VRBAS Media

Autor: INFO

  • Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović apsolutno je u pravu kada osporava legitimitet Kristijana Šmita, koji je nelegalno došao u BiH i predstavlja se kao visoki predstavnik, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je Hrvatska garant Dejtonskog sporazuma, samim tim i Aneksa 10, kojim je predviđeno imenovanje visokog predstavnika.

    “Kakva je to drskost da neimenovano lice, bez legitimiteta, na odgovornost poziva šefa države garanta sporazuma kojim je institucija visokog predstavnika uvedena u BiH. Zoran Milanović je legalno izabran predsjednik Hrvatske i nije valjda da Šmit misli da će ga ućutkati pismima?! Previše je svjedoka njegovog nelegalnog dolaska da bi on toliko pisama uspio poslati. Ono što je ipak vrijedno u ovom slučaju jeste da je Kristijan Šmit čuo za Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, objavio je Dodik na Twitteru.

  • Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Ured Christiana Schmidta poslao je juče diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u Sarajevu zbog izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića.

    Milanović je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalno izabran na poziciju visokog predstavnika, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Schmidt se, kako prenosi Jutarnji list, u protestnoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definiše i pozicija visokog predstavnika.

    “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u protestnoj noti hrvatskoj ambasadi u BiH.

    Podsjećamo, Milanović je više puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon u BiH.

    Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Savjet bezbjednosti, pa ga Savjet za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nije jednoglasno imenovao. S druge strane, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

  • Putin se obratio na samitu BRIKS

    Putin se obratio na samitu BRIKS

    Članice BRIKS-a (Brazil, Rusija, Kina i Južnoafrička Republika) produbljavaju saradnju na cijelom planu i programu, a autoritet bloka raste iz godine u godinu, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin na samitu BRIKS-a održanom u formatu video-konferencije.

    “Zemlje našeg bloka produbljuju saradnju na nizu pitanja globalne i regionalne agende. Autoritet i uticaj BRIKS-a na globalnoj sceni konstantno rastu iz godine u godinu”, rekao je Putin.

    On je istakao da se radi o objektivnom procesu, jer pet zemalja imaju zaista ogroman ekonomski, naučni, tehnološki i ljudski potencijal.

    Prema njegovim riječima, zemlje mogu efikasno da rade zajedno kako bi osigurale međunarodnu stabilnost i bezbjednost, održivi rast i napredak, kao i dobrobit svojih naroda.

    Putin je naveo da Moskva smatra da je relevantna tema današnjeg sastanka pod nazivom “Podstičite visokokvalitetno partnerstvo BRIKS-a, uvedite novu eru za globalni razvoj”.

    Ruski predsjednik skrenuo je pažnju na to da kompleksnost transnacionalne prirode izazova i prijetnji sa kojima se suočava međunarodna zajednica zahtijeva traženje kolektivnih odgovora sa aktivnim učešćem bloka, javio je TASS.

    “Govorili smo u više navrata da samo zajedno možemo riješiti takve probleme kao što su rješavanje sukoba, borba protiv terorizma, organizovanog kriminala, uključujući kriminalnu upotrebu novih tehnologija, te borba protiv klimatskih promjena i širenja opasnih zaraza”, naglasio je Putin.

    Putin je zahvalio predsjedniku Kine Si Đinpingu i drugim kineskim kolegama na aktivnom radu ove godine sa ciljem unapređenja strateškog partnerstva BRIKS-a.

    Dvodnevni 14. samit zemalja BRIKS-a, pod predsjedavanjem Kine, počeo je danas sa radom u formatu video-konferencije.

  • Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Borelj: Danas nije dobar dan za zapadni Balkan

    Danas bi trebali krenuti u pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom i ne mogu sakriti svoje razočarenje.

    Ono je, pretpostavljam, i razočaranje mnogih ljudi. Trebali bismo ovo pokrenuti. Ali još ima nade, ne znam šta bugarski parlament može učiniti u narednim satima. Ali stvari ne idu dobro i trebamo pokušati to popraviti – poručio je visoki predstavnik Evropske unije za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj.

    Dijalog Srbije i Kosova
    Obraćajući se novinarima pred početak sjednice Evropskog savjeta s liderima šest balkanskih država on je istakao i da”“ovo još jednom pokazuje da je jednoglasnost veliki problem za donošenje odluka”.

    • Dakle, moramo razmišljati kako donosimo odluke u Evropskoj uniji, jer ne možemo nastaviti s blokadom jedne zemlje mjesecima i mjesecima. Ali, imam i dobre vijesti.

    Dobili smo dogovor u dijalogu Kosova i Srbije kako bismo energetsku stranu problema sproveli u djelo, što je važan korak naprijed.

    Nastavićemo raditi na dijalogu, a možda ćemo do kraja mjeseca moći održati sastanak na visokom nivou i time napraviti još jedan korak – rekao je Borelj.

    Ukrajina i Moldavija će dobiti kandidatski status
    Ipak, istakao je da pred EU stoji zadatak više i dinamičnije aktivnosti i brže integracije “ljudi sa zapadnog Balkana u naš rad”.

    • To ću učiniti u Savjetu za vanjske poslove, pozivajući ih da dođu i učestvuju u našim raspravama. U drugim sektorskim politikama oni mogu učiniti istu stvar – najavio je.

    Visoki predstavnik EU svoje je obraćanje zaključio pesimistički:

    • Moramo nastaviti raditi i održavati plamen evropske perspektive živim. Ali danas nije dobar dan.
  • Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Prijedlog Vlade Srpske: Zaposlenim u javnim ustanovama povećanje plate za 100 KM

    Vlada Republike Srpske je na današnjoj sjednici u Banjaluci utvrdila Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske, te Prijedlog zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske, po hitnom postupku.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u javnim ustanovama u oblasti zdravstva i javnim službama Republike Srpske, a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Ovi zakoni predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

    “Izmjene sadržane u zakonima u odnosu na Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske i Zakona o platama zaposlenih u javnim službama Republike Srpske odnose se na preko 50% odredaba Zakona. Zato je predloženo donošenje novih zakona umjesto zakona o izmjenama i dopunama, s tim da su ostale odredbe zakona koji su na snazi identične odredbama predloženih zakona”, saopšteno je iz Vlade nakon sjednice.

    Vlada je utvrdila, po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda Republike Srpske, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u osnovnim i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o platama zaposlenih u oblasti kulture Republike Srpske, te Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u organima uprave Republike Srpske.

    Razlog za donošenje ovih zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u navedenim oblastima, a s ciljem poboljšanja materijalog položaja zaposlenih.

    Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu, na način da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM.

    Izmjene ovih zakona predstavljaju jednu od mjera Vlade Republike Srpske koje doprinose privrednom rastu i povećanju plata radnika, kao i poboljšanju ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih u ovim oblastima.

    Takođe, Vlada Republike Srpske utvrdila je, po hitnom postuku i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Sprske.

    “Razlog za donošenje ovog zakona je uvećanje platnih koeficijenata za zaposlene u institucijama pravosuđa, osim plata nosilaca pravosudnih funkcija (sudija i tužilaca), a u cilju poboljšanja materijalnog položaja zaposlenih. Platni koeficijenti se uvećavaju u određenom procentu i to tako da svi zaposleni ostvare uvećanje plate od 100 КM”, kažu u Vladi Republike Srpske.

  • Šmit u posjeti PDP-u

    Šmit u posjeti PDP-u

    Kristijan Šmit posjetio je Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH gdje se sastao sa PDP-ovim direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.

    Nakon sastanka sa Zolakom, Šmit se u prostorijama PDP-a sastao sa narodnim poslanikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Jelenom Trivić.

    Šmit se po drugi put sastaje u Banjaluci sa članovima PDP-a. Prethodno ga je ugostio gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • Borenović tvrdi da je Dodik legalizovao visokog predstavnika

    Borenović tvrdi da je Dodik legalizovao visokog predstavnika

    Predsjednik PDP, Branislav Borenović poručio je danas da je u ovo vrijeme divljanja cijena i stalnog rasta cijena goriva, krajnje vrijeme da se ukinu akcize na gorivo i da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH to mora pod hitno da uradi.

    Borenović je rekao da su delegati SNSD u Domu naroda, Nikola Špirić, Dušanka Majkić, Sredoje Nović i Lazar Prodanović u Domu naroda prije tri mjeseca zaustavili odluku Predstavničkog doma PS BiH da se akcize suspenduju na 6 mjeseci.

    – Tako su spriječili pojeftinjenje goriva za oko 50 feninga po litru, što bi značajno uticalo na budžete građana, ali dominantno na privredne aktivnosti i proizvode koji zavise od cijene goriva. Osnovni prioritet u ovoj zemlji je kako obuzdati divljanje cijena i kako se prema tome odgovorno nositi, u čemu je vlast potpuno zakazala – rekao je Borenović.

    Dok sve poskupljuje, kako navodi Borenović, vlast predvođena SNSD, HDZ i SDA povećava budžet institucija BiH za skoro 80 miliona КM, a u čitavom mandatu budžet je povećan za 140 miliona.

    – Bitno je reći da je budžet institucija potrošački, odnosno da se dominantno koristi za plate i privilegije funkcionera – rekao je Borenović.

    On kaže da SNSD jednu priču priča u Narodnoj skupštini Republike Srpske, govoreći o povratu nadležnosti, osnivanju vojske, UIO i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske i tako se igra emocijama naroda, dok u institucijama BiH radi drugo.

    U budžetu institucija BiH predlažu povećanje sredstava u iznosu od 46 miliona КM za institucije koje bi navodno da ukinu. Predloženo je povećanje iznosa sredstava za UIO za 21 milion КM, Ministarstva odbrane za 19 miliona КM, a za pravosudne institucije 5,5 miliona КM. Takođe, planiraju se nova zapošljavanja za 1.300 ljudi, očigledno stranački podobnih koji trebaju biti “završeni“ na kraju mandata – naveo je Borenović.

    On kaže da se u političkom smislu posebno izdvaja jedna tačka. U njoj se navodi, citira Borenović, da je “jedna od polaznih osnova za sačinjavanje budžeta odluka Visokog predstavnika u BiH”.

    – To pokazuje da je Predsjedništvo BiH, uključujući i srpskog člana, Milorada Dodika, legalizovalo i potvrdilo Кristijana Šmita u visokog predstavnika. Tu sve piše crno na bijelo, kakve god bajke pokušavali da ispričaju ljudima – kaže Borenović.

  • Cvijanovićeva o inicijativi “Radne grupe za BiH”

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je inicijativa da Generalna skupština UN donese rezoluciju kojom bi bilo osuđeno “negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH”, politika koju vodi bošnjačka komponenta kroz politiku SDA i druge pridružene partije.

    Cvijanovićeva je rekla da te partije pokazuju vrlo malo sposobnosti za zajednički život i budućnost koja će obuhvatiti sve, a ne samo jednog, te da na svaki način se nastoji ocrniti Republika Srpska.

    Ona je rekla da ovakve inicijative BiH vraćaju nazad i ne dozvoljavaju da se ide naprijed, te da pokazuju i odražavaju različite stavove.

    Cvijanovićeva je naglasila da se u BiH mnogo toga radi silom, te da bavljenje istom temom ne dozvoljava da se zakorači u bolju, stabilniju i jednostavniju budućnost.

    – To pokazuje stanje u okviru BiH, koju mi sada posmatramo kroz neku globalnu sliku šta se to negdje dešava. Puno bi bolje bilo da smo svi u BiH okupljeni oko zajedničkih inicijativa – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da je bolje da se sjedne i dogovara o mnogim stvarima, kao i da bi bolje bilo da se razgovara o trasiranju zajedničkog puta i razvoja.

    Bolje bi bilo da smo sjeli i razgovarali na koji način da jedni drugima ne remetimo ekonomske i privredne planove. Nažalost, sve do sada je bilo u funkciji da se remeti ono što želi Republika Srpska – istakla je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da se u BiH ne poštuju nikakve procedure niti zauzimanje zajedničkih stavova, što bi, kako je rekla, trebalo da bude pretpostavka da se uputi bilo kakva inicijativa ili zagovara neki stav u inostranstvu.

    Cvijanovićeva je ocijenila da su u ovoj situaciji i druge države pokazale svoj nedosljedan odnos prema BiH.

    – Ne govorim samo o onima koje su vezane za Generalnu skupštinu i UN, nego i za neki uži teren kada je u pitanju EU – rekla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je zaključila da se uporno i iznova pokušava praviti nered i nerazumijevanje, umjesto da se ide ka pravljenju bolje budućnosti.

    Prema pisanju medija, grupa “Bosanaca i Hercegovaca” i Amerikanaca porijeklom iz BiH pod nazivom “Radna grupa za BiH” zatražila je od Generalne skupštine UN da donese rezoluciju kojom bi bilo osuđeno “negiranje genocida i drugih ratnih zločina u BiH”.

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik obavijestio je Generalnu skupštinu UN da BiH ne stoji iza inicijative da UN usvoji rezoluciju u kojoj se, kako je navedeno, “osuđuje genocid u Srebrenici”, jer o tome u BiH ne postoji konsenzus.

  • “Ne pričaj ništa, obojici nam može otići glava”

    “Ne pričaj ništa, obojici nam može otići glava”

    U Okružnom sudu u Banjaluci danas je nastavljeno suđenje optuženima za teško ubistvo banjalučkog biznismena Slaviše Krunića i njegovog tjelohranitelja Žarka Pavlovića.

    Republički javni tužilac pročitala je iskaze koje su optuženi dali tokom istrage.

    Benedi Đukanović označen je kao direktni izvršilac ubistva zajedno sa Željkom Kovačevićem koji je ubijen tokom mučkog napada u aprilu 2019. godine. Emilio Baldo optužen je kao saučesnik, a Rodoljub Gajić, bivši radnik “Sektor sekjuritija” tereti se za pomaganje u ubistvu Krunića.

    U iskazu koji je dao tokom istrage, Gajić je priznao da je Željku Kovačeviću ispričao određene podatke o kretanju Krunića i njegovom obezbjeđenju, tvrdeći da nije znao da će Krunić biti ubijen.

    Gajić je u iskazu rekao da se kaje i da mu je žao što je pričao s Kovačevićem, jer je svjestan da je time doprinio izvršenju krivičnog djela. Naveo je i da mu je žao što nikome nije rekao o čemu se Kovačević raspitivao.

    Gajić je iskazu istakao da je u “Sektoru” radio od 2008. godine. Prvo kao obezbjeđenje u tržnom centru, a onda godinama u službi Intervencije. Mjesec dana je bio u Krunićevoj pratnji, da bi potom radio na obezbjeđenju njegove žene i djece.

    Pojasnio je da optužene ne poznaje, te da se znao samo s Kovačevićem. Znao je da on daje novac na kamatu i tražio je da mu pozajmi 700 KM jer je imao kockarskih dugova. Dogovor je, kako kaže, bio da mu vrati 1.000 KM. Vratio je 300 KM, a onda je Kovačević završio u zatvoru. Kada je izašao, na dva mjeseca prije Krunićevog ubistva, tražio je da se sastanu i tada ga je pitao kako će riješiti dug.

    – Tada me je prvi put pitao za Krunića, njegovu vikendicu u Glamočanima, interesujući se da li ima kamera. Shvatio sam da je tamo već bio, jer je pominjao kameru na plasteniku. Interesovao se za raspored kamera, ali mu ništa nisam rekao, jer nisam ni znao- rekao je Gajić, navodeći da mu je bilo sumnjivo, što se Kovačević o tome raspituje.

    Pojašnjava da je kasnije sakupio još 300 KM i zvao Kovačevića da mu vrati novac. Kada su se sastali, Kovačević je galamio, jer je preko telefona pominjao dug. Tada ga je, kaže, direktno počeo ispitivati o Kruniću. Kovačević je ustvrdio kako Krunića često, sa obezbjeđenjem, viđa u piceriji “Moretti” u Glamočanima, pa ga je pitao da li tamo često bude. Gajić je naveo da mu je tom prilikom ispričao koliko ljudi bude u Krunićevom obezbjeđenju, koje oružje nose i slično.

    Ne znam zašto Krunića nisam obavijestio o čemu se Kovačević raspitivao, a još sam znao da je kriminalac- rekao je, između ostalog, Gajić.

    Kovačević ga je ponovo o Kruniću ispitivao kada je došao pred njegovu kuću, ali razgovor nisu nastavili, jer su naišle Gajićeva kćerka i punica, dok Kovačević tada dug nije pominjao. Kasnije su se našli na jednoj benzinskoj pumpi i kaže da je Kovačević odmah započeo priču o Kruniću, pitajući koliko često bude u vikendici u Glamočanima i slično.

    Tada mu je saopštio da će Krunić na vikendici biti narednih 7 do 10 dana, jer je započeo s renoviranjem stana. Kovačević mu je tada rekao da je to njemu vrlo bitna informacija, te da nije ni svjestan koliko bitna. Čak ga je upozorio da nikome ne govori o čemu su razgovarali, jer obojici “može otići glava”.

    – Nikome o tome nisam govorio jer sam se plašio za svoju porodicu i sebe- naveo je u Gajić iskazu.

    Dodao je i da mu je Kovačević obećao da će častiti “kafom”, a prisjetio se da ga je na dan ubistva 22. aprila zvao nepoznat broj i javio se Kovačević. Oko 17 časova su se našli na jednom parkingu kada ga je samo pitao “da li je Krunić gore”, a on mu odgovorio da jeste.

    Gajić je objasnio da je kritičnog dana trebao da radi drugu smjenu, ali je 21. aprila tražio od kolega da se mijenjaju za smjenu jer je 22. trebao ići na dječiji rođendan. I bio je na rođendanu do 19.20 časova, a kasnije je svratio do “Merkatora” i onda je otišao kući. Oko 23 časa su ga pozvale kolege i rekli mu da je Krunić ubijen, pa su zajedno otišli u UKC RS da vide šta se desilo.

    Gajićev branilac, advokat Marinko Brkić prigovarao je kompletnom zapisniku smatrajući da je to nezakonit dokaz. Naime, advokat tvrdi da Gajić tada uopšte nije imao branioca kojeg mu je postavio sud ili izabrao on ili njegova porodica, već tvrdi da je imao branioca kojeg mu je “postavila policija”.

    U nastavku današnjeg ročišta očekuje se i svjedočenje Gajića pred sudom.

  • Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Usvojena rezolucija za dodjelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji

    Članovi Evropskog parlamenta usvojili su danas većinom glasova rezoluciju da se Ukrajini i Moldaviji bez odgađanja dodijeli kandidatski status.

    Rezoluciju je podržalo 529 poslanika, 45 je bilo protiv, a 14 suzdržano.

    U tekstu rezolucije navodi se da je parlament pozvao “lidere zemalja i vlada koji će se danas i sutra sastati u okviru Evropskog savjeta da bez odgađanja dodijele kandidatski status Ukrajini i Moldaviji”.

    Parlament je pozvao na sličnu odluku kada se radi o Gruziji, ali tek nakon što vlasti te zemlje “ispune navedene prioritete u mišljenju Evropske komisije”.

    Evropska komisija predložila je prošle sedmice da Ukrajina i Moldavija dobiju status kandidata ukoliko ispune niz preduslova prije početka pregovora o integraciji. Gruzija tada nije navedena među predloženim državama.