VRBAS Media

Autor: INFO

  • Put prema Banj brdu u novom ruhu

    Put prema Banj brdu u novom ruhu

    Završena je sanacija puta prema Banj brdu, koji je sada dobio jedno novo ruho, saopšteno je iz Gradske uprave.
    Kako su naveli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve, na putu prema najpoznatijem izletištu urađen je novi habajući sloj asfalta, na jednom dijelu su sanirane udarne rupe, kao i bankine. Takođe, očišćeni su odvodni kanali, ukolonjeno šiblje i rastinje.

    Podsjećamo, u toku je modernizacija više saobraćajnica, kako na gradskom tako i prigradskom području.

    Uz obnovu ključnih saobraćajnica, gradska administracija opredijeljena je da ulaže i u infrastrukuturu u svim dijelovima grada kako bi bio unaprijeđen život sugrađana.

  • Vučić u Briselu: Ništa ne očekujem

    Vučić u Briselu: Ništa ne očekujem

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas, po dolasku na Samit EU, da je došao u Brisel da razgovara sa evropskim prijateljima o budućnosti Srbije i regiona.

    Na pitanje šta očekuje od današnjeg sastanka, kazao je “ništa”, a na to da li se uplašio dolaska u Brisel, kao što su neki tvrdili, poručio je da su prošla vremena u kojima neko može da slobodne i nezavisne države ucjenjuje pristicima.

    “Mi smo ovde došli kod prijatelja. Verujem u evropsku budućnost Srbije i Zapadnog Balkana. Zajedno ćemo se boriti na tom putu poštujući sebe i verujući da zajednički možemo mnogo toga da uradimo. To da smo uplašeni i da smo mnogo mali a neki mnogo veliki ostavite nekom drugom, to su priče za malu decu”, poručio je on.

    Želimo da ubrzano razvijamo prijateljske i bratske odnose. Verujem da ćemo na evropskom i svim drugim putevima biti zajedno”, naglasio je Vučić.

    PrenIo je da je jutros razgovarao sa makedonskim premijerom Dimitrom Kovačevskim, a na pitanje šta misli o bilateralizaciji pregovaračkog proces, ukazao je da je to Srbiji urađeno sa Prištinom, time što je dobila poglavlje 35.

    “Ne mogu da kažem da je Kovačevski srećan. Videćemo šta će biti“, dodao je on.

    Istakao je da je SJeverna Makedonija za Srbiju bratska i prijateljska zemlja i da sve što osjeća Skoplje kao da osjećamo u u Beogradu

  • Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa u Avganistanu dostigao 1.500

    Broj žrtava zemljotresa koji je pogodio istok Avganistana dostigao je 1.500, povrijeđeno je više od 2.000 ljudi, a nije poznato koliko ih je ostalo ispod ruševina, javila je “Al džazira”, pozivajući se na talibanske izvore.
    U području epicentra zemljotresa uništena su cijela sela, putevi, dalekovodi, kao i mreže telekomunikacije.

    Vlada je zatražila međunarodnu pomoć nakon zemljotresa magnitude 6,1 stepen koji je pogodio provincije Paktika i Kost.

  • Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    Bajden traži od Kongresa tromjesečno ukidanje poreza na benzin i dizel

    On je takođe pozvao pojedinačne države da privremeno ukinu državne poreze na gorivo, koji su često veći od federalnih, a od najvećih naftnih proizvođaća će tražiti da na predstojećem sastanku s ministarkom za energiju iznesu ideje o tome kako obnoviti kapacitete za preradu nafte.
    Bajden i njegovi savetnici su ovo pitanje razmatrali mesecima u svetlu sve većeg pritiska da preduzmu akciju i smanje rekordne cene goriva koje su doprinele padu popularnosti predsednika i umanjile šanse njegove Demokratske stranke da zadrži većinu u Kongresu na izborima u novembru, prenosi Glas Amerike.

    Za privremeno ukidanje federalnog poreza na benzin od 18,4 centa po galonu (oko 3,8 litara) i 24,4 na dizel potrebno je odobrenje Kongresa, zbog čega je Bajdenov zahtev uglavnom simboličan. Članovi Kongresa iz obe stranke protive se ukidanju poreza, a neke demokrate, među kojima je i predsedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, strahuju da bi taj potez imao ograničen uticaj na cene, ako veći deo uštede ide naftnim kompanijama i prodavcima.

    “Samo privremeno ukidanje poreza na gorivo, bez drugih mera, neće ublažiti rast troškova koji smo videli. U ovom jedinstvenom trenutku, kada rat u Ukrajini nameće posledice američkim porodicama, Kongres bi trebalo da preduzme šta može da im obezbedi olakšanje”, navodi se u saopštenju iz Bele kuće.

    Rafinerije pokušavaju da zadovolje globalnu potražnju za dizelom i benzinom, što dovodi do dodatnog rasta cena i nestašica.

    Prosečne cene goriva na pumpama trenutno su blizu pet dolara po galonu, a sve veća potražnja poklopila se s gubitkom od oko milion barela dnevno proizvodnog kapaciteta. Poslednje tri godine, mnoge fabrike su zatvorene nakon što je potražnja naglo pala na vrhuncu pandemije.

  • Napadač nožem ranio četiri osobe

    Napadač nožem ranio četiri osobe

    Na Novom Zelandu napadač je danas ranio četiri osobe nožem, prije nego što su ga okolni prolaznici srušili na zemlju i tako zaustavili, saopštila je policija.

    Zvaničnica policije navela je da je napad u Oklandu, koji je trajao manje od 10 minuta, bio nasumičan i da se osumnjičeni nalazi u pritvoru, prenosi Rojters.

    Rečeno je da nema naznaka da je u pitanju zločin iz mržnje, jer su žrtve različitih polova, nacionalnosti i starosti, i naglašeno da je policija brzo reagovala, uhapsila počinioca i spriječila veći broj žrtava.

    Navedeno je i da sve ranjene osobe imaju umjerene povrede.

    Prolaznici koji su se zatekli na mjestu incidenta krenuli su za osumnjičenim i opkolili ga nakon što je započeo napad, a jedan ga je oborio koristeći štake za hodanje, saopštila je policija.

    Precizirano je da je muškarac nosio veliki nož i da je imao umjerene povrede kada je uhapšen, kao i da je zbog toga hospitalizovan.

    Novi Zeland je bio mjesto dva nasilna napada nožem u supermarketima prošle godine, a jedan se vodi kao terorističko djelo, dok istraga nije utvrdila motiv za drugi napad, prenosi Rojters.

    Prošlog septembra, muslimanski ekstremista inspirisan terorističkom organizacijom Islamska država ranio je petoro ljudi u supermarketu u Oklandu prije nego što je policija pucala i ubila ga.

    Troje od njih zadobilo je teške povrede, a još dvije osobe su povrijeđene u napadu, ali su svi preživjeli.

    A u maju prošle godine, kupci i osoblje u supermarketu u Danedinu uspjeli su da spriječe izbezumljenog čovjeka da povrijedi više lica, nakon što je u nasumičnom napadu nožem povrijedio četiri osobe, teško ranivši troje.

    Napadač iz Danedina, 43-godišnji Luk Lambert, osuđen je na 13 godina zatvora, navodi Rojters.

  • “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    Vlada Kirila Petkova uspjela je da se održi na vlasti svega šest mjeseci, prije nego što su joj 123 poslanika uskratila povjerenje zbog niza složenih okolnosti, uključujući posljedice dešavanja u Ukrajini, najave obračuna sa mafijom i rješavanje problema sa susjednom Sjevernom Makedonijom. Petkov optužio Rusiju za miješanje u unutrašnja pitanja Bugarske. Bugari protiv novih izbora. Protest ispred parlamenta.

    Bugarski premijer Kiril Petkov bio je za tri glasa “kratak” da očuva vlast, pošto su protiv njegove vlade glasala 123 od prisutnih 239 poslanika u parlamentu, što suštinski uvodi Bugarsku u novu političku krizu, svega šest mjeseci pošto je, na jedvite jade, formirana vlada.

    “Ovo je sićušan korak na dugom putu koji nas čeka. Obećavam da ću nastaviti borbu i da ćemo jednog dana imati Bugarsku bez vladara iz senke, bez mafije – normalnu evropsku državu”, rekao je Petkov poslije glasanja, optužujući rusku ambasadorku u Sofiji Eleonoru Mitrofanovu za “orkestriranje njegove smjene”.

    Uprkos ishodu glasanja, Petkov će imati još jednu šansu da formira vladu, ali je u ovom trenutku malo vjerovatno da će uspjeti da obezbijedi većinu u parlamentu. Ukoliko ni opozicija ne uspje da formira vladu, Bugarsku čekaju vanredni izbori – četvrti od aprila prošle godine.

    Raspisivanje izbora prilično je rizičan potez za sve političke opcije, pošto se dan pre pada vlade u istraživanju lokalne podružnice Galupa, čak 40 odsto Bugara izjasnilo protiv novog glasanja, naspram 26 odsto ispitanika koji podržavaju vanredne izbore.

    Neposredno poslije glasanja, nekoliko hiljada pristalica vlade Kirila Petkova okupilo se ispred zgrade bugarske skupštine, koju su u prethodnih 48 sati čuvale jake policijske snage, oklopna vozila i vodeni topovi.

    Vlada Kirila Petkova prva je evropska vlada koja je, doduše indirektno, pala pod pritiskom posljedica rata u Ukrajini.

    Geneza političke krize u Bugarskoj
    Kriza u Bugarskoj počela je prije nekoliko sedmica kad je iz vladajuće koalicije istupila partija ITN, Slavija Trifonova, koji je Petkova optužio da vodi zemlju u bankrot, te da se sa zapadnim diplomatama tajno dogovorio da Bugarska skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

    Stranka ITN je, do napuštanja koalicije, imala 25 poslanika u parlamentu, ali je taj broj u međuvremenu smanjen pošto je Trifonova, iz različitih razloga, napustilo nekoliko poslanika.

    Jedan od prebjeglih poslanika, Nikolaj Radulov, optužio je šefa poslaničke grupe ITN-a, scenaristu Toška Jordanova, da mu je pretio “čupanjem noktiju”. Naveo je i da je jedna od poslanica te stranke u posljednji čas odustala od odlaska iz ITN-a, pravdajući se glavoboljom.

    Iako pitanje početka pregovora Skoplja i EU predstavlja okidač političke krize u Bugarskoj, tamošnji analitičari smatraju da problem, u stvari, predstavljaju reforme koje je pokrenula vlada Kirila Petkova, čime su u velikoj mjeri ugrožene pozicije nekoliko uticajnih stranaka.

    Nekadašnji ministar sporta Radostil Vasilje tvrdi da uzavrele debate o Severnoj Makedoniji predstavljaju samo zavesu kojom se skrivaju veze čelnika partije sa organizovanim kriminalom.

    “Izdaja bugarskih interesa”, kako je lider ITN-a Slavi Trifonov opisao razloge istupanja iz Vlade, tvrde predstavnici vlade Kirila Petkova i analitičari, predstavlja alibi za zaustavljanje reformi i odliv budžetskih sredstava na račune sumnjivih kompanija.

    Slične tvrdnje u petak je iznio i Petkov, koji je sofijskom Kapitalu rekao da ITN pokušava da “očuva šeme prema kojima novac iz budžeta završava na računima privatnih kompanija sumnjive reputacije”.

    ITN je, kako tvrdi Petkov, napustio Vladu pošto je otkriveno da čak 80 odsto građevinskih kompanija, kojima je bilo namijenjeno 1,7 milijardi evra iz budžeta, radi nelegalno.

    Prva žrtva loma na bugarskoj političkoj sceni bio je predsjednik skupštine Nikola Minčev, za čiji je opoziv glasalo 125 od ukupno 240 poslanika, što praktično znači da su koalicionoj vladi, nedavno oslabljenoj odlaskom stranke ITN, ostala samo četiri dana da ubijedi pet poslanika da promijene stranu.

    U komplikovane odnose umiješao se i predsjednik Rumen Radev, koji je od Vlade zatražio da se izjasni da neće skinuti veto sa početka pregovora Skoplja i Brisela.

    Nedugo po završetku sjednice na kojoj je opozvan predsjednik parlamenta, ispred skupštine se okupilo nekoliko hiljada ljudi koji su podržali vladu Kirila Petkova. Jedan od poslanika ITN-a je pokušao da se obrati demonstrantima, ali ga je policija odvukla nazad u zgradu pošto su ka njemu počele da lete flaše, javljaju bugarski mediji.

  • Šarović optužio vlast u Srpskoj da pravi podjele među borcima

    Šarović optužio vlast u Srpskoj da pravi podjele među borcima

    Razumijemo sve brige boraca i njihovih porodica i smatramo da je izvodivo i realno iz budžeta obezbijediti pet KM po mjesecu učešća u ratu za borački dodatak koliko oni traže, rekao je predsjednik SDS Mirko Šarović.

    Kaže da se vlast, umjesto da rješava probleme boračke populacije, trudi da pravi podjele među borcima.

    – Prije nekoliko godina boračka organizacija je bila jedinstvena sa društvenim statusom koji inače treba da ima. Danas su rascjepkani u 17 kolona. Kada su zajedno njihov glas je jači i mogu da ostvare svoja prava. Ovako uvijek se traže one krtice koje neće i koje imaju separatne interese i to je loše. Ako vi idete u više kolona onda idete sa slabim adutima. Vlast ih je rascjepkala da bi pojedine mogla da koristi u stranačke svrhe – navodi Šarović.

    On tvrdi da je Srpska demokratska stranka uvijek bila, i da će uvijek biti uz borce.

    – Izašli smo pred borce jer mi smo ti koji su rekli da su zahtjevi boraca opravdani i da treba posebna sjednica NSRS o njihovim pravima. Izašli smo i juče sa njima jer su NSRS i sve institucije zatvorene bez mogućnosti da javnost u tome učestvuje – kazao je Šarović i podsjetio da je vlast bila protiv održavanja posebne sjednice o pravima boraca.

    Šarović kaže da je nedopustivo da se realni zahtjevi boraca ignorišu.

    – Smatramo da je izvodivo i realno iz budžeta obezbjediti pet KM po mjesecu učešća u ratu za borački dodatak koliko oni traže. Imaju pravo i na stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i njih i predstavnika porodica poginulih boraca, a znamo koliko je sada neselektivno zapošljavanje. Preko 20 hiljada invalida rata danas prima od 30 do 100 KM na mjesečnom nivou! Na prvi posao danas čeka čak 1.660 djece poginulih boraca. To se više ne smije i neće dopustiti – poručio je Šarović.

  • “Pristupni uslovi za Ukrajinu moraju da važe i za zapadni Balkan, posebno za BiH”

    “Pristupni uslovi za Ukrajinu moraju da važe i za zapadni Balkan, posebno za BiH”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer, uoči današnjeg Samita EU, poručio je da pristupni uslovi za Ukrajinu moraju važiti i za zemlje zapadnog Balkana, posebno za Bosnu i Hercegovinu.

    U obraćanju poslanicima austrijskog parlamenta, on je najavio da će se Austrija na nivou EU upravo za to zalagati.

    Nehamer i ministarka za evropska pitanja Karoline Edštadler podvukli su da status kandidata za Ukrajinu ne može da se poistovijeti sa pregovorima o članstvu u EU.

    Nehamer je kazao da se, davanjem statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji uvodi novi postupak u EU, u kojem se još prije ispunjavanja kriterijuma Unije dobija status kandidata.

    “To mora važiti i za druge zemlje kandidate na zapadnom Balkanu, posebno za BiH”, istakao je on.

    Naveo je da su neophodni i ” jasni signali ” za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

    Nehamer je kazao da zbog istorijske veze i brojne dijaspore, Austrija ima posebnu odgovornost za zapadni Balkan.

    “Nije razumljivo da se BiH ne daje status kandidata”, rekla je Edštadler.

    Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) naglasila je da podržava napore kancelara da sve zemlje treba da budu ravnopravno tretirane u procesu pristupanja EU.

    Poslanik Alojz Šteger rekao je da agresija Rusije ubrzava pristupnu perspektivu Ukrajine, ali da to ne smije voditi ka stvaranju razdora u Evropi.

    I Jakob Švarc iz stranke Zelenih pozdravio je davanje statusa kandidata Ukrajini.

    Na drugoj strani, poslanica Slobodarske partije Austrije (FPO) Petra Šteger ocijenila je da je postupanje EU “preokretanje kriterijuma” i da je to neodgovorno prilagođavanje pravila EU.

    Kazala je da postupa ne odgovara Kopenhaškim kriterijumima, i da Ukrajina pristupne uslove narednih godina ne može da ispuni.

  • DNS o odlasku Stanišića

    DNS o odlasku Stanišića

    Predsjedništvo DNS je o napuštanju stranke od strane Miloša Stanišića obaviješteno paralelno sa medijima, saopšteno je iz te stranke.

    Kako kažu, usljed te činjenice, propuštena je prilika da se o njegovim motivima razgovara na organima stranke.

    – Predsjedništvo DNS sa svojim funkcionerima ne komunicira preko medija. Milošu Stanišiću želimo svu sreću u profesionalnoj karijeri i nastavku političke karijere, ako se na to odluči – kažu u DNS.

  • UN: Nemamo kapacitete da pomognemo Avganistanu

    UN: Nemamo kapacitete da pomognemo Avganistanu

    Ujedinjene nacije (UN) nemaju dovoljno kapaciteta za potragu i spasavanje ljudi nakon razarajućeg zemljotresa u Avganistanu, a Turska je u najboljoj poziciji da ih obezbijedi, izjavio je danas zamjenik izaslanika UN u Avganoistanu Ramiz Alakbarov.

    “Razgovarali smo o tome sa ambasadom Turske ovdje na terenu i oni čekaju da im pošaljemo formalni zahtjev”, naveo je Alakbarov, prenosi Rojters.

    On je dodao da će UN moći da pošalju takav zahtjev Turskoj tek nakon razgovora sa lokalnim vlastima i kada se utvrde realne okolnosti na terenu, navodi britanska agencija.

    U snažnom zemljotresu koji je noćas pogodio ruralni, planinski region istočnog Avganistana u blizini pakistanske granice, po dosadašnjim podacima, poginulo je 1.000 ljudi, navode lokalne vlasti, prenosi AP.