Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić poručio je da je spreman na razgovor sa mljekarima, ali da komunikacija ne može biti vođena putem medija niti uslovljena prijetnjama, ocijenivši da su njihovi javni istupi otišli previše u pravcu politizacije problema.
Minić je istakao da su i druge grane poljoprivrede imale ozbiljne izazove, ali da se razgovori uvijek vodili institucionalno. Naveo je da niko ranije nije najavljivao poteze putem medija ukoliko ne dođe do sastanka, dodajući da takav pristup povezuje sa političkim procesima i izborima.
On je naglasio da podaci o izdvajanjima za mljekarstvo ne potvrđuju tvrdnje o zapostavljenosti sektora. Prema njegovim riječima, poštuje proizvođače mlijeka i svjestan je ozbiljnosti njihovog posla, ali ne prihvata način komunikacije koji, kako je rekao, zaobilazi institucije.
Minić je poručio da je spreman na razgovor u trenutku kada dobije zvaničan zahtjev, te da neće preskakati resorno ministarstvo niti voditi komunikaciju putem društvenih mreža. Dodao je da su protesti zakonsko pravo, ali da se ne mogu održavati ispred zgrade Vlade bez odobrenja, te da bi, ukoliko do njih dođe, javnosti bili predstavljeni precizni podaci o podršci mljekarstvu.
Nakon Minićeve izjave reagovali su predstavnici mljekara, ističući da u porukama premijera vide i pozitivan signal. Predsjednik Udruženja mljekara Vladimir Šipovac naveo je da cijene spremnost na razgovor i način na koji su oslovljeni, naglašavajući da rok koji su postavili nije bio ultimatum, već apel za hitno uključivanje u rješavanje problema.
Šipovac je rekao da je premijer o zahtjevima bio obaviješten elektronskim putem, te da će, ukoliko je potrebno, Udruženje dostaviti i zvaničan pisani zahtjev za sastanak. Dodao je da mljekari očekuju institucionalni dijalog i konkretna rješenja.
Govoreći o zahtjevima proizvođača, Šipovac je naveo da se oni odnose na povećanje premije po litru mlijeka na 0,35 feninga i premije po grlu na 500 KM, dok je zahtjev za regresirani dizel povučen radi postizanja kompromisa. Kao drugi ključni problem istakao je višak mlijeka na tržištu i potrebu da Ministarstvo poljoprivrede posreduje u razgovorima sa otkupljivačima.
Prema njegovim riječima, proizvođači sami ne mogu riješiti problem viškova, te je neophodno uključivanje i Ministarstva spoljne trgovine BiH, kako bi se razmotrile mjere zaštite domaće proizvodnje, uključujući moguće prelevmane ili ograničenja uvoza.
Šipovac je pojasnio da se navodi o „bacanju mlijeka“ uglavnom odnose na indirektne gubitke, kada mljekare ne preuzmu dio proizvodnje. Naveo je da proizvođači tada smanjuju ishranu stoke, prodaju grla ili mlijeko prodaju po cijenama od 50 do 60 feninga po litru, što, kako kaže, predstavlja ozbiljan finansijski gubitak.
Kao primjer naveo je proizvođača iz Šamca sa viškom od oko 20.000 litara mlijeka, gdje prodaja po niskoj cijeni znači gubitak vrijednosti polovine proizvodnje. Dodao je da je kraj mjeseca posebno težak zbog nagomilanih obaveza.
Govoreći o najavljenim protestima, Šipovac je rekao da mljekari ne žele dodatne tenzije i da proteste vide kao posljednje sredstvo. Istakao je da očekuju mnogo od predstojećih sastanaka, posebno onog u Privrednoj komori, te da među proizvođačima postoji veliko jedinstvo, ali i snažne emocije.
Na kraju je upozorio na težak položaj malih proizvođača, navodeći da razlika od 20 feninga po litru za njih može biti presudna. Prema njegovim riječima, dugoročno je potrebno razmišljati o minimalnoj otkupnoj cijeni kako bi se spriječilo gašenje proizvodnje i urušavanje sektora.
