VRBAS Media

Autor: INFO

  • Evo šta sve predviđaju sporazumi Rusije i samoproglašenih republika

    Evo šta sve predviđaju sporazumi Rusije i samoproglašenih republika

    Prema tekstu sporazuma o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći Rusije sa samoproglašenim Donjeckom i Luganskom narodnim republikama (DNR i LNR), zaštita granica DNR i LNR sprovodiće se zajedničkim naporima ugovornih strana na osnovu interesa njihove sopstvene bezbjednosti, kao i mira i stabilnosti.

    Po tom pitanju biće zaključen poseban sporazum, prenosi agencija TASS navode iz dokumenta.

    Vojne baze i rusko državljanstvo
    Sporazumi, takođe, predviđaju da će svaka od strana na svojoj teritoriji dati drugoj pravo da gradi i koristi vojne baze i objekte svojih oružanih snaga.

    Ugovori predviđaju zaštitu etničkog, jezičkog, kulturnog i vjerskog identiteta nacionalnih manjina. Građani samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike moći će da imaju rusko državljanstvo pod uslovima utvrđenim zakonom, a strane će zaključiti i dodatne sporazume u cilju rješavanja pitanja dvojnog državljanstva.

    Utvrđuje se da se na teritoriji svake od ugovornih strana priznaju dokumenti koje izdaju državni organi i organi lokalne samouprave druge ugovorne strane.

    Finansijski sistemi i komunikacije
    Prema sporazumima, Rusija će preduzeti efikasne mjere za podršku i funkcionisanje finansijskih i bankarskih sistema samoproglašenih DNR i LNR, polazeći od toga da je zakonsko sredstvo plaćanja na njihovoj teritoriji ruska rublja.

    Pored toga, prema dokumentima, ugovorne strane se obavezuju da će obezbjeđivati povoljne ekonomske, finansijske i pravne uslove za preduzetničke i druge privredne aktivnosti, uključujući unapređenje i međusobnu zaštitu investicija, kao i da će podsticati različite oblike saradnje i direktnih veza između građana dvije strane.

    Sporazumi sa samoproglašenim republikama u Donbasu takođe predviđaju dalje donošenje mjera za objedinjavanje energetskih, transportnih i telekomunikacionih sistema. Pored toga, prema dokumentima, strane u sporazumima namjeravaju da preduzmu mjere za objedinjavanje građanskog i poreskog zakonodavstva, kao i u oblasti penzionog osiguranja.

    U finansijskom i ekonomskom obrazloženju ugovora navedeno je da njihova ratifikacija neće zahtijevati dodatne budžetske izdatke.

    Parlamenti samoproglašenih DNR i LNR već su ratifikovali sporazume, a ruski parlament će ih razmatrati danas.

  • Kalabuhov: Priznanje Donjecka i Luganska istorijski trenutak za Rusiju

    Priznanje Donjecka i Luganska je istorijski trenutak za Rusiju i sve ljude u ovim pokrajinama, ali i za mene koji sam rodom iz Donjecka, rekao je danas u Banjaluci Igor Kalabuhov, ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

    Prema njegovim riječima, sad trebaju početi stvari i ozbiljni pregovori za kreiranje sistema bezbjednosti u Evropi koji će biti siguran za sve države i svaki narod koji živi u njoj.

    Imam i ja simpatije prema nekim zemljama, ali oko stanja u Ukrajini najbolje je da Bosna i Hercegovina ostane neutralna, istakao je danas Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    Smatra da stav Željka Komšića i Šefika Džaferovića i osuđivanje “napada Rusije na Ukrajinu” nije zvanični stav Bosne i Hercegovine.

    “Oni na ovaj način nastavljaju da dijele BiH, da derogiraju zvanične organe Bosne i Hercegovine. Njihov stav je privatni stav, i nije zvanični stav institucija i mislim da je samo zloupotrebljena ova situacija. BiH jedino što može postići i ja pozivam na to je da imamo neutralan stav oko ovog pitanja i ništa više. Džaferović i Komšić možda misle da će ovim dobiti neke simpatije, imam i ja simpatije, ali ono što je realno da BiH bude neutralna”, naveo je Dodik.

    On je istakao da je kompleksna situacija na Balkanu jer je međunarodni intervencionizam u posljednjih 20 godina učinio nerede i stvorio neodrživo stanje u BiH.

    “Nema čovjeka koji ne može da se nasmije na to da oni govore da je Rusija skršila međunarodno pravo, a Velika Britanija i SAD nema šta nisu učinile da krše međunarodno pravo, i na Kosovu gdje su ga priznali. Pa 20 godina ga krše u BiH derogirajući Ustav BiH koji je dio međunarodnog akta koji se zove Dejtonski sporazum i mi sad treba da prihvatimo njihovu ocjenu kako oni štite međunarodno pravo. To je u najmanju ruku neozbiljno”, naglasio je Dodik.

  • Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Izetbegović pisao Borelu: BiH se neće raspasti

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović uputio je pismo visokom predstavniku Evropske unije (EU) za spoljnje poslove i bezbjednosnu politiku Džosepu Borelu.

    U pismu Izetbegović ističe kako “cijeni napore koje EU i Borel lično ulažu u pružanje podrške BiH na putu ka punopravnom članstvu, te da je nemjerljiv doprinos EU koji domaće institucije imaju u provođenju reformi, čiji je cilj prosperitetna država u kojoj se u punoj mjeri primjenjuju svi evropski demokratski standardi”.

    Takođe je istako da “cijeni Borelov angažman u posljednjim mjesecima, tokom krize izazvane nasrtajima vlasti RS na ustavnopravni sistem BiH”.

    “Međutim, želim Vam sugerisati i zamoliti Vas da u Vašim javnim nastupima izbjegnete spominjanje ‘raspada Bosne i Hercegovine’, jer se time stvara narativ da je tako nešto moguće. Raspad Bosne i Hercegovine nije moguć i neće se desiti. Bosna i Hercegovina je međunarodno priznata država, članica Ujedinjenih nacija i o njenom raspadu se ne može, niti bi se smjelo govoriti”, navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    Izetbegović je podsjetio da će se “naredne sedmice obilježiti 30. godišnjica održavanja Referenduma o nezavisnosti BiH, kojem su se odazvale dvije trećine građana, glasajući skoro stoprocentno za nezavisnost BiH”.

    “Nakon izglasavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja, BiH je bila izložena strahovitoj agresiji, koja je kulminirala genocidom u Srebrenici. I u takvim okolnostima njen teritorijalni integritet je sačuvan, jer su stotine hiljada patriota bile spremne rizikovati i gubiti živote u odrbrani slobode i vlastite države”, dodaje Izetbegović.

    Predsjednik SDA je ocijenio da je, kako je naveo “opravdana zabrinutost zbog politike Milorada Dodika, ali da ona ne može ugroziti teritorijalni integritet BiH, ali da može ugroziti mir i stabilnost u čiju su izgradnju i očuvanje građani BiH, zajedno sa SAD, EU i kompletnom međunarodnom zajednicom, uložili mnogo”.

    “U tom slučaju, mir i stabilnost ne bi bili ugroženi samo u BiH, već i u cijeloj regiji, pa i dijelovima Evropske unije”, tvrdi Izetbegović.

  • Zelenski: Vjerujem da neće biti rata sa Rusijom, ali bićemo spremni

    Zelenski: Vjerujem da neće biti rata sa Rusijom, ali bićemo spremni

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak da vjeruje da “neće biti rata” sa Rusijom, ali je upozorio da će Ukrajina biti spremna ukoliko ruska vojna agresija protiv njegove zemlje eskalira.

    “Razumijemo da neće biti rata. Neće biti sveopšteg rata protiv Ukrajine i neće biti široke eskalacije iz Rusije. Ako bude, onda ćemo Ukrajinu postaviti na ratnu osnovu”, dodao je on, prenosi italianpost.

    Izjava Zelenskog usljedila je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio svoju odluku da prizna separatističke regione Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku.

    Ukrajinski predsjednik je ruske akcije opisao kao formu “legalne agresije” kako bi se stvorila “snažna osnova” za moguću dalju vojnu eskalaciju u otcepljenim regionima pod kontrolom Rusije.

    Govoreći na konferenciji za medije u Kijevu, Zelenski je rekao da akcije Rusije predstavljaju “napad na suverenitet i teritorijalni integritet” Ukrajine, ali je pozvao na dalji dijalog između dvije države.

    “Pozivamo Rusiju, i to ne prvi put, da rješi ova pitanja dijalogom, da sjedne za pregovarački sto. Spremni smo da pregovaramo na bilo kojem forumu, i Rusija to zna”, rekao je Zelenski.

    Uprkos pozivima da se nastavi sa diplomatskim naporima, Zelenski je istakao da je primio zahtjev ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova da razmotri prekidanje diplomatskih odnosa sa Rusijom.

    “Razmisliću o tome, i ne samo o tome, već i o efikasnim akcijama koje možemo da preduzmemo u vezi sa eskalacijom Rusije”, rekao je on.

    Inače, Zelenski obratio se naciji rano u utorak rekavši da “ne dugujemo nikome i nikome ništa nećemo dati” nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin sinoć potpisao ukaz o priznanju Luganske i Donjetske Narodne Republike, prenosi CNN.

    “Mi smo na svojoj zemlji, ničega i nikoga se ne bojimo, nikome ništa ne dugujemo, nikome ništa nećemo dati. Uvjereni smo u to”, rekao je Zelenski u svom video-obraćanju, dodajući da je taj potez kršenje “nacionalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine”.

    On je danas rekao da razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom, optuživši je za nastavak “vojne agresije protiv Ukrajine”.

    “Primio sam zahtjev ministarstva spoljnih poslova da razmotrim pitanje prekida diplomatskih odnosa između Ukrajine i Rusije. Smjesta ću razmotriti to pitanje, nakon naše konferencije za novinare”, rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka s estonskim kolegom.

    Zelenski je noćas dodao da će međunarodne granice Ukrajine “ostati kao takve” uprkos “deklaracijama i prijetnjama” Rusije, i rekao je da Ukrajina računa na “jasne i efikasne korake” svojih međunarodnih prijatelja.

    On je rekao da je Ukrajina inicirala hitan sastanak sa Normandijskom četvorkom, koja uključuje Njemačku, Rusiju, Ukrajinu i Francusku.

    Zelenski je upozorio da Putinov najnoviji potez podriva tekuće “mirne” pregovore i “može značiti jednostrani izlazak Ruske Federacije iz Minskog sporazuma i ignorisanje Normandijskog sporazuma”.

    Ukrajinski predsjednik je ponovio da Ukrajina želi “mir”, iako je “dugo vremena” bila pripremana za ruski akt agresije.

    On je građanima države čiji je predsjednik rekao da će se Ukrajina mirno i samouvjereno nositi sa krizom i zahvalio cijeloj naciji na hladnokrvnoj reakciji na najnovija dešavanja, prenosi CNN.

  • Njega starih stabala u Parku „Mladen Stojanović“

    Njega starih stabala u Parku „Mladen Stojanović“

    Nastavljeno je provođenje mjera njegovanja starih stabala sa ciljem produžetka životnog vijeka stabla i poboljšanja same vitalnosti.

    Ovi radovi izvode se u Parku “Mladen Stojanović” i podrazumijevaju uklanjanje suvih, polomljenih i oštećenih dijelova stabla.

    Kako navode u Odjeljenju za komunalne poslove, ovi radovi su veoma značajni, kako sa ciljem produžetka perioda vitalnosti samih stabala, koji se nalaze u „trećoj životnoj dobi“, tako i još važnije sa aspekta prevencije nezgoda od lomova i padova takvih dijelova stabala na pješačke komunikacije ili objekte, saopštili su iz Gradske uprave.

    -S obzirom na to da je Park “Mladen Stojanović” sačinjen u najvećem broju od starih, ali istovremeno vrijednih stabala sa mnogih aspekata posmatranja, u tom pravcu se i pristupilo samim pomenutim aktivnostima. Cilj je da se ispune svi zahtjevi, a to su prevencija u zaštiti građana i imovine, zaštita i produžetak funkcionalnosti stabala, svođenje na minimum ostećenja stabala i parkovskog mobilijara prilikom izvođenja radova i obezbjeđenje ozbiljnog i stručnog nadzora nad ovom vrstom radova – zaključili si iz resornog ođeljenja.

    Radovi u Parku izvode se uz tehničku podršku banjalučke Vatrogasne brigade jer je riječ o stablima velikih dimenzija.

  • Otklonjena greška u Borkovićima, danas ponovno brojanje na tri biračka mjesta

    Gradska izborna komisija Banja Luka izvršila je provjeru i kontrolu obrazaca sa svih biračkih mjesta, kao i unos preliminarnih rezultata koji je – na zvaničnoj internet stranici Grada objavljen 21. februara 2022. godine.

    Provjerom i kontrolom utvrđena je jedna greška prilikom unosa kandidatskih glasova za jednog kandidata u Mjesnoj zajednici Borkovići i ista je otklonjena.

    Pored navedenog, Gradska izborna komisija je utvrdila da na tri biračka mjesta birački odbori nisu, u potpunosti, ispravno uradili statistike i izvještaje, a što može uticati na kandidatske glasove i dobijanje mandata člana savjeta, saopštili su iz Gradske uprave.

    Danas, 22. februara 2022. godine, u 16.30 časova, Gradska izborna komisija Banja Luka će – po službenoj dužnosti, u propisanoj proceduri, izvršiti ponovno brojanje sa sljedećih biračkih mjesta:

    Procesu ponovnog prebrojavanja izbornog materijala sa navedenih biračkih mjesta mogu prisustvovati akreditovani posmatrači ovlaštenih predlagača koji su posmatrali rad na Dan izbora – 20. februara 2022. godine. O navedenom će, ovlašteni predlagači, biti direktno obaviješteni.

  • Žene se moraju pokriti na poslu, makar i ćebetom

    Žene se moraju pokriti na poslu, makar i ćebetom

    Žene koje rade u odjeljenjima avganistanske Vlade moraju da se pokriju, čak i ćebetom ako je potrebno, ili mogu da izgube posao, saopštila je danas talibanska vjerska policija.

    Većini žena je zabranjeno da rade u Vladi od kada su talibani ponovo preuzeli vlast u avgustu, iako novi avganistanski vladari tvrde da će im biti dozvoljeno da se vrate kada se stvore neki uslovi, kao što su odvojene kancelarije.

    Ministarstvo za promociju vrline i prevenciju poroka izdalo je danas saopštenje u kojem se navodi da žene ne bi trebale da idu na posao ako nisu propisno pokrivene i da bi mogle da budu otpuštene ako ne poštuju date smjernice.

    Razlog današnjeg saopštenja je nejasan budući da većina žena u Avganistanu uvijek u javnosti pokriva glavu, bar širokim šalom.

    Portparol Ministarstva Muhamed Sadek Akif Muhadžir rekao je za AFP da žene mogu da nose bilo koju vrstu hidžaba, ali se moraju propisno pokriti, makar ćebetom.

    Tokom prethodne talibanske vlasti, striktno tumačenje islama odnosilo se i primjenjivalo na sve aspekte svakodnevnog života, uključujući navike, postupke i odjeću.

    Zapadna odjeća bila je zabranjena, muškarcima je naređeno da se ne briju, a ljudi su dobijali batine ako ne požure na molitvu.

    Uprkos tome što su ovog puta obećavali blažu verziju vladavine, neke stroge zabrane ponovo su zaživjele – uključujući zabranu televizijskih drama u kojima se pojavljuju žene, osim ako nisu o temi iz islama, te zabranu muzike u javnosti.

    Međutim, izdato je malo nacionalnih uredbi, a čini se da su propisi uvedeni širom zemlje uglavnom na osnovu hira lokalnih zvaničnika ili prema tradicionalnim običajima u konzervativnim oblastima, navodi AFP.

  • Orban: Mađarska dijeli stavove Brisela o ukrajinskoj krizi

    Orban: Mađarska dijeli stavove Brisela o ukrajinskoj krizi

    Mađarski premijer Viktor Orban razgovarao je sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i poručio da Mađarska dijeli stavove Evropske unije u vezi sukoba između Ukrajine i Rusije, saopšteno je iz kabineta premijera.

    Ministar inostranih poslova Mađarske Peter Sijarto je danas saopštio da se „moramo nadati diplomatskom rješenju“, i potvrdio da Brisel istovremeno pojačava pripreme za uvođenje sankcija Rusiji nakon posljednjih poteza Moskve, prenosi MTI.

    “U toku su razgovori o mogućim sljedećim koracima. Mađarska nikada nije odstupala od EU po ovom pitanju. Istovremeno, ne smijemo odustati od nade u diplomatsko rješenje”, saopštio je Sijatro na Facebook.

    Mađarski Savjet za nacionalnu bezbjednost sastao se u danas u kabinetu premijera Viktora Orbana kako bi razmotrio ukrajinsku krizu, saopštio je premijerov šef kabineta Gergelji Guljaš.

    Prema saopštenju, sastanak je vodio premijer Viktor Orban, a pored Guljaša učestvovali su sekretar kabineta Antal Rogan, ministar odbrane Tibor Benko i ministar unutrašnjih poslova Šandor Pinter.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je u ponedjeljak uveče priznanje suvereniteta samoproglašenih „Donjecke Narodne Republike“ i „Luganske Narodne Republike“ u istočnoj Ukrajini i naredio ruskim trupama da uđu na te teritorije u sklopu “mirovne misije”, navodi MTI.

  • Rusija ratifikovala sporazume i pozvala druge zemlje da priznaju DNR i LNR

    Rusija ratifikovala sporazume i pozvala druge zemlje da priznaju DNR i LNR

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je danas druge države da slijede njen primjer i priznaju nezavisnost samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike.

    “Odluka je donesena uzimajući u obzir slobodnu volju stanovnika Donbasa, na osnovu odredbi Povelje UN, Deklaracije o principima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima među državama iz 1970. godine, Završnog akta OEBS-a i drugih fundamentalnih međunarodnih dokumenata“, navedeno je u saopštenju koje prenosi agencija Interfax.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ističe da je priznavanje samoproglašenih republika u Donbasu iznuđena i jedina moguća odluka u ovim uslovima i da ona ima za cilj da stanovnicima Donbasa garantuje pravo na miran život i zaštitu njihovih legitimnih prava i interesa.

    U saopštenju se navodi da Kijev zapravo nije bio spreman da sprovede sporazume iz Minska i da je otvoreno izjavljivao o beznačajnost tih sporazuma i nespremnosti da ih sprovede.

    Ruski MIP ocenjuje da je stanovništvo u Donbasu bilo suočeno sa pretnjom direktnog fizičkog uništenja od strane vlasti u Kijevu.

    Ruska Duma ratifikovala sporazume sa DNR i LNR
    Državna duma Rusije danas je ratifikovala sporazume o prijateljstvu, saradnji i uzajamnoj pomoći sa samoproglašenima Donjeckom i Luganskom narodnom republikom.

    Donji dom ruskog parlamenta jednoglasno je usvojio tu odluku, javlja Interfaks.

    Duma je, takođe, glasala za predloženi amandman, prema kojem sporazumi treba da stupe na snagu od trenutka objavljivanja.

    “„Mi smo ispravili Ministarstvo spoljnih poslova, želeći samo jedno – da zakon stupi na snagu što je pre moguće“, rekao je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

    Poslanici Dume aplauzom su pozdravili ratifikaciju sporazuma.

  • Odbor parlamenta RS odgovorio Ustavnom sudu BiH: Odbaciti zahtjev Bošnjaka

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske utvrdio je danas odgovor Ustavnom sudu BiH na zahtjev za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koji je pokrenulo sedam delegata u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

    Odbor smatra da, u pogledu samog podnosioca ovog zahtjeva, odnosno njegove legitimacije da podnese zahtjev, dio Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske nema Ustavom Bosne i Hercegovine predviđenu procesnu mogućnost za njegovo podnošenje.

    Odbor podsjeća da Vijeće naroda Republike Srpske ne predstavlja jedan, poseban dom Narodne skupštine Republike Srpske, niti poseban zakonodavni organ, kao ni posebno tijelo za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda.

    Zbog navedenog, Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine navodi da je podnošenje ovog zahtjeva suprotno članu VI/3a) Ustava Bosne i Hercegovine i da Ustavni sud nema ustavni osnov za njegovo razmatranje istog i dužan je da ga odbaci.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske dodaje da Ustavni sud BiH nema ovlašćenje da proširuje svoju nadležnost suprotno strogim granicama koje postavlja Ustav BiH, a odluke donesene van osnova nadležnosti nisu valjane.

    Pored činjenice da ovaj zahtjev zbog nepostojanja aktivne legitimacije nije osnovan i da ga je Ustavni sud BiH trebao odbaciti, Odbor ističe da je zahtjev i meritorno neosnovan zbog pogrešnog tumačenja Ustava BiH koje za posljedicu može imati direktno ugrožavanje integriteta institucija BiH i organa Republike Srpske, kao i njihovih nadležnosti, što je ništa drugo do kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja Narodne skupštine Republike Srpske navodi da podnosioci zahtjeva za ocjenu ustavnosti imaju kontinuiranu tendenciju da dokinu nadležnosti entiteta predviđene Ustavom BiH, s ciljem izvršenja promjene već postojeće podjele nadležnosti koja je propisana Ustavom BiH, što predstavlja direktnu povredu ustavnosti.

    “Jasno je da se ovakvim postupanjem sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske direktno ugrožava Dejtonski mirovni sporazum i poredak koji je njim uspostavljen”, navodi je u odgovoru Ustavnom sudu BiH.

    Odbor smatra da iz zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, nije jasno da li podnosioci imaju za cilj da podnošenjem zahtjeva pred Ustavnim sudom ostvare zaštitu ustavnosti i zakonitosti, ili je, pak njihov cilj pokušaj potvrđivanja visokog predstavnika kao institucije BiH, odnosno kako se navodi “postupajuće vlasti BiH” što je u potpunosti suprotno Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu u cjelini.

    Odbor za ustavna pitanja ističe da Venecijanska komisija u studiji u kojoj se bavi ovlaštenjima visokog predstavnika ističe da “demokratski princip suvereniteta naroda traži da zakone usvaja tijelo koje je narod izabralo. Član 3. (prvog) Protokola uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima traži da zakonodavno tijelo bira narod, a ovo pravo je lišeno svog sadržaja ako zakone usvaja neko drugo tijelo”.

    Odbor ističe da se Odlukom visokog predstavnika, kojom se donosi Zakon o dopuni Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, krši pravo na slobodu izražavanja propisanu Ustavom BiH, Ustavom Republike Srpske, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima i Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima.