VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov o NIS-u: U toku su pregovori, znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD

    Lavrov o NIS-u: U toku su pregovori, znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD

    U toku je pregovarački proces, poručio je šef ruske diplomatije odgovarajući na pitanje o Naftnoj industriji Srbije (NIS).

     

    – Znam da se srpsko rukovodstvo obratilo SAD, jer je upravo njihove naredbe ispunjavalo preduzeće koje je stvoreno na osnovu međuvladinog dogovora između Rusije i Srbije, ali to je specifična karakteristika Amerikanaca – istakao je Lavrov.

    Napomenuo je da oni, Amerikanci, nažalost, svojim postupcima, jednostranim sankcijama, zloupotrebom dolara podrivaju onu globalizaciju koju su decenijama gradili i svima preporučivali kao glavno blago čovječanstva, prenosi RT Balkan.

    – Ne odmah, to neće biti brzo, ali se dolazi do shvatanja da to nije blago čovječanstva, već konfiguracija svjetske ekonomije koja dozvoljava jednoj zemlji da diktira svim ostalima. A ozbiljne zemlje koje računaju na očuvanje svog suvereniteta će stvarati alternativne strukture i oslanjati se ne na mehanizme, koji se već dokazano koriste za diktat i pritisak, već na pouzdane platforme i koje ne podležu ideološkim razlozima – poručio je Lavrov, istaknuvši da su takve platforme ŠOS i BRIKS.

    Podsjetimo, američke sankcije Naftnoj industriji Srbije na snazi su 63. dan. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče izjavio da postoje tri scenarija za NIS i poručio da je 15. januar krajnji rok.

    Vučić je izjavio da postoji mogućnost “da Amerikanci daju licencu ili da povuku sankcije protiv ruskih firmi – što nije vjerovatno”.

    – Vjerovatnije je da će Rusi prodati svoje dionice nekoj drugoj kompaniji. Јa se nadam da će oni to uraditi. I mogućnost broj tri je da ćemo morati da djelujemo kao država. Nadam se da se to neće desiti, a ako se desi, to će biti za 37 dana jer je rok 15. januar – naglasio je Vučić.

  • Vučić: Јoš nemamo ugovor sa Rusima, uskoro krećemo u nabavku gasa od drugih

    Vučić: Јoš nemamo ugovor sa Rusima, uskoro krećemo u nabavku gasa od drugih

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će država uskoro krenuti u nabavku gasa od drugih strana s obzirom da još uvijek nije potpisan ugovor sa Rusima.

    On je istakao da će država imati dovoljne količine gasa.

    – Mi garantujemo energetsku bezbjednost jer bez energije nemate ništa, ništa ne postoji. Zatvoriće vam se bolnice, zatvoriće vam se klinički centri. Gdje ćemo da liječimo ljude? Nama cijelo zdravstvo ide na dizel. Dakle, htjeli ne htjeli, morate voditi računa o svemu – rekao je Vučić za Prvu televiziju u Nišu.

    Prema njegovim riječima, energetika je najvažnija oblast nacionalne ekonomije.

    – Јa mislim da mi u budućnosti imamo još veće probleme. Mnogo toga treba da izgradimo. Treba da gradimo interkonektor prema Sjevernoj Makedoniji. Što se gasa tiče, treba da gradimo ono što sam nazvao produktovod. Dakle, osim gasnog interkonektora prema Rumuniji, treba da gradimo i naftovod prema Rumuniji – rekao je Vučić.

  • Sud BiH odbio tužbu IDDEEA protiv Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH

    Sud BiH odbio tužbu IDDEEA protiv Rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH

    Sud BiH je još 10. juna 2025. godine odbio kao neosnovanu tužbu Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), kojom je traženo da se poništi Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

    Član Predsjedništva SNSD-a Snježana Novaković Bursać na svoj Iks nalogu objavila je da je “Sud BiH potvrdio da je IDDEEA sve aktivnosti po pitanju uvođenja elektronskog potpisa i elektronskog identiteta vršila i vrši nelegalno”.

    Ubrzo je stigao demanti iz IDDEEA.

    Međutim, u saopštenju objavljenom na stranici Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH 9. decembra 2025. godine stoji da je “Agencija postupajući po službenoj dužnosti Rješenjem zabranila Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH da građanima dodjeljuje elektronski identitet bez zakonskog osnova, te je navedenoj instituciji naloženo da izbriše lične podatke građana BiH koji su prikupljeni u fazi testiranja sistema elektronskog identiteta građana”.

    – IDDEEA-i je zabranjeno da vrši obradu biometrijskih podataka posjetilaca i da identifikaciju istih vrši korištenjem i upoređivanjem sa biometrijskom fotografijom i drugim ličnim podacima koje su izvorni organi pohranili u Evidenciju o ličnim kartama državljana BiH. Po zaprimljenom Rješenju Agencije, IDEEAA je podnijela tužbu za pokretanje upravnog spora, smatrajući da je pogrešno i nepravilno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava – stoji u saopštenju Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH.

    Navode da “nakon što je Sud ispitao pravilnost i zakonitost osporavanog rješenja Agencije, te cijeneći zakonitost upravnog akta, utvrđena je zakonitost i pravilnost Rješenja koje je Agencija donijela u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka”.

    – Sud je napomenuo da i čak ako je data saglasnost nosioca podataka za takvu obradu, ona mora biti dovoljno informisana i specifična a obrada biometrijskih kategorija podataka zahtijeva strože uslove i zakonski osnov. Sud je, također, ocijenio kao neosnovan i prigovor IDEEA-e kojim smatraju da Agencija nije trebala vršiti inspekcijski nadzor, te da Rješenje Agencije nije u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, koncizno i jasno. Ocjena Suda je da je nadležnost za postupanje Agencije jasno propisana u odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka kao i u odredbama Zakona o upravnom postupku BiH, te i samo rješenje Agencije sadrži sve što je propisano tim Zakonom – navodi se u saopštenju.

    Kažu da se po navedenoj presudi IDDEEA obratila Sudu BiH s zahtjevom za preispitivanje sudske odluke presude Vijeća za upravne sporove Suda BiH.

    – Po podnesenom zahtjevu, Apelaciono upravno vijeće Suda BiH 28. novembra 2025. odbilo je zahtjev za preispitivanje sudske odluke, smatrajući ga neosnovanim, te zaključujući da je Presuda suda BiH u predmetnom slučaju donesena na osnovu pravilne primjene materijalnog prava, tj. pravilna i zakonita a zahtjev za njeno preispitivanje neosnovan – ističe se u saopštenju.

  • Vipotnik: Hrvatska da poštuje međunarodne konvencije i status članice EU

    Vipotnik: Hrvatska da poštuje međunarodne konvencije i status članice EU

    Republika Srpska i BiH protive se izgradnji centra za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, izjavio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Bojan Vipotnik, te poručio da Hrvatska treba poštovati međunarodne konvencije i status članice EU.

    Vipotnik je rekao da je za danas u Hrvatskom saboru planirana rasprava o Prijedlogu zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

    – Јasno je da su planovi o pitanju izgradnje objekta na lokaciji Čerkezovac došli u završnu fazu i da se BiH kao potencijalno pogođena zemlja isključuje iz čitavog postupka – naglasio je Vipotnik.

    Donosiocima odluka u Hrvatskoj poručio je da ne prenose rizik na teritoriju BiH kad znaju da nijedan kilovat struje iz Krškog nije došao u BiH.

    – Poštujte međunarodne konvencije, poštujte svoj status članice EU i nemojte nas potcjenjivati – poručio je Vipotnik.

    Podsjetio je da je Hrvatska političkom odlukom 1999. godine započela slučaj Trgovske gore bez ijednog stručnog argumenta odlučivši da je bivša kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori u opštini Dvor najpovoljnija lokacija za odlaganje institucionalnog radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.

    – Na isti način, izbjegavajući međunarodne obaveze koje propisuju konsultacije i strateške procjene uticaja u prekograničnom kontekstu i sada krajem 2025. godine Hrvatska pokazuje da je odluka da se radioaktivni otpad iz Krškog dopreman na Trgovsku goru politička i iznad struke i jedini kriterijum do kojeg drže – ukazao je Vipotnik za Srnu.

    U Banjaluci je juče održan naučni simpozijum “Trgovska gora – predložena lokacija za odlagalište radioaktivnog otpada”.

    Donošenjem zakona o izgradnji centra stvaraju se preduslovi za ispunjenje zahtjeva Međudržavne komisije Hrvatske i Slovenije da se što prije krene sa izgradnjom centra i da preuzimanje nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane “Krško” počne najkasnije početkom 2028. godine.

    Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor na samoj granici sa BiH.

  • Vučić: Srbija ostaje privržena EU, razgovori fokusirani na energetsku stabilnost

    Vučić: Srbija ostaje privržena EU, razgovori fokusirani na energetsku stabilnost

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je nakon radne večere u Briselu da je sa Ursulom fon der Lajen i Antoniom Kostom razgovarao o ključnim temama za Srbiju, posebno o energetskim izazovima sa kojima se zemlja suočava. Kako je naveo, i dalje je neizvjesno kada bi moglo da stigne upozorenje o sekundarnim sankcijama za Narodnu banku Srbije i komercijalne banke, što bi, prema njegovim riječima, otvorilo „prave probleme“.

    Vučić je rekao da je zadovoljan tonom razgovora, naglasivši da se posebno diskutovalo o energetskoj situaciji. Podsjetio je da je prošlo više od 60 dana otkako nijedna kap sirove nafte nije stigla u Rafineriju u Pančevu. „Nemam veliki strah oko gasa koliko oko nafte. Radimo na tome i vjerujem da ćemo imati podršku EU u važnim stvarima“, rekao je on.

    U Briselu je razgovarano i o Klasteru 3 i daljem evropskom putu Srbije. Vučić je istakao da u ovom trenutku ne može sa sigurnošću da kaže da li će Srbija otvoriti nova poglavlja, jer to zavisi od država članica EU. Dodao je da je primijetio da se neki u Srbiji unaprijed raduju mogućem izostanku napretka, ali da konačne odluke još nema.

    Predsjednik Srbije naveo je da je tokom sastanka posebna pažnja bila posvećena energetskom sektoru, stabilnosti snabdijevanja i ukupnoj energetskoj bezbjednosti zemlje. Razgovarano je i o momentumu evropske politike proširenja, regionalnim prilikama i mogućnostima za ubrzanje evropskih integracija.

    Vučić je poručio da je za Srbiju velika čast što ima priliku da u Briselu razgovara o bilateralnim odnosima i evropskom putu sa najvišim zvaničnicima EU. Zahvalio je Fon der Lajen i Kosti na, kako je naveo, gostoprimstvu i iskrenoj podršci Srbiji, njenoj reformskoj i razvojnoj agendi. Istakao je i da je sa domaćinima razmijenio mišljenja o koracima koje je Srbija preduzela u sprovođenju reformi i ispunjavanju preuzetih obaveza, naglasivši da zemlja ostaje čvrsto opredijeljena evropskom članstvu.

  • Pranjić: Јedan čovjek blokira otvaranje graničnog prelaza – građani će upamtiti tog “eksperta”

    Pranjić: Јedan čovjek blokira otvaranje graničnog prelaza – građani će upamtiti tog “eksperta”

    Otvaranje novog graničnog prelaza između BiH i Hrvatske u Gradišci ponovo je odgođeno, i to četvrti put, nakon što je član Upravnog odbora UIO Zijad Krnjić ponovo osporio donošenje neophodne odluke.

    Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, Davor Pranjić, gostujući u Јutarnjem programu RTRS govorio je o posljedicama blokade i kritikovao ulogu Krnjića, i posljedice njegove odluke. Osvrnuo se i na posjetu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića koja bi trebalo da se održi danas u Banjaluci.

     

    – Sama činjenica da već četvrti put nemamo odluku o otvaranju graničnog prelaza, iako uzmemo u obzir sve činjenice s naše strane; prelaz je završen prije dvije godine, nema nikakvih prepreka osim, nazovimo ga tako, “eksperta” dovoljno govori o tome kako ova država uopšte može funkcionisati – rekao je Pranjić.

    Podsjeća da je Krnjić osporio otvranje bez ikakvog stručnog opravdanja, iako se predstavlja kao ekspert.

    – Četvrti put, bez ikakvog stručnog opravdanja, osoba koja bi trebala biti ekspert ne tumači struku nego radi iz nekih posebnih ličnih interesa ili interesa onih koji su ga postavili. To dovoljno govori o njegovim postupcima. Oglasio se i i premijer Federacije BiH, Nikšić, navodeći da Krnjić ne zastupa stavove Federacije – kaže Pranjić.

    Dodaje da se otvaranje graničnog prelaza trebalo desiti u najvažnijem periodu godine.

    – To je najveći granični prelaz u BiH kroz koji prođe najveći broj putnika, i ovo će dodatno frustrirati sve koji budu putovali za praznike. Svi će vidjeti i zapamtiti tog eksperta iz Vlade Federacije koji nije stvorio uslove iako je sve spremno. Ljudi su već jutros mogli biti na svom novom radnom mjestu, ali samovolja pojedinca sve opstruiše, što je loše i na međunarodnom planu, jer sada svi međunarodni faktori mogu vidjeti ko opstruiše put BiH ka EU. Uložena je velika energija ministra finansija, predsjedavajuće Savjeta ministara i svih nas koji smo se trudili da se prelaz otvori, ali izostale su reakcije međunarodnih tijela – rekao je Pranjić.

    Povodom otvranja graničnog prelaza, danas je u Banjaluku trebalo da stigne delegacija iz Hrvatske na čelu sa premijerom Andrejom Plenkovićem.

    – Sama činjenica da je danas otvaranje trebao predvoditi najveći državni vrh Hrvatske, na čelu s Plenkovićem, pokazuje koliki je interes Hrvatske da se prelaz što prije stavi u funkciju. S te strane, ovo je itekako važno i za Vladu Hrvatske. Plenković je danas svečano trebao otvoriti prelaz zajedno sa Borjanom Krišto, što dovoljno govori o značaju koji Hrvatska daje ovom projektu – poručio je Pranjić.

    Povodom najava da Plenković zbog opstrukcija Krnjića neće doći u BiH, Pranjić demantuje te poručuje da su takve poruke došle od pojedinih medija iz Sarajeva.

    – U protokolu su i druge obaveze na području Banjaluke i ta nakaradna odluka pojedinca neće narušiti posjetu Plenkovića Banjaluci, u kojoj smo mnogo uradili. Vlada Hrvatske podržava projekte za Hrvate izvan Hrvatske kroz vladine podsticaje i svake godine imamo strateške projekte. Ovdje je za Banjaluku i Srpsku bilo važno što smo dobili stratešku podršku Vlade Hrvatske. Danas je svečano polaganje kamena temeljca na Petrićevcu za početak građevinskih radova. Hrvatska je preuzela obavezu izgradnje kulturnog centra, što nas raduje – rekao je Plenković.

    Dodaje da je za dio posjete predviđen i obilazak radova koje je Vlada Hrvatske podržala, a to je samostan Marija Zvijezda, istorijski veoma važan objekat za Banjaluku i BiH. Plenković će obići radove koji su završeni.

    – Poslije toga imamo i stranačke obaveze HDZ-a, pa će program biti bogat i sa jasnom političkom porukom – dodao je Plenković.

    Kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda u BiH, Pranjić ističe da o njemu govori situacija u kojoj odluka jednog pojedinca donosi štetu cijeloj BiH.

    – Dovoljno govori i jučerašnja situacija gdje je odluka jednog pojedinca u Upravnom odboru donijela štetu cijeloj BiH. Odlično je to Čović uporedio s maslinom: maslina mora biti obrađivana i zalivana. To govori o nesavršenosti sistema u BiH, kao i o nepoštivanju naroda i blokiranju kompletnog sistema – rekao je Pranjić.

    Osvrnuo se i na opstrukcije iz Sarajeva za koje se optužuje Republika Srpska, te dodaje da se jasno vidi da odluke “trojke” iz Federacije su nekonstruktivne u procesu pretpristupnih pregovora BiH sa EU.

    – Kada smo formirali ovu koaliciju, imali smo strateške ciljeve u pogledu pristupa EU. Sve je teklo svojim tokom, Borjana Krišto je vodila proces, završili smo sve osim imenovanja glavnog pregovarača. Sada, kada imamo političku volju, odjednom to ne može biti, iako prema svim dogovorima ta pozicija treba pripasti predstavniku srpskog naroda iz parlamentarne većine. Ne znam šta je tu sporno. Ako je ministar vanjskih poslova iz reda Bošnjaka, onda je red da se ovo ispoštuje. Zašto trojka to opstruiše? To je njihovo političko djelovanje i skupljanje poena, pa se sada pokušava stvoriti slika da je neko drugi kriv, što je loša i opasna poruka – upozorio je Pranjić.

    Ističe da Hrvatska ima veliki interes da BiH uđe u EU.

    – Plenković, obilazeći EU, prezentuje da BiH treba biti dio evropske porodice. U posljednje dvije godine, Plenković je dva puta posjetio Republiku Srpsku, a BiH više od 15 puta. Mislim da to dovoljno govori koliko Vlada Hrvatske, koju predvodi Plenković, želi da BiH bude dio EU, cijela BiH, a ne samo hrvatski narod – zaključuje Pranjić.

  • Nastavljeni sukobi na granici Kambodže i Tajlanda, poginulo 10 civila, 20 povrijeđeno

    Nastavljeni sukobi na granici Kambodže i Tajlanda, poginulo 10 civila, 20 povrijeđeno

    Najmanje 10 kambodžanskih civila poginulo je, a 60 je ranjeno u najnovijem krugu graničnog sukoba s Tajlandom, saopštio je portparol kambodžanskog Ministarstva odbrane Mali Sočeata.

    Prema navodima Kambodže, tajlandska vojska ispalila je artiljerijske granate na više lokacija na njenoj teritoriji, prenijela je Sinhua.

    – Kambodžansko-tajlandski granični sukob ponovo se rasplamsao od nedjelje popodne i još uvijek traje od četvrtka ujutru – rekao je Sočeata.

    Više od 56.000 porodica, odnosno oko 190.000 civila, napustilo je domove u potrazi za sigurnim skloništem, saopštilo je kambodžansko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

    Istovremeno, portparol tajlandskog Ministarstva odbrane Surasant Kongsiri izjavio je da je u sukobima poginulo devet tajlandskih vojnika, dok je povrijeđeno više od 120 ljudi.

    Sukobi su raselili skoro 200.000 tajlandskih civila, koji su sklonjeni u izbjegličke kampove, gdje su prijavljene tri smrti među izbjeglicama.

    Do sada je postavljeno 849 kampova, a skoro 200 bolnica i klinika pretrpilo je različit stepen oštećenja.

    Komanda Druge armije Tajlanda saopštila je da sukobi i dalje traju, navodeći da kambodžanske snage gađaju više lokacija u provincijama Ubon Ratčatani i Sisaket.

  • Trampov plan predviđa američka ulaganja u Rusiju

    Trampov plan predviđa američka ulaganja u Rusiju

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za mir u Ukrajini uključuje prijedloge za obnavljanje ruskih energetskih tokova u Evropu, velika američka ulaganja u rijetke zemne elemente i energetiku, i korišćenje zamrznute ruske suverene imovine, piše “Volstrit džurnal”.

    List navodi da su ti planovi detaljno opisani u dodacima mirovnim prijedlozima koji su predati evropskim kolegama posljednjih sedmica.

    Oni uključuju plan da američke finansijske firme i druga preduzeća iskoriste 200 milijardi dolara zamrznute ruske suverene imovine za projekte u Ukrajini, uključujući veliki novi centar podataka koji bi bio povezan sa nuklearkom “Zaporožje”.

    Američke kompanije bi investirale u ruske strateške sektore kao što su rijetki zemni metali i nafta na Arktiku, dok bi se obnovili ruski energetski tokovi u zapadnu Evropu i svijet.

    List je citirao neimenovanog evropskog zvaničnika koji je uporedio predložene američko-ruske energetske sporazume sa ekonomskom verzijom konferencije na Јalti iz 1945. godine.

    Na tom sastanku, pobjednici Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez, SAD i Velika Britanija, podijelili su svoje sfere interesovanja u Evropi.

  • EU prijeti Belgiji: Ako ne podrže plan za finansiranje Ukrajine, čeka ih mađarski scenario

    EU prijeti Belgiji: Ako ne podrže plan za finansiranje Ukrajine, čeka ih mađarski scenario

    Strategija Evrope da ubijedi Belgijance da podrže njen plan finansiranja Ukrajine zasniva se na upozorenju da bi mogli biti tretirani isto kao Mađarska, piše Politiko.

    Na samitu 18. decembra ključni zadatak lidera Evropske unije biće da pridobiju Barta de Vevera, najnovijeg „crnog ovna“ unije.

    Belgijski premijer blokira napore da se obezbijedi zajam od 210 milijardi evra za Ukrajinu, koja se suočava sa ogromnom finansijskom prazninom dok rat sa Rusijom i dalje traje.

    De Vevar se već dugo protivi planu da se zajam obezbijedi korišćenjem zamrznute ruske imovine, koja se uglavnom nalazi u Belgiji, pa diplomate širom Unije sada rade na načinima da ga pridobiju.

    On oklijeva zbog straha da bi Belgija mogla morati sama da nadoknadi sredstva u slučaju da to bude potrebno, te je zatražio dodatne zaštitne mehanizme. Gotovo sva ruska imovina nalazi se u Evrikleru, finansijskom depozitaru u Briselu.

    Belgijski premijer želi da Unija obezbijedi dodatni finansijski zaštitni sloj povrh postojećih garancija, kako bi se pokrile moguće pravne tužbe i nagodbe, što mnoge vlade odbijaju.

    Belgija je poslala listu izmjena koje želi, kako bi se osigurala da neće biti primorana da sama vrati sredstva Moskvi ukoliko sankcije budu ukinute. De Vevar je jasno poručio da neće podržati zajam za obnovu Ukrajine ako njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.

    Lideri su ranije vjerovali da će dogovor biti postignut još u oktobru. Tada je djelovalo nezamislivo da u decembru neće biti saglasnosti. Sada, međutim, izgleda gotovo sigurno da dogovora neće biti.

    Ipak, diplomate tvrde da još nije sve izgubljeno. Ambasadori će pregledati belgijske zahtjeve redom, utvrditi najveće prepreke i pokušati da ih otklone. Postoji izvjestan prostor za dogovor, a cilj je da se što više približe belgijskoj poziciji.

    Sedmicu pred samit lidera, Unija pojačava pritisak. Ako de Vevar nastavi da blokira plan, slijedeći isti obrazac kao prethodnih mjeseci i postavljajući dodatne uslove, mogao bi se naći u neprijatnoj i jedinstvenoj poziciji za jednog lidera zemlje koja je dugo bila izrazito naklonjena evropskom projektu, rekao je jedan evropski diplomata.

    Belgijski premijer mogao bi biti izolovan i zanemaren, kao što je mađarski premijer Viktor Orban bio potisnut zbog demokratskog nazadovanja i odbijanja da sarađuje po pitanju sankcija Rusiji.

    Poruka Belgiji je da će, ukoliko ne popusti, njeni diplomati, ministri i lideri izgubiti uticaj u institucijama Unije. Spisak želja i primjedbi Belgije u vezi sa dugoročnim budžetom Unije za period 2028–2034. bio bi potisnut u drugi plan, što bi predstavljalo ozbiljan problem kada pregovori uđu u ključnu fazu za godinu i po.

    Mišljenje Belgije o prijedlozima Unije više se ne bi tražilo. Njeni pozivi ne bi bili uzvraćani, rekao je diplomata.

    To bi bila teška situacija za zemlju koja je, i simbolično i praktično, u središtu evropskog projekta i koja je imala veliki uticaj preuzimajući ključne funkcije, poput predsjedavanja Savjetom EU.

    Ipak, diplomate smatraju da „krajnje okolnosti zahtijevaju krajnje mjere“. Ukrajina se suočava sa budžetskim manjkom od 71,7 milijardi evra sljedeće godine i biće primorana da smanji javnu potrošnju od aprila ako ne obezbijedi sredstva. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo se udaljio od pružanja američke podrške.

    Naglašavajući visinu uloga, ambasadori Unije sastaju se tri puta ove sedmice – u srijedu, petak i nedjelju – kako bi razgovarali o prijedlogu Komisije za zajam, objavljenom prošle sedmice.

    Evropska komisija predložila je još jednu mogućnost za pomoć Ukrajini: zajedničko zaduživanje obezbijeđeno narednim sedmogodišnjim budžetom Unije.

    Mađarska je zvanično odbila izdavanje zajedničkih obveznica, a zaduživanje preko budžeta Unije, radi pomoći Ukrajini, zahtijeva jednoglasnu odluku.

    Preostaje i treća opcija – da neke države iz sopstvenih budžeta obezbijede sredstva za stabilnost Ukrajine.

    Ta mogućnost nije među zvaničnim prijedlozima Komisije, ali se o njoj tiho razgovara. Njemačka, nordijske zemlje i baltičke države smatraju se najizglednijim učesnicima.

    Ipak, zagovornici te ideje navode jedno upozorenje: najveća prednost članstva u Uniji je međusobna solidarnost. Ako pojedine države budu primorane da same nose teret podrške Ukrajini, Unija rizikuje duboku unutrašnju podjelu.

    Kako naglašavaju, Njemačka u budućnosti možda neće željeti da spašava posrnulu banku u zemlji koja sada ne želi izdvojiti sredstva za Kijev.

    „Solidarnost je dvosmjerna ulica“, poručio je jedan diplomata.

    Postoji, makar u teoriji, i još jedna opcija. Države bi mogle da se udruže i usvoje plan zajma za obnovu Ukrajine običnom većinom, zanemarujući belgijsko protivljenje i preglasavajući ga. Međutim, diplomate ističu da se takav scenario ne razmatra ozbiljno.

  • Evropa u šoku zbog navoda iz pune verzije američke Strategije nacionalne bezbjednosti

    Evropa u šoku zbog navoda iz pune verzije američke Strategije nacionalne bezbjednosti

    U proširenoj verziji američke Strategije nacionalne bezbjednosti, za koju se tvrdi da je Bijela kuća zadržala od javnosti, nalaze se stavke koje bi mogle imati znatno ozbiljnije posljedice po Evropu nego što je sugerisano u sažetoj, zvanično objavljenoj verziji. Dokument je, prema navodima portala Defence One, znatno oštriji u procjenama i potpuno drugačije postavlja prioritete američke spoljne politike.

    Prošireni tekst strategije stavlja u prvi plan rivalitet sa Kinom, smanjenje američkog oslanjanja na evropske bezbjednosne strukture i jasno preusmjeravanje fokusa na zapadnu hemisferu. Pored toga, navodi se i postavljanje novih instrumenata globalnog uticaja kojima bi Washington, navodno, želio da preoblikuje međunarodni poredak.

    Dokument, koji zvanično nije objavljen, prenosi ideju da bi administracija Donalda Trampa željela da “ponovo osnaži Evropu”, ali na način koji podrazumijeva da evropski saveznici treba da budu manje oslonjeni na SAD. Strategija tvrdi da se evropske zemlje nalaze u procesu “civilizacijskog brisanja”, a saradnja bi se, prema tom tekstu, fokusirala samo na nekoliko država koje se smatraju ideološki bliskim – Austriju, Mađarsku, Italiju i Poljsku. Cilj bi, navodno, bio da se te zemlje distanciraju od Evropske unije.

    Među najkontroverznijim prijedlozima je formiranje nove grupe velikih sila, nazvane “Core 5” ili C5, u kojoj bi bili SAD, Kina, Rusija, Indija i Japan. Prema navodima, ovo bi trebalo da bude alternativa G7, a prva tema djelovanja bile bi prilike na Bliskom istoku, posebno odnosi Izraela i Saudijske Arabije.

    U dokumentu se takođe govori o tome da je “američka hegemonija bila pogrešan koncept i nikada realno dostižna”. Navodi se da Washington treba da reaguje samo u situacijama u kojima su američki interesi direktno ugroženi, čime se opravdava djelimično povlačenje iz Evrope i pomjeranje pažnje prema problemima kao što su organizovani karteli iz Venecuele. Istovremeno, Kina i Rusija bi, prema tekstu, trebalo da dobiju veći manevarski prostor u svojim regionalnim zonama uticaja, dok bi SAD sarađivale sa “regionalnim šampionima”.

    Autentičnost ovih navoda nije moguće potvrditi, pošto je Defence One jedini izvor koji tvrdi da posjeduje ovaj dokument. Ipak, njegovi sadržaji izazvali su burne reakcije i stručne komentare. Sem Grin, profesor sa londonskog Kings koledža, smatra da je “učinimo Evropu ponovo velikom” samo privlačna fraza iza koje se krije pokušaj slabljenja Evropske unije. Grin tvrdi da dokument nudi model u kojem SAD ne odustaju od globalnog intervencionizma, nego ga preusmjeravaju ka interesima aktuelne vlasti, a ne nužno široko shvaćenim nacionalnim ciljevima.

    Objavljeni dijelovi strategije već su izazvali zabrinutost među evropskim zvaničnicima. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je da Sjedinjene Države nemaju pravo da se uključuju u evropska politička pitanja niti da podstiču jačanje nacionalističkih pokreta. Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je Evropu da se osposobi za veću samostalnost u oblasti bezbjednosti, ocjenjujući da je implicirano nepovjerenje SAD u evropske kapacitete “neprihvatljivo”.

    Francuski zvaničnici dokument vide kao brutalno otvoreno predstavljanje nove američke doktrine i smatraju da je to još jedan signal da EU mora ubrzati sopstveni razvoj odbrambenih sposobnosti. Kritičari širom kontinenta upozoravaju da bi ovakva strategija mogla ojačati desničarske i populističke pokrete uz prećutnu ili otvorenu podršku SAD, prenosi Blic.