VRBAS Media

Autor: INFO

  • BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    BiH bez kandidature, Albanija i Sjeverna Makedonija bez pregovora, Prištini ostaju vize

    Na Samitu zapadni Balkan – EU nije bilo dobrih odluka za zapadni Balkan, ali je rasprava bila korisna i to nikad ne bih potcenio, rekao je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, na pres konferenciji nakon samita.

    “Severna Makedonija i Albanija nisu dobile datum početka pregovora. Kosovo nije dobilo viznu liberalizaciju. BiH nije dobila kandidaturu. Srbija je bila jako kritikovana zbog neuvođenja sankcija”, rekao je Vučić.

    On, Edi Rama, premijer Albanije i Dimitar Kovačevski, premijer Sjeverne Makedonije su rekli da su dobili prijedlog Emanuela Makrona, predsjednika Francuske da stvore političku uniju između EU i zemalja iz susjedstva, i istakli da im je prijedlog prihvatljiv, ali ne kao zamjena za EU.

    Kovačevski je rekao da njegova zemlja traži od EU da uvaži identitet makedonskog naroda i da ne dozvoli da se to pitanje koristi od strane Bugarske ili drugih zemalja.

    Rama je sugerisao da je Makronov prijedlog zamjena za punopravno članstvo, te je istakao da je i to za njega prihvatljivo.

    “Nadam se da će doći do stvaranja te političke unije jer je bolje da smo svi u jednoj kući kao dio iste porodice, pa makar živjeli na različitim spratovima”, rekao je Rama.

    Vučić je rekao da podržava ideju političke unije jer je to način da lideri EU češće pričaju i lakše čuju ono što im žele reći zemlje zapadnog Balkana. On je dodao da su se zemlje regiona obavezale da će do septembra raditi na pitanjima vladavine prava, te da vjeruje da će sve ove zemlje u decembru imati razloga za slavlje, sugerišući da će ova pitanja biti riješena, dok je Rama rekao da vjeruje da će se zemlje zapadnog Balkana priključiti EU “tokom sljedećeg vijeka”.

    Lideri su izrazili razočarenje što EU nije izašla u susret zapadnom Balkanu, ali su takođe istakli da će nastaviti raditi na evropskim integracijama, kroz inicijativu “Otvoreni Balkan”.

    Rama je rekao da je za njega “Otvoreni Balkan” realizacija Berlinskog procesa, i dodao da je to pitanje važno za cijeli region, dok je Vučić odbacio tvrdnje da je “Otvoreni Balkan” prijedlog Vladimira Putina, ruskog predsjednika, i potvrdio da se radi o isključivoj inicijativi lidera ove tri zemlje.

    Zvaničnih informacija iz Evropskog savjeta, ipak, nije bilo jer je pres konferencija, koja je trebalo da se desi nakon samita zapadnog Balkana i EU, iznenada otkazana, a danas će zvanično odlučiti o kandidatskom statusu za Ukrajinu i drugim koracima u vezi s proširenjem i zapadnim Balkanom.

  • Stevandić: Cilj rezolucije Svena Alkalaja je stvaranje novih sukoba u BiH

    Stevandić: Cilj rezolucije Svena Alkalaja je stvaranje novih sukoba u BiH

    Predsjednik Ujedinjene Spske, dr Nenad Stevandić, izjavio je za “Kurir” da je Sven Alkalaj, stalni predstavnik BiH u UN, iskoristio “sumrak modernog prava”, u kom više ništa nije zaštićeno, već se nalazi u sivoj zoni, te je mimo odluka Predsjedništva BiH odlučio da podnese prijedlog rezolucije u UN. Stevandić dodaje da ova odluka Alkalaja dolazi sa odobrenjem dijela međunarodne zajednice, koja već neko vrijeme svojom ćutnjom odobrva kršenje Ustava BiH, te je jasno da za Republiku Srpsku dolaze teška vremena i odluke, jer kompletna bošnjačka politička scena donosi odluke u skladu sa instrukcijama Zapada.


    Stevandić smatra da neutralnost koju Republika Srpska zauzima prema sukobu Rusije i Ukrajine, nije ispoštovana od pojedinih BH diplomata, i da oni svojim odlukama krše Ustav, što je naišlo na odobravanje dijela međunarodne zajednice, što Republiku Srpsku čini najnezaštićenijim dijelom srpske teritorije.


    Stevandić zaključuje da međunarodna zajednica nema jasnu sliku u BiH, te je i ova rezolucija pokušaj stavljanja BiH u neki centar pažnje, sa ciljem da se izazovu potencijalni sukobi.

  • Pacijenti više ne moraju nositi maske u zdravstvenim ustanovama

    Pacijenti više ne moraju nositi maske u zdravstvenim ustanovama

    Vlada Republike Srpske donijela je danas, na prijedlog Republičkog štaba za vanredne situacije, novu Uredbu kojom maske više nisu obavezne za pacijente u zdravstvenim ustanovama, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

    Ovom uredbom uređuje se način izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje kovida-19, koji izaziva teški akutni respiratorni sindrom korona virus 2, za vrijeme trajanja vanredne situacije u skladu sa zakonom.

    “Stupanjem na snagu ove uredbe prestaje da važi Uredba o načinu izvršavanja mjera za sprečavanje i suzbijanje zaraznog oboljenja kovid-19”, kažu u saopštenju.

    U saopštenju se dodaje da u odnosu na prethodnu, novom Uredbom izvršene su izmjene na način da su postojeće mjere ublažene u smislu da maske nose samo zaposleni u zdravstvenim ustanovama i ustanovama koje obavljaju laboratorijsku djelatnost u neposrednom radu sa pacijentima i za zaposlene i posjetioce u domovima za starija lica i drugim ustanovama socijalne zaštite za smještaj korisnika u toku neposrednog kontakta sa korisnicima usluga odnosne ustanove.

    Ova uredba stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a prestaje da važi 30. septembra 2022. godine.

  • Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Njemačka, Francuska i Holandija protiv kandidatskog statusa BiH

    Bosna i Hercegovina ništa nije uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji – sve je glasnija poruka iz Brisela.

    Kako N1 saznaje iz diplomatskih krugova u Briselu, uprkos inicijativi Slovenije koju su podržale i Mađarska, Hrvatska i Poljska, protiv dodjele kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini su Francuska, Njemačka i Holandija.

    U Briselu je danas počeo dvodnevni samit EU – Zapadni Balkan, a u fokusu je dodjela statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, kao i planovi za stvaranje Evropske političke zajednice.

    Kako N1 saznaje uprkos inicijativi Slovenije da se Bosni i Hercegovini bez odlaganja dodijeli status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, uz realizaciju Briselskog sporazuma, to se vjerovatno neće dogoditi, iako ima i onih koji navode da i Ukrajina dobija status kandidata bez bilo kakvih uslova.

    Iz diplomatskih krugova N1 saznaje da su neke od “velikih” članica Evropske unije generalno protiv proširenja.

    Podsjetimo, iz nekih diplomatskih krugova došle su i informacije da bi BiH mogla dobiti uslovni kandidatski status ukoliko bi se usvojili propisi iz Briselsko sporazuma, a to su izmjene Zakona o VSTV, Zakona o javnim nabavkama, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa.

    Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji nedavno je poručio da nema ublažavanja uslova za Bosnu i Hercegovinu kako bi dobila kandidatski status i da se mora ispuniti svih 14 prioriteta za članstvo u Uniji.

  • Poslanici usvojili više zakona

    Narodna skupština Republike Srpske usvojila je danas Zakon o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, čiji je cilj podsticanje cjelovitog i harmoničnog razvoja učenika u skladu sa sposobnostima sticanjem operativnih i funkcionalnih znanja.
    U danu za glasanje usvojen je i Zakon o geološkim istraživanjima čiji su razlozi za donošenje sadržani u potrebi preciznijeg propisivanja pojedinih odredaba, te stvaranja uslova za kvalitetnije uređenje te oblasti.

    Usvojene su i izmjene i dopune Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, kao i izmjene i dopune Zakona o investicionim fondovima.

    Poslanici su usvojili i izmjene i dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

    Poslanici su usvojili izmjene i dopune Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju.

    Nacrt zakona o političkim strankama Republike Srpske – prijedlog poslanika Perice Bundala, nije dobio poslaničku podršku.

    Poslanici su podržali nacrte porodičnog zakona i zakona o privremenom izdržavanju djece Republike Srpske.

    Poslanici su usvojili i Nacrt zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, te Nacrt zakona o metrologiji u Republici Srpskoj.

    Usvojeni su i nacrti zakona o standardizaciji u Republici Srpskoj i zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obezbjeđenju kvaliteta u visokom obrazovanju Srpske.

    Poslanici su usvojili Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetici.

    Poslaničku podršku dobio je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turizmu.

    Poslanici su usvojili informaciju o dugu sa stanjem na dan 31. decembra 2021. godine i konsolidovani izvještaj o izvršenju budžeta Republike Srpske za prošlu godinu.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić zaključio je prvi nastavak 22. redovne sjednice, a zasjedanje će biti nastavljeno 5. jula u 10.00 časova.

  • “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić rekao je da je sasvim normalno što će se danas potpredsjednik PDP-a Jelena Trivić sastati sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
    Stanić je rekao da su i zvaničnici Srbije razgovarali sa Šmitom i da je sasvim normalno razgovarati sa svima.
    Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Dragan Mektić kupio stan od Bojana Cvijetića osumnjičenog za trgovinu narkoticima i da li zbog toga treba da bude isključen iz SDS-a, Stanić kaže da se kupovinom stana od osumnjičenog lica šalje ružna poruka i da pravosudne institucije treba da utvrde istinu, te da o isključenju Mektića iz SDS-a još nije razgovarano.
    On smatra da je nedopustivo što je današnje skupštinsko zasjedanje bilo kraće od pola sata ako se uzme u obzir koliko novca treba izdvojiti za sjednicu.
    “Da li je normalno da danas u Narodnoj skupštini radimo manje od pola časa, a u ovoj instituciji svake godine je sve više zaposlenih”, rekao je Stanić novinarima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i tvrdi da je za ovo odgovorno skupštinsko rukovodstvo.
    Vlasti Republike Srpske ne priznaju Šmita na poziciji visokog predstavnika u BiH jer nije izabran uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Legitimitet Šmitu spore i Rusija i Kina.
    Prvi prvi političar iz Republike Srpske koji se prošlog mjeseca sastao sa Šmitom je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

  • Dodik: BiH je zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra i izvana

    Dodik: BiH je zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra i izvana

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da je BiH zbog međunarodnog intervencionizma neželjena i iznutra, a sad je jasno i izvana.

    “Urušavanje procedura predviđenih zakonima i Ustavom devastiralo je BiH da od nje danas peru ruke i oni koji su svesrdno hrabrili jedne u BiH, a osporavali druge”, napisao je Dodik na Twitteru.

    On je istakao da će tako neželjena nastaviti da tavori dok jednog dana svi ne shvate da ona ne postoji.

  • Ðukanović: Važan nastavak dijaloga EU i Zapadnog Balkana

    Ðukanović: Važan nastavak dijaloga EU i Zapadnog Balkana

    Predsjednik Crne Gore Milo Ðukanović istakao je danas u Briselu da je dobro da se nastavlja kontinuitet dijaloga na najvišem nivou između EU i Zapadnog Balkana.

    “Posebno je važno da se na tu temu ne zaboravlja u svijetlu novih geopolitičkih okolnosti, a to je agresija na Ukrajinu. Taj momenat je dodatno ukazao na značaj dalje integracije zemalja regiona”, poručio je Ðukanović pred Samit EU.

    On je kazao da je sada dobar momenat da zemlje Zapadnog Balkana čuju ponovljeno opredljenje EU da nastavi proces ujedinjenja Evrope i stvori pretpostavke dogledne integracije zemalja regiona u Uniju.

    “Jako je važno da se na Zapadnom Balkanu vratimo ranijoj dobroj dinamici realizaciji reformi, prije svega vladavine prava, i stvorimo uslove da Unija ima argument za nastavak politike proširenja”, naglasio je Ðukanović.

  • Milanović o kandidaturi BiH u EU: Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš

    Milanović o kandidaturi BiH u EU: Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš

    U nama nema nikakve želje za osvetom ili revanšem, nego interes da se urede stvari i da BiH postane članica EU. I sada prije nekoliko dana se ukazala prilika, obaveza je da se to iskoristi, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, na konferenciji za medije.

    “Čujemo da će Ukrajina dobiti status kandidata, i Moldavija. To je simbolička stvar, iza toga ide mukotrpan proces. Odjednom, govori se da te države dobivaju status kandidata, tome su se žestoko protivile neke članice prije nekoliko mjeseci. U redu, neka Ukrajina dobije status kandidata, ali ona, kao i Moldavija, ima neke goleme probleme. I EU komisija odjednom on board, eto i njih”, rekao je Milanović.

    Om je rekao da je to prilika da se “jadnoj, rastresenoj BiH” daje status kandidata.

    “Samo status kandidata, kao čin povjerenja, nade. Vidimo da se tamo ne želi donijeti izborni zakon. Najveći politički segment BiH to ne želi, uz pomoć dementora, onih likova iz Harryja Pottera, to su oni koji vam sišu energiju. Sad imamo priliku BiH dati palac gore – ‘budete jednog dana pregovorali’. Dug postupak, trajat će to. I računaš, to je to. Sad ne moraš blokirati Finsku i Švedsku, nego ajmo dati BiH status kandidata. Tko može biti protiv toga”, rekao je hrvatski predsjednik, prenosi Index.hr.

    “Postoje dvije stvari, prvo je promjena Izbornog zakona, najviše zahvaljujući Plenkoviću. Radi se sve da se to zatuče. Hrvati ne mogu dobiti ni na sreću. BiH, odnosno Hrvati u BiH bi prihvatili s najvećom radošću vijest da je promijenjen Izborni zakon, da je implementirana odluka Ustavnog suda kojom bi Hrvatima bila vraćena oteta prava. U skali prioriteta status kandidata BiH za EU je za Hrvate isto veliki. Vidjeli smo prekjučer da je žurno parlamentarna skupština BiH donijela jednoglasnu odluku kojom traži da se BiH što prije da status kandidata. Za to su glasali svi, i Bošnjaci, i Srbi, i Hrvati. Kompletna politička volja predstavničke demokracije stoje iza toga. Istovremeno, slovenski predsjednik Borut Pahor koji u kordinaciji sa slovenskoj vladi također traži da BiH dobije status kandidata”, kaže Milanović.

    Dodao je da je još ranije tražio status kandidata za BiH kad se počelo govoriti o statusu kandidata za Ukrajinu. Kaže da ni Ukrajina ni Moldavija ne ispunjavaju nijedan zahtjev.

    “Plenkoviću, čovječe, pitam te za koga radiš”
    “Ovakvo ponašanje očekujem od briselskih neradnika, ali ne i od hrvatske politike. Ne od hrvatskog premijera. Pozivam i hadezeovce da se priberu, da se umiju malo. Koji su tu interesi? Ja se moram sramotiti da ovakva pisma piše slovenski predsjednik, a ne hrvatski premijer”, rekao je Milanović.

    On je rekao da čak i da su sami, imaju pravo da se postave kao Hrvatska.

    “Može Ukrajina? Ruše se svi kriteriji. Ajmo dati BiH najviše što možemo dati u ovome trenutku. Tko su ti koji su protiv? Njemačka diplomacija? Neka kažu. Godinama rade protiv BiH. Nisam slučajno spominjao dementore iz Harryja Pottera. BiH je zemlja koja je prepuštena sama sebi. I još moram slušati da sudjelujemo u komadanju BiH. Hrvatska je u ratu spasila BiH. Za nagradu čekali smo sto godina da uđemo u EU. Čije smo mi budale”, rekao je.

    Potom se ponovo vratio na Plenkovića.

    “To je privatna politika. Plenković opstruira izbor ambasadore. Imenovali smo jednog ambasadora, na Plenkovićevu molbu. Nisam postavljao pitanja”, kaže.

    Kako je rekao, s Plenkovićem se ne može razgovarati.

    “Baca frazetine. Pitam te, čovječe, za koga radiš. Ako kažeš da je uvjet za kandidaturu BiH za članstvo u EU promjena Izbornog zakona koji vlasti u BiH ne žele promijeniti”, rekao je.

    “Previše je Hrvatska u 30 godina napravila, mučila se, trplila… U nama nema nikakve osvete za revanšem, nego naprosto za jednim sređivanjem stanja u BiH i da Bosna i Hercegovina postane članica Europske unije”, dodao je.

    “Dakle, dame i gospodo, običan balkanski privatluk”, rekao je Milanović. “Evo, ovo je nova epizoda. Sad želim komadati BiH tako da uđe u EU”, kaže.

  • Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Mišel: Zapadni Balkan je prioritet EU

    Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je danas, pred Samit EU, da se Unija nalazi pred odlučujućim trenutkom, geopolitički važnim, pošto će biti donesene odluke u korist stabilnosti i prosperiteta.

    Izrazio je uverenje da će na Samitu EU biti donesena odluka o statusu kandidata za Ukrajinu i Modlaviju, kao i jasna evropska perspektiva za te dvije zemlje i Gruziju.

    “Imamo važan sastanak sa liderima Zapadnog Balkana, i postoji želja da unesemo novu energiju u naš proces. Imamo trenutno problem u Bugarskoj i pokušavamo da stavimo prijedloge na sto da bi bili u mogućnosti da što prije otpočnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To nam je sada glavni prioritet i učinićemo sve da u tome napredujemo”, rekao je Mišel novinarima.

    Kazao je i da su svi napori koje je BiH preduzela na putu u EU imali pozitivne efekte na smanjenje tenzija i da će EU učiniti sve da institucije te zemlje budu funkcionalne.

    “Ovaj samit je od geopolitičkog značaja, jer ćemo donijeti odluke u korist stabilnosti i prosperiteta. Zapadni Balkan je prioritet za nas i angažovaćemo se da unesemo novu energiju u proces integracije“, naglasio je Miše