VRBAS Media

Autor: INFO

  • Trampova administracija povlači SAD iz niza tijela Ujedinjenih nacija

    Trampova administracija povlači SAD iz niza tijela Ujedinjenih nacija

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da će Sjedinjene Američke Države napustiti 66 međunarodnih organizacija, tijela i ugovora, uključujući veliki broj agencija Ujedinjenih nacija i ključnih globalnih sporazuma, prenosi agencija Asošijeted pres.

    Bijela kuća je saopštila da je Tramp potpisao predsjednički memorandum kojim se nalaže prekid učešća i finansiranja u 35 organizacija izvan sistema Ujedinjenih nacija i 31 tijela unutar UN-a, za koje administracija smatra da više ne služe nacionalnim interesima SAD-a.

    Prema navodima zvaničnika, odluka je rezultat sveobuhvatne revizije svih međunarodnih organizacija, konvencija i ugovora u kojima SAD učestvuju ili koje finansiraju. Administracija ocjenjuje da te institucije promovišu programe i politike suprotne interesima SAD-a, uključujući politike vezane za klimatske promjene, globalno upravljanje i ideološke agende koje, kako navode, narušavaju američki suverenitet i ekonomsku snagu.

    Među organizacijama i sporazumima iz kojih se SAD povlače nalaze se i ključni klimatski mehanizmi, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, koja predstavlja temelj globalnih klimatskih pregovora. Time SAD postaju prva država koja se povlači iz ovog međunarodnog klimatskog sporazuma.

    U saopštenju Bijele kuće navodi se da će povlačenje okončati američko finansiranje i uključenost u entitete koje administracija smatra neefikasnim, neodrživim ili suprotnim interesima SAD-a, te da će raspoloživi resursi biti usmjereni na „američke prioritete“ i jačanje nacionalne bezbjednosti.

    Ova odluka predstavlja nastavak politike smanjenja uloge SAD-a u multilateralnim institucijama, nakon ranijih povlačenja iz Svjetske zdravstvene organizacije, Savjeta UN-a za ljudska prava, Organizacije UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu, kao i obustave učešća u Agenciji UN-a za palestinske izbjeglice.

    Kritičari upozoravaju da bi povlačenje SAD-a moglo ozbiljno narušiti globalnu saradnju u suočavanju sa zajedničkim izazovima, poput klimatskih promjena, ljudskih prava i međunarodnog razvoja, dok administracija insistira da ove institucije ne opravdavaju ni finansijske troškove ni strateške interese SAD-a.

  • Tramp se sprema za napad na Grenland

    Tramp se sprema za napad na Grenland

    Tek što je američki predsjednik Donald Tramp svrgnuo i uhapsio venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, prešao je na novu-staru temu – pripajanje Grenlanda, arktičke teritorije u okviru Danske, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Iako je ranije nudio novac za ovu državu, sada sve više zvecka oružjem.

    Međutimm ključno pitanje sa ove strane okeana jeste ako se ostvare Trampove ambicije, šta će biti sa Evropom?

    Najnovije Trampove izjave o mogućnoj aneksiji Grenlanda, najvećeg ostrva na svijetu koje je član NATO saveza i Evropske unije, izazvale su talas osuda širom Evrope, uključujući oštre poruke iz Danske i Grenlanda.

    – Potreban nam je Grenland zbog nacionalne bezbjednosne situacije. Trenutno su tamo svuda ruski i kineski brodovi – rekao je Tramp nedavno.

    Bijela kuća je izdala sopstveno saopštenje da “razmatra niz opcija” za pripajanje Grenlanda, od kojih su sve jednostrane, uključujući kupovinu ostrva, pa čak i vojnu intervenciju.

    Dok su tokom Trampovog prvog mandata evropski lideri ismijavali njegovu ideju, sada, posebno poslije američke invazije na Venecuelu, više niko se ne šali, piše “Bi-Bi-Si”.

    Evropa rizikuje da bude pregažena

    Poslije sastanka u utorak “Koalicije voljnih” u Parizu, uglavnom sastavljene od evropskih lidera, sa Trampovim izaslanicima, gdje su teme bile situacije u Ukrajini i na Grenlandu, Evropljani su izašli iz sale zabrinuti.

    Danska navodi da će, ukoliko Trampova administracija jednostrano preuzme Grenland, to biti kraj transatlantskog odbrambenog saveza na koji se Evropa oslanja za svoju bezbjednost od kraja Drugog svjetskog rata. O ozbiljnosti situacije govori podatak da Trampova administracija nije pokazala interesovanje za razgovor sa Dancima.

    – Cijela ova situacija je još jednom naglasila fundamentalnu slabost Evrope u odnosu na Trampa – rekao je jedan zvaničnih EU koji je želio da ostane anoniman.

    Stiglo je saopštenje EU koje je zajedno izdalo samo šest evropskih saveznika Danske, ali je, što je posebno interesantno, izostala kritika Sjedinjenih Država. Trampov direktan stil, ponekad nazivan i nasilničkim, učinio je evropske lidere izuzetno nervoznim.

    U novom svijetu politike velikih sila u kojem sada živimo, gdje SAD i Kina, zajedno sa drugima poput Rusije i Indije, dominiraju, Evropa u najboljem slučaju izgleda kao da stoji po strani i rizikuje da bude pregažena, piše “Bi-Bi-Si”.

    “Priprema za vanredne situacije ili novi odbrambeni pakt”

    Evropa je svoj servilni stav prema Trampu pokazala i prošle godine, a posebno se ističu dva primjera:

    – nije ispunila obećanje da finansijski podrži Ukrajinu korišćenjem zamrznute ruske imovine

    – kada je Tramp uveo carine na 15 odsto na robu iz EU, blok je obećao da neće uzvratiti zbog straha od gubitka američke podrške

    Prema rečima Džulijane Smit, američke ambasadorke pri NATO-u, rekla je da ova situacija može da “razbije EU” i da predstavlja egzistencijalnu dilemu za NATO, zbog čega bi “Evropa trebalo da ozbiljno shvati Trampa kada govori o preuzimanju Grenlanda”.

    – Vodeće sile u Evropi možda bi trebalo da počnu sa planovima za vanredne situacije i da razmotre ideje poput novog odbrambenog pakta – ističe Smitova.

    S druge strane, Ijan Leser, saradnik u njemačkom Maršalovom fondu SAD, govori o mogućnosti sklapanja sporazuma sa Trampom jer “američka administracija daje primat ekonomskim i komercijalnim pitanjima”. Ali, problemi su, naglasio je on za “Juronjuz”, to što ciljevi američkog lidera nisu potpuno jasni i što je “tempo sa ove strane Atlantika mnogo sporiji nego u Vašigtonu”.

    NATO bi mogao da bude potkopan iznutra

    Sama ideja da bi jedna članica NATO-a mogla da napadne drugu – konkretno, da bi Sjedinjene Države mogle da izvrše invaziju na Grenland – toliko je strana da najpoznatiji član osnivačkog akta NATO-a čak ni ne pravi jasnu razliku između toga šta bi se desilo u slučaju rata između dvije članice saveza.

    Član 5, koji predstavlja kamen temeljac uzajamne zaštite, propisuje da će se “oružani napad na jednu ili više članica” u Evropi ili Sjevernoj Americi smatrati “napadom na sve njih”. To je dovoljno jasno kada prijetnja dolazi iz Rusije, ali postaje daleko složenije kada prijetnja dolazi od ubjedljivo najmoćnije članice samog saveza.

    – Ako SAD odluče da napadnu neku drugu članicu NATO-a, sve će stati – izjavila je u ponedjeljak danska premijerka Mete Frederiksen.

    Najveći dobitnik bi bila Moskva

    Vojni savez bi formalno možda i nastavio da postoji, ali bi njegova efikasnost bila dovedena u pitanje – očigledni dobitnik u tom slučaju bila bi ionako agresivna Moskva, piše britanski list “Gardijan”.

    Tokom predsjedničke kampanje 2024, Donald Tramp je rekao da neće štititi “neodgovorne” članice NATO-a – države koje nisu ispunjavale tadašnji cilj izdvajanja 2 odsto BDP-a za odbranu. Sjedinjene Države više nisu “primarno fokusirane” na odbranu Evrope, naglasio je u februaru američki ministar odbrane Pit Hegset.

    To je bilo dovoljno da izazove uzbunu u Evropi, ali je djelovalo da su diplomatski potezi uoči NATO samita u junu doprinjeli rješavanju problema. Međutim, umijesto da zaliječi razlike, čini se da je samit NATO-a samo prikrio duboku pukotinu.

    – Da, samit je prošao dobro u smislu da je Rute pronašao formulacije koje su laskale Trampu. Ali nisam sigurna koliko je to održiva strategija – istakla je Marion Mesmer, direktorka u Istraživačkom centru “Četam haus” za “Gardijan”.

    Šta će uraditi NATO ako Tramp napade Grenland

    Niko realno ne očekuje da bi ijedna od preostalih 31 članice NATO-a vojno branila Grenland ukoliko bi SAD pokušale da ga zauzmu, što je u utorak uveče naglasio i Trampov savjetnik Stiven Miler. Stvarni svijet, dodao je on, “uređen je snagom, silom i moći” – a ne ugovorima ili uzajamnom podrškom.

    Čak i kada bi pokušale, članice ne bi imale realne šanse. Sjedinjene Države imaju oko 1,3 miliona aktivnih pripadnika oružanih snaga u svim rodovima vojske, dok Danska ima svega 13.100.

    Lakoća s kojom su SAD uspjele da uhvate Madura i njegovu suprugu Siliju Flores pokazuje razmjere sirove američke moći.

    Članstvo SAD u NATO se možda ne bi ni promijenilo čak i ako bi SAD zauzele Grenland.

    U ugovoru NATO ne postoji jasna odredba o izbacivanju članice, iako se u preambuli navodi da se saveznici obavezuju “da žive u miru sa svim narodima i svim vladama” i “da štite slobodu, zajedničko naslijeđe i civilizaciju svojih naroda”.

    Ipak, činjenica da se jedna članica saveza okrene protiv druge – čak i zbog arktičke teritorije sa manje od 60.000 stanovnika – ozbiljno bi potkopala kredibilitet 76 godina starog vojnog saveza, čija je svrha očuvanje mira i uzajamne zaštite u Evropi i sjevernom Atlantiku.

    Prema mišljenju nekih analitičara, čak i najnoviji talas prijetnji već je nanio dovoljnu štetu u trenutku kada ruska prijetnja nikada nije djelovala stvarnije, iako je Moskva trenutno duboko upletena u rat u Ukrajini.

    Zašto Tramp toliko želi Grenland

    Grenland je dugo bio na Trampovoj agendi, ali razlozi za to su se vremenom mijenjali. Ovo su neki od njih:

    – Tokom svog prvog mandata 2019, Tramp je opisao prodaju Grenlanda Sjedinjenim Državama kao “veliki posao sa nekretninama”

    – Prošlog januara, na početku drugog mandata, rekao je da mu je potrebna kontrola nad Grenlandom zbog “ekonomske bezbjednosti”

    – Posljednjih dana govori da mu je najveće ostrvo potrebno “sa stanovišta nacionalne bezbjednosti”

    – Ne treba zaboraviti da je Grenland bogat naftom i gasom, ali i drugim sirovinama za zelenu tehnologiju (bakar, litijum, kobalt i nikl)

    – Topljenje arktičkog leda takođe otvara nove brodske rute, pružajući alternative Sueckom kanalu kroz Arktik koje skraćuju putovanje od zapadne Evrope do istočne Azije, piše Blic.

  • Bijela kuća: Grenland potreban radi veće kontrole Vašingtona nad Arktikom

    Bijela kuća: Grenland potreban radi veće kontrole Vašingtona nad Arktikom

    Sjedinjene Američke Države nisu zadovoljne svojim trenutnim prisustvom na Arktiku, potreban im je Grenland da bi stekle veću kontrolu nad ovim regionom, izjavila je predstavnica Bijele kuće Kerolajn Livit.

     Veća kontrola nad arktičkim regionom i osiguravanje da… naši protivnici ne mogu da nastave svoju agresiju u ovom veoma važnom i strateškom regionu. Osim toga, bilo bi i mnogo drugih koristi – rekla je Livit upitana o prednostima dobijanja Grenlanda.

    Ona je objasnila da je Vašingtonu potrebno moguće pripajanje Grenlanda Sjedinjenim Državama kako bi obuzdao Rusiju i Kinu na Arktiku.

    – Želim da istaknem da dobijanje Grenlanda od strane Sjedinjenih Američkih Država nije nova ideja. Predsjednici su još od 19. vijeka izjavljivali da bi to bilo korisno za američku nacionalnu bezbjednost. Predsjednik (SAD Donald Tramp) je svima vama i cijelom svijetu veoma otvoreno i jasno stavio do znanja da veruje da je obuzdavanje agresivnih dejstava Rusije i Kine u arktičkom regionu najbolja opcija za SAD i upravo zato njegov tim trenutno razmatra kako bi mogla da izgleda potencijalna kupovina – istakla je Livit.

    Ranije je list “Volstrit džurnal” objavio da je cilj SAD da kupe Grenland od Danske. S tim u vezi, francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro rekao je da ga je američki državni sekretar Marko Rubio uvjerio da Sjedinjene Američke Države nemaju plan da izvrše invaziju na ovo ostrvo.

  • Fico: Slovačka neće učestvovati u još jednom ratnom kreditu Ukrajini

    Fico: Slovačka neće učestvovati u još jednom ratnom kreditu Ukrajini

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da Slovačka neće učestvovati ni u kakvim daljim ratnim kreditima Ukrajini, navodeći da takvi krediti samo produžavaju patnju što je, kako je naveo, u oštroj suprotnosti sa mirovnom politikom trenutne vlade.

    On je kazao da “nijedan slovački vojnik neće ući na teritoriju Ukrajine kao dio multinacionalnih vojnih snaga”, dok je njegova vlada na vlasti, prenosi TASR.

    – Nakon što sam dobio poziv u Sjedinjene Države da se sastanem sa predsjednikom Donaldom Trampom, opozicija me je optužila da sam sam organizovao poziv, a sada traže da odbijem posjetu. Istovremeno, opozicija me kritikuje što nisam išao u Pariz na sastanak takozvane “Koalicije voljnih” da pomognu Ukrajini do samog njenog kraja – kazao je Fico.

    Dodao je da Slovačka ne može da spriječi “Koaliciju voljnih” da obezbijedi još jedan ratni zajam, ali da u tome neće učestvovati.

    Naglasio je da već dugo predstavlja drugačiji stav o ratu u Ukrajini u poređenju sa Nemačkom ili Velikom Britanijom, koje su članice “Koalicije voljnih”.

    Fico je rekao da vjeruje da je “njihova strategija pogrešna i da vodi samo daljem krvoproliću, dok je naivno očekivati da će Rusija biti potpuno oslabljena”.

    – Snaga sadašnje vlade je u tome što slobodno izražava svoje mišljenje. Nismo podlegli opasnoj briselskoj politici jednog obavezujućeg mišljenja, koja uništava demokratiju u neviđenoj mjeri – zaključio je Fico.

  • Tramp: Venecuela će ubuduće kupovati samo proizvode proizvedene u SAD

    Tramp: Venecuela će ubuduće kupovati samo proizvode proizvedene u SAD

    Venecuela će ubuduće kupovati samo proizvode koji se proizvode u Sjedinjenim Američkim Državama, koristeći novac dobijen u okviru novog sporazuma o nafti između SAD i Venecuele, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.- Kupovina će uključivati, između ostalog, američke poljoprivredne proizvode i lijekove proizvedene u Americi, medicinske uređaje i opremu za poboljšanje elektroenergetske mreže i energetskih postrojenja Venecuele – napisao je Tramp juče na svom nalogu na mreži Truth Social.

    Tramp je rekao da se Venecuela na taj način obavezuje da posluje sa SAD kao svojim glavnim partnerom.

    – Mudar izbor i dobra stvar za narode Venecuele i SAD – ocijenio je Tramp.

    Vašington je utorak objavio sporazum sa Karakasom o dobijanju pristupa venecuelanskoj sirovoj nafti vrijednoj do dvije milijarde dolara, što je znak da zvaničnici venecuelanske vlade reaguju na zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa da se otvore američkim naftnim kompanijama, ili rizikuju veću vojnu intervenciju.

    Tramp je rekao da želi da privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez, postavljena ove nedjelje nakon što su SAD svrgnule predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, omogući američkim i privatnim kompanijama “potpuni pristup” naftnoj industriji te zemlje.

  • Rubio o Venecueli: Plan je stabilizacija, oporavak, tranzicija

    Rubio o Venecueli: Plan je stabilizacija, oporavak, tranzicija

    Plan SAD u tri koraka za Venecuelu sastoji se od stabilizacije, nadgledanja oporavka i tranzicije nakon zarobljavanja predsjednika Nikolasa Madura, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    – Ne želimo da zemlju zahvati haos – rekao je Rubio u obraćanju američkim senatorima o planu administracije predsjednika Donalda Trampa za latinoameričku zemlju.

    On je precizirao da će u drugoj fazi biti osigurano “da američke, zapadne i druge kompanije imaju pristup venecuelanskom tržištu na pravedan način”.

    – Istovremeno će početi proces pomirenja na nacionalnom nivou unutar Venecuele, da bi opozicione snage mogle da budu amnestirane i puštene iz zatvora ili vraćene u zemlju, i počeće obnova civilnog društva – dodao je Rubio.

  • Milanović: Nećemo slati vojsku u Ukrajinu, na to nas ne obavezuje tzv. koalicija voljnih

    Milanović: Nećemo slati vojsku u Ukrajinu, na to nas ne obavezuje tzv. koalicija voljnih

    Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je da Hrvatska vojska neće ići u rat u Ukrajinu, da ih na to ne obavezuju zaključci tzv. koalicije voljnih i da, što se njega tiče, o tome više ne treba raspravljati.

    Milanović, koji je i komandant hrvatskih Oružanih snaga, naglasio je da zaključci tzv. koalicije voljnih Hrvatsku ne obavezuju.

    On je naveo da je više puta upozoravao i da su pojedine države tzv. koalicije voljnih odlučile da šalju svoje vojnike u Ukrajinu, a da je juče u Parizu i formalno iskazana namjera Francuske, Velike Britanije i još nekih država da pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom.

    – Kako bih otklonio svaku sumnju o ulozi Hrvatske vojske u tzv. koaliciji voljnih, kao vrhovni komandant Oružanih snaga poručujem hrvatskim građanima – Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu – napisao je Milanović na Fejsbuku.

    On je naveo da je Hrvatska članica EU i NATO i da ima samo obaveze koje proizlaze iz članstva u tim savezima, dok odluke tzv. koalicije voljnih ni na koji način ne obavezuju ni Hrvatsku ni hrvatsku vojsku.

    Dodao je i da finansijska pomoć Ukrajini na koju se obavezala Vlada Hrvatske ne smije biti na štetu Oružanih snaga, odnosno ne smiju im biti umanjena sredstva potrebna za opremanje vojske.

    – Isto tako, takva pomoć ni na koji način ne smije biti na štetu hrvatskih građana i njihovog standarda – naglasio je Milanović.

    Napomenuo je da je dužnost svih hrvatskih institucija

  • Vučić: 2026. će biti najbolja u ekonomskom smislu

    Vučić: 2026. će biti najbolja u ekonomskom smislu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u velikom božićnom intervjuu da će 2026. godina biti najbolja u ekonomsko-finansijskom smislu u istoriji Srbije, ističući da je očuvanje mira i stabilnosti ključni interes države u vremenu globalnih poremećaja.

    Vučić je na početku intervjua čestitao Božić građanima koji praznik obilježavaju prema julijanskom kalendaru, poručivši da je važno da se upravo na taj dan razmisli o godini koja dolazi i o odgovornosti prema društvu u cjelini.

    Govoreći o globalnim prilikama, predsjednik je naveo da je svijet ušao u fazu u kojoj nepredvidivo ponašanje postaje nova norma, zbog čega Srbija, kako je rekao, mora da sačuva mir, stabilnost i unutrašnje jedinstvo. Naglasio je da se stabilnost ne odnosi samo na političke aktere, već i na odgovornost građana prema sopstvenoj državi.

    „Naš osnovni cilj mora biti da sačuvamo jednu ili dvije generacije ljudi od sukoba i ratova i da budemo dovoljno snažni da nikome ne padne na pamet da dira našu teritoriju“, rekao je Vučić.

    Komentarišući međunarodna dešavanja, predsjednik je izjavio da postoje indicije o mogućim političkim previranjima u Iranu, navodeći informacije o odlasku ruskih diplomata iz Teherana. Podsjetio je i na istorijske primjere, ističući da se, prema njegovim riječima, slični obrasci ponavljaju i u Venecueli.

    Vučić je rekao da su promjene u Venecueli pokazale da formalno preuzimanje vlasti nije dovoljno bez podrške naroda, dodajući da Srbija iz tih događaja izvlači pouke kako bi dodatno ojačala sopstvenu bezbjednost.

    Govoreći o međunarodnim odnosima, osvrnuo se i na pitanje Grenlanda, navodeći da bi takvi potezi mogli otvoriti niz novih globalnih kriza. Istakao je da bi destabilizacija velikih sila neminovno imala posljedice i po manje zemlje, uključujući Srbiju.

    Predsjednik je naglasio da Srbija mora da vodi računa o sopstvenoj ekonomskoj stabilnosti, podsjećajući da je inflacija svedena na 2,8 odsto. Dodao je da se ekonomski rezultati direktno odražavaju na rast plata i penzija.

    „Prosečna penzija danas iznosi oko 485 evra i to više nisu simbolična povećanja“, rekao je Vučić, naglasivši da je cilj da životni standard građana nastavi da raste.

    Govoreći o strateškim pitanjima, Vučić je ocijenio da Srbija pokazuje određeni stepen društvene neozbiljnosti, posebno kada je riječ o korišćenju prirodnih resursa. Kao primjer naveo je litijum, ističući da je odustajanje od tog projekta bila ozbiljna strateška greška.

    „Mi smo jedinstven slučaj u svijetu – ono što prirodno imamo, ne koristimo“, rekao je predsjednik.

    Osvrćući se na stanje bezbjednosti, Vučić je izjavio da je Vojska Srbije značajno ojačana i da je izgrađen razgranat sistem protivvazdušne odbrane. Najavio je da će Srbija uskoro potpisati ugovore o nabavci savremenog naoružanja, čime će, kako je rekao, biti među prvima u Evropi koji posjeduju takve sisteme.

    „Građani ne treba da brinu za bezbjednost zemlje, jer vojska snažno napreduje“, poručio je Vučić.

    Predsjednik je govorio i o političkoj situaciji u zemlji, navodeći da je Srbija bila izložena pokušajima destabilizacije kroz, kako je rekao, obojene revolucije. Ocijenio je da je država pokazala otpornost i da su institucije sačuvale ustavni poredak.

    Vučić je istakao da dijalog sa Bošnjacima vidi kao izuzetno važan u narednom periodu, naglašavajući da je razgovor jedini način za dugoročno očuvanje mira.

    Komentarišući opoziciju, rekao je da u Srbiji ne postoji suštinska politička alternativa sa jasnim programom, te da se veliki dio političkog djelovanja, prema njegovim riječima, svodi na pokušaje kriminalizacije vlasti.

    Govoreći o ličnim pritiscima, Vučić je naveo da je prethodna godina bila izuzetno teška za njega i njegovu porodicu, ali da ga to nije pokolebalo u obavljanju državničkih dužnosti.

    Poseban dio intervjua posvetio je obrazovanju, ističući da sistem mora da se prilagodi savremenim potrebama djece. Predložio je kraće časove i jačanje dualnog obrazovanja, naglašavajući da se zahtjevi za poštovanjem često svode isključivo na finansijska pitanja.

    „Ako neko ne radi, ne može da očekuje da bude plaćen“, rekao je Vučić, govoreći o štrajkovima i blokadama u školama.

    Predsjednik je govorio i o energetici, izražavajući nezadovoljstvo načinom na koji se sektor vodi. Istakao je da Srbija mora da razmišlja dugoročno, uključujući i mogućnost izgradnje nuklearnih elektrana, kako bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost električnom energijom.

    Na kraju intervjua, Vučić je rekao da će biti nosilac izborne liste na predstojećim izborima, ali da još nije odlučio da li će se kandidovati za premijera. Naglasio je da će konačnu odluku donijeti isključivo u skladu sa interesima države.

    „Važno mi je da za 50 ili 100 godina mogu da kažem da sam radio u interesu Srbije i njenog naroda“, zaključio je predsjednik.

  • PU Mrkonjić Grad: Pronađeno beživotno tijelo

    PU Mrkonjić Grad: Pronađeno beživotno tijelo

    Policijski službenici Policijske uprve Mrkonjić Grad, Policijske uprave Banjaluka i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice Ministarstva unutršnjih poslova prilikom pretresa terena u mjestu Surjan, opština Mrkonjić Grad, danas oko 14.20 časova, u močvari pored rijeke Vrbas, pronašli su beživotno tijelo muške osobe.

    Uz saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka uviđaj na licu mjesta izvršili su policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad u prisustvu doktora mrtvozornika Doma zdravlja „”Doktor Јovan Rašković” Mrkonjić Grad.

    Identifikacijom beživotnog tijela utvrđeno je da se radi o licu muškog pola C.S. iz Italije čiji je nestanak prijavljen 04.01.2026. godine Policijskoj upravi Banjaluka, saopštila je PU Mrkonjić Grad.

     

    Od strane postupajućeg tužioca naložena je obdukcija tijela smrtno stradalog lica koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske u Banjaluci.

    Kako nezvanično saznajemo, tijelo je pronađeno u manjoj močvari, ronioci su bili prisutni, ali nije bilo potrebe za njihovom akcijom.

    Podsjećamo, tijelo nestalog mladića Cvijana Simića pronađeno je na području Mrkonjić Grada, potvrđeno je ranije za RTRS.

  • Stabilizacija vodostaja – Drina u blagom opadanju

    Stabilizacija vodostaja – Drina u blagom opadanju

    Vodostaj rijeke Drine danas se stabilizuje i u blagom je opadanju. Na hidroelektranama Višegrad, Bajina Bašta i Zvornik znatno je manji dotok i protok vode u odnosu na prethodni dan. Vanredna situacija i dalje je na snazi u Zvorniku i Foči , dok su u Semberiji uvedene redovne mjere odbrane od poplava.

    Poplavni rizik je prošao. Svi vodostaji su u stagnaciji ili blagom opadanju . U Zvorniku su pod vodom tri domaćinstva u naselju Terminal u Karakaju . Drina se izlila iz korita i u vikend naselju u Šepku,ali nije pričinila veću štetu .

    – U blagom je opadanju u stagnaciji rijeka Drina, što je dobar znak da danas nećemo imati većih poteškoća i problema – rekao je načelnik Službe Civilne zaštite grada Zvornika Goran Škiljević.

    Nivo Drine opada i u Semberiji, pa su mještani Јanje odahnuli. Bez čamaca i ribarskih čizama ne mogu prići vikendicama u priobalnom dijelu. Stanovnici nemaju razloga za zabrinutost.

    – Ovdje u Semberiji trenutno je na snazi redovna odbrana od poplava, jer je nivo preko 450 centimetara u odnosu na mjernu stanicu Radalj tako da u tom smislu očekujemo da ćemo tokom današnjeg dana eventualno tokom noći ili sutra doći do pada ispod 450 pa nećemo imati ni kada ćemo ukinuti redovnu odbranu od poplava. Tako da u tom smislu nikakve zabrinutosti nema – rekao je direktor ЈU Vode Srpske Miroslav Milovanović.

    Drina opada i na području Foče, ali je i dalje visok vodostaj Ćehotine .U Bratuncu su poplavljena tri vikend naselja i turistički kompleks , ali nema veće materijalne štete. Zahvaljujući dogovoru sa Crnom Gorom od koje je zatraženo da se uspori protok rijeke Pive koja se uliva u Drinu izbjegnuta je katastrofa.

    – Zahvaljujući Kabinetu premijera Save Minića i načelnicima opština i gradova koji su ugroženi preko Republičke uprave Civilne zaštite izdejstvovali smo da na HE Mratinje ne dođe do puštanja veće količine vode. Tako da je izbjegnuta je katastrofa naprije u Foči, ali evo i u Bratuncu i dalje Zvornik i Bijeljina – naveo je vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Boris Trninić.

    Opasnost od poplavnog talasa je prošla, ali nema opuštanja imajući u vidu prognozu za naredna dva, tri dana
    Na snazi ostaje upozorenje stanovništvu u priobalnom području da bude na oprezu i da prati informacije nadležnih ustanova.