VRBAS Media

Autor: INFO

  • Minić poručio da je avion Vlade RS na remontu

    Minić poručio da je avion Vlade RS na remontu

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić saopštio je da se avion Vlade Srpske ne nalazi u operativnoj upotrebi, već da se od 28. oktobra nalazi na remontu u Cirihu, gdje će, kako je naveo, ostati do 28. aprila 2026. godine.

    Reagujući na novinarsko pitanje da li je avion Vlade RS nekoga prevozio u Rim, premijer je naveo da zbog obaveza u protokolu ranije nije dao potpun odgovor, te je naknadno, putem objave na društvenoj mreži X, pojasnio situaciju.„Nakon provjere, službeno i zvanično: avion se nalazi na remontu i nije nikoga i nigdje prevozio posljednjih dana“, poručio je premijer, naglasivši da je riječ o informaciji od javnog interesa.

  • Crnadak: Dodik dobio upozorenje Amerike da ne poštuje ono što mu je izdiktirano

    Crnadak: Dodik dobio upozorenje Amerike da ne poštuje ono što mu je izdiktirano

    „Nemam nikakve dileme da je Dodik opomenut, da je dobio upozorenje od Amerike, ne poštuje ono što mu je izdiktirano! Dodiku je to preneseno preko jedne od njegovih najbližih saradnica. Neki kažu da je Dodik ovih dana bio u Rusiji!“

    Ovo je sinoć za TV fejs rekao šef poslaničkog kluba PDP Igor Crnadak u NSRS., koji je prethodnih dana boravio u Americi.

    Na pitanje koja je saradnica Dodiku prenijela poruku da ne poštuje dogovor sa Amerikancima, Crnadak je rekao da je to jedna od dvije njegove saradnice.

    Iako nije otkrio o kome se radi, nije teško pogoditi da je to vd predsjednice Ana Trišić Babić ili srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović…

    On je dalje naveo da su mu mnogi senatori i kongresmeni otkrili zašto je došlo do skidanja sankcija Dodiku.

    „Vladi Amerike je Dodik garantovao da se završava period tenzija u BiH, antiustavnih akcija rukovdstva Republike Srpske i da oni smatraju da to nije visoka cijena za to. Nema priče o Ustavu Republike Srpske, referendumu, zakonima o zabrani rada SIPA-e, OBA-e, Tužilaštva… Od svega toga su oni odustali”, kazao je Crnadak i dodoa da je to bio diktat koji je ispunjen i da su zbog toga Dodiku i njegovim ljudima sankcije skinute.

    On je rekao da postoji mogućnost da se vrate sankcije i da Amerikanci drže Dodika na oku.

    U svim kabinetima kongresmena i senatora imate nekog ko prati stanje na zapadnom Balkanu, posebno u BiH.

  • Mještani Rosulja ostaju pri zahtjevu povlačenja plana

    Mještani Rosulja ostaju pri zahtjevu povlačenja plana

    Mještani Rosulja poručili su da su „primili k znanju“ poziv Gradske uprave na razgovor, ističući da im je drago što su gradski zvaničnici „tek sada uočili“ da u ovom naselju postoji aktivna zajednica građana, iako su, kako tvrde, ranije bili potpuno ignorisani.

    Poziv na sastanak, zakazan u terminu koji odgovara objema stranama, uslijedio je juče, a glavna tema biće planirana gradnja 16 stambenih objekata, kojoj se stanovnici Rosulja oštro protive.

    Jedan od mještana kaže za Srpskainfo da zajednica nije bila konsultovana u fazi izrade Nacrta izmjena Regulacionog plana, niti im je iko postavio pitanje o potrebama naselja ili mogućim poboljšanjima svakodnevnog života. Po njegovim riječima, sticao se utisak da je cilj da se kroz formalnu proceduru, uz što manje publiciteta, provuče ideja o dodatnoj izgradnji.

    Stanari se pitaju i zašto su odjednom, nakon dužeg zanemarivanja, postali „bitni“ za gradske strukture. Podjećaju da su se prethodne večeri okupili i jasno naglasili da ih niko nije kontaktirao, te da je u planiranim zgradama predviđeno 430 stanova, uz dodatnih 650 do 900 automobila koji bi se slivali u jednu ulicu.

    Naglašavaju da ostaju pri zahtjevu da se povuče Nacrt izmjena dijela RP „Malta 1“, smatrajući da je to jedina prihvatljiva opcija.

    Gradska uprava, sa svoje strane, tvrdi da želi saslušati primjedbe stanovnika i njihove prijedloge u vezi s predloženim rješenjem. Na sastanku bi, navode, trebalo da učestvuju i predstavnici Građevinskog instituta Banjaluka, koji je zadužen za izradu plana.

    Dokument se nalazi na javnom uvidu do 28. decembra, nakon čega je predviđena javna rasprava na kojoj će nosilac izrade plana predstaviti odgovore na pristigle primjedbe. Iz Grada poručuju da je riječ o nacrtu, dokumentu koji se može mijenjati, te pozivaju građane na strpljenje i naglašavaju da se postupak odvija u skladu sa zakonom i uz maksimalno uključivanje javnosti.

    Stanovnici Rosulja ranije su istakli zabrinutost zato što nacrt ne predviđa nove javne sadržaje – ni vrtić, ni školu, ni ambulantu, niti dječje igralište. Smatraju da bi izgradnja 16 novih objekata izazvala ogroman saobraćajni pritisak, a istovremeno ozbiljno opteretila školu „Aleksa Šantić“, vrtiće, zdravstvene usluge i druge javne kapacitete u naselju.

  • Zelenski: Radimo na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata

    Zelenski: Radimo na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata

    Ukrajina i partneri rade na fundamentalnom dokumentu od 20 tačaka za okončanje rata, a radi se na najmanje još dva dokumenta – bezbjednosnom i ekonomskom, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Dvadeset tačaka za okončanje rata je fundamentalni dokument, aktivno radimo na ključnim koracima, i to moraju biti izvodljivi koraci. Iz ovog dokumenta razvijamo još najmanje dva dokumenta, a prvi od njih je bezbjednosni, o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i ekonomski – o rekonstrukciji i zajedničkim investicijama”, rekao je Zelenski u video obraćanju, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je dodao da su principi ekonomskog dokumenta danas razmatrani sa američkim predstavnicima na sastanku u video formatu, kao i da će Evropa biti uključena u obnovu Ukrajine, prenosi Tanjug.

    On je kazao i da se Ukrajina priprema za sutrašnji sastanak Koalicije voljnih, navodeći da više od 30 država sarađuje sa Kijevom na bezbjednosti na kopnu, u vazduhu i na moru.

    Zelenski je kazao i da je razgovarao sa predstavnicima ukrjainskog parlamenta, Rade o mogućnosti održavanja izbora u uslovima vanrednog stanja.

    “Danas sam razgovarao sa predstavnicima Vrhovne rade Ukrajine. Razgovarali smo suštinski. Neću dozvoliti nikakve spekulacije protiv Ukrajine, ako partneri, uključujući i našeg ključnog partnera u Vašingtonu, toliko i tako konkretno govore o izborima u Ukrajini, o izborima u okviru pravnog režima vanrednog stanja, onda moramo dati ukrajinske pravne odgovore na svako pitanje i svaku sumnju”, kazao je Zelenski.

    Dodao je da Ukrajini nije lako, ali da joj “svakako nije potreban pritisak po ovom pitanju”, kao i da očekuje “da će narodni poslanici Ukrajine ponuditi svoju viziju”.

    Naglasio je da pitanja bezbjednosti tokom izbora zavise prvenstveno od Sjedinjenih Američkih Država, a da Ukrajina, sa svoje strane, mora da riješi političke i pravne aspekte.

    “Bezbjednosni izazovi zavise od partnera, prije svega od Amerike, politički i pravni izazovi moraju dobiti odgovore od Ukrajine. I to će se desiti”, rekao je Zelenski.

    Dan ranije Zelenski je rekao da je spreman da održi izbore, ali je naglasio da njihov legitimitet i mogućnost održavanja zavise od bezbjednosti, i od izmjena zakonodavstva.

  • Transportni sektor u BiH na ivici kolapsa

    Transportni sektor u BiH na ivici kolapsa

    Prevoznici iz Bosne i Hercegovine najavljuju masovno preseljenje svojih flota i vozača u države EU zbog birokratskih prepreka, upozoravajući da bi posljedice ovog poteza mogle ozbiljno uticati na tržište transporta.

    Velibor Peulić, koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”, rekao je za “Nezavisne novine” da prevoznici godinama upozoravaju da im evropska pravila otežavaju poslovanje, ali da su njihovi zahtjevi ignorisani.

    “Poslali smo desetine dopisa, održali bezbroj sastanaka. Sve smo pokušali, ali do sada nismo dobili nikakve garancije”, kaže Peulić i dodaje da je zbog toga odlučeno da se kapaciteti firmi masovno prebacuju u zemlje EU, gdje, kako kaže, takvih ograničenja nema.

    Prema njegovim riječima, trenutna pravila EU tretiraju balkanske firme kao prevoznike drugog reda. Posebno je istakao problem boravka vozača, zbog kojeg radnik često ne može da radi ni 15 dana u kontinuitetu.

    “Pošto nam nije omogućeno izuzeće od šengenskih pravila, a odgovor da će ‘sve biti riješeno kada uđemo u EU’ služi samo kao politička fraza, krećemo u veliku seobu koja je potpuno legalna, logična i ekonomski opravdana”, pojašnjava Peulić i dodaje da će im registracija u EU omogućiti da voze bez dodatnih ograničenja.

    “Firme će tako nastaviti posao iz EU, ali će posljedice osjetiti naša država jer biće izgubljen značajan dio poreza i doprinosa, smanjiće se broj domaćih kamiona, biće ugroženi socijalni i penzioni fondovi, poskupjeće uvoz i izvoz, a i transport može biti skuplji do 35 odsto”, kazao je Peulić.

    Predstavnici vodećih transportnih organizacija Srbije i BiH pozvali su domaće institucije i organe EU da hitno riješe alarmantnu situaciju izazvanu pravilima o boravku vozača, koja, kako navode, ozbiljno ugrožavaju poslovanje i opstanak sektora.

    Vozači transportnih preduzeća iz obje zemlje mogu u EU boraviti samo 90 dana, što je, tvrde, neodrživo. Zato traže hitnu reakciju vlasti.

    “Vožnja kroz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Španiju i Portugal nikada nije spadala u šengensku vožnju. Za Francusku nam trebaju dva dana u dolasku i povratku. Ali da obavimo prevoz do Portugala i nazad treba nam 14 dana. Dakle, dodatnih 12 dana ulazi u šengensku evidenciju”, kazao je ranije Neđo Mandić, predsjednik Organizacije “Pumedtrans” Srbija.

    Zijad Šarić iz Konzorcijuma “Logistika BiH” upozorava da će prevoznici čekati rješenje do polovine januara, a potom protestima izraziti nezadovoljstvo. Navodi i da ovaj konzorcijum okuplja 480 transportnih firmi te očekuje potpuni kolaps do aprila ako problem ne bude riješen.

    Zaključak sa zajedničkog skupa je da ako do 15. januara naredne godine Brisel ne usvoji rješenja slijede rigoroznije mjere prevoznika.

    Komentarišući trenutnu situaciju u vezi sa graničnim prelazom u Gradišci, Peulić je podsjetio da je Evropska unija uložila desetine miliona evra u izgradnju novog mosta na Savi kod Gradiške, uključujući pristupne saobraćajnice, integrisana rješenja za brži promet i modernu infrastrukturu koja bi trebalo da donese protočnost na kakvu region čeka više od 20 godina.

    “Most i novi granični prelaz predstavljaju ključni dio evropskog transportnog koridora i jedan od najvažnijih projekata za konkurentnost Bosne i Hercegovine i cijelog zapadnog Balkana”, kazao je Peulić.

    Dodao je da, prema zvaničnim evidencijama, sadašnji granični prelaz Gradiška trpi prosječno opterećenje od 919 jedinica carinskih isprava (JCI) dnevno.

    “To znači preopterećen sistem koji radi na ivici pucanja. Uska grla svakodnevno koštaju prevoznike, špeditere i privredu desetine hiljada evra. Stvaraju se kašnjenja u međunarodnim lancima snabdijevanja i reputacija zemlje sa najdužim čekanjima u regionu”, ističe Peulić.

    Naglašava da je postojeći prelaz odavno prevaziđen i da svaki dan bez otvaranja novog prelaza izaziva direktnu ekonomsku štetu.

    “Svi su čekali otvaranje, osim onih koji ga blokiraju. Nakon dugih godina sve pripreme za puštanje u rad novog prelaza su završene. Prevoznici, špediteri, logističke kompanije, investitori i međunarodni partneri s pravom su očekivali da će država omogućiti brže i efikasnije kretanje ljudi i robe. Ali onda, apsurd”, kaže Peulić.

    On navodi da se u ključnom trenutku, kada se očekuje ubrzano otvaranje prelaza, jedan pojedinac ponovo stavlja iznad institucija, ekonomije i interesa države.

    “Kako je moguće da jedan čovjek blokira razvoj vrijedan više od 50 miliona evra? Kako je moguće da investicija koja bi predstavljala najveći pomak u regionalnoj logistici u posljednjih 20 godina stoji zbog proceduralnog voluntarizma i samovolje”, pita Peulić.

    Zaključuje da se zbog toga dozvoljava stagnacija međunarodnih tokova robe, rast troškova, pad reputacije zemlje i šteta po domaću privredu.

  • Vučić poručio Spajiću: Prvo skočite, pa recite hop

    Vučić poručio Spajiću: Prvo skočite, pa recite hop

    Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, odgovorio je sinoć, 10. decembra, Milojku Spajiću, crnogorskom premijeru, povodom njegove izjave o ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

    “Voleo bih da sam čuo njegovu reakciju po nekim drugim pitanjima, ali nisam. Mogao bih da budem ciničan i dobijam lake poene, ali neću. Predložio sam nešto što je mudro. Ako gledate samo sebe, a komšiji ne ide najbolje… Govorio sam to iz racionalnih razloga. Prvo skočite, pa recite hop. Mislim da je to najbolje rešenje”, rekao je Vučić u obraćanju novinarima u Briselu.

    Izjava je uslijedila nakon sastanka sa Ursulom fon der Lajen, predsjednicom Evropske komisije i Antoniom Koštom, predsjednikom Evropskog savjeta.

    Inače, Spajić je ranije reagovao na izjavu predsjednika Srbije o ulasku zemljama Zapadnog Balkana u EU.

    “Saglasan sam da bi čitavom Zapadnom Balkanu EU trebalo da bude finalna odrednica. Međutim, mi ćemo vas tamo čekati već od 2028. godine i navijamo da istinski požurite i ubrzate ostale kandidate iz okruženja”, napisao je Spajić na društvenim mrežama.

  • Vlast u Srpskoj ispoštovaće odluku Ustavnog suda BiH, partije ponovo na budžetu

    Vlast u Srpskoj ispoštovaće odluku Ustavnog suda BiH, partije ponovo na budžetu

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je privremenu mjeru i stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija, koji je Narodna skupština usvojila u maju ove godine, a kojim je bilo propisano da se ukida finansiranje političkih partija iz budžeta.

    Ovaj zahtjev za privremenu mjeru podnio je Darko Babalj, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a vlast u Republici Srpskoj već je rekla da će odluka Ustavnog suda BiH biti ispoštovana.

    “Upoznat sam sa odlukom Ustavnog suda BiH. Ovdje se radi o privremenoj mjeri, znači nije donesena odluka u meritumu. Ta privremena mjera podrazumijeva, odnosno nalaže da se vrši finansiranje kao što je to bilo prije donošenja odluke, a samom odlukom u meritumu biće riješeno kako će glasiti konačna odluka Suda po tom zahtjevu. Kontaktirao sam Ministarstvo finansija Republike Srpske i sigurno da će one obaveze koje budu postojale biti isplaćene”, rekao je Savo Minić, premijer Republike Srpske, dodajući da sve ono što je odluka suda da se mora staviti u budžet i da će se suštinski ispoštovati odluka Ustavnog suda BiH.

    Odmah nakon odluke Ustavnog suda BiH reagovali su u SDS-u pa je tako Ognjen Bodiroga, šef Kluba poslanika SDS-a, rekao da će predati dopis Miniću, Nenadu Stevandiću, predsjedniku Narodne skupštine Republike, i Zori Vidović, ministarki finansija, da na posebnoj sjednici uvrste rebalans budžeta za 2025. godinu gdje bi se planirala sredstva za finansiranje političkih partija u 2025. godini.

    “Ukoliko se na posebnoj sjednici ne bi uvrstila tačka dnevnog reda rebalans budžeta za 2025. godinu i poštovala odluka Ustavnog suda BiH koji je jedan od temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma, onda bih kao predsjednik Kluba poslanika SDS-a predao apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske da ocijeni ustavnost samog rebalansa budžeta za 2025. godinu, a podsjećam Ustavni sud Republike Srpske da mora poštovati odluku Ustavnog suda BiH”, rekao je Bodiroga.

    On je rekao da i pri planiranju budžeta Republike Srpske za 2026. godinu Vlada Republike Srpske mora planirati sredstva za finansiranje političkih stranaka te da će podnijeti inicijativu i aktuelnoj vlasti u Foči da se obezbijedi finansiranje političkih partija iz lokalnog budžeta.

    Reagujući na ove najave i izjave iz opozicije Minić je rekao da oni preko odluka Ustavnog suda BiH sakupljaju političke poene.

    Inače, nakon što je Kristijan Šmit zabranio da se SNSD i Ujedinjena Srpska finansiraju iz javnih budžeta, vlast u Republici Srpskoj izmijenila je Zakon o finansiranju političkih organizacija na način da se političke partije u Republici Srpskoj ne finansiraju iz budžeta Republike i budžeta lokalnih zajednica, a što je do tada bilo obavezno.

    “Postojanje bitno različitih zakonskih rješenja na državnom i entitetskom nivou kada je riječ o javnom finansiranju političkih stranaka ukazuje na argumentovanu sumnju da bi primjena osporenog zakona mogla ugroziti ustavno načelo vladavine prava i rezultirati različitim tretmanom u ostvarivanju političkih prava i aktivnosti političkih stranka iz entiteta Republika Srpska”, saopštili su iz Ustavnog suda BiH, dodajući da su privremenu mjeru donijeli jer je kraj godine i kreiraju se budžeti za narednu godinu.

    Očekivano, vlast u Republici Srpskoj nakon odluke Ustavnog suda BiH optužila je SDS da je licemjeran.

    “Za Babalja iz SDS-a pravda je kada njemački državljanin Kristijan Šmit donese nelegalnu odluku o zabrani finansiranja dvije stranke iz Republike Srpske: SNSD-a i Ujedinjene Srpske. Za njega je pravda kada visoki predstavnici, pa i Šmit koji se tako predstavlja, zabrane bilo kojem sudu na planeti da preispituje njihove odluke”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

    S druge strane, u opozicionim redovima tvrde da je donošenje Zakona o finansiranju političkih organizacija bilo odmazda SNSD-a.

    “Ovo je najdirektnija potvrda da SNSD, uprkos velikoj galami, uvijek provodi sve Šmitove odluke, jer Vlada Republike Srpske, isključivo po nalogu Šmita, ne dostavlja zakonske tranše ovim strankama”, rekao je Igor Crnadak, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

  • Stevandić odbacio optužbe: Dao sam dokaz ko me je vozio

    Stevandić odbacio optužbe: Dao sam dokaz ko me je vozio

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odbacio je navode da je tokom nedavne posjete Parizu koristio vozilo sa diplomatskim registarskim tablicama Bosne i Hercegovine, koje su ranije bile dodijeljene Ambasadi BiH u Francuskoj. Reagovao je i na tvrdnje da je bio u automobilu povezanom sa bivšom ambasadorkom BiH Bojanom Kondić-Panić, naglasivši da se radi o dezinformacijama.

    U poruci povodom medijskih napisa, Stevandić je potvrdio da je novinara Istrage Avdu Avdića nazvao “glupanom”, ali je istakao da je riječ o privatnoj SMS komunikaciji, a ne o javnoj izjavi, te da je poruka kasnije završila “kod Nebojše Vukanovića”. Kako navodi, posjeta Parizu bila je zvanično organizovana od strane Narodne skupštine RS.

    Stevandić smatra da su napisi kojima se dovodi u pitanje uloga Bojane Kondić-Panić pristrasni i usmjereni protiv nje. Prema njegovim riječima, Kondić-Panić je “meta napada”, dok se informacije o njegovom kretanju i korištenim vozilima, kako tvrdi, plasiraju bez provjere.

    Istakao je da Avdićeve tvrdnje da ga je Kondić-Panić vozila nisu tačne. „Dao sam mu fotografiju sa vozačem i vozilom“, naveo je Stevandić, dodajući da je vozač osoba angažovana za potrebe posjete i da nema nikakve veze s navodnim nezakonitim korištenjem diplomatskih tablica, te je  ponovio da je njegovo kretanje tokom posjete bilo potpuno transparentno i da navodi o korištenju spornih tablica nemaju uporište u činjenicama.

  • Merc: Želim da SAD ostanu partner Evrope

    Merc: Želim da SAD ostanu partner Evrope

    Njemački kancelar Fridrih Merc izrazio je danas želju da Sjedinjene Američke Države ostanu partner Evrope u budućnosti, uprkos promjenljivim odnosima.

    On je američkom predsjedniku Donaldu Trampu poručio da je nova politika Njemačke prema migrantima gotovo prepolovila broj tražilaca azila u toj zemlji, javlja “Reuters”.

    “Pripremamo se za promjenu u transatlantskim odnosima. Ali bih i dalje želio da to vidim kao partnerstvo, i nadam se da Amerika to vidi na isti način u svojim odnosima sa Evropom, a takođe i sa Njemačkom”, rekao je Merc novinarima.

    On je prethodno izjavio da su pojedini dijelovi nove Strategije nacionalne bezbjednosti administracije SAD “užasni” iz evropske perspektive i dodao da ga je pomenuti dokument dodatno uvjerio da Evropska unija mora da postane samostalnija u oblasti bezbjednosti i odbrane.

    Merc je istakao da ne vidi potrebu da SAD spasavaju demokratiju u Evropi i da ako je spasavanje potrebno, Evropa to može i sama.

    Njemački kancelar je dodao i da je američki predsjednik Donald Tramp prihvatio poziv da naredne godine posjeti Njemačku.

    Nova Strategija nacionalne bezbjednosti, koju je prošle nedjelje predstavio Tramp, najavljuje preuređenje geopolitičkog poretka i tvrdi da se Evropa suočava sa “civilizacijskim nestankom”, izazvanim prekomjernim migracijama iz zemalja sa muslimanskom većinom i drugih vanevropskih država.

    U dokumentu se takođe nagoviještava da bi Vašington mogao da pruži podršku ideološki srodnim partijama u Evropi, uz ocijenu da “rastući uticaj patriotskih evropskih partija zaista pruža veliki razlog za optimizam”, prenosi “b92”.

  • Obrenović: Neizvesnost najveći problem NIS-a

    Obrenović: Neizvesnost najveći problem NIS-a

    Docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Strahinja Obrenović rekao je da je najveći problem Naftne industrije Srbije (NIS) neizvjesnost.

    Dodao je da su svi scenariji za razrješenje situacije mogući: od modela prinudne uprave do krajnje mjere nacionalizacije.

    Na pitanje da li Srbija može da poveća udio u NIS-u, Obrenović kaže da je država već izlazila sa idejom da otkupi dio NIS-a, ali da odgovora sa ruske strane po tom pitanju nije bilo.

    Teče treći mjesec američkih sankcija NIS-u. U igri brojeva postoje i tri moguća scenarija za NIS, kako je rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Poručuje i da je 15. januar krajnji rok.

    U međuvremenu, pojavila se informacija da je Državna energetska kompanija Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOK) sve bliža kupovini ruskog kontrolnog udjela u NIS-u, piše “Financial Times”.

    Dok se čeka rasplet, čeka se i na vijesti iz Moskve o postizanju kratkoročnog ugovora o snabdijevanju gasom. U suprotnom, ide se odmah na diverzifikaciju izvora snabdijevanja.

    Prema Obrenovićevim riječima, mađarski MOL, a i kompanija iz Emirata su isplivali kao mogući kupci, ali on o tome koja je opcija realnija ne bi spekulisao, a to bi trebalo da bude opcija koja je prihvatljiva za sve tri strane.

    “Kompanija ADNOK dolazi iz zemlje koja ima iskustvo u oblasti eksploatacije nafte, ali i gasa, i mislim da bi njihovo iskustvo i znanje doveli do nastavka rada Naftne industrije Srbije. Međutim, postavlja se pitanje koliko je to prihvatljivo američkoj strani”, naveo je Obrenović.

    Naglašava da se nameće kao najvažnije pitanje da efektivna kontrola bude oduzeta od ruske strane.

    Zašto se odugovlači sa prodajom NIS-a
    Na pitanje zašto ruski vlasnici odugovlače sa prodajom svog vlasništva u NIS-u, Obrenović kaže da Rusi imaju različite situacije kada je riječ o kompanijama na evropskom tlu, u nekim situacijama su spremni da prodaju, ali ne nailaze na odziv kupaca, kao što je slučaj sa “Rosnjeftom” u Njemačkoj.

    “Ne bih isključio da politika ima uticaja što se tiče Srbije, imali smo šumove da oružje iz Srbije dospeva na ukrajinsko ratište. Nisu odnosi idealni, ali opet održavamo dobre odnose sa tradicionalnim partnerima”, rekao je Obrenović.

    Naveo je da u slučaju da se Srbija opredijeli za model prinudne uprave, pitanje je koliko će to ruskoj strani biti prihvatljivo, ali da je interes Srbije da NIS nastavi poslovanje, to je ultimativni cilj.

    “Druga varijanta je direktna eksproprijacija, neko će i prinudnu upravu podvesti pod neku vrstu puzajuće eksproprijacije”, kaže Obrenović.

    Može li Srbija povećati svoj udio
    Na pitanje koliko je realno da Srbija poveća svoj udio u NIS-u s obzirom na to da ruska strana, prema navodima FT, nije voljna da proda državi svoj dio, Obrenović je rekao da je Srbija već izlazila javno sa idejom da otkupi dio NIS-a, ali nije dobila nikakav odgovor na to.

    Kada je riječ o spominjanju 15. januara kao krajnjeg roka do kada mora biti riješeno pitanje NIS-a, Obrenović kaže da se ostavlja dovoljno vremena za pregovore, jer transakcije i realizacije prodaje se ne dešavaju preko noći.

    Obrenović smatra da pregovori oko NIS-a takođe utiču i na gasni aranžman, ali u ovom trenutku idemo ka tome da Srbija i dalje uvozi ruski gas, mada se pojavila i opcija za uvoz gasa iz Azerbejdžana, a druga varijanta je pravac iz Mađarske koji trenutno nije operativan.

    Očekuje da će se pritisak na Srbiju povećavati do kraja godine, prenosi RTS.