VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sijarto: Brisel sprema još dve opasne odluke

    Sijarto: Brisel sprema još dve opasne odluke

    Brisel priprema “još dve opasne ekonomske odluke”, ali će mađarska vlada zaštititi poljoprivrednike i radna mesta sve dok je na vlasti, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    Sijarto je, na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta Evropske unije za spoljnu trgovinu u Briselu, rekao da je Evropska komisija “u prethodnim godinama napravila ozbiljne greške, uključujući uvođenje carina, ograničenja u kupovini energenata, sankcije i loše sporazume”, zbog čega se evropska privreda sada suočava s velikim poteškoćama, preneo je MTI.

    Prema navodima mađarskog ministarstva, Sijarto je ocenio da Brisel sada priprema još dve “štetne” odluke.

    Jednu koja, kako je rekao, ugrožava mađarske poljoprivrednike, i drugu koja bi mogla da utiče na radna mesta u Mađarskoj.

    “Žele da ove godine potpišu sporazum o slobodnoj trgovini EU sa zemljama Južne Amerike i zatim ga brzo stave u primenu, što bi u sadašnjoj formi predstavljalo pretnju mađarskoj poljoprivredi”, rekao je Sijarto.

    Mađarski ministar je dodao da opasnost ne leži samo u tome što bi južnoamerički proizvodi mogli da preplave mađarsko tržište, već i u tome što bi izvozne mogućnosti mađarskih proizvođača u EU bile smanjene.

    “Tražili smo od Brisela da pre sklapanja sporazuma uvede mere koje bi zaštitile evropske, pa samim tim i mađarske poljoprivrednike”, naveo je Sijarto, kritikujući predlog Komisije jer, kako je rekao, “ni na koji način ne štiti poljoprivredu malih država članica”.

    Prema njegovim rečima, Komisija predviđa zaštitne mere tek ukoliko sporazum ugrozi 50 odsto evropske poljoprivredne proizvodnje, odnosno 25 odsto u hitnim slučajevima, dok male članice čine manje od pet odsto ukupne proizvodnje.

    Sijarto je takođe rekao da Brisel želi da centralizuje odluke o državnoj podršci za investicije, što bi, prema njemu, “praktično ukinulo konkurenciju za privlačenje investicija u EU”.

    Istakao je da je Mađarska “veoma uspešna” u privlačenju investicija i da je u oštroj konkurenciji, često i sa zapadnoevropskim državama, obezbedila projekte koji su poslednjih godina otvorili desetine hiljada radnih mesta.

    “Uprkos svemu, vlada će zaštititi mađarske poljoprivrednike i radna mesta”, zaključio je Sijarto.

  • Rusi brutalno udarili na Kijev

    Rusi brutalno udarili na Kijev

    Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

    “U Svjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povređenih”, napisao je Tkačenko na Telegramu.

    Ranije saopšteno da su dve osobe poginule, a sedam povređeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

    Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje dece.

    U Kijevu je snabdevanje grejanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

    U Dnjeprovskom okrugu, gde je pogođena devetospratna stambena zgrada, dve osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje dece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

    U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

  • Cijene smještaja za Novu godinu eksplodirale u Banjaluci

    Cijene smještaja za Novu godinu eksplodirale u Banjaluci

    Iako je do Nove godine ostalo još više od mjesec dana, cijene smještaja u Republici Srpskoj za praznične dane polako rastu. U Banjaluci su već otišle u nebesa, pa dvije noći za dvije osobe koštaju više od 1.000 KM.

    Tako svi oni koji požele rezervisati smještaj u najvećem gradu Srpske za Novu godinu putem platforme Booking mogu vid‌jeti da je u ponudi mnogo, ako ne i najviše, smještaja koji su zacijenjeni na više od 500 KM.

    Takođe, na sajtu stoji da 93 odsto smještajnih objekata na Bookingu nije raspoloživo za praznike u Banjaluci.

    Dvije osobe koje požele biti u Banjaluci od 30. decembra do 1. januara naredne godine, ukoliko hoće smještaj u centru grada, moraće izdvojiti 715 KM boraveći u apartmanu u Vidovdanskoj ulici, ili čak skoro 1.600 KM ako žele boraviti u centru grada, tik do Trga Krajine i parka “Petar Kočić”.

    S druge strane, u najjužnijem gradu Srpske cijene smještajnih kapaciteta su još “pod kontrolom”, barem gledajući oglase na Bookingu.

    Tako se smještaj u Trebinju ovih dana može rezervisati za od 200 pa do oko 600 KM, takođe u periodu od 30. decembra do 1. januara.

    Jahorina bukirana

    Veliko interesovanje vlada i za doček najluđe noći na Jahorini, pa tako na Bookingu stoji da 99 odsto smještajnih objekata na njihovom sajtu nije raspoloživo za ove datume, pa i onih nekoliko koji su ponuđeni koštaju od 800 do 1.600 KM.

    Rast cijena zabilježen i lani

    Da rast cijena pred praznike nije ništa novo, tvrdi i Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Banjaluka, navodeći da smo tome svjedočili i prethodnih godina. Uprkos tome, Šukalo navodi da to ne utiče mnogo na turiste i njihove odluke da kraj godine i početak nove provedu u gradu na Vrbasu.

    “Iz godine u godinu imamo veliku popunjenost kapaciteta za vrijeme novogodišnjih praznika, a vjerujemo da će tako biti i ove godine”, kaže on za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, organizatori putovanja, posebno iz Slovenije, godinama zakupljuju hotelske kapacitete u Banjaluci mnogo ranije.

    “Čak i godinu dana unaprijed”, ističe Šukalo.

    On je dodao da Banjaluka nema izraženu sezonalnost, već da ima ujednačen broj posjeta tokom cijele godine.

    “Međutim, postoji određeni broj termina u godini kada dolazi do povećanog priliva turista, a to se dešava upravo za novogodišnje praznike”, navodi on.

    Veliko interesovanje za Trebinje

    Da postoji veliko interesovanje turista za doček najluđe noći u Trebinju, potvrđuje i Nikola Kokić, portparol Turističke organizacije Trebinje.

    “Mi zaista možemo već u ovom momentu reći da je interesovanje na visokom nivou. Kada pričamo o popunjenosti kapaciteta, ona je zaista izuzetna. Ako analiziramo Booking, podaci nam govore da će u periodu od 29. decembra do 2. januara, Trebinje biti izuzetno puno”, kaže on, dodajući da je sve manje slobodnih mjesta u najjužnijem gradu Republike Srpske.

    Osim turista iz BiH, Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, nadaju se da će Trebinje posjetiti i turisti iz zapadnoevropskih i prekookeanskih zemalja.

    “Možda su i jedan od razloga za toliko interesovanje svakako i niže cijene u našem gradu u odnosu na druge gradove, posebno kada pričamo o hotelima i apartmanima”, kaže Kokić za “Nezavisne novine” dodajući da se prema njihovoj analizi cijene apartmana kreću od 40 do 60 evra, a hotela od 80 do 120 evra za dvije osobe, pišu Nezavisne.

  • Dan D za NIS

    Dan D za NIS

    Budućnost NIS-a je i dalje neizvjesna dok se čeka američka licenca za nastavak rada.

    Iz Vlade Srbije poručuju da nema razloga za brigu, rezerve su obezbjeđene, a goriva će na pumpama biti. Država je spremna i da koristi obavezne rezerve naftnih derivata kako bi održala stabilnost snabdijevanja, ukoliko to bude bilo potrebno, navela je resorna ministarka, poslije razgovora sa stranim naftašima.

    Četrdeset osmi je dan otkako su na snazi američke sankcije Naftnoj industriji Srbije. Srbija očekuje odluku Vašingtona za novu licencu, kako bi NIS nastavio sa radom, jer Rafinerija nafte troši posljednje zalihe sirove nafte za preradu. Ranije je rečeno da sirove nafte ima samo do utorka, 25. novembra.

    Vlada Srbije održala je juče vanrednu sjednicu na kojoj je razmatrana energetska situacija u zemlji. Konstatovano je da privreda i građani nemaju razloga za zabrinutost s obzirom na to da ima dovoljno svih naftnih derivata.

    Da bi se izbjegli poremećaji i obezbijedilo pouzdano i ravnomerno snabdijevanje, resorna ministraka Dubravka Đedović Handanović razgovarala je juče sa prestavnicima tri najveće strane nafne kompanije na našem tržištu mađarskog MOL-a, grčkog Helenikovog ogranka EKO, austrijskog OMV-a i generalnim sektretarom Udruženja naftnih kompanija.

    “Naša obaveza je da svaka pumpa, veleprodajni kupac i građani imaju dovoljno goriva za svoje potrebe i to ćemo ispuniti. Kompanije sa kojima sam razgovarala su važne za stabilnost snabdijevanja, jer su najveći uvoznici naftnih derivata u Srbiji i snabdijevaju najveći dio tržišta, poslije NIS-a. Uvoz derivata u decembru će pratiti potražnju na tržištu, logistiku i raspoložive kapacitete i očekujemo da bude prema planu i da snabdijevanje ostane stabilno”, rekla je ministarka.

    Ministar Marko Đurić, koji je član Tima za energetsku stabilnost, rekao je za RTS da Srbija može da bude spokojna kada je riječ o snabdevenosti tržišta energentima. Što se tiče sudbine NIS-a, međutim, još smo u pregovorima i ostaje da se vidi kako će se stvari razvijati, ističe Đurić.

    Zahtjev SAD da Rusija u potpunosti izađe iz vlasništva nije promijenjen, ali je odobreno da se do 13. februara vode pregovori o vlasničkoj strukturi.

  • Tramp i Zelenski ulaze u pregovore o miru za Ukrajinu

    Tramp i Zelenski ulaze u pregovore o miru za Ukrajinu

    Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, vodiće pregovore o preostalim tačkama mirovnog sporazuma za Ukrajinu, nakon što su se američki i ukrajinski zvaničnici u Ženevi usaglasili oko novog plana od 19 tačaka, objavio je Telegraf.

    Direktni razgovori mogli bi da počnu ove nedelje, uz nepotvrđene izveštaje o mogućem putu Zelenskog u Vašington.

    Ključne sporne teme odnose se na teritorijalna pitanja i buduće bezbednosne odnose između SAD, NATO-a i Rusije.

    Hitni pregovori u Švajcarskoj usledili su nakon curenja detalja prvobitnog mirovnog plana od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici.

    Američki državni sekretar Marko Rubio označio je ženevske razgovore kao “najbolji sastanak” u dosadašnjim diplomatskim naporima.

    Nova strategija biće predstavljena Trampu i Zelenskom, dok je Zelenski poručio da su napravljeni “važni koraci”, iako je potrebno dodatno usaglašavanje.

    Zamenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Sergej Kislica rekao je da su delegacije identifikovale oblasti mogućih kompromisa, dok su nacrti sporazuma svedeni na po jedan po timu nakon spora oko objavljivanja Trampovog plana.

    Kislica je naveo da je američka delegacija, u kojoj je bio i Trampov zet, Džared Kušner, bila otvorena za ukrajinske predloge.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je postignut “dobar napredak”, dok evropske zemlje insistiraju da se smanjenje ukrajinske vojske isključi iz sporazuma i da se o teritoriji pregovara tek posle prekida vatre.

    “Ujedinjeni smo u našoj podršci Ukrajini. To su osnovni evropski principi za napredak, teritorija i suverenitet Ukrajine moraju da se poštuju. Samo Ukrajina, kao suverena zemlja, može da donosi odluke u vezi sa svojim oružanim snagama. Izbor njihove sudbine je u njihovim rukama”, rekla je ona.

    Nemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da “sledeći korak mora da bude taj da Rusija sedne za pregovarački sto”.

  • Tramp prihvatio poziv kineskog predsjednika

    Tramp prihvatio poziv kineskog predsjednika

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da je prihvatio poziv kineskog predsjednika Si Đinpinga da posjeti Peking u aprilu sljedeće godine te da će Si kasnije te godine posjetiti Sjedinjene Države, dok su čelnici vodili telefonske razgovore.

    Tramp je to izjavio u objavi na društvenim mrežama, tvrdeći da je odnos SAD-a i Kine “izuzetno jak”. Poziv je uslijedio nakon njihovog ličnog sastanka u jugoistočnom južnokorejskom gradu Busanu 30. oktobra prije samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje.

    Nazvavši poziv “vrlo dobrim”, Tramp je rekao da su on i Si razgovarali o ratu između Ukrajine i Rusije, fentanilu, soji i drugim poljoprivrednim proizvodima, napominjući da su dvije strane “postigle dobar i vrlo važan” dogovor za američke poljoprivrednike.

    “Ovaj poziv bio je nastavak našeg vrlo uspješnog sastanka u Južnoj Koreji prije tri sedmice. Od tada je postignut značajan napredak s obje strane u održavanju naših sporazuma ažurnima i tačnima. Sada možemo usmjeriti pogled na širu sliku”, napisao je na Truth Social.

    Predsjednik Amerike je još rekao:

    “U tu svrhu, predsjednik Si me pozvao da posjetim Peking u aprilu, što sam prihvatio, a ja sam uzvratio da će biti moj gost na državnoj posjeti SAD-u kasnije ove godine”, dodao je Tramp.

     

    On i Si složili su se da je važno da čelnici često komuniciraju, rekao je Tramp, prenosi “KoreaHerald”.

  • “Plan ne postoji”

    “Plan ne postoji”

    Evropa nema svoj “alternativni” plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmjerene na razvoj inicijative “koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU”.

    “Evropska unija nema ‘aternativni plan’ za rješavanje sukoba u Ukrajini”, izjavio je vršilac dužnosti nizozemskog premijera Dik Šof u intervjuu za Algemen Dagblad.

    Prema Šofovim riječima, trenutno su u toku razgovori o tome kako razviti plan “koji će biti bolji za Ukrajinu i EU”.

    Govoreći o sastanku ukrajinskih predstavnika sa partnerima održanom dan ranije u Ženevi, Šof je izrazio mišljenje da se saveznici trenutno kreću u pravom smjeru.

    “Vidimo da se SAD, Ukrajina i EU sve više zbližavaju. Ovo je važno. Naravno, postoji zabrinutost oko prvobitnog plana od 28 tačaka, tako da je on značajno prilagođen”, rekao je on.

    Na sastanku predstavnika Ukrajine, SAD i EU u Švajcarskoj 23. oktobra, Vašington je predstavio svoj mirovni plan. Evropske zemlje, kako je ranije objavljeno, pripremile su alternativni prijedlog.

    “Reuters” je izvjestio da postoje dva mirovna plana, od kojih je jedan, koji su razvile Velika Britanija, Francuska i Njemačka, sličan američkom i kreiran je na njegovoj osnovi.

    Mirovni planovi su se razilazili po fundamentalnim pitanjima: statusu teritorija, članstvu u NATO-u i sudbini zamrznute imovine Rusije. Prema pisanju “Financial timesa” i “Washington posta”, nakon pregovora u Ženevi, američki plan je smanjen na 19 tačaka, prenosi “b92”.

  • Šta znači Blanušin rezultat za opoziciju?

    Šta znači Blanušin rezultat za opoziciju?

    Za njega kažu da je skroman, čestit i profesionalno ostvaren čovjek, koji je na političku scenu ušao bez pompe, ali s autoritetom koji se gradi karakterom, a ne marketingom. Na prijevremenim predsjedničkim izborima kandidovan je kao neko ko može da ponese teret poraza, ali je neočekivano postao političko otkrovenje.

    Branko Blanuša, do juče politički anonimus, potresao je temelje SNSD, koji je u trku poslao iskusnijeg Sinišu Karana, ili „oblik“ Milorada Dodika, kako se sam predstavljao u kampanji. Prema preliminarnim podacima CIK BiH, Karan je osvojio 217.324 glasova ili 50,30 odsto, dok je Blanuša dobio 208.955 glasova, odnosno 48,37 odsto.

    Ta činjenica otvorila je pitanje da li će Blanuša, nakon tijesnog poraza, otići u fusnotu političke istorije ili tek započinje svoj uspon. Redovni izbori sve su bliže, ambicije u opoziciji rastu, a haos u njihovim redovima dodatno produbljuje činjenica da SDS i dalje vodi v.d. predsjednika.

    Komunikolog Mladen Bubonjić ocjenjuje da su opozicioni lideri pokušali da izbjegnu političku kompromitaciju u slučaju poraza, zbog čega je isturen kandidat koji može da podnese teret rezultata. On sumnja da će Blanuši biti prepušten prostor za pozicioniranje i naglašava ulogu gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, čiji pokret, kako kaže, preuzima ulogu alternative vlasti. Posebno ističe paradoks da je Blanuša osvojio najviše glasova u Banjaluci, dok SDS na lokalnim izborima nije prešao cenzus.

    Bubonjić smatra da nisu svi opozicionari iskreno stali uz Blanušu, navodeći da su mnogi čuvali svoje pozicije za naredne izbore. Ponovo naglašava Stanivukovićeve ambicije i mogućnost pregrupisavanja političkih kadrova u sljedećem periodu.

    Politička analitičarka Tanja Topić takođe postavlja pitanje odnosa Stanivukovića prema Blanušinom uspjehu, navodeći da je gradonačelnik kampanju iskoristio za lično pozicioniranje pred izbore 2026. godine. Smatra da rezultat Blanuše pokazuje koliko je opozicija bila dezorganizovana, ali i da je javnost reagovala na njegove poruke skromnosti i znanja.

    Politikolog Stefan Ličina poručuje da je Blanušin uspjeh posljedica kampanje suprotne uobičajenom SNSD-ovom spektaklu – bez populizma i nacionalnih tenzija, uz fokus na dostojanstvo, borbu protiv korupcije i bolju perspektivu za mlade. On ocjenjuje da je Blanuša izgubio zbog male izlaznosti, navodeći da bi pri odzivu od 50 odsto vjerovatno pobijedio. Podsjeća da je Blanuša trijumfovao u Banjaluci i Bijeljini, dok je poražen u sredinama gdje SNSD ima potpunu kontrolu.

    Topićeva ističe da je malo ko vjerovao u ovakav rezultat kandidata koji je došao iz stranke bez rukovodstva i političke anonime. Smatra da je opoziciji udahnuo novi život, ali postavlja pitanje da li će taj rezultat biti kapitalizovan, jer su, prema njenim riječima, sujete i ego u opoziciji često nepremostiva prepreka.

    Kako sada stvari stoje, čovjek za kojeg se do juče tvrdilo da je „potpuni politički anonimus“ zamalo je porazio najjaču stranačku mašineriju u Republici Srpskoj. Da li je to kraj iznenađenja – ili tek početak?

  • Pobjeda koja ne liči na pobjedu

    Pobjeda koja ne liči na pobjedu

    Prijevremeni izbori u Republici Srpskoj završeni su rezultatom koji će se još dugo analizirati, ali i osporavati. Siniša Karan, kandidat SNSD-a i vladajuće koalicije, osvojio je tijesnu prednost nad kandidatom opozicije Brankom Blanušom, i to za oko 10.000 glasova. Dok se čekaju potvrde CIK-a BiH, postaje jasno da je ta razlika rođena daleko od ukupne slike Republike Srpske – u tri već dobro poznata grada.

    Doboj, Zvornik i Laktaši ponovo su odigrali odlučujuću ulogu. I to ne samo po rezultatu, nego i po simbolici. U ostatku Republike Srpske Blanuša je zbirno odnio pobjedu, ali su upravo ovi „gradovi slučajevi“ prelomili ishod. Godinama pod lupom zbog, najblaže rečeno, neobičnih izbornih cifara koje uporno idu u korist SNSD-u, još jednom su presudili politički bilans.

    Još jedan detalj dodatno hrani sumnjičavost opozicije – trajanje brojanja glasova. U Doboju i Zvorniku proces je potrajao značajno duže nego u Banjaluci, gradu koji je više nego dvostruko veći od oba zajedno. SDS i opozicione partije, očekivano, ne priznaju rezultat i najavljuju zahtjeve za poništavanje i ponavljanje izbora upravo u ovim sredinama. Zaplet koji se ponavlja, ali sa sve manje povjerenja u institucije koje bi trebalo da ga razmrsuju.

    Pitanje koje se sada postavlja nije samo ko je pobjednik, nego ko će dugo moći da nosi teret takve pobjede. Može li se ona smatrati političkim trijumfom ili tek „pirovom pobjedom“, ako bi u svakoj drugoj kombinaciji Blanuša glatko trijumfovao? Analitičari, očekivano, nude dva sasvim različita odgovora.

    Radomir Nešković, politički analitičar, ističe da najveće iznenađenje nije Karanova pobjeda, nego Blanušin rezultat. Po njegovim riječima, neravnopravna utakmica u medijskom i finansijskom smislu učinila je taj rezultat još značajnijim. Ako CIK potvrdi podatke, dodaje on, riječ je o tijesnoj pobjedi SNSD-a i indikatoru da se uticaj vlasti i opozicije gotovo izjednačio. Nešković skreće pažnju na promjene u biračkom tijelu – opozicija raste, vlast opada. Još ima prednost, ali ne zadugo, smatra on. Naredni izbori mogli bi već izgledati sasvim drugačije.

    Sasvim drugačiji ugao nudi sociolog Ivan Šijaković. Za njega rezultat nije posljedica lokalne dinamike, nego geopolitičkog matriksa. Po njegovoj tvrdnji, promjena vlasti u društvima poput Republike Srpske nije moguća bez podrške stranih faktora. Šijaković tvrdi da opozicija nije imala realne šanse – ne sada, niti u sljedećih dvadeset godina, sve dok je Milorad Dodik politički aktivan. Podsjeća i na mrežu uticaja koju, prema njegovim riječima, grade međunarodni akteri i povezuje je s dugovlašću Mila Đukanovića u Crnoj Gori.

    On posebno naglašava rekordno nisku izlaznost od svega nešto iznad 35 odsto, koju smatra dokazom nelegitimnosti izbora. Po njegovom tumačenju, sistem funkcioniše tako da se na glasanje izvede „onoliko koliko treba“, dok se većina posmatra tek kao dekor demokratije. Kada vlast izgubi podršku onih koji je održavaju, izgubiće i izbore – a do tada, zaključuje Šijaković, teret snose obični građani.

    Bez obzira na interpretacije, jedno je izvjesno – Republika Srpska je dobila pobjednika, ali ne i jasan politički odgovor. U zemlji u kojoj se izborna matematika pretvara u političku metafiziku, možda je najvažnije ne ko je pobijedio, nego šta nam takva pobjeda govori o društvu koje je omogućava.

  • Radojičić: Da li će reagovati političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake

    Radojičić: Da li će reagovati političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake

    Igor Radojičić, predsjednik Nezavisnog pokreta “Svojim putem”, upitao je da li će reagovati organi reda i političari vlasti ili će se nastaviti napadi na opozicione prvake, bez epiloga i osude.

    Radojičić je u objavi na mreži X napisao kako je predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković napadnut večeras u Banjaluci.

    Dodao je kako je poznat identitet napadača.

    Stanivuković je, podsjetimo, prijavio večeras (24.novembra), policiji da je napadnut u Banjaluci.

    Bogoljub Zeljković, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, osudio je napada na Stanivukovića.