VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tijesna pobjeda Siniše Karana upalila alarme u SNSD-u

    Tijesna pobjeda Siniše Karana upalila alarme u SNSD-u

    Nismo naročito raspoloženi zbog izborne pobjede.

    Ova rečenica Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, tokom izborne noći i proglašenja pobjede njihovog kandidata Siniše Karana na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, održanim 23. novembra 2025, možda i najdirektnije pokazuje da su u SNSD-u, pa priznali to javno ili ne, ipak upaljeni alarmi upozorenja da više nisu bezrezervno uvjereni u svoju snagu i podršku među građanima.

    U SNSD-u tijesnu pobjedu, iako rezultati izbora još nisu zvanični, pravdaju činjenicom da je izlaznost bila mala, a direktno iz razloga što, kako tvrde, 150.000 njihovih pristalica nije željelo da izađe na birališta.

    Iako uz dozu razumijevanja za te ljude, Milorad Dodik je tokom obraćanja već idućeg dana nakon održanih izbora, jasno stavio do znanja da će morati da istraže zašto se oni nisu pojavili na biračkim mjestima, te je najavio da će SNSD već sada drugačije pristupiti onome što ih čeka, a to su redovni opšti izbori u BiH, koji bi trebalo da se održe 2026. godine.

    “Da budemo oprezniji, predaniji, pristupniji, napravićemo analize i onda ćemo krenuti na naše terenske aktivnosti da posjetimo sve naše mjesne odbore, kojih je 2.400. Nemamo nijedan razlog da budemo potišteni, pokazujemo da smo vitalni. Vidjećemo gdje je bio problem, nama ljudi sa terena govore da ljudi nisu željeli da izađu, jer su smatrali da nije fer da izađu zbog onog što se desilo predsjedniku, da su izbori nametnuti od strane (Kristijana) Šmita ili da su rezignirani. Vidjećemo da li je to tako”, poručio je Dodik tokom obraćanja medijima 24. novembra.

    SNSD svjestan da je izborni rezultat loš

    Sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom slučaju nemaju dilemu da je Dodik, a samim tim i vrh SNSD-a, nezadovoljan izbornim rezultatom uprkos pobjedi.

    Kažu da, iako Dodik nastoji da stav da nije raspoložen zbog pobjede prikaže malom izlaznošću, može se zaključiti da je lider SNSD-a krivce već našao u svojim redovima.

    Prijedor, Prnjavor, Novi Grad, Šamac i Ugljevik postali su, kako kažu analitičari, potencijalno veliki problem za SNSD, jer iako se radi o jakim lokalnim uporištima ove partije, njihov kandidat Siniša Karan nije uspio da pobijedi Branka Blanušu.

    Crveni alarm u SNSD-u, uvjereni su naši sagovornici, upaljen je i zbog situacije u Trebinju, gdje je prednost Karana pala na ispod 600 glasova.

    “To svakako jeste alarm za Milorada Dodika, jer novi izbori dolaze za godinu dana, a vremena je sve manje, pogotovo u ovom momentu kada lokalni odbori SNSD-a koji nisu ostvarili očekivan rezultat treba da snose odgovornost”, kaže Mihajlo Mašić, politikolog.

    On je uvjeren da će na odgovornost biti pozvani svi lokalni funkcioneri u mjestima u kojima je SNSD ostvario loš rezultat, a ne isključuje ni mogućnost rezova.

    “Vrlo je moguće da će doći do smjene tih čelnika, što bi bio dio Dodikovih radikalnih mjera. Svakako, najzanimljivije će biti ispratiti dešavanja u trebinjskom SNSD-u nakon slabijeg rezultata, pogotovo jer se danima govori o statusu Luke Petrovića u ‘Elektroprivredi Republike Srpske'”, naveo je Mašić za “Nezavisne novine”.

    Šušak: Zasićenje glasača SNSD-a

    Novinar Vladimir Šušak saglasan je da su u SNSD-u svjesni da na ovako malu izlaznost (oko 35 odsto) i resurse koje imaju ovo nije zadovoljavajući izborni rezultat za njih, što je, podsjeća, rekao i Dodik riječima da su navikli na bolji rezultat.

    Ipak, Šušak smatra da se mala izlaznost može gledati i iz ugla da su i glasači SNSD-a postali na neki način zasićeni.

    “To može biti prilika za njihove političke protivnike za godinu dana na redovnim izborima ukoliko to budu znali da iskoriste. Ne treba zaboraviti i činjenicu da smo sve bliže stvaranju uslova za primjenu novih tehnologija u izbornom procesu, što na izborima 2026. godine sužava prostor za radnje za koje se ozbiljno sumnja da su korištene i na ovim izborima”, poručio je Šušak za “Nezavisne novine”.

  • Kada će CIK utvrditi rezultate izbora: SDS sprema žalbe

    Kada će CIK utvrditi rezultate izbora: SDS sprema žalbe

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sljedeće sedmice mogla bi utvrditi rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon čega počinju teći rokovi za žalbe.

    “Rok do kada CIK treba da utvrdi rezultate je mjesec dana od dana održavanja izbora, ali to će biti prije, možda već iduće sedmice. Nakon utvrđivanja rezultata počinje teći rok za žalbe, a nakon isteka roka i pravosnažnosti odluka po žalbama CIK potvrđuje rezultate izbora i objavljuje ih u službenom glasniku”, ispričao je izvor blizak CIK-u.

    Inače, CIK još nije prebrojao sve glasove i ostalo je da se pobroje mobilni timovi, nepotvrđena biračka mjesta i pošta.

    Taj posao mogao bi biti završen već danas, najdalje sutra (četvrtak) i tek nakon toga CIK će moći utvrditi rezultate izbore.

    Nakon što utvrdi rezultate slijede žalbe, a iz SDS-a u kojem još nisu priznali pobjedu Siniše Karana, kandidata SNSD-a, nad Brankom Blanušom, kandidatom SDS-a, već su najavili podnošenje žalbe.

    “Vanredni predsjednički izbori će se okončati samo onda kada se ponovi izborni proces u Doboju, Zvorniku i Laktašima”, rekli su nedavno u SDS-u.

    Nakon što SDS uputi žalbu, Centralna izborna komisija BiH odlučivaće o tim žalbama, a u slučaju da ih odbaci ili ne prihvati, SDS će imati mogućnost žalbe Sudu BiH. Rok za odlučivanje o toj žalbi je takođe tri dana, tako da prije polovine decembra neće biti poznato hoće li se eventualno ponoviti izbori u Laktašima, Zvorniku i Doboju.

    Podsjećanja radi, SDS nije priznao pobjedu Karana jer smatraju da Doboj, Zvornik i Laktaše “režim koristi kao rezervoar pomoću kojeg manipulišu ukupnim rezultatima izbora”.

    S druge strane, u SNSD-u su odbacili te optužbe ističući da su za njih izbori završeni i da je Karan novi predsjednik Republike Srpske, a što su potvrdili i rezultati koje je objavila Centralna izborna komisija BiH.

    Rezultate izbora juče su komentarisali i u Pokretu “Sigurna Srpska” pa je tako Igor Radojičić, zamjenik predsjednika tog pokreta, rekao da za njih izbori nisu završeni jer su nepravilnosti ogromne, a razlike tako male.

    “Upozorenja na nepravilnosti u Doboju, Zvorniku i Laktašima su takva da se mora uraditi sve što se može da se izbori ponove gdje treba. Ovi izbori ni izbliza nisu završeni”, kazao je Radojičić.

    Istakli su da su podržali Branka Blanušu te da je rezultat u Banjaluci pokazatelj da je Banjaluka opoziciono orijentisana.

    “Kao što znate, mi se nismo prijavili za prijevremene izbore i nismo imali posmatrače pa nismo mogli reagovati, ali to može SDS i imaju našu podršku”, istakao je Radojičić.

    Tvrdi da aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo.

    “Gubitak izbora u njihovim lokalnim zajednicama, nije izašao ni dio njihovih jer nisu zadovoljni. Da sam na mjestu sadašnjih vlasti bio bih jako zabrinut”, poručio je Radojičić.

    Najavio je da PSS već kreće u pripreme za izbore 2026.

    Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, rekao je da vlast slavi Pirovu pobjedu.

    “Ključ je da budemo mudri, da zadržimo jedinstvo opozicije i da dođu novi ljudi. Ali želimo da istrajemo na tome da se provjere Laktaši, Zvornik i Doboj. Mi smo potpuno za našeg profesora doktora Branka Blanušu. Mi nemamo ništa protiv da se provjeri Banjaluka i 14 puta ako treba. Režim je na respiratoru i vještačkom disanju još devet mjeseci”, poručio je Stanivuković, koji je juče u Banjaluci razgovarao sa Blanušom.

  • Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

    “Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati daljnje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

    Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

    Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

    “Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merz, prenosi Jutarnji.hr.

    “Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

    Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

  • Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

    Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

    Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

     

     

    Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.

  • Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

    Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

    Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

    Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

    “Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

    Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

    Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

    “Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

    Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

    Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

    Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

    Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

    Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

    “Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

    Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

  • Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

    “Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

    Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

    Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

    Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

    U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

    “Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

    On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

  • Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Stevandić: „Sarajevo safari“ je spin usmjeren na destabilizaciju Srbije

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da je „Sarajevo safari“ smišljen medijski spin sa ciljem destabilizacije Srbije. Stevandić je naveo da se tema pojavila istovremeno na više medija.

    „Sarajevo safari je spin lansiran smišljeno i istovremeno na mnogim medijima u cilju destabilizacije Srbije“, napisao je Stevandić na društvenoj mreži X.

     

    On je dodao da iznesene tvrdnje nemaju potkrepu. Prema njegovim riječima, „nema dokaza, imena civila, vojnika, jedinica“.

    Stevandić je poručio da je umesto toga organizovan napad na predsjednika Srbije. „Ali je zato organizovan pravi medijski (a možda i neki drugi) safari na Aleksandra Vučića prljavo i podmuklo po stereotipu iz 90-tih!“, naveo je on.

    U objavi je zaključio da je riječ o kampanji koja se, kako tvrdi, vodi po već viđenim matricama iz prošlosti.

     

  • Stanivuković: Ćutanje institucija, sporni izbori i prijetnje lideru opozicije

    Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, saopštio je da MUP Republike Srpske i nadležno tužilaštvo nisu dali odgovor u vezi sa slučajem „UKC i Vlado Đajić i Nenad Radinković“, navodeći da će, ukoliko ove sedmice ne dobije povratnu informaciju, objaviti imena dva pripadnika interventne jedinice MUP-a koji su, prema snimku, čekali ispred Kliničkog centra. Pitao je kako je droga dospjela u UKC RS i šta je urađeno sa materijalom koji se vidi na snimku objavljenom prošlog utorka, ističući da se radi o više krivičnih djela o kojima institucije ćute.

    Prema njegovim riječima, ovakva situacija znači da „svi mogu da imaju drogu, a da im MUP neće ništa“. Dodao je da je, kako tvrdi, sadržaj iz kese trebalo da bude podmetnut Nebojši Driniću i njemu, te upitao šta bi se desilo da se snimak pojavio u Kabinetu gradonačelnika. Stanivuković je poručio da nisu dobili odgovor da li je snimak star deset mjeseci i da li su ranije saslušani Đajić i Radinković, te izrazio sumnju da Đajić i dalje može imati licencu.

    Govoreći o prijevremenim izborima, rukovodstvo PSS istaklo je da izborni proces za njih nije završen zbog, kako navode, velikih nepravilnosti i male razlike. Naveli su da upozorenja iz Doboja, Zvornika i Laktaša zahtijevaju ponavljanje izbora gdje je potrebno. Poručili su da su podržali Branka Blanušu i da je rezultat u Banjaluci pokazao opozicionu orijentaciju grada, te dodali da nisu imali posmatrače, ali da SDS može reagovati uz njihovu podršku.

    Prema riječima Igora Radojičića, aktuelna vlast nema razloga za zadovoljstvo zbog gubitaka u pojedinim lokalnim sredinama, najavljujući da PSS već počinje pripreme za izbore 2026. Stanivuković je ocijenio da vlast slavi „Pirovu pobjedu“ i da je ključno održati jedinstvo opozicije, uz provjeru rezultata u Laktašima, Zvorniku i Doboju, poručivši da „režim ima još devet mjeseci vještačkog disanja“.

    Stanivuković je ujedno opisao napad na njega na Banj brdu, navodeći da mu je Igor Arsenić prišao, uputio prijetnje i pokušao fizički obračun. Istakao je da nije imao obezbjeđenje i da je problem nastao nakon što je u medijskom nastupu pomenuo njegovo ime. Naveo je da je ostao miran, te da je ranije bio upoznat sa informacijama o kriminalnoj prošlosti porodice Arsenić prema medijskim navodima.

    Poručio je da se institucionalno ponaša na događajima na kojima prisustvuje i Arsenić, te da ne dovodi u pitanje ničije političke stavove, ali da neće dozvoliti da se gradonačelnik presreće na ulici. Stanivuković je dodao da je neprihvatljivo da mu neko prijeti zato što govori o javnim pitanjima i poručio da obračun na ulici nije dio politike.

  • Dodik: Dvadeset peti novembar – još jedna muslimanska provokacija

    Dodik: Dvadeset peti novembar – još jedna muslimanska provokacija

    Dvadeset peti novembar nije nikakav praznik i riječ je o još jednoj muslimanskoj provokaciji, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    – Bilo šta da urade u Republici Srpskoj, a da ima veze sa 25. novembrom, smatraćemo provokacijom. Oni koji Srbima pokušavaju da zabrane da slave Dan Republike, nemaju pravo da nam nameću nepostojeće praznike. I misle da je to u redu. Naravno da nije u redu – istakao je Dodik u objavi na društvenoj mreži Iks.

    Bivši Dan ZAVNOBiH-a 25. novembar obilježava se danas kao takozvani dan državnosti, u dijelu FBiH koji je većinski naseljen bošnjačkim stanovništvom, dok ga Hrvati ne obilježavaju kao praznik.

    Na nivou BiH nema zakona o praznicima, pa su u entitetima na snazi zakoni o praznicima Republike Srpske i Federacije BiH.

  • Koji glasovi će se tek brojati u CIK-u

    Koji glasovi će se tek brojati u CIK-u

    Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

    Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

    Neisporučeno više od hiljadu listića
    S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

    To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

    CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

    Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

    Biće brojane još tri kategorije listića
    Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

    Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

    “No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS”, piše Raport.