Autor: INFO

  • “Opozicija se bavila neregularnostima”

    “Opozicija se bavila neregularnostima”

    Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je večeras Srni nakon prebrojavanja glasova poštom da listići koji su stigli poštom nisu potpisani što govori da je bilo ko mogao glasati na njima, te da je i to pokazatelj da je opozicija radila neregularno, odnosno da je zloupotrebljavala načine organizovanja izbora.

    On je naglasio da opština nastavlja sa razvojnim projektima, a ne sa blokadama koje su prisutne.

    “Mi nastavljamo dalje u skladu sa zakonom i interesima građana”, poručio je Đurević.

    U Višegradu je večeras završeno prebrojavanje glasova pristiglih poštom za referendum o opozivu načelnika opštine.

  • “Trivićeva izgubila kredibilitet, radi protiv volje naroda Srpske”

    “Trivićeva izgubila kredibilitet, radi protiv volje naroda Srpske”

    Portparol SNSD-a Radovan Kovačević je, povodom sastanka PDP-ove Jelene Trivić i Kristijana Šmita, reako da je Trivićeva ovakvim ponašanjem izgubila sav kredibilitet, te da radi protiv volje naroda Republike Srpske.

    “Jelena je danas izgubila svaki kredibilitet. Kada neko krši odluku svih građana Republike Srpske. Volja naroda je takva da Šmit nije visoki predstavnik. Ona je danas pristala da pogazi sva prava Republike Srpske. U Qneksu 10 piše da ga moraju svi članovi i izabrati, a tu je i Republika Srpska koja ga nije prihvatila. Lideri Srpske moraju da vode računa da interesi Srpske budu zaštićeni. A pravo Srpske je da ona bira visokog predstavnika. Šmit je izmišljen visoki predstavnik. On se sastao samo sa jednom stranom, sa predstavnicima PDP-a, odnosno sa Draškom Stanivukovićem i Jelenom Trivic”, rekao je Kovačević.

    Kaže da je ovo dokaz da je PDP stranka koja postaje sve gora i gora, te očigledno vidi ne radi u interesu građana Republike Srpske.

    “Kristijan Šmit za narod u Srpskoj ne postoji i ne prihvata ga. Ni Milorad Dodik ni vlast, niti bilo ko drugi ga ne priznaje”, tvrdi Kovačević.

  • “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    “Male šanse da se BiH dodjeli status kandidata”

    Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić smatra da će dvodnevni samit u Briselu teško BiH donijeti išto novo, koji je fokusiran na dodjelu statusa kandidata za članstvo u EU Ukrajini, Moldaviji i Gruziji.
    “Male su šanse da bude prihvaćena inicijativa Slovenije da se BiH bez odlaganja, dodjeli status kandidata. Slovenačku inicijativu podržavaju Mađarska, Poljska i Hrvatska, a protiv dodjele kandidatskog statusa su Njemačka, Francuska i Holandija. BiH treba razumijevanje i pomoć”, navela je Majkić u izjavi Srni.

    Briselska administracija, prema njenim riječima, ne prepoznaje složenost problema, a još manje može u tome pomoći.

    “Ako BiH kao država za četvrt vijeka svog postojanja nije riješila nijedan od nagomilanih problema, male su šanse da opstane kao zajednička država tri konstitutivna naroda, sa potpuno različitim političkim ciljevima i viđenjima njene budućnosti”, navela je Majkićeva.

    Ona je ukazala da je Evropa godinama činila greške u BiH za koju nije snosila nikakvu odgovornost, a sada ih bezobrazno za BiH i fakturiše.

  • Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Džaferović razgovarao sa šefovima država i vlada EU

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik DŽaferović učestvovao je danas na Samitu EU – zapadni Balkan, gdje je razgovarao pojedinačno sa šefovima država i vlada članica EU i zvaničnicima evropskih institucija, tražeći podršku za BiH.

    On je u Briselu razgovarao sa kancelarom NJemačke Olafom Šolcom, premijerom Holandije Markom Ruteom, austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, portugalskim premijerom Antoniom Kostom, premijerom Španije Pedrom Sančezom, predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, premijerom Češke Petrom Fijalom, predsjednikom Evropske narodne stranke Manfredom Veberom, sapšteno je iz Predsjedništva BiH.

    Evropski savjet danas i sutra će imati sjednicu na kojoj će donijeti odluke o evropskom putu zapadnog Balkana i BiH.

  • Komšić krivi HDZ i SNSD što BiH nije dobila kandidatski status

    Komšić krivi HDZ i SNSD što BiH nije dobila kandidatski status

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da jedinu i isključivu odgovornost za to što BiH ne može dobiti kandidatski status snose HDZ i SNSD.

    Na to smo upozoravali odmah nakon što je Mišljenje EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU objavljeno, kada smo jasno rekli da su HDZ i SNSD dogovorili blokiranje ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja EK, jer im standardi i vrijednosti koje su u Mišljenju sadržani nikako ne odgovaraju, rekao je Komšić.

    Istakao je da je još od vremena kada je Evropska komisija sačinila i objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji govorio da će doći vrijeme kada će Dodik i Čović započeti odmicanje od toga Mišljenja i krenuti da svim silama stopiraju bilo kakav daljni napredak Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji.

    – Kada su pomenuta dvojica, valjda nakon što su napokon pročitali Mišljenje Evropske komisije (14 prioriteta), shvatili da se Bosna i Hercegovina kao država, te njen politički sistem mora preoblikovati u skladu sa evropskim normama i standardima, Dodik i Čović su uvidjeli da to znači gubitak njihove neograničene političke moći koja proizlazi iz etničkih podjela i mogućnosti blokada kroz domove naroda – kazao je Komšić.

    On smatra da kad bi se ispunili svih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije to bi značilo da BiH mora biti država jednakopravnih građana, sa potpunim poštovanjem ljudskih prava na individualnom nivou, u kojoj postoji vladavina prava kao alat za borbu protiv svakog oblika korupcije i organizovanog kriminala.

    – Takvu normalnu i uređenu državu Bosnu i Hercegovinu, dvojac Dodik-Čović jednostavno neće, te su učinili sve da niti jedan reformski zakon nikada ne bude donesen, čime su u potpunosti onemogućili Bosnu i Hercegovinu da dobije status kandidata za Evropsku uniju – rekao je Komšić.

    Dodao je da je Demokratska fronta predlagala reformske zakone o javnim nabavkama, reformi pravosuđa, ustavne i izborne reforme u skladu sa presuda Evropskog suda za ljudska prava, a što su Dodik i Čović zakočili još u komisijskoj fazi u Parlamentu BiH.

    – To oni rade već tri godine i kada je Evropska unija, htjela pomoći BiH na način da umjesto svih 14 ključnih prioriteta, učinimo iskorak donošenjem samo ova tri reformska zakona kako bismo dobili kandidatski status, opet je pomenuti dvojac pokrenuo svoje alate i oborio sva tri reformska zakona – rekao je Komšić, piše Kliks.

    S tim u vezi on smatra da BiH nikad neće ispuniti uslove ni za kandidatski status ni za članstvo u EU, sve dok se HDZ i SNSD nekažnjeno dopuštaju blokade prilikom usvajanja reformskih zakona, jer takvo djelovanje prolazi bez sankcija.

    – Uvjeren sam da bi bosanski politički faktor, neovisno o tome da li se radi o državnim ili kantonalnim vlastima, poziciji ili opoziciji za mjesec dana ispunio sve uslove, jer među bosanskim političkim faktorom po tome pitanju postoji širok konsenzus. Jednako sam uvjeren da u tom ispunjavajnju uslova HDZ i SNSD ne bi morali niti trebali dati bilo kakav doprinos, osim da ne blokiraju usvajanje zakona. To može biti postignuto jedino značajnim sankcijama pomenutim strankama od strane zemalja EU i same EU – smatra Komšić.

    Naglasio je da HDZ i SNSD blokade vrše prije svega u svom interesu jer blokiraju antikorupcijske zakone i žele da na svojoj etnički omeđenoj teritoriji istovremeno blokirati državu i pljačkati građane koje nominalno predstavljaju.

    – U širem smislu blokade jednako vrše u interesu onih sila izvan Evropske unije a posebno u interesu Rusije kojoj je zastoj BiH na evropskom putu u strateškom interesu – tvrdi Komšić.

    Dodaje da na osnovu svega viđenog u protekle tri godine niko realan i objektivan ne može izvući drugačiji zaključak od onog da su sve političke partije u BiH na jednoj strani, a HDZ i SNSD na drugoj.

    – I kada se govori da Bosna i Hercegovina nije ništa uradila u proteklom periodu da se približi Evropskoj uniji, itekako je važno jasno reći ko u Bosni i Hercegovini nije uradio ništa na tome planu, a uradio je sve protiv toga – zaključio je Komšić.

  • Stanivuković pozvao stranačka rukovodstva na sastanak

    Gradonačelnik Draško Stanivuković uputio je poziv za sastanak rukovodstvu svih gradskih odbora stranaka koje učestvuju u radu Skupštine grada Banje Luke, a u vezi sa funkcionisanjem javnog prevoza na području grada, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Kako bi se razgovaralo o pitanjima funkcionisanja javnog prevoza, cijenama autobuskih karata i najavljenoj obustavi saobraćaja od strane prevoznika, predloženo je da sastanak bude održan sutra, 24. juna.

    Podsjećamo, nakon što su prevoznici pod velikim pritiskom rasta cijena goriva dostavili jasan prijedlog o obustavi saobraćanja javnog prevoza od 1. jula, gradonačelnik je istakao da je jedino rješenje usvajanje novog cjenovnika od strane Skupštine Grada, te najavio da će sazvati hitan sastanak kako bi se započelo rješavanje novonastalih problema.

  • “Slovenija će insistirati da BiH dobije status, ako treba i do jutra”

    “Slovenija će insistirati da BiH dobije status, ako treba i do jutra”

    “Danas moramo naći konsenzus”, rekao je prije sastanka Evropskog vijeća u Briselu slovenački premijer Robert Golob. Slovenija se pored Austrije najsnažnije zalaže za to da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za članstvo u EU.
    Golob je rekao da Slovenija i Austrija neće blokirati dodjelu statusa kandidata Ukrajini (to su informacije koje su se pojavile u nekim stranim medijima).

    “To ne znači da se neće zalagati da taj status dobije i BiH. Ako treba insistiraćemo do jutra. Ono što je važno je to da smo obje zemlje (Slovenija i Austrija) veoma za to da se BiH dodjeli status kandidata bez dodatnih uslova. Postoji više mogućnosti kako naći konsenzus”, rekao je Golob u Briselu i dodao da nije važno čime će biti zadovoljna Slovenija, nego to da se ljudima u BiH da jasan signal da održe nadu na članstvo u EU isto kao što se ta nada daje Ukrajini.

    “Stanovnici Bosne i Hercegovine nisu sami krivi za situaciju u kojoj su se našli i tamo je bio rat i oni polako gube nadu da će biti dio evropske porodice”, poručio je slovenački premijer.

    Podsjećamo, u Briselu traje sastanak Evropskog savjeta na kojem lideri Evropske unije dogovaraju zaključke.

  • Šarović kandidat SDS-a za srpskog člana Predsjedništva BiH

    Glavni odbor SDS-a, na sjednici koja još traje u Banjaluci, izabrao je lidera stranke, Mirka Šarovića, za kandidata te stranke za srpskog člana Predsjedništva BiH.
    Konferencija za novinare, na kojoj će ta informacija biti zvanično objavljena, zakazana je za 19 časova i 30 minuta.

    “Na jednoglasan prijedlog Predsjednistva SDS, koji je pred Glavni odbor iznio predsjednik stranke, Šarović je takođe jednoglasno izabran za kandidata na idućim opštim izborima u oktobru”, kaže izvor Srpskainfo iz SDS-a.

    Glavni odbor SDS-a danas bi trebalo da usaglasi i poslaničke liste za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom PSBiH.

  • Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri za integrisanje zapadnog Balkana u EU

    Evropski lideri izrazili su nedvosmislenu podršku integrisanju zapadnog Balkana u EU i iskorištavanju podstreka koji su stvorila geopolitička dešavanja za preduzimanje novih koraka u saradnji na evropskom kontinentu, navodi se u saopštenju o rezultatima današnjeg sastanka lidera EU i zapadnog Balkana objavljenom na internet stranici Evropskog savjeta.

    Usaopštenju nakon razgovora lidera EU i regiona, pred sastanak Evropskog savjeta, navodi se da su razgovori nadogradili postojeće bliske odnose EU i zapadnog Balkana, te da su lideri razgovarali o napretku na putu evrointegracije i izazovima koji proizilaze iz specijalne vojne operacije Rusije u Ukrajini.

    – Ovo je važan trenutak jer postoji veoma snažna politička volja da se ponovo doda energija procesu sa zapadnim Balkanom, da se pošalje vrlo jasna i snažna poruka – izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

    Sastanak je pružio i priliku da se provjeri napredak u ključnim ulaganjima u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, da se razgovara o geostrateškim pitanjima i istraže načini za jačanje kontakata među ljudima, te da se unaprijedi poštovanje evropskih vrijednosti i zajedničke spoljne i bezbjednosne politike.

    Među ciljevima sastanka bilo je da se istraže inovativni načini za ubrzavanje pregovora o pristupanju, podstaknu reforme i ostvari napredak u postepenoj integraciji između EU i regiona, te da se prepravi metodologija Unije za proširenje.

    Sastanak je dao i mogućnost da lideri prodube dalju saradnju u svjetlu rata u Ukrajini. Konkretno, lideri su predstavili ključne postupke sa ciljem unapređenja otpornosti partnera sa zapadnog Balkana na hibridne prijetnje, kao što su kibernetičke prijetnje i dezinformisanje, te da se zemlje regiona zaštite od meteža na energetskom i tržištu hrane.

    U saopštenju se ističe da su se lideri EU i zapadnog Balkana osvrnuli na važna ulaganja u okviru Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan, koji omogućuje ključno finansiranje regiona za suočavanje sa geostrateškim izazovima, konkretno u smislu poboljšane povezanosti i energetske bezbjednosti, ali i u smislu unapređenja ulaganja u privatni sektor radi podrške ekološkoj i digitalnoj transformaciji Evrope.

    Sastanak je bio prilika i da se unaprijedi djelovanje sa ciljem stvaranja mogućnosti za mlade i suočavanje sa “odlivom mozgova” u regionu, te da se lideri osvrnu na pitanja pomirenja i dobrih susjedskih odnosa.

    Prema tekstu saopštenja, cilj je da se ojača osjećaj pripadnosti istoj zajednici među građanima EU i zapadnog Balkana.

    Lideri su razmijenili mišljenje o spoljnoj politici i poštovanju zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, a razgovaralo se o načinima ograničavanja uticaja Rusije u regionu i o borbi protiv onoga što je u saopštenju opisano kao “ruska propaganda i dezinformisanje”.

  • Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Ovo su važni, ujedno i teški sastanci, ali mi smo stava da sa svima treba razgovarati, čak i onda kada se po nekim pitanjima ne slažemo sa sagovornikom, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a nakon sastanka sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Ona je istakla da je Šmit realnost u BiH i da iza njega stoje ozbiljne zemlje.

    “Neko ga može zvati ovako ili onako, ja ga zovem ‘gospodin Šmit’. U zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, koje su potpisale sve parlamentarne stranke, a za koje sam i ja glasala se konstatuje da ‘visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom’, ali u ovom zaključku nigdje ne piše da sa g. Šmitom ne treba razgovarati” rekla je Trivićeva.

    Rekla je da je osnovna tema razgovora bila budućnost, te istakla da su za budućnost najvažnije unutrašnje snage, politički predstavnici u BiH, koji za budućnost imaju najveću odgovornost, koja ne može biti na nekome sa strane.

    “Iznijeli smo stav u vezi ustavne pozicije Republike Srpske, da su direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, entitetsko glasanje, Dom naroda, donošenje odluka u Predsjedništvu konsenzusom, način glasanja u Savjetu ministara koje znači da bez srpskih glasova nema odlučivanja, naše crvene linije ispod kojih nikada nećemo ići”, rekla je Trivićeva.