VRBAS Media

Autor: INFO

  • Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Šmit o djelovanju ruskog ambasadora u BiH

    Kristijan Šmit je komentarisao djelovanje ambasadora Rusije Igora Kalabuhova.

    Posebno se osvrnuo na Kalabuhovove stavove o potencijalnom članstvu Bosne i Hercegovine u NATO i statusu Rusije u Savjetu za implementaciju mira (PIK), prenosi Kliks.

    Ambasador Kalabuhov je kako prenosi FTV rekao da će Rusija reagovati ako BiH postane članica NATO, što je osudila Američka ambasada u BiH, ali i visoki predstavnik.

    – Zabrinut sam zbog ove izjave. Za gospodina Kalabuhova želim jasno reći. Samostalne i nezavisne države imaju pravo da same odluče s kim će sklapati savez. Stvarno bih preporučio da gospodin Kalabuhov razmisli o tome šta trenutno radi – istakao je Šmit.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Igor Kalabuhov
    Poručio je da Rusiju niko ne namjerava okupirati, već da je riječ o interesima date države.

    – Ovo jednostavno tjera sve zemlje prema NATO. Pogledajte Finsku – vrlo značajnu članica Evropske unije koja do sada nije bila u NATO. Sad se u tim zemljama diskutuje da li će u NATO ili ne. To nema nikakve veze s pokušajem da se neko opkoli ili da se nekoga ne opkoli. Riječ je o interesima i sigurnosti te se o tome treba razgovarati – kazao je.

    Smatra da je upravo Rusija odgovorna za kršenje dogovora.

    – Ukrajina je 1996. u Budimpešti, nakon što je predala nuklearno oružje, dobila garanciju. Rečeno je tada da ruska flota može ostati u Crnom moru. Dobila je garanciju za teritorijalni integritet i garanciju za egzistenciju. Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska i Rusija su dale te garancije. Rusija je to pogazila prilikom osvajanja Krima. Nameće se pitanje koji oblik garancija Rusija ozbiljno shvata – ukazao je.

    Šmit je sugerisao ambasadoru Rusije u Bosni i Hercegovini da se “uzdrži”.

    – Nadam se da ćemo doći na pravi put. Gospodin Kalabuhov ima toliko posla da svojim ljudima u Rusiji objasni neke stvari da bih mu predložio da se malo uzdrži s ovakvim temama – kazao je.

    Ponovo je upitan da li je riječ o prijetnji Bosni i Hercegovini.

    – Nadam se da to ne treba shvatiti kao prijetnjom. Ako misli da će Rusija diplomatski reagovati, onda je to uobičajan put. Brinem se zbog toga što možda nekolicina igra na tu kartu da će Rusija reagovati i da takvi postoje i u Bosni i Hercegovini – napomenuo je visoki predstavnik.

    Prema njegovim riječima, ako Bosna i Hercegovina postane dio evropske integracije, možda nekada i članica NATO, onda je sasvim jasno gdje pripada.

    – Uz sav mir i ljubav prema miru, to je jasan odgovor na ono o čemu gospodin Kalabuhov diskutuje – dodaje.

    “Da li Rusiju treba isključiti iz PIK?”
    Šmit je upitan i da li Rusiju treba isključiti iz Savjeta za implementaciju mira (PIK).

    – Dao sam da se to provjerava. Da li će biti izbačena ili će sama izaći. Dobio sam pismo iz Ruske Federacije da više neće davati finansijski prihod za visokog predstavnika. Mislim da su to vrlo važne odluke, ali to je i dalje otvoreno za Rusku Federaciju – mišljenja je.

    Imao je i još jedan savjet za Kalabuhova, a to je da prestane voditi “propagandnu politiku”.

    – Ona (Rusija, op.a.) je država koja je na određeni način preuzela odgovornost da će se Dejtonski sporazum provesti i neka ispuni tu svoju obavezu. Gospodin Kalabuhov će na sljedećem susretu ambasadora dobiti jedno lijepo mjesto. On je srdačno pozvan da učestvuje u našem radu. Očekujem da se stvarno zalaže za Dejtonski mirovni sporazum, a ne da vodi rusku propagandnu politiku – zaključio je Šmit.

  • Cvijanovićeva tvrdi da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna

    Cvijanovićeva tvrdi da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je večeras da se vlast u Srpskoj trudi da na svaki mogući način sačuva stabilnost njenih institucija.

    Cvijanovićeva je istakla da je vladajuća koalicija u Srpskoj stabilna, da u njoj ima dovoljno kvalitetnih kadrova da rade na rješavanju brojnih pitanja.

    Ona smatra da bi bilo dobro da, kada je riječ o opštim pitanjima, postoji i uključenost drugih političkih partija i veći korpus onih koji mogu da se “uhvate u koštac sa tim pitanjima”.

    Cvijanovićeva je za prnjavorsku televiziju K3 naglasila da je za Srpsku ispravno kada su institucije kapacitirane, gdje ljudi žele da razgovaraju sa svima i kada su političke opcije u stanju da prevaziđu neki svoj jaz, ako se radi o suštinskim pitanjima.

    Ona je navela da sa svima može da se sarađuje i da se dogovori o tri, četiri ključne stvari za Srpsku, ali da za ostale ne može.

    Ona je podsjetila na periodi vlasti u kojima je pokazivano ko šta može i ko šta radi.

    – Ne mogu da kažem da je bolje bilo u vrijeme Mladena Ivanića koji je rekao penzionerima da će im isplatiti 60 odsto penzije jer “toliko ima para”. Mogu da kažem o vladama koju su vodili Milirad Dodik, Aleksandar Džombić i ja koji su rekli “ima da bude za penzionere, namirićemo iz budžeta, a onda ćemo praviti bolji sistem i ambijent u kojem ćemo doći do toga, kao što smo i došli da nam ide ukupna isplata penzija iz onog što se crpi iz doprinosa” – rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o izborima, Cvijanovićeva očekuje da budu održeni u oktobru, istakavši da su Srpskoj potrebno izbori.

    – Mi rezultate sprovedemo za mjesec dana, dok u Federaciji BiH to nije tako. U decembru uvijek imamo formiranu vlast, usvojen budžet, ekonomsku politiku – navela je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, treba postojati veliki razlog da izbori ne budu održani.

    – Naravno da izborna godina nosi neku svoju dinamiku, kampanju. Nama je svaka godina izborna. Suštinske teme, kao što je, na primjer, pitanje migranata, prate nas i tokom izbornih i neizbornih godina i dobro bi bilo da to neko razumije, pa da im se posvetimo na suštinski način, riješimo da ne bi bile opterećenje – naglasila je Cvijanovićeva.

    Na pitanje šta najjača stranka u Srpskoj, SNSD, čiji je ona potpredsjednik, može da ponudi svojim biračima u oktobru, Cvijanovićeva je odgovorila da će biti nastavljena realizacija brojnih projekata, da ima mnogo planova za budućnost koji će moći da se realizuju, samo ako postoji stabilnost.

  • Šta je pričao Borelj na sastancima u Sarajevu

    Od tvrdnje da je Dodik obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske, preko izjava da je Izetbegović obećao nastavak dijaloga oko izborne reforme, da lider SDA nevjerovatno laže, pa to toga da je Borelj u nekim stvarima bio zbunjen i da nije razumio gdje je uopšte došao.

    Ovako su otprilike glasile izjave političara koji su se u srijedu u Sarajevu sastali s visokim predstavnikom EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom.

    Iako su bili zajedno na istom sastanku, lideri SNSD, HDZ BiH i SDA, Milorad Dodik, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, nakon njega su dali tri potpuno različite izjave, pa je javnosti ostalo nejasno šta je uopšte bila tema razgovora i gdje je nastao šum u komunikaciji.

    Od Borelja tri putića
    Sva tri lidera su nakon sastanka izašla optimistična pred novinare i rekli kako je razgovor bio konstruktivan i tu prestaje svaka sličnost s njihovim daljim izjavama.

    Čović je nakon sastanka pričao o onome šta trenutno najviše “žulja” hrvatske političare u BiH, a to je reforma izbornog zakonodavstva.

    – Borelj kaže da su izmjene Izbornog zakona prepoznate kao nužna reforma da bi se bilo šta obezbijedilo u BiH kada je u pitanju njen evropski put. Tražio je od mene i Izetbegovića da se izjasnimo da li smo spremni da intenzivno razgovaramo o ovome kako bi riješili sve. Izetbegović je rekao da jeste – naveo je Čović.

    Za razliku od Čovića, Izetbegović se nije mnogo osvrtao na izbornu reformu već je odmah “raspalio” po Dodiku, ustvrdivši kako je lider SNSD obećao Borelju da nema govora o secesiji Srpske.

    – Od Dodika je ponovo u više navrata traženo da deblokira institucije i da odustane od ovoga što se radi u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ono što je Dodik obećao jeste da nema govora ni o kakvoj secesiji – rekao je Izetbegović, te dodao da je Borelj od Dodika zahtijevao da se zaustavi prenos nadležnosti sa BiH na Srpsku.

    Ko je prespavao sastanak?
    Dodik je, naravno, sve odmah demantovao i Izetbegovića nazvao lažljivcem.

    – Kako čovjek laže, ne mogu vjerovati. Mislim da nije fer da se tako bezočno laže jer je Borelj od Izetbegovića tražio da se završi sa ustavnom reformom, kao i reformom Izbornog zakona – rekao je Dodik.

    Iz ovih izjava Dodika, Čovića i Izetbegovića na kraju se mogu zaključiti dvije stvari – ili nisu dobro razumjeli Boreljevog prevodioca ili su prespavali sastanak.

    Ali, nisu oni jedini. Slične izjave su se u srijedu cijeli dan mogle čuti i od drugih političara koji su se sastajali s Boreljom – od predstavnika opozicije iz Srpske i Federacije BiH, pa do trojice članova Predsjedništva BiH. Svi oni su medijima prenijeli svoju verziju sastanka, a javnosti je nakon tih izjava ostalo samo da nagađa šta je na kraju uopšte rečeno na tim susretima.

    Sankcije
    Lider SBB, Fahrudin Radončić je, na primjer, rekao nakon sastanka “da će BiH imati blagonaklonost Evropske unije”, iako je Borelj nešto kasnije rekao kako za BiH nema ubrzanog puta u EU.

    S druge strane, predsjednik SDS, Mirko Šarović, tvrdio je da je Borelj na sastanku “u nekim stvarima bio potpuno zbunjen, te da čak ni neka ustavna ograničenja nije shvatao”.

    – Nisam baš siguran da je uopšte razumio gdje je došao – tvrdio je Šarović, koji je još dodao kako neće biti novca Evropske unije za Srpsku.

    Reagujući na tu izjavu, Dodik je ekspresno odgovorio da to nije tačno.

    – Borelj mi te sankcije nijednom nije spomenuo na sastanku, a ako je to rekao Izetbegoviću, onda laže. Dakle, postoje kriterijumi; Evropska unija plasira sredstva BiH i ako ih obustavi samo Srpskoj time je doprinijela podjeli BiH – poručio je Dodik.

    Kao s druge planete
    Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su izjave nakon sastanka s Boreljom “tipična politička kakofonija u BiH”.

    – Svi govore svoju priču, a onda shvatimo da su svi ti ljudi bili na istom mjestu, razgovarali o istim sadržajima, a ponašaju se kao da su došli s drugih planeta. Svako od njih šalje potpuno drugačije poruke i očito je da ih prilagođavaju svojim pristalicama, odnosno onima koji podržavaju njihove politike – ističe Topićeva za Srpskainfo.

    Dodaje da zbrka nastala s porukama koje političari šalju javnosti nekome izgledaju smiješno, a nekome žalosno, ali da to u suštini samo govori o nedostatku odgovornosti ovdašnjih funkcionera, na prvom mjestu za javno izgovorenu riječ.

    Topićeva ističe da ovo nije nešto što se dešava samo sad, već da su se ovakve stvari desile bezbroj puta u prošlosti. Ona kaže da je dovoljno prisjetiti se nekih ranijih sastanaka određenih međunarodnih zvaničnika s funkcionerima iz BiH, koji bi nakon tih razgovora saopštavali javnosti u BiH sadržaj koji apsolutno nema nikakve veze sa onim sadržajem koji je bio predmetom razgovora.

    – To samo pokazuje neozbiljnost, nonšalantnost i neodgovornost za javno izgovorenu riječ. Na kraju možda i jednu vrstu ponižavanja i ismijavanja, ne samo građana, već i međunarodnih sagovornika – zaključuje Topićeva.

  • Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Rusija traži hitan sastanak SB UN zbog biolaboratorija u Ukrajini: Imaju šta da kriju

    Hitan zahtjev Savjetu bezbjednosti UN stiže iz Rusije.

    Rusija je zatražila hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN 18. marta u vezi sa američkim biolaboratorijama u Ukrajini u vezi sa novim otkrivenim detaljima, rekao je stalni predstavnik Rusije Vasilij Nebenzja na sjednici Savjeta bezbjednosti.

    “Sutra ćemo zatražiti hitan sastanak da ponovo razgovaramo o temi američkih bioloških laboratorija u Ukrajini, uzimajući u obzir nova dokumenta koja su nam došla u posjed tokom specijalne vojne operacije. Odmah ćemo poslati odgovarajuće pismo predsjedavajućem Emirata”, rekao je diplomata, a citirale RIA Novosti.

    Prvi zamjenik predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski rekao je na svom Telegram kanalu da je sastanak zatražen 18. marta u 17 časova po moskovskom vremenu.

    Ranije je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da će Rusija zahtijevati razmatranje pitanja bioloških laboratorija u Ukrajini u okviru konvencije o zabrani biološkog i toksičnog oružja.

    Ministarstvo odbrane Rusije je 10. marta saopštilo da je dobilo informaciju koja potvrđuje vodeću ulogu Pentagona u finansiranju i sprovođenju vojno-bioloških istraživanja u Ukrajini.

    Kako je primijetio ruski stalni predstavnik pri UN Vasilij Nebenzja, Sjedinjene Države odbijaju da dozvole međunarodnu verifikaciju biolaboratorija koje nadgledaju širom svijeta, uključujući i Ukrajinu, što znači da imaju šta da kriju.

    Kina je zajedno sa Rusijom pozvala SAD da u potpunosti razjasne svoje vojno-biološke aktivnosti na teritoriji Ukrajine.

  • Dodik: Komičan pokušaj Džaferovića da disciplinuje ambasadora Rusije

    Dodik: Komičan pokušaj Džaferovića da disciplinuje ambasadora Rusije

    Tvrditi da je BiH suverena, a moljakati da iz nje ne ode kolonijalni upravnik je komično, baš kao što je komičan i pokušaj Šefika Džaferovića da disciplinuje ambasadora Ruske Federacije, izjavio je Srni srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Džaferovićevu izjavu da se BiH neće upravljati iz Ambasade Ruske Federacije, Dodik je rekao da bi mogao u potpunosti biti saglasan sa ovom njegovom izjavom samo da je dodao da se neće upravljati ni iz američke, britanske ili njemačke, a mogao bi je i razumjeti da proteklih 27 godina BiH nisu upravljali upravo ambasadori zapadnih zemalja.

    “Ambasador Ruske Federacije, koji nikada nije doveo u pitanje Dejtonski mirovni sporazum, Ustav BiH i ravnopravnost naroda i entiteta, ne bi smio da bude tretiran iz Predsjedništva BiH na način na koji je to učinio Džaferović bez obzira što je u pitanju samo reakcija jednog dijela Predsjedništva”, istakao je srpski član Predsjedništva BiH.

    Kada je riječ o Džaferovićevoj izjavi da je BiH trasirala svoj evroatlantski put odlukama svojih institucija, uključujući i zahtjev za članstvo u NATO, Dodik je rekao da bi podsjetio kolegu Džaferovića da BiH nije donijela odluku o članstvu u NATO i da prestane obmanjivati javnost.

  • Cvijanović: BiH ne može poprijeko u EU

    Cvijanović: BiH ne može poprijeko u EU

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović poručila je da su građani Republike Srpske zaslužili da žive u miru i da sami odlučuju o promjeni Ustava onda kada za to postoji potpuna saglasnost i ako je potrebno da se mijenja.

    “Zaslužili smo da živimo u BiH na koju smo dali saglasnost i od koje nam nikakav problem ne treba. Mislim da bismo mogli da ostvarujemo svoje potencijale kroz neku koordinaciju do koje smo nekada došli, ali se ona ignoriše i da pravimo neko operativno kretanje harmoničnijim, organizovanijim i koordinisanijim”, izjavila je Cvijanovićeva sinoć za TV “K3”.

    Govoreći o mogućnosti da se BiH na neki “poprijeki način” približi EU, Cvijanovićeva je istakla da uopšte ne vjeruje u takvu mogućnost, jer postoji jasna šema pridruživanja koja je primijenjena na sve države članice EU.

    Cvijanovićeva je podsjetila da su se zemlje centralne i istočne Evrope i baltičkog prostora priključivale EU na osnovu sporazuma o pridruživanju, dok se balkanski prostor pridružuje na osnovu ugovora o stabilizaciji i pridruživanju.

    “Ta priča koja je sada pokrenuta zbog sukoba u Ukrajini je bila ‘dajte, primite nas, vidite šta se dešava’. Onda bi to značilo da su sve prethodne godine bile totalno foliranje i laganje od strane EU”, navela je Cvijanovićeva.

    Govoreći o reformi Izbornog zakona u BiH, Cvijanovićeva je navela da Republika Srpska želi da se postigne dogovor između Bošnjaka i Hrvata, kako bi se riješilo ovo pitanje.

    Prema njenim riječima, Izbornim zakonom u BiH sada se bave zato što postoje oni koji su stali iza Hrvata na određen način i u okviru EU rekli da Hrvati traže ono što im je po ustavu dato.

    “Biće dobro da stane neko iza nas i da kaže ‘ovi u Republici Srpskoj traže samo ono što im je po ustavu dato i ništa ne traže mimo toga'”, istakla je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska, zahvaljujući stabilnom institucionalnom miljeu, spremna da prevaziđe sve nedaće i krize.

    Ona je napomenula da se ne mogu izvršavati obaveze, imati dobra polazna osnova u privredi, ako ne postoje politički stabilne institucije.

    “Republika Srpska je stabilna u političkom i institucionalnom pogledu, imajući u vidu okruženje u kojem se živi u okviru BiH gdje se vrlo teško sporazumijevamo sa našim partnerima, živimo u moru stereotipa u spoljnom svijetu koji nas gleda kroz nekakvu prizmu koja je vrlo netačna i često namjerno napravljena takvom”, navela je Cvijanovićeva.

    Ona je naglasila da vjeruje u potencijal Republike Srpske, organizovanost i sposobnost da se odgovori na krizu. Voljela bi, kaže, i da postoji politička sloga vlasti i opozicije o suštinskim vitalnim stvarima za Republiku Srpsku.

  • Nebenzja: Marijupolj krije dokaze o zločinima ukrajinskih radikala

    Nebenzja: Marijupolj krije dokaze o zločinima ukrajinskih radikala

    Marijupolj krije mnogo dokaza o zločinima ukrajinskih radikala, zbog čega se oni tako grčevito drže za njega, izjavio je ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    • Marijupolj je bio jedan od glavnih centara otpora u Donjeckoj Narodnoj Republici. Njegovi stanovnici su gotovo jednoglasno podržali nezavisnost republike na referendumu, aktivno se suprotstavljali nacionalističkom režimu u Kijevu – istakao je Nebenzja, prenosi Sputnjik.

    On je rekao da “ukrajinski radikali shvataju da će morati da odgovaraju” za svoja djela i da su “spremni da sa sobom povuku u grob svo stanovništvo Marijupolja”.

    Predstavnik Rusije u UN takođe je negirao optužbe za napad ruskih snaga na porodilište i pozorište u Marijupolju, napominjući da nacionalisti i dalje drže ljude kao živi štit.

    On je naveo da su Oružane snage Rusije obaviještene o situaciji, a čak ni prije toga zgradu pozorišta ruske trupe nisu smatrale kao metu za vazdušni udar.

    Govoreći o incidentu koji se pripisuje Rusiji u Černigovu, ruski diplomata je rekao da on predstavlja rezultat nepromišljene podjele oružja u Ukrajini svima koji to žele.

    • U Černigovu nema ruskih vojnika. Sve to je najvjerovatnije rezultat nepromišljene podjele oružja u Ukrajini – konstatovao je Nebenzja.
  • Blinken: U Ukrajini su počinjeni ratni zločini, Rusija će odgovarati za sve što je učinila

    Blinken: U Ukrajini su počinjeni ratni zločini, Rusija će odgovarati za sve što je učinila

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken komentirao je izjavu američkog predsjednika Joea Bidena u kojoj je predsjednika Rusije Vladimira Putina nazvao ratnim zločincem te je naglasio kako se lično može složiti s tom konstatacijom.

    Na konferenciji za medije koju je organizovao State Department, Blinken je komentirao aktuelnu situaciju u Ukrajini tri sedmice nakon početka invazije te je objasnio kako svakim danom broj civilnih žrtava raste.
    “Rusija nastavlja da napada civilne objekte uključujući bolnicu, tri škole i internat za slabovidnu djecu. Jučer je predsjednik Biden rekao da su po njegovom mišljenju u Ukrajini počinjeni ratni zločini. Lično se slažem. Namjerno gađanje civila je ratni zločin. Nakon svih razaranja u protekle tri sedmice, teško mi je zaključiti da Rusi rade drugačije”, rekao je Blinken.


    Nakon toga, komentirao je pomoć koju će Sjedinjene Američke Države u narednim danima pružiti Ukrajini, ali i trenutno stanje u Rusiji koja se nalazi pod nizom sankcija.

    “Sankcionisali smo desetine članova korumpirane baze moći Kremlja. Nekoliko njih je izgubilo svoje jahte i vile. Predsjednik Putin je ismijao te sankcije. U međuvremenu, on sjedi u svojim vilama akumulirajući milijarde koje je uzeo od ruskog naroda dok oni stoje u dugim redovima kako bi uzeli novac i dok gledaju kako se trgovine zatvaraju. Ipak, predsjednik Putin ne popušta i zapravo može postati sve očajniji”, ističe američki državni sekretar.

    Takođe, poručio je kako je Biden najavio novu vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 800 miliona dolara.

    “Ovaj novi paket uključuje 800 protivvazdušnih sistema, 9.000 protivoklopnih sistema, 7.000 komada malokalibarskog oružja i 20 miliona komada municije”, ističe on.

    Na kraju, Blinken je novinarima odgovorio na pitanje da li će Vladimir Putin i Rusija odgovarati za sve ratne zločine ukoliko se utvrdi da su se oni dogodili na ukrajinskom tlu.

    “Kada smo prije ruske agresije rekli da će Rusija snositi ogromne posljedice, znam da su neki ljudi sumnjali. Mislim da smo pokazali kako smo održali riječ. Dakle, kada vam kažem da će snositi odgovornost i posljedice za sve počinjene ratne zločine, nadam se da ćete mi vjerovati na riječ. Djela uvijek govore više od riječi”, zaključio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

  • Britanski izaslanik za Zapadni Balkan: Problemi u BiH su politički, nema sigurnosne krize

    Britanski izaslanik za Zapadni Balkan: Problemi u BiH su politički, nema sigurnosne krize

    Iako je stanje u Bosni i Hercegovini zabrinjavajuće, to je političko pitanje, a ne sigurnosna kriza, rekao je britanski izaslanik za Zapadni Balkan Stuart Peach u razgovoru za Hinu, ali i dodao da je ruski rat u Ukrajini “izazov” koji se ne smije preliti na balkanski prostor.

    Iako ističe da je stanje u BiH političko, a ne sigurnosno pitanje, Peach je pozdravio nedavno povećanje broja vojnika EUFOR-a u BiH sa 600 na 1.100. Naziva to “vidljivom demonstracijom prisutnosti”.

    “Situacija u Bosni i Hercegovini je zabrinjavajuća. Naravno, to je politička situacija, političko pitanje, a ne sigurnosna kriza. Moramo zajednički raditi da to ne postane”, rekao je Peach.

    Bivši visoki zapovjednik britanskog ratnog vazduhoplovstva i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, Peach je za britanskog izaslanika za zapadni Balkan imenovan u decembru 2021. godine.

    U razgovoru s Hinom osudio je “ilegalni rat Rusije protiv Ukrajine”.

    “Svi jasno vidimo tragične posljedice za ukrajinski narod i trebamo im pružiti podršku na svaki mogući način. To uključuje svu humanitarnu pomoć koju pružaju Hrvatska i mnogi drugi evropski saveznici i prijatelji”, rekao je.

    “To je zaista tragična situacija. Rat na našem kontinentu je izazov za sve nas. I trebamo biti spremni raditi zajedno kako bismo se pobrinuli da se rat ne prelije i ne proširi na Zapadni Balkan. Radim s našim prijateljima u regiji na tome da se to ne dogodi”, rekao je.

    No istaknuo je da Britanija “potiče sve vlade u regiji na euroatlantski put i put prema EU jer mislimo da to pruža najbolju nadu ljudima u regiji u bolju budućnost, slobodnu od rata”.

    “Poštujemo ako zemlje u regiji ne žele u NATO, ali one koje to žele trebaju dobiti tu priliku”, rekao je Peach, dodavši da isto vrijedi i za ulazak u EU.

  • Delegacija EU: Građanske stranke nisu isključene iz pregovora o izbornom zakonu, bile su pozvane

    Delegacija EU: Građanske stranke nisu isključene iz pregovora o izbornom zakonu, bile su pozvane

    Nakon što su europarlamentarci izrazili nezadovoljstvo zbog toka pregovora o izmjeni izbornog zakona te su naveli kako u njima moraju učestvovati i građanske stranke, oglasili su se iz Delegacije EU u BiH te su negirali ove navode.

    Naime, iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini su se oglasili kratkim saopštenjem tu su naglasili kako su sve političke partije zastupljene u procesu pregovora o ustavnim i izbornim promjenama, uključujući i građanske stranke.
    “Sve političke partije koje su zastupljene u Parlamentu BiH bile su pozvane da učestvuju u razgovorima o izbornoj i ustavnoj reformi. Jučer je poziv ponovljen također u Parlamentu. Kao i tokom razgovora u Neumu, neke stranke su odlučile da ne učestvuju. Reći da su isključeni iz pregovora nije tačno”, poručili su iz Delegacije EU u BiH.

    Podsjetimo, europarlamentarci Viola von Cramon i Klemen Grošelj jučer su izrazili nezadovoljstvo zbog toga što su građanske stranke isključene iz pregovora o izmjenama izbornog zakona.
    “Bosna i Hercegovina zaslužuje najviše evropske standarde za demokratiju i parlamentarizam. Građanske stranke su ključne da ovi standardi budu implementirani. Evropska služba za vanjske poslove (EEAS) bi trebala poštivati njihov glas u reformi Izbornog zakona. Bilo koje izostavljanje ovih stranaka će voditi nastavku etničkih podjela”, ocijenila je von Cramon.

    Slično razmišljanje nakon jučerašnjih pregovora imali su i iz Demokratske fronte te su ocijenili kako je kredibilitet pregovora o izmjenama izbornog zakona narušen.

    “Odlukom da građanske stranke mogu učestvovati samo u tehničkom, ali ne u političkom dijelu razgovora, duboko se narušava kredibilitet pregovaračkog procesa te s tim u vezi izražavamo opravdane sumnje u namjere Eichhorst i pregovaračkog formata kojeg je okupila”, naveli su u DF-u.