VRBAS Media

Autor: INFO

  • Lavrov o situaciji u Ukrajini, odnosima sa Evropom i sankcijama SAD: Naše strpljenje nije bezgranično

    Lavrov o situaciji u Ukrajini, odnosima sa Evropom i sankcijama SAD: Naše strpljenje nije bezgranično

    Ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov rekao je u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom da je ključno pitanje kakvu Ukrajinu je Rusija spremna da vidi kao svog susjeda na duga vremena i ukazao da to mora biti prijateljska Ukrajina, ne nužno saveznik, ali neutralna i dobronamjerna.

     

    Evropa je upala u sopstvenu zamku. Zauzeli su beskompromisnu poziciju – da Ukrajina ne sme da bude poražena, a da Rusija ne smije da pobijedi, inače će Evropa izgubiti obraz. Sve što sada rade jeste sprečavanje i osujećivanje pregovora koji su na neki način počeli između nas i Amerikanaca, a sada im se pridružuju i ukrajinski predstavnici. Ne vidim da Evropa ima bilo kakav stav, izjavio je ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov u intervjuu za RT sa Rikom Sančezom, povodom Dana diplomatskog radnika koji se obilježava 10. februara.

    On je rekao da je ruska strana potpuno izgubila poverenje u ljude, koji su se kleli da neće biti širenja NATO-a na istok, da neće biti nikakvog ugrožavanja Rusije, da će postojati jedinstvena teritorija od Lisabona do Vladivostoka i da će ceo taj ogromni kontinent biti kontinent mira i bezbednosti.

    – Sa njima smo formirali Savjet Rusija–NATO, u nastojanju da uspostavimo stalni dijalog i da povećamo povjerenje. Međutim, NATO je, kad je ostao bez smisla svog postojanja, taj smisao pronašao u Avganistanu, tamo je javno pogažen, pred očima čitavog svijeta, pa je bilo neophodno da se nakon toga malo saberu i da smisle kako da Rusija postane izopštenik, a da bi je isprovocirali, Ukrajina je bila idealan materijal za oblikovanje – podsjetio je Lavrov.

    On je ukazao da su Ukrajinu “hranili” još od devedesetih godina i da su na to potrošili milijarde dolara.

    – Ukrajina je postala nezavisna na osnovu svoje Deklaracije, u kojoj je navedeno da će uvijek biti neutralna, nenuklearna i vanblokovska država. Mi smo, kad smo 1991. godine priznali nezavisnost Ukrajine, priznali upravo takvu državu. Vanblokovsku, neutralnu i nenuklearnu. Zbog toga je nama danas savjest potpuno čista. Svi su je takvu priznali, uključujući i Zapad, a potom je Zapad počeo tu državu da pretvara u ono što je njemu bilo potrebno, da ne bude onakva kako je bilo napisano u Deklaraciji o nezavisnosti koju je usvojio ukrajinski narod – rekao je Sergej Lavrov.

    On je rekao da je ključno pitanje kakvu Ukrajinu je Rusija spremna da vidi kao svog susjeda na duga vremena i ukazao da to mora biti prijateljska Ukrajina, ne nužno saveznik, ali neutralna i dobronamjerna.

    “Moskva pokazala fleksibilnost, Zapad nije održao riječ”

    Šef ruske diplomatije je napomenuo da se čitava istorija ukrajinske krize, prema Zapadu, računa od sredine marta 2014. godine, kada je Krim održao referendum o ponovnom ujedinjenju s Rusijom i da je, po zapadnoj istoriografiji i sa stanovišta praktične zapadne politike, tu sve počelo, a da se ponašaju kao da je dotad sve bilo u redu.

    – Već tada smo bili razočarani što Zapad nije održao riječ. Poslije godinu dana, nakon dugotrajnih borbenih dejstava, sklopljeni su Minski sporazumi. Merkelova, Oland, Putin i Porošenko sedjeli su cijelu noć, radili 17 sati, potpisali su. Savjet bezbjednosti UN je sve odobrio, a onda Ukrajina nije ispunjavala ono što je potpisano. Stalno su se pozivali na kršenja s druge strane. Kao što i sada Zelenski to radi tokom SVO. Ali, mi smo im i tada vjerovali, a Merkelova i Oland su poslije nekoliko godina priznali da su Minski sporazumi bili potrebni samo da se kupi vrijeme i naoruža ukrajinska vojska – objasnio je Sergej Lavrov.

    On je istakao da je Moskva više puta pokazala fleksibilnost pri rješavanju ukrajinskog sukoba i poručio da njeno strpljenje nije bezgranično.

    Podsjetio je na inicijativu koja je dogovorena prošle godine u martu o prekidu vatre na energetskim objektima. Rusija se strogo pridržavala dogovora, dok ga je Kijev prekršio na stotine puta. Podsjetio je da su upravo Ukrajinci prvi počeli da gađaju energetske i druge civilne objekte, uključujući stambene zgrade i prodavnice.

    Osim toga, ukazao je na kršenje prava ruskog naroda na ukrajinskim teritorijama, poput ukidanja prava na korišćenje ruskog jezika. Ministar je upozorio da je ovo nešto o čemu nema pregovaranja. Budući da je Ukrajina članica UN, ona je u obavezi da osigura ovo pravo svim građanima, i ono ne može biti razmatrano kao predmet “ustupaka”.

    On je naglasio da Ukrajina koja potpiše sporazume “ne smije kršiti međunarodno pravo ili ukrajinski Ustav, koji garantuje prava nacionalnih manjina”.

    Ministar je ukazao na brojne primjere fleksibilnosti Rusije u proteklih desetak godina. Zatim se osvrnuo i na plan američkog predsjednika Donalda Trampa za rješavanje sukoba i podsjetio da je ruska strana bila spremna da prihvati prijedloge SAD, “uzevši u obzir kompromise”.

    Zatim je, nakon Enkoridža, dugo čekala da objave da su se strane dogovorile i kakva odluka je donesena, ali sve do sada se ta verzija plana “prepravlja”.

    On je istakao da Ukrajina bez SAD, kao i Evropa bez SAD, bez oružja koje SAD prodaju Evropi, bez obavještajnih podataka, bez satelitskog određivanja ciljeva, ne bi mogla da se bori.

  • Kolegijum zakazan za utorak, predato više od 70 tačaka

    Kolegijum zakazan za utorak, predato više od 70 tačaka

    Za narednu sjednicu Skupštine Grada pripremili smo i predali više od 70 tačaka koje su izuzetno važne, kako za naš grad, tako i za naše sugrađane. Neke od tih tačaka odnose se na izvještaje i programe rada javnih preduzeća i ustanova, Program uređenja građevinskog zemljišta i zajedničke komunalne potrošnje, kao i na dodjelu prostora udruženjima te zemljišta za fudbalske klubove u prigradskim naseljima, saopštili su iz Gradske uprave.

    Kazala je ovo gradski menadžer Mirna Savić-Banjac, naglasivši da su navedene tačke od velikog značaja, izrazivši nadu da će dobiti podršku na narednom zasjedanju Skupštine Grada.

    -Rukovodstvo Skupštine Grada zakazalo je Kolegijum za utvrđivanje termina redovne sjednice za utorak, 10. februar, te nam ostaje da vidimo da li će redovna sjednica biti zakazana za 19. februar, kako je najavljeno. Mi smo svoj dio posla obavili, materijale smo predali u roku i ne postoje nikakvi izgovori da se sjednica ne održi — istakla je gradski menadžer.

     

  • Republika Srpska se zadužuje za milijardu maraka

    Republika Srpska se zadužuje za milijardu maraka

    Republika Srpska planira da se dugoročno na međunarodnom tržištu zaduži za pola milijarde evra, odnosno oko milijardu KM.

    Potvrdio je ovo Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, na pres konferenciji nakon sjednice Vlade koja je održana u Banjaluci.

    Minić je kazao da je plan dugoročnog zaduženja Republike Srpske usvojila prethodno Narodna skupština RS.

    “Prema tom planu, Republika Srpska može da se zaduži i u ovoj i u budućim godinama. Planiramo ponovo izlazak na međunarodno finansijsko tržište. Mislim da je u završnoj fazi sve ono što smo pregovarali zadnjih dana, tražimo najpovoljnije ponuđače kako bi mogli da obezbijedimo taj plasman. Ali je veoma bitno da se to ponovo dešava na međunarodnom tržištu”, poručio je Minić.

    Na pitanje koja je cifra kojom se Republika Srpska treba zadužiti, premijer je rekao:

    “Trenutno razgovaramo o iznosu od 500 miliona”.

    Novinar je potom pitao: “Evra?”, a Minić je odgovorio: “Da”.

    Dugovanja poljoprivrednicima
    Minić je ovom prilikom potvrdio i da je tačno da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS duguje poljoprivrednicima 111 miliona KM za podsticaje za 2025. godinu.

    Premijer je rekao da svi dobro znaju da ta sredstva nikada nisu bila isplaćena u ovom vremenskom periodu godine.

    “Našim poljoprivrednim proizvođačima mogu obećati da će u martu biti isplaćene sve obaveze po svim osnovama. Da još kažem da dinamika same isplate i sve što se dešava u vezi njihovog poslovanja je nešto što razumijem, pogotovo što sam bio u tom ministarstvu, znam da su mnogi od njih digli i kredite da bi ušli u kapitalne investicije, da očekuju ove pare da bi obezbijedili proljetnu sjetvu i evo uvijek na neki način im budem malo i zahvalan na tom strpljenju”, naglasio je Minić.

  • Stevandić: Nemamo pravo na zaborav

    Stevandić: Nemamo pravo na zaborav

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je danas u Šargovcu kod Banjaluke da srpski narod i Republika Srpska nemaju nikakva prava da se u ime bilo kakvih modernih ideja odreknu nasljeđa drakulićkih žrtava na ovom području.

    Stevandić, koji je prisustvovao obilježavanju od ustaškog zločina u kojem su ubijena 52 učenika u Osnovnoj školi “Đura Jakšić” u Šargovcu, podsjetio je da su na području Banjaluke ustaše poklale i ubile 551 dijete, od kojih 52 u ovoj školi.

    “To je istina i Bog će naći načina da to reguliše, a mi nemamo nikakva prava na zaborav ovih žrtava”, izjavio je Stevandić novinarima.

    On je rekao da je dugo godina postojao nesporazum između lokalnih, gradskih vlasti, mještana i Srpske pravoslavne crkve u vezi sa spomen-pločom na kojoj je pisalo da su ova djeca umrla.

    “Napokon imamo saglasnost svih da se na ovoj tabli napiše da su naša djeca poklana i pobijena na najmonstruozniji način od ustaša”, naglasio je Stevandić.

    Ustaše su 7. februara 1942. godine u pokolju Srba u banjalučkim naseljima Motike, Šargovac, Drakulić i u rudniku Rakovac, na najmonstruozniji način ubile više od 2.300 Srba, među kojima je bilo 551 dijete.

    Među ubijenim na zvjerski način, bez ispaljenog metka, bila su 52 učenika Osnovne škole “Đura Jakšić” u Šargovcu.

  • Stevandić: Suverenitet i državnost jednog naroda zasnovani na znanju

    Stevandić: Suverenitet i državnost jednog naroda zasnovani na znanju

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić rekao je danas da to što Pravni fakultet Univerziteta u Banjaluci slavi više od pola vijeka postojanja govori koliko je jedan narod stabilan, moćan i koliko vlada sobom.
    “Ako bismo gledali strogo profesionalno i stručno, onda bismo mogli reći da su suverenitet i državnost jednog naroda zasnovani na znanju, a ne na imanju, jer imanje može da se raspe i da bude hedonizam”, naglasio je Stevandić.

    On je naglasio da znanje koje je sublimirano u institucijama verifikuje vjekovne težnje jednog naroda, njegovu budućnost, tako da će Republika Srpska nastaviti da njeguje svoj suverenitet i državotvornost, upravo znanjem kroz svoje institucije.

    On je poručio da su najvažnije institucije obrazovne, jer bi bez njih sve druge mogle da budu manje moćne, značajne i manje da odgovore budućnosti.

    “Potpuno sam siguran da je istorijat pravnih misli na ovim prostorima, istorijat naših budućih pravnih koraka usko povezan u saradnji Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci sa institucijama Republike Srpske. Sarađujući čuvaćemo Republiku Srpsku i njenu imovinu, institucije, suverenitet, ali i njenu budućnost, koja nema bez velikog znanja”, dodao je Stevandić.

    Dekan ove visokoškolske ustanove Zoran Vasiljević rekao je da je Pravni fakultet Univerziteta u Banjaluci, koji je tokom više od pet decenija izrastao u jednu od vodećih institucija pravnog obrazovanja u regionu, od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku i funkcionisanje njenog pravnog sistema.

    Vasiljević je novinarima u Banjaluci rekao da to dokazuju brojni diplomirani pravnici i profesori koji su bili i koji su trenutno na veoma značajnim funkcijama na svim nivoima državne vlasti, odnosno zakonodavne, izvršne i sudske.

    On je naveo da će na današnjoj svečanosti povodom 51 godine od osnivanja Pravnog fakulteta biti promovisano 59 diplomiranih pravnika i četiri mastera prava.

    Vasiljević je rekao da ovaj fakultet, koji je jedna od najstarijih članica Univerziteta u Banjaluci, ima optimalne uslove za rad.

    On je naveo da je tokom proteklih deceniju i po mnogo uloženo, navodeći da je napravljena elektronska sudnica i svečana, multimedijalna sala.

    “Modernizovane su učionice sa projektorima, novim klupama, stolicama, ali se sad suočavamo sa novim izazovima. Imamo treći sprat koji nam je potreban za postdiplomske studije, naš novoosnovani centar za cjeloživotno obrazovanje i tu sad neophodna znatnija ulaganja”, rekao je Vasiljević.

    Rektor Univerziteta u Banjaluci Radoslav Gajanin ocijenio je da je Pravni fakultet izrastao u jednu od najznačajnijih institucija u oblasti visokog obrazovanja.

    “Kadrovi koji su ovde obrazovani nosioci su pravosudnih institucija i u Republici Srpskoj, ali i u regionu. Kvalitet kadra koji se obrazuje na Pravnom fakultetu je na visokom nivou i na tržištu rada trenutno diplomiranih pravnika praktično nema”, istakao je Gajanin.

    On je naveo da su uslovi u kojima radi Pravni fakultet optimalni i što se tiče prostornih kapaciteta, ali i što se tiče opremljenosti.

    Gajanin je rekao da će se institirati na daljem jačanju kadra kada je riječ o asistentima, te da će se raditi na uključivanju najboljih studenata u akademskoj zajednici, ali i što se tiče nastavnog osoblja.

    Pomoćnik ministra za visoko obrazovanje Republike Srpske Jelena Starčević rekla je da je Ministarstvo uložilo oko 40 miliona KM u visoko obrazovanje u protekle četiri godine, te da je prošle godine bilo veoma mnogo infrastrukturnih i kapitalnih projekata na Univerzitetu.

  • Stevandić: Operacija Blanuša – „njihova“ posljednja šansa ili ruski rulet sa Šmitom

    Stevandić: Operacija Blanuša – „njihova“ posljednja šansa ili ruski rulet sa Šmitom

    Kad god razotkrijem podmukle planove političkog podzemlja BiH i opozicije iz Republike Srpske (čiji najistaknutiji član nosi kodno ime „Mujica“), a koje pomenuto podzemlje sponzoriše i kontroliše, odmah dobijem lansirane odgovore – spinove medijsko-pravosudnog, političko-obavještajnog sistema sakrivenog u dubini neugašenog AID-a. Reciklaža laži u cilju zastrašivanja, diskvalifikacije, satanizacije, putem upotrebe pomenutih medijsko – pravosudnih alata razumljiva je i nepismenim. Ali, izgleda da moraju…

    Tako će i poslije ovog teksta ponovo spinovati reciklirane priče poput tzv. crvenog kombija (za koji, „čudom“ ne znaju da postoji presuda u slučaju Mektić u moju korist, pa čak da mi se i Dragan Mektić izvinio). Tu se naročito ističu malobrojni, ali ambiciozni, srpski autošovinisti iz opozicionih partija (navedenog kodnog imena „Mujica“) koji se nanovo dokazuju, gazdama iz FBiH – OHR političkog kartela. Čitajte! Imaćete za čim da žalite i kukate. Ludačka želja za vlašću gasi reflekse opreza i sramote. Pa da ih, kako narod kaže, rastočimo do srži po redu i važnosti:

    Operacija Blanuša je propala, jer smo znali da udruženi projekat Šmita, CIK-a i Ustavnog suda BiH vodi proglašavanju Vlade Srpske neustavnom. Čitali smo ih unaprijed, bili brži i tu Vladu potvrdili imenovanjem mandatara od strane v.d. predsjednika Republike Srpske, na koju nije bilo primjedbe ni sa evropske, ni ruske, a ni sa američke strane. Štaviše, sve tri strane su je podržale, a SAD najdirektnije, putem momentalne posjete otpravnika poslova svoje ambasade u BiH v.d. predsjedniku Ani Babić Trišić.

    Potpuno je jasno da niko, baš niko iz EU, nije ni naveo mogućnost nepriznavanja ili nelegitimnosti imenovanja mandatara Save Minića od strane Ane Trišić Babić, kao što to nije uradila ni Rusija, a SAD učinile već navedeno. Sada su na djelu tri (moguća) pravca zasnovana na operaciji Blanuša.

    Jedan, autošovinistički i opozicioni predstavnici iz Republike Srpske traže od Ustavnog suda Republike Srpske da se odluka o izboru v.d. predsjednika Ane Trišić Babić proglasi neustavnom, pa posljedično i sve njene odluke.

    Dva, bošnjački predstavnici iz FBiH iz zajedničkih institucija podnose apelaciju Ustavnom sudu BiH u cilju odluke o neustavnosti i nove Vlade Save Minića.

    Tri, CIK (zabranjujući svima ostalima) sam započinje bjesomučnu kampanju za kandidata Branka Blanušu, ne samo poništavanjem izbora sa biračkih mjesta gdje je zajednički kandidat njih i Šmita drastično izgubio, nego i brisanjem svih neospornih glasova kakvih je bilo najviše od broja upisanih – ukupno 84.000 glasača na 136 glasačkih mjesta. Čitaj poništavanjem volje glasača sa 136 glasačkih mjesta, dajući Blanuši prednost od 5.700 glasova pred ponavljanje izbora 8. februara.

    Međunarodni input – uticaj na ovaj proces ima samo dva scenarija. Prvi, da je u pitanju avanturizam bošnjačkih faktora i ruski rulet sa Šmitom, od čega će posljedice snositi samo igrači ruskog ruleta i opozicija Republike Srpske, ali će Srpska i FBiH ostati pomirene.

    Druga, veoma opasna mogućnost je da je ovo guranje prsta u oko američkoj administraciji od strane Šmita, CIK-a i Bošnjaka na liniji sukoba američko – evropske politike, slične ili još drastičnije od pitanja Grenlanda i da Šmit i CIK Bošnjake i opoziciju iz Srpske zloupotrebljavaju u korist jačanja i prevladavanja njemačkog i briselskog uticaja nad američkim u BiH. Ovdje se već sa đavolom ne sade tikve, nego bombe, pa bi i posljedice po budućnost i bezbjednost BiH, ali i Balkana, mogle biti katastrofalne.

    Operacija Blanuša ima za cilj da se uticajem opozicije, srbofobnih i autošovinističkih faktora potpuno delegitimizuju v.d. predsjednik i Vlada Srpske i da ostane još samo Narodna skupština Republike Srpske. U tu Skupštinu bi Blanuša zakucao posljednji ekser raspuštanjem, ukoliko ga uspiju nametnuti za predsjednika Srpske.

    Imam osjećaj da bi Sarajevo slavilo kao 1941. godine, jer bi tad ono odlučivalo o svemu, a Srpska ne bi imala ni Vladu, ni Predsjednika, ni Narodnu skupštinu. I to bi bio kraj srpskog suvereniteta sa ove strane Drine. Nama zvuči strašno, a njima primamljivo, pa zato neće odustati.

    Svi preduslovi za ovu operaciju su stvoreni. Medijski linč i satanizacija funkcionera Republike Srpske su slični satanizaciji srpskih lidera devedesetih, kao i četrdesetih godina dvadesetog vijeka. Ambiciozni i nedorasli Srbi koji u zgarištu Republike Srpske vide svoju šansu, stalna i histerična kampanja zavađanja rukovodstava Srbije i Srpske i spinovanje najbjesomučnije međusrpske mržnje između vlasti i opozicije, ali i samog naroda, radikalizovani su do kraja.

    Dakle, stvar je opasna.

    Ali, čast mi je da sve srbofobe i autošoviniste obavijestim da narod koji je stvorio Republiku Srpsku nije glup. Nije pokvaren kao oni čije su ambicije daleko iznad njihovih vrijednosti i nije ustrašen, naivan i nedostajan da bi sam sebe uništio.

    Zato vam, kao neko ko više od 35 godina nije pomjerio politički ni nacionalni kurs ni milimetra, niti se uplašio prijetnji, laži i podmetanja – jasno i otvoreno poručujem: mnogo ste se prevarili, da me kažem onu drastičniju riječ sa prvim slovom „Z“.

  • Gdje je nestao vrtić u Novoseliji koji je Stanivuković davno “otvorio”

    Gdje je nestao vrtić u Novoseliji koji je Stanivuković davno “otvorio”

    Prvi vrtić u Novoseliji je zvanično je otvoren, nek je sa srećom, uzviknuo je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i presjekao crvenu vrpcu. Dogodilo se to 30. septembra 2024.

    Od tada je prošlo 17 mjeseci, a u vrtić, za koji je Stanivuković oduševljeno rekao da je “više od savršenog”, još nije kročilo nijedno dijete a kad će, ne zna se.

    Tog 30. septembra, 7 dana prije lokalnih izbora, sve je izgledalo cakum – pakum. Kamere, nasmijana lica, roditelji sa djecom u naručju, koji čekaju da, koliko sutra, svoje mališane upišu u vrtić u komšiluku. Ali, ispostavilo se da su se radovali vrtiću koji – ne postoji.

    Kako je tada poručio gradonačelnik, u adaptaciju prostorija područne osnovne škole u Novoseliji, koje je ova škola ustupila za vrtić, te u opremanje prostorija, uloženo je 360.000 KM gradskih para. Nabavljen je novi namještaj i igračke, eto još samo da se vrtiću nadjene ime i to je to.

    – Predaćemo ovaj vrtić Centru za predškoslo obrazovanje i vaspitanje, a oni koji su ostali ispod crte mogu da upišu djecu – rekao je tada Stanivuković.

    U vrtić je, kako je najvljeno, trebalo da se upiše 60 djece jasličkog i predškolskog uzrasta, ali do danas nije upisano ni jedno. Od svečanog otvaranja skocakne igraonice su zaključane, a dvorište sa igračkama zarasta u korov.

    – Mi smo ustupili dio školskog prostora za vritć, a zašto vrtić nije otvoren, mi to ne znamo, nije u našoj nadležnosti – kaže za Srpskainfo Danijela Mirković, direktorka OŠ “MIlan Rakić”, u sklopu koje djeluje i područna škola u Novoseliji sa nesuđenim vrtićem.

    Mirkovićeva je uoči izbora 2024. zajedno sa Stanivukovićem bila jedna od glavnih sudionica pompeznog otvaranja vrtića čudesne sudbine.

    Petar Jokanović, direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, u sklopu kojeg djeluju svi javni vrtići u Banjaluci, kaže da o vrtiću u Novoseliji doslovno ne zna ništa.

    – To nije naša organizaciona jedinica, pa stoga nismo raspisivali konkurs za prijem djece, niti pravili sistematizaciju radnih mjesta, jer taj vrtić, bar što se nas tiče, formalno pravno ne postoji. Ono što znamo iz medija jeste da je objekat opremljen spolja i iznutra, ali to je sve rađeno mimo nas i bez našeg znanja – kaže Jokanović.

    Haris Gazić, mladi tata iz Novoselije, bio je među onima koji su prije godinu i po oduševljeno pozdravili otvaranje vrtića u svom naselju.

    On je tada rekao da ima kćerkicu, koju će odmah upisati u vrtić, a nada se da će imati još djece koja će tu provesti djetinjstvo. Ipak, Haris i njegove komšije moraju za svoje mališane naći neko drugo rješenje.

    Ako se i kada se vrtić u Novoseliji konačno uvrsti u mrežu javnih predškolskih ustanova, ako dobije “rodni list i ime”, tek tada slijedi sistematizacija radnih mjesta, pa prijem radnika, pa prijem djece, pa uklapanje u gradski budžet…

    Što će reći da je vrtiću Novoseliji, iako opremljen od glave do pete, ustvari – na dugom štapu i da će Harisova kćerkica do tada, vjerovatno, već krenuti u školu.

  • Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bil i Hilari Klinton pred Kongresom zbog veza sa Epstinom, otvoreno pitanje formata saslušanja

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton i bivša državna sekretarka Hilari Klinton pristali su da svjedoče pred Nadzornim odborom Predstavničkog doma u okviru istrage o njihovim kontaktima sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, ali uslovi i format saslušanja još nisu konačno dogovoreni.

    Predsjednik Odbora, republikanac Džejms Komer, u ponedjeljak je pokrenuo postupak za nepoštovanje Kongresa protiv oboje Klintonovih, navodeći da su odbili da se odazovu na ranije upućene sudske pozive. Kako je rekao, advokati Klintonovih su naknadno obavijestili Odbor da su spremni da se pojave „u međusobno prihvatljivim terminima“.

    „Nemamo ništa u pisanom obliku“, izjavio je Komer novinarima, dodajući da je otvoren za dogovor, ali da će sve „zavisiti od onoga što kažu“.

    Advokati bivšeg predsjednika i bivše državne sekretarke zatražili su da se obustavi postupak za nepoštovanje Kongresa, koji bi mogao rezultirati visokim novčanim kaznama, pa čak i zatvorskom kaznom ukoliko ga potvrdi Predstavnički dom i procesuira Ministarstvo pravosuđa. Komer je poručio da za sada ne planira povlačenje optužbi.

    Istovremeno, Hilari Klinton je zatražila da saslušanje bude javno i prenošeno uživo, navodeći da je potpuna transparentnost jedini način da se uklone sumnje u političku zloupotrebu istrage. Klintonovi insistiraju na prisustvu medija i direktnom televizijskom prenosu.

    Republikanci, s druge strane, predlažu da se iskazi daju iza zatvorenih vrata, uz snimanje i naknadno objavljivanje transkripta, tvrdeći da je to uobičajena praksa u osjetljivim istragama. Demokrate smatraju da bi takav pristup ostavio prostor za selektivno tumačenje izjava.

    Klintonovi su mjesecima osporavali zakonitost sudskih poziva, ocjenjujući ih politički motivisanim. Međutim, nakon što su pojedini demokratski članovi Odbora podržali republikansku inicijativu za pokretanje postupka zbog nepoštovanja Kongresa, pristali su da se odazovu i svjedoče.

    Svjedočenje bivšeg predsjednika pred Kongresom predstavlja izuzetno rijedak događaj u američkoj političkoj praksi. Prema dostupnim podacima, posljednji bivši predsjednik koji je svjedočio bio je Džerald Ford 1983. godine.

    Istraga se odnosi na kontakte sa Džefrijem Epstinom, finansijerom osuđenim za seksualne zločine koji je preminuo u zatvoru 2019. godine. Njegove veze sa brojnim uticajnim ličnostima godinama su predmet javnih polemika i istraga.

    Bil Klinton je ranije priznao da je poznavao Epstina, ali tvrdi da nikada nije posjetio njegovo privatno ostrvo i da je prekinuo kontakt prije više od dvije decenije. Evidencije, međutim, pokazuju da je četiri puta letio Epstajnovim privatnim avionom tokom 2002. i 2003. godine. Iako protiv njega nije utvrđena direktna nezakonitost, ti kontakti i dalje izazivaju političke rasprave.

    U narednim danima očekuje se odluka o tome da li će saslušanje biti javno ili zatvoreno za javnost, kao i eventualna objava transkripata. Bez obzira na format, slučaj Klintonovih i njihovog odnosa sa Epstinom ostaje u fokusu američke i međunarodne javnosti.

  • Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Ukrajinci sve bliži predaji teritorija

    Dok se u Abu Dabiju vode ključni pregovori oko okončanja najvećeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, a Donald Tramp pritiska Kijev da preda Rusiji teritoriju kao zalog mira, sve je više Ukrajinaca koji sada razmatraju nezamislivo – da predaju zemlju.

    ako se većina njih i dalje protivi predaji teritorije u Donbasu u zamjenu za mir, raste broj onih koji bi je dali, ukoliko bi to okončalo rat.

    Ovakvi stavovi su značajna promjena među ukrajinskom populacijom, umornom od četiri godine rata. Davanje teritorije Rusiji – dijela veličine Šumadije u Donjecku koji još nije uspjela vojno da osvoji – dugo se smatralo crvenom linijom i za zvanični Kijev i za obične Ukrajince.

    Ali, sada ono što je izgledalo nemoguće djeluje izglednije, dok Moskva insistira da će pregovori oko mira napredovati samo ako Ukrajina ustupi ostatak Donjecke oblasti, čime bi Rusija dobila kontrolu nad čitavim regionom Donbas. Jer, Lugansk već kontroliše 100%, dok u Donjecku drži oko 77%.

    Većina Ukrajinaca protiv predaje teritorije

    Ipak, većina Ukrajinaca i dalje se protivi predaji teritorije zarad mira, dok je, kako piše “Kijev post”, sve veći broj onih koji su spremni da se bore protiv ruskih snaga “koliko god je potrebno”. Prema velikoj anketi među 1.003 ispitanika sprovedenoj od 23-29. januara na teritorijama pod ukrajinskom kontrolom, koju je u ponedjeljak objavio Kijevski istraživački institut sociologije (KIIS):

    – 52% ispitanika “kategorički odbacuje” ideju o prenosu kontrole nad Donbasom Rusiji u zamjenu za bezbjednosne garancije

    – 40% je spremno da to razmotri

    – Preovlađujuće mišljenje u ukrajinskom društvu jeste da zemlja ne bi postala bezbjednija ako prepusti Kremlju oblasti Lugansk i Donjeck – otprilike 20% teritorije i stanovništva Ukrajine – gdje je linija fronta stabilna i nije se mijenjala mjesecima – naveo je u saopštenju izvršni direktor KIIS‑a Anton Hrušecki.

    Trampov pritisak

    Trampova Bijela kuća pritiska ukrajinskog predsjednika Vladomira Zelenskog da Rusiji ustupi suverenitet na Donbasom u mirovnom sporazumu koji bi nalikovao dogovoru o nekretninama, piše “Kijev post”.

    Zelenski je do sada rekao da je to nemoguće ispuniti jer njihov Ustav to brani i Ukrajinci ne bi pristali na to. On je u četvrtak, kad su direktni pregovori sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju ušli u drugi dan, rekao da očekuje postizanje mira u ratu sa Rusijom za manje od godinu dana i naglasio da bi poraz Ukrajine značio gubitak nezavisnosti.

    – Gubitak suvereniteta i moguća apsorpcija od strane Rusije bila katastrofa za Ukrajince – rekao je Zelenski, dodajući da se nada da će se rat okončati diplomatskim putem.

    Kad bi rat mogao da se okonča?

    Anketirani Ukrajinci nisu optimistični da će rat skoro da završi:

    Svega 20% njih očekuje mir sa Rusijom u prvoj polovini 2026.

    Oko 18% u drugoj polovini 2026.

    Većina od 43% predviđa da će se to dogoditi tek 2027. ili kasnije.

    Tokom sedmodnevnog istraživanja javnosti, Rusija je pokrenula četiri velika napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, šaljući ukupno 22 rakete i preko 750 kamikaza-dronova na Kijev, Harkov, Černigov, Dnjepar, Odesu i Zaporožje. U napadima je stradalo najmanje troje ljudi dok je preko tri miliona ostalo bez struje ili grijanja, u nekim slučajevima danima, pod izrazito niskim temperaturama.

    Kijev 4. februara

    Prema anketi, najmanje 88% Ukrajinaca vjeruje da Rusija takvim napadima na energetski sektor pokušava da ih ostavi bez struje i grijanja i tako primora na predaju, dok 90% ispitanika smatra da Ukrajina treba da uzvrati napadima na rusku teritoriju.

    Predaji teritorija najviše se protive Kijevljani

    Nespremnost da se prihvate zahtjevi Kremlja i Bele kuće u vezi sa statusom Donbasa najizraženija je među stanovnicima Kijeva, gdje 59% ispitanika to odbacuje. Ipak, većina građana u svim dijelovima zemlje protivi se prenosu teritorije, čak i u istočnoj Ukrajini, gdje pretežno živi rusko jezično stanovništvo, navodi “Kijev post”.

    Još veći dio Ukrajinaca – 65% – spremno je da izdrži rat “onoliko dugo koliko bude potrebno”. Ta spremnost je bila nešto niža u istraživanjima sprovedenim ranije, u septembru i decembru 2025. – 62%, navodi “Kijev post”.

    Najveći procenat građana odlučnih da nastave otpor ruskoj invaziji zabilježen je u Kijevu (72%), ali spremnost na dalju borbu ostaje visoka širom zemlje: na zapadu 66%, na sjeveru 64%, na jugu 64%, na istoku 58%.

    Ipak, značajnih 17% Ukrajinaca reklo je da bi bili spremni da razmotre značajne ustupke Rusiji ako rat ne bi bio okončan za manje od godinu dana.

    “Raste broj onih koji bi predali Donbas za mir”

    Prema “Njujork tajmsu”, broj Ukrajinaca koji smatraju da bi trebalo predati ostatak Donbasa Rusiji je sve veći.

    – Za mene je mir prioritet i ako definitivno neće biti rata nakon što predamo Donbas, bila bih spremna da ga napustim – rekla je listu Kristina Jurčenko koja živi u regionu.

    Dodala je da bi podržala predaju zemlje samo ukoliko bi saveznici Kijeva ponudili snažne garancije za poslijeratnu bezbjednost Ukrajine.

    Budućnost Donbasa jedno je od najosjetljivijih pitanja na pregovorima u Abu Dabiju. Ukrajina je 2014. godinama utvrđivala gradove u Donbasu i izgubila veliki broj vojnika braneći ovaj industrijski region. Za one koji smatraju da bi Donbas eventualno mogao da se prepusti, ključne su bezbjednosne garancije, ističu analitičari. Ukoliko bi Ukrajina povukla svoje trupe bez takvih garancija, mnogi strahuju da bi malo toga spriječilo Rusiju da se ponovo pregrupiše i iskoristi taj Donbas kao lansirno mjesto za nove napade prema otvorenim nizinama izvan utvrđenih donbaskih gradova.

  • U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    U planu zabrana društvenih mreža mlađim od 16 godina

    Vladajuća Hrišćansko-demokratska unija Njemačke na predstojećem kongresu trebalo bi da razmatra prijedlog zakona kojim bi se zabranilo korištenje društvenih mreža licima mlađim od 16 godina, saopšteno je iz ove stranke.

    U saopštenju se navodi da bi stroga starosna ograničenja za korištenje društvenih mreža mogla efikasno zaštititi djecu i tinejdžere od štetnog sadržaja na internetu.

    Ukoliko novi zakon bude usvojen u Bundestagu, korisnici će morati da verifikuju svoje godine.

    U dokumentu se navodi da bi se zabrana za maloljetne odnosila na korištenje platformi kao što su “Instagram”, “Fejsbuk” i “TikTok”.

    Iz Hrišćansko-demokratske unije napominju da slična zabrana već uvedena u Australiji.