisa za održavanje redovne sjednice, Ninković odbija da uradi ono što je njegova dužnost po Poslovniku – da zakaže sjednicu.

    “Pozivam odbornike da se probude iz “zimskog sna” i počnu da rade svoj posao i smijene najplaćenijeg neradnika u istoriji Banjaluke, čovjeka koji se, isto kao i njegov šef, bavi podvalama i ko zna čime sve ne. Skupštini Grada moramo vratiti dostojanstvo i na njeno čelo dovesti nekoga ko će dolaziti na posao i raditi, održavati sjednice, a sve u cilju razvoja i napretka Banjaluke”, naglasio je Stanivuković.

  • Babić: Vrbas premašio kotu redovne odbrane od poplava, ali nema mjesta panici

    Babić: Vrbas premašio kotu redovne odbrane od poplava, ali nema mjesta panici

    Šef banjalučkog Odsjeka za poslove civilne zaštite Dragan Babić rekao je za RTRS da je nivo Vrbasa u Delibašinom selu 330 centimetara i da je premašio kotu redovne odbrane od poplava, ali da nema mjesta panici jer su padavine prestale i ne očekuje se dalji rast.

    – Nivo vodostaja 2014. godine bio je 900 centimetara, u martu ove godine 600, a sada je 300. Dakle, nema mjesta panici, voda treba da nadođe još ovoliko da bi bilo problematično, što je nemoguće, jer i prognoza pokazuje da u naredna tri dana neće biti padavina – rekao je Babić.

     

    On je naveo da su nadležne službe bile u pripravnosti tokom noći i da je vršen monitoring Vrbasa i Vrbanje.

    – Pratićemo stanje i dalje, nema mjesta panici, jer je došlo do prestanka padavina i prema najavama, neće biti padavina. Apelujemo na građane da budu mirni, jer neće doći do izlijevanja – istakao je Babić.

     

    Dodao je da bi vodostaj Vrbanje trebalo da pada, a samim tim i Vrbasa čiji nivo održava Hidrocentrala Bočac sa kojom su u stalnoj komunikaciji.

     

  • Da li će se dešavanje u NIS-u odraziti na tržište BiH

    Da li će se dešavanje u NIS-u odraziti na tržište BiH

    Domaće tržište nafte trenutno nije ugroženo nakon što je Naftna industrija Srbije (NIS) prešla na niži režim rada, odnosno na takozvani “tihi hod”, kazao je za “Nezavisne novine” Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske.

    Savić je istakao da je NIS krajem septembra obustavio izvoz naftnih derivata, zbog čega se tržište u BiH okrenulo drugim izvorima snabdijevanja.

    “Trenutno nemamo većih problema što se tiče našeg tržišta”, kazao je Savić.

    Pojašnjava da ako NIS ne bude radio mjesec ili dva, još se ne može znati koliko bi se to moglo preliti i kod nas.

    Dodao je da, ukoliko bi se zadržalo sadašnje stanje i Srbija se snalazila za nove dobavljače, uticaji bi bili minimalni.

    Kako je naveo, izvjesno je da će dio logistike iz Republike Srpske nastojati da pomogne Srbiji, ali je teško predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.

    Almir Bečarević, stručnjak za energetiku iz Sarajeva, takođe ističe da dešavanja u Srbiji neće značajnije uticati na bh. tržište.

    “Svi će se okrenuti novim dobavljačima, a neki su to već uradili”, rekao je Bečarević.

    Pojasnio je da bi uticaj mogao biti vrlo mali, eventualno na benzinskim pumpama koje su ranije preuzimale derivate iz NIS-a, gdje bi moglo doći do blagih korekcija cijena.

    “To je toliko mali uticaj da neće značajnije poremetiti tržište”, zaključio je Bečarević.

    Podsjetimo, u utorak, 25. novembra, je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kazao da rafinerija NIS-a još nije ugašena, ali da je prešla na niži režim rada, odnosno “tihi hod”, i dodao da ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije ako ne dobije licencu od američkog OFAC-a.

    “Želimo da vas obavestimo da se rafinerija NIS-a nalazi u tehnološkom procesu takozvane tople cirkulacije ili, da to prevedem, u neku vrstu ‘tihog hoda’. Još nije zatvorena, još nije ugašena, ali je već to niži režim rada u odnosu na uobičajeni”, rekao je Vučić.

    Kako je rekao, Srbija ima još tri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije ukoliko ne dođe do odobravanja licence od strane američkog OFAC-a, odnosno američke vlade.

  • Komisija za borbu protiv korupcije sutra o pismu koje dovodi u pitanje rad Zorana Tegeltije

    Komisija za borbu protiv korupcije sutra o pismu koje dovodi u pitanje rad Zorana Tegeltije

    Na adresu Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH juče je dostavljeno novo pismo u kojem se iznose navodi o stanju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO), saznaje Raport.

    Prema informacijama, Komisija bi na sjednici zakazanoj za sutra u Sarajevu trebalo da razmatra ove navode. Tužilaštvo BiH i SIPA, kako se ističe, do sada se nisu oglašavali povodom ranijih dopisa grupe zaposlenih iz UIO.

    U prvom pismu, o kojem je ranije pisao Raport, navedeno je da direktor UIO Zoran Tegeltija duže od dva mjeseca ne dolazi na posao zbog navodne saobraćajne nezgode, kao i da je ovlaštenje za potpisivanje službenih akata prenio na šefa kabineta Milorada Đurđevića. Autori su tvrdili da Đurđević nije kompetentan za poslove koje obavlja.

    U novom dopisu iznesene su tvrdnje o koruptivnim radnjama, sukobu interesa i nepotizmu u UIO. Pored Đurđevića, navode se imena Gorana Gajića i Maje Romanić, uz navode da su zaposleni bez odgovarajućih kvalifikacija i da dolaze iz stranačkih struktura. Takođe se tvrdi da su Đurđević i Gajić u porodičnim vezama sa direktorom Tegeltijom.

    U pismu se spominje Goran Marinković, dugogodišnji šef carinske ispostave u Banjaluci i sadašnji rukovodilac carinskih poslova, koji se opisuje kao ključna osoba u kadrovskim premještajima i organizacionim odlukama u Sektoru carina.

    Autori pisma tvrde da se pojedini službenici premještaju na druga radna mjesta bez jasnih obrazloženja, kao i da se određene aktivnosti povezuju s uvozom motornih vozila i navodnim umanjivanjem carinskih i poreskih obaveza, što, prema navodima, uzrokuje finansijsku štetu budžetu BiH.

    Dio dopisa se odnosi na interne postupke poreskih kontrola, pri čemu se navodi da određeni zapisnici budu mijenjani u ponovnim postupcima, uz tvrdnje da se iznosi poreskih obaveza značajno umanjuju.

    U pismu se takođe spominje navodno zapošljavanje u UIO povezanih osoba, uključujući Marinkovićevog sina, te tvrdi da je učestvovao u konkursnom procesu.

    Autori posebno ukazuju na ugovor iz 2025. godine o najmu 95 vozila od šest rent-a-car kompanija, vrijedan više od pet miliona KM, koji je potpisan na period od četiri godine. Navode da je ugovor ekonomski neisplativ i da su kompanije povezane s rukovodstvom UIO, te da je državna revizija imala primjedbe na način realizacije posla.

    U zaključku, autori pisma traže da Komisija za borbu protiv korupcije razmotri iznesene navode, donese odgovarajuće zaključke i pokrene inicijativu za smjenu direktora UIO, te da se imenuje vršilac dužnosti do raspisivanja novog konkursa. Dopis je potpisan anonimno.