VRBAS Media

Autor: INFO

  • Vlada Crne Gore usvojila nacrt Temeljnog ugovora

    Vlada Crne Gore usvojila nacrt Temeljnog ugovora

    Vlada Crne Gore danas posle podne, kako je konstatovao premijer Dritan Abazović, usvojila je predlog Temeljnog ugovora sa SPC.

    Sednicu je obeležila polemika premijera Dritana Abazovića i minstra, lidera SDP-a Raška Konjevića, koji je najavio pondošenje zahteva za rušenje vlade, ukoliko se predlog usvoji.

    Sednici je prisustvovalo 18 ministara, od kojih je 13 bilo za predloženi Temeljni ugovor, što je Abazović ocenio kao kvalifikovanu većinu od prisutnih članova vlade, koja je, kako je ranije obećao, potrebna za usvajanje bilo kog dokumenta od nacionalnog značaja.

    Međutim, ministri unustrašnih i spoljnih poslova, obojica iz SDP-a Raško Konjević i Ranko Krivokapić, tvrde da je Abazović pogazio svoje obećanje i da dvotrećinske većine u korist Ugovora nije bilo, jer je, kako smatraju, potrebno prisustvo svih ministara, njih 21, da bi bilo kvalifikovane većine od 14 čalnova vlade.

    Abazović je, međutim, ostao pri svome, i rekao da će ako bude potrebno ponoviti glasanje o Temeljnom ugovoru na sledećoj, ili na elektronskoj sednici.

    Prethodno, potpredsednik vlade zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane Raško Konjević, iz Socijaldemokratske partije, rekao je da je aktuelna vlada, ako usvoji ovakav tekst Temeljnog ugovora, izgubila većinu i legitimitet, a formalno će, kaže, nakon konsultacija, biti podnet i zahtev za skraćenje mandata ove vlade.

    Konjević je rekao i da su po političkom viđenju njegove stranke “kolege iz Demokratskog fronta politički eksponent ruskog političkog uticaja”, koje je vlada postavljala na odgovorne funkcije.

    “Vlada ulazi u ozbiljnu krizu, a vi kao premijer gubite podršku parlamentarne većine koja vas je izabrala”, rekao je Konjević.

    Abazović je na pretnju Konjevića odgovorio da nije došao na čelo vlade da bude nečija ikebana, niti da ga neko ucenjuje, posebno ne ljudi protiv kojih se politički i pravno bori.

    “Da li će ovo značiti uskraćivanje podrške u parlamentu videćemo. Ključno je da neće biti uskraćena podrška racionalnih ljudi, a to je velika većina građana Crne Gore”, podvukao je on.

    Abazović je rekao i da razume politički narativ Konjevića, ali da postavljanje ultimatuma ne vodi nigde, jer će sutra neko drugi doći sa novim zahtevima.

    Abazović je rekao da će oni koji ruše vladu, podeliti odgovornost za političku nestabilnost, i svaku ekonomsku nestabilnost koja očekuje Crnu Goru na jesen.

    “Ako ne bude druge varijatne ići ćemo na izbore. Nemojte da pravimo situaciju u kojoj bi se podrazumevalo ocenjivanje premijera i da mislite da bih se ja kolebao. Ne kolebam se nijedne sekunde, kao ni za jednu svoju političku odluku”, rekao je on.

    Kazao je da obaranje vlade odgovara određenim strukturama koje, kaže, imaju vezu sa “određenim strukturama koje se ne raduju pravdi u Crnoj Gori”, a koje imaju veze sa nedavnim akcijama razbijanjem šverca cigareta.

    “Oni se ne bore se za SDP, DPS, URU, DF, već samo koriste neke ljude i teme da bi se vratili na finansijsko sedlo. Malo ovde ima veze sa crkvom, a najmanje sa vernicima”, podvukao je on dodajući da je to samo pokušaj tih struktura da im se vrati biznis sa prihodima od od 500 miliona godišnje.

    Abazović je kazao i da je imao najčasniju nameru da se pravoslavci u Crnoj Gori pomire i da se ide napred prema EU.

    “Nisam molio za dobijanje podrške manjinske vlade, pa neću ni za njen

    opstanak”, ponovio je on.

    Abazović je rekao da u vezi sa Temeljnim ugovorom sa SPC nikada nije mogao da shvati oko čega se ljudi raspravljaju.

    “Nisam nikog ozbiljnog sreo kojem je ta tema toliki prioritet, i da je to tema da se na nju potroši četiri sata na sednici vlade, a prethodne tačke prođu bez ijednog komentara”, rekao je on i dodao:

    Prethodno, članovi vlade su izneli oprečne stavove po pitanju predloženog Temeljnog ugovora sa SPC, u diskusiji koja je potrajala četiri sata, bez pretnji i uvreda, koje su se čule tek na kraju sednice.

    Abazović je u diskusiji rekao da on teži Crnoj Gori pomirenja, jer jedino takva može da opstane i postane član EU – građanska Crna Gora, mala teritorijalno, ali velika za sve.

    “Ova sednica je pobeda Crne Gore, kada ljudi različitog političkog spektra na korektan način, uz međusobno uvažavanje, vode dijalog”, rekao je Abazović.

    “Živim za dan kada za 6. januar neće biti ograde, već će građani jedni drugima čestitati, a verujem da takvi akti tome doprinose”, uveren je Abazović.

    On je kazao da je država spremna i da sa CPC ostvari sporazumni odnos.

    Tokom diskusije Konjević je izneo i tvrdnju da Temeljni ugovor sa SPC nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonima Crne Gore, pozivajući se na primedbe nevladine organizacije Akcije za ljudska prava.

    “Naziv Temeljni ugovor se koristio jedino prilikom zaključivanja sa sporazuma Vatikanom, koji je država ratifikovala, dok je sa ostalim verskim zajednicama sklapan samo ugovor”, rekao je Konjević.

    Dodao je da je Temeljni ugovor sa Rimokatoličkom crkvom međunarodno-pravni ugovor, jer je potpisan sa Vatikanom, a ratifikovala ga je Skupština Crne Gore.

    Zatražio je da se razmisli o nazivu ugovora, navodeći da je Hrvatska sa SPC sklopila sporazum sa nazivom Ugovor od pitanja od zajedničkog interesa, što je u saglasnosti sa njihovim zakonom o veroiposveti, koji je, kaže, isti u Crnoj Gori.

    Dodao je da se u tekstu poziva na kakonsko pravo, što mu smeta jer je, kaže, Crna Gora država svih građana, vernika različitih vera, i nevernika.

    Kazao je da nema ništa protiv sklapanja ugovora sa verskim zajednicama, podsećajući da to do sada nije učinjeno sa dve crkve, a to su, kaže, SPC i CPC.

    Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da je prilikom formiranja ove vlade, napravljen dogovor sa svima koji u njoj participitaju, a svi oni su, kaže, imali različite ciljve i prioritete.

    “Srpska narodna partija je kao jedan od prioriteta naglasila ovaj ugovor, znali smo to. Nisam ni razmišljao da treba da ih gledamo u oči i da ih prevarimo, nego da i ovo pitanje rešavamo kao i sva druga”, rekao je Adžić.

    Ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić rekao je da je problem što ugovor ima “element inostranstva”:

    “Mislio sam da smo se ministar pravde i ja usaglasili, ne pregovara se sa SPC već sa četiri eparhije u Crnoj Gori, a one mogu da ovlaste bilo koga da potpiše sporazum. Ovoj verskoj zajednici je sedište van Crne Gore i time imamo element inostranstva”, naglasio je on i dodao da želi da ugovorna strana bude s teritorije Crne Gore, jer bi time sve bilo “pravno čisto”.

    Kazao je da je preambula napisana tako kao da se pišu tehnički elementi ugovora, kao da se dokument ne sklapa sa nekim ko je van Crne Gore, pa ugovor dobija karakteristiku međunarodnog, tvrdeći da preambula ima “ustavni karakter”.

    On je, takođe, ocenio da ovu vladi ruši ruska politika.

    Ministar finansija Aleksandar Damjanović, iz redova Srpske narodne partije (SNP), istakao je da se radi o pitanju ugovora dve strane, koje su napravile kompromis, i da je ono bespotrebno politizovano.

    Potpredsednik vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ukazao je da je SNP ulaskom u ovu vladu naneo najviše štete sebi, ali ne haje za svoju štetu zbog potrebe da se donesu važne odluke.

    “Ovaj ugovor ispravlja nepravdu, jer sa najvećom verskom zajednicom do sada nije potpisan sporazum. Mislim da će ovo biti iskorak. Više štete bismo naneli vladi, ako bismo odložili to pitanje”, rekao je on.

    Ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Gjeka rekao je da se ovakvim ugovorom posle nekoliko godina SPC stavlja u pravni okvir, i da mu je drago što je čuo da postoji spremnost da se ovakav sporazum potpiše i sa CPC.

    Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Ðurović rekao je da je zadovoljan današnjom diskusijom, da su minsitri međusobnim odnosom i razgovorom pokazali više od nekih očekivanja, ali da je potrebno da se fokus pomeri na životne teme.

    “Imamo mnogo problema, da vidimo šta ćemo sa radnicima Železare, šta ćemo na jesen, sa energetskim problemima, da se okrenemo turisitčkoj sezoni, jer je uspešna sezona garant sigurne jeseni i zime”, rekao je Ðurović.

  • Putin upozorava: Situacija će biti napeta

    Putin upozorava: Situacija će biti napeta

    Situacija na globalnom tržištu hrane biće izazovna zbog pogrešnih postupaka Zapada, upozorio je danas ruski predsednik Vladimir Putin na sednici vlade.

    “Usled okolnosti objektivne i subjektivne prirode, situacija na globalnim tržištima hrane će biti napeta. To je rezultat pogrešnih postupaka pojedinih naših (zapadnih) partnera, pre svega u sferi energetike i makroekonomske politike, jer sve ostalo proizilazi iz toga“, rekao je Putin, prenosi Tas.

    On je takođe upozorio da bi nastavak korišćenja sankcija protiv Rusije mogao da dovede do katastrofalnog rasta cena na energetskim tržištima, pri čemu bi znatno više cene energije pogodile domaćinstva širom Evrope.

    “Da, znamo da Evropljani pokušavaju da zamene ruske energetske resurse. Procenjujemo da će rezultat tih aktivnosti biti rast cena gasa na spot tržištu i povećanje cene energenata za krajnje potrošače“, rekao je Putin na sastanku sa visokim državnim zvaničnicima koji je prenosila televizija, izveštava Rojters.

    Ruski lider je dodao da sve to još jednom pokazuje da sankcije prema Rusiji nanose mnogo više štete onim zemljama koje ih uvode.

    „Dalje korišćenje sankcija može dovesti do još težih, bez preterivanja, čak i do katastrofalnih posledica na globalnom energetskom tržištu”, ocenio je.

    Istovremeno, ruska novinska agencija navodi da je Putin saopštio da je proizvodnja nafte u Rusiji porasla od početka godine, dok je proizvodnja gasa blago opala.

    “Proizvodnja nafte uključujući gasni kondenzat dostigla je 10,7 miliona barela dnevno u junu, što je za pola miliona barela više u odnosu na maj. Sveukupno, od početka godine do danas proizvodnja nafte je porasla za 3,5 procenata na godišnjem nivou, a proizvodnja gasa je smanjena neznatno, za 2,0 odsto, u prvih pet mesec“, precizirao je Putin.

  • Kraj? “Početak sloma”

    Kraj? “Početak sloma”

    Predsednik Rusije Vladimir Putin rekao je da od samog početka ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini Zapad gubi.

    Kako je rekao, njen početak “označava i početak kardinalnog sloma američkog svetskog poretka”.

    Prema njegovim rečima, ako je Zapad želeo da izazove sukob kako bi prešao na novu fazu obuzdavanja Rusije, onda je u tome uspeo.

    “I rat je pokrenut i sankcije su uvedene”, ocenio je Putin i dodao da je ipak Zapad izgubio, preneo je Sputnjik.

    “Trebalo je da shvate da su od samog početka naše specijalne vojne operacije izgubili, jer njen početak označava i početak kardinalnog sloma američkog svetskog poretka”, poručio je predsednik Rusije na sastanku sa rukovodstvom Državne dume i liderima političkih partija.

  • Izetbegović o odluci Dodika i Čovića da se ne kandiduju za Predsjedništvo BiH

    Izetbegović o odluci Dodika i Čovića da se ne kandiduju za Predsjedništvo BiH

    Predsjednik SDA Bakir Izetbegović komentarsiao je danas posljednja dešavanja u Bosni i Hercegovini. Govorio je o izborima, kandidatskom statusu za našu zemlju, NATO putu, ekonomskim prilikama i drugim temama.

    Izetbegović je, tokom gostovanja u programu BHRT, govorio o svom nedavnom sastanku sa komesarom za proširenje Evropske unije Oliverom Varheljijem.

    – Odlazak u Brisel mogao bi biti korak naprijed. Sve zavisi koliki autoritet ima Varhelji. Pokušao je da utiče na Čovića i Dodika po pitanju provođenja prioriteta EU kako bi BiH dobila taj kandidatski status. Ono što sam ja tražio od njega je četvrti zakon – fer i korektni izbori – naveo je Izetbegović.

    Kako je rekao, na ovaj način Čović bi mogao dokazati svoje tvrdnje.

    – Ako žele da dokažu, ono što Čović tvrdi, da su nosioci evropskih vrijednosti, treba da dignu kočnicu i omoguće jedan transparentniji izborni proces sa manje krađa – dodao je Izetbegović.

    U nastavku je komentarisao današnje usvajanje Rezolucije o BiH u njemačkom Bundestagu.

    – Hvala Bogu da imamo sazrijevanje i sagledavanje stanja u BiH. Njemačka je samo jedna u nizu. Razumijevanje stvari je važno. Međutim još uvijek se ‘hoda po jajima’, kako se kaže. Međutim, prije ili kasnije morat će se suprotstaviti određenim faktorima u Bi – dodao je predsjednik SDA.

    Dotakao se i teme rata u Ukrajini i njegovog uticaja na geopolitičke prilike u svijetu i BiH.

    – Putin je napravio kontra onoga što se nadao u Ukrajini. Međutim, za njega je BiH još uvijek nekoj “mekoj zoni”. Zahvaljujući tome mislim da ćemo ove godine dobiti kandidatski status. Evropa se definitivno uozbiljuje, ali liberalni režimi su ranjivi. Kada bi se u Rusiji Putinu moglo desiti ovo što se desilo Johnsonu u Velikoj Britaniji. Mi smo liberalni režim, nekad smo i previše liberalni, čak i pretjerujemo. Posebno u FBiH, a posebno u Sarajevu – dodao je Izetbegović.

    Neizbježne su bile i ekonomske teme, poskupljenja, ali i povećanja plaća političkih zvaničnika

    – Ne može se narediti ekonomiji kako da se kreće. Ne može se zaustaviti cunami. Neće mlijeko biti jedna marka, biće možda dvije ili tri, ali onda plaća treba biti 1.500 KM. Ne kažem da je u FBiH dobro ali je 20 odsto manje loše nego recimo u RS – kaže on.

    Na kraju je komentarisao i to što se za Predsjedništvo na izborima nisu kandidovali predsjednici HDZ i SNSD Dragan Čović i Milorad Dodik.

    – Mogu nagađati da ih je neko posavjetovao da se ne kandiduju. Mislim da im je neko kazao da ne idu na tu poziciju – zaključio je Izetbegović, prenosi Klix.

  • “Plan je propao”

    “Plan je propao”

    Plan Grupe 7 da bojkotuje Rusiju na samitu G20 na Baliju je propao, saopštila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    Ona je tim rečima prokomentarisala izjavu ministarke spoljnih poslova Nemačke Analene Berbok koja je na marginama samita G20 na Baliju kazala da ponašanje šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova na sastanku sa kolegama ukazuje na to da ruske vlasti ne pokazuju “ni milimetar” spremnosti za pregovore.

    Po njenim rečima, o tome govori i činjenica da je Lavrov na samitu G20 “veći deo pregovora proveo van prostorije, a ne u njoj”.

    “Od momenta kada je počela sednica G20, Lavrov se nalazio u sali i otprilike dva sata kasnije je počeo da održava bilateralne sastanke sa kolegama sa tog istog foruma u susednoj prostoriji. To su radili i drugi ministri, jer se zbog toga i održavaju forumi uživo – zbog sastanaka i kontakata. U suprotnom bi se svi uključili onlajn ili poslali svoja obraćanja”, napisala je Zaharova na Telegramu.

    Po njenim rečima, Lavrov je unapred napravio raspored, koji je obuhvatao i sednicu G20 i brojne bilateralne kontakte i komunikaciju sa međunarodnim medijima. Svi materijali, fotografije, snimci su objavljeni na sajtu Ministarstva spoljnih poslova Rusije i na zvaničnim nalozima na društvenim mrežama.

    “Sada istina o Berbok. Ona je to rekla zato što je propao plan G7 da bojkotuje Rusiju na G20. Niko nije podržao zapadne režime. Zbog toga su i besni”, ocenila je Zaharova, istakavši da “nikakva Analena neće promeniti realnost svojim lažima”.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov se na marginama sastanka G20 u četvrtak sastao sa šefovima diplomatije Kine i Turske, a danas će razgovarati s kolegama iz Indije, Indonezije, Argentine i Brazila.

  • Stanivuković pred radnicima Gradske uprave: Odbornici moraju da se plaše kakve odluke donose

    Stanivuković pred radnicima Gradske uprave: Odbornici moraju da se plaše kakve odluke donose

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković vanredno se danas obratio radnicima Gradske uprave koji su se na njegov poziv okupili ispred gradskog zdanja.
    Kao razlog za ovaj potez naveo je potez Skupštine Grada koja, kako tvrdi, više od pet mjeseci nije usvojila nijednu odluku koja donosi prihod u budžet Grada.

    Ovo je prvi ovakav sastanak, ali nikada nije ni bila ovakva situacija, rekao je Stanivuković na početku vanrednog obraćanja radnicima Gradske uprave Banjaluka.

    ,,Nijedna sala nije dovoljno velika da u njoj razgovaramo, a i simbolično je da izađemo ispred. Do sada se nikad nije desilo da grad po prvi put ulazi u ciklus šest mjeseci bez ijedne odluke kojom se puni budžet Banjaluke”, naglasio je gradonačelnik Banjaluke i upozorio radnike da moraju preduzeti sve mjere prije nego što krenu, kako kaže, da tonu i dovedu u opasnost i isplatu plata.

    Ističe da je dužan reći da je možda vrijeme borbu nastaviti ispred zidina Gradske uprave.

    ,,Sankcije prema našem gradu traju. Jesam za politiku, ali ne da ona ide u domen života. Da li treba Banjaluka treba ići naprijed, da li trebaju plate, to ne smije doći u pitanje”, ističe Stanivuković.

    Dotakao se i toga što još nisu na skupštini usvojena tačke o grijanju, javnom prevozu i druge. Nakon Kolegijuma razgovarao je sa nadležnim Odjeljenjem za finansije i nije zadovoljan šta očekuje Banjaluku, ako se ovako nastavi.

    ,,Predložili smo 51. tačku, samo se javlja jedan od odbornika i skidamo 12 tačaka. Nasmija se on, ja kažem ako ostanete pri tom stavu, a molim Vas da to ne uradite ovo što Vi radite je masakr motornom pilom. Ja da sam radnik gledao bih koga trebam da pogledam u oči, pa verujete i za vrat uhvatim i kažem ja za ovo život dajem”, navodi Stanivuković.

    Gradonačelnik Banjaluke je naglasio da nakon toga je odbornik Rosić napustio kolegijum.

    ,,Rekao sam grad bez podijela, ali moramo biti grad koji se bori za svoj interes. Naše dužnosti su da branimo naše interese. Dužni smo da branimo i interese grada. I ovo je naš posao danas da se ovako pogledamo”, dodaje Stanivuković.

    Ističe da je prešla se crvena linija i spreman je da ide do kraja.

    ,,Rekao sam svojim ključnim saradnici sve ovo prenesite radnicima, nek shvate da je ovo ozbiljno. Ja ću biti miran samo onda kada znam da sam dao sve od sebe. Banjaluka ne smije biti nikome maćeha”, rekao je gradonačelnik te podsjetio na svoju neuspjelu investiciju u Poslovnoj zoni u Ramićima.

    Takođe, podsjetio je da je u ponedeljak ponovo kolegijum, te ako se situacija ponovi da će radnike Gradske uprave pozvati, ali i građane da se bore zajedno.

    ,,Jel meni nešto treba od Vas? Suština je hoćemo li biti miševi, sklanjati se nekom komitetu, doktoru koji smišlja sve ovo. Borimo se protiv svega što nije dobro. Nek ustanu radnici koji misle da nešto nije istina. Znate li da je 12 miliona otišlo republičkim institucijama? Nemamo pravo ćutati”, rekao je gradonačelnik Banjaluke, zahvalio se okupljenima i dodao:

    ,,Mora ići borba. Moraju ti odbornici da se plaše kakve odluke donose”.

  • Banjalučki sud: Neće biti rekonstrukcije ubistva Krunića

    Banjalučki sud: Neće biti rekonstrukcije ubistva Krunića

    Okružni sud u Banjaluci odbio je da se izvede rekonstrukcija napada u kojem je ubijen banjalučki biznismen Slaviša Krunić i član njegovog obvezbjeđenja Žarko Pavlović i ranjen Krunićev vozač Goran Ilić.

    Odbrana optuženih tražila je da se izvede rekonstrukcija događaja jer postoje oprečna mišljenja vještaka balističara, ali sud na to nije pristao.

    Za ovaj zločin optuženi su Benedi Đukanović i Emilio Baldo, te bivši radnik Krunićevog “Sektora Securitija” Rodoljub Gajić, kojeg terete za pomaganje. Kao jedan od napadača označen je i Željko Kovačević koji je, podsjetimo, ubijen tokom napada, u razmjeni vatre sa Krunićevim obezbjeđenjem.

    Svjedočenjem advokata Aleksandre Metlić, koja je ranije bila branilac Gajića, završen je dokazni postupak u ovom predmetu u kojem je do sada održano 36 ročišta. Republički javni tužilac Snježana Petković u završnoj riječi zatražila je da optuženi budu osuđeni u skladu sa zakonom.

    “Tražim da im se izreknu adekvatne kazne te da se obavežu da nadoknade štetu koju je tražila porodica ubijenog”, rekla je Petkovićeva, koja je sudu još predložila da optuženima nakon izricanja presude produži pritvor.

    Iznošenje završnih riječi odbrane zakazano je za sljedeća ročišta. U međuvremenu, u petak je Metlićeva, koja je svjedočila, izjavila da Gajić nije imao primjedbi na postupanje policije u istrazi, ali joj se žalio da je gladan. Metlićeva je istakla da je Gajić pristao da ga ona brani i potpisao punomoć za to.

    Metlićeva je svjedočila na poziv Suda jer je sadašnji Gajićev advokat Marinko Brkić na ranijem ročištu izjavio da je nju za advokata optuženom “postavila” policija i da je nije izabrao optuženi.

    Metlićeva je pojasnila da je nju kontaktirala kolegica, advokat Duška Bogojević, i pitala da je zamijenem u odbrani Gajića.

    “Rekla mi je da su je kontaktirali da mu bude branilac, ali ona to nije mogla pa me zamolila da je mijenjam i ako osumnjičeni želi da preuzmem odbranu, da ga branim cijelo vrijeme. Nakon toga kontaktirala sam MUP RS da dobijem podatke o Gajiću i zašto ga terete kako bi napravila punomoć. Potom sam otišla kod njega u zgradu policije u Zalužane gdje on bio smješten nakon hapšenja i rekla sam mu ko sam i pitala da li je saglasan da ga branim. On je pristao te mi je dao broj telefona supruge”, rekla je Metlićeva.

    Ona je dodala da je Gajić već ranije bio dao izjavu policiji koju mu je ona naglas pročitala te ga pitala da li je to njegova izjava.

    “Rekao je da jeste, a upoznala sam ga sa svim pravima i on je u mom prisustvu ponovio tu izjavu”, istakla je Metlićeva.

    Na pitanje Brkića kakav je bio odnos policije prema Gajiću, Metlićeva je rekla da joj se on nije žalio. Petkovićeva je Sudu priložila punomoć koju je Gajić dao Metlićevoj da ga zastupa. Na pitanje suda optuženi je potvrdio da je on potpisao tu punomoć.

    Brkić je prigovorio svjedočenju Metlićeve jer je, kako je rekao, njena izjava suprotna izjavama svjedoka koji su rekli da je optuženi odbio da ima branioca u policiji.

    Brkić, osim toga, smatra da je izmjenom optužnice stavljena teža pravna kvalifikacija krivičnog djela njegovom klijentu što je, kako tvrdi, nezakonito. Sud je i njegove primjedbe odbio jer, kako su pojasnili, tužilac ima pravo da mijenja optužnicu.

    Krunić i Pavlović su ubijeni, a Ilić je ranjen u aprilu 2019. godine u oružanom napadu na vozilo u kojem su bili, u Glamočanima kod Laktaša.

    Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine” ranije objavile, u optužnici je navedeno da su ubistvo izvršili Đukanović i Kovačević. Đukanović i Kovačević su, sudeći po optužnici, iz automatskih pušaka sasuli kišu metaka na džip u kojem se sa saradnicima vozio Krunić. Baldo je, kako se dodaje, bio osmatrač i dojavio je kada je Krunićevo vozilo krenulo u zasjedu.

    Gajića, tadašnjeg Krunićevog radnika i člana ličnog obezbjeđenja njegove supruge i djece, terete da je Kovačeviću odavao informacije o kretanju i navikama Krunića, kako bi mu Kovačević zauzvrat oprostio novčani dug.

  • “Rezolucija Bundestaga u funkciji muslimanskog nacionalizma”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da je Rezolucija njemačkog Bundestaga nepotrebna, puna netačnih kvalifikacija i u funkciji je muslimanskog nacionalizma.

    “BiH je neuspješan eksperiment međunarodne zajednice i tu ne pomažu ni deklaracije ni rezolucije poput ove. Ako su krivci za neuspjeh BiH Milorad Dodik i Dragan Čović, zašto je BiH imala najprije građanski rat u kojem se nisu pitali Dodik i Čović, a zatim godine protektorata, u kojima se opet nisu pitali Dodik i Čović? Zato i ovu rezoluciju vidim kao još jedno zamazivanje očiju, ovoga puta njemačkoj javnosti”, istakao je Dodik upitan da prokomentariše rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost”, koju je usvojio Bundestag, u kojoj su pominju Dodik i Čović kao političari čije djelovanje je usmjereno ka “uništavanju BiH” kao zemlje različitih naroda.

    Svaka ovakva ili slična rezolucija, naglasio je Dodik, hrana je muslimanskim nacionalistima koji pod izgovorom demokratije traže ukidanje prava naroda, na čemu BiH i počiva.

    “Da Njemačka zaista želi dobro BiH, kako govore, uložili bi svoj uticaj u EU i dali status kandidata BiH. Ovako je lakše pisati bespredmetne rezolucije koje nikome nisu od koristi, osim onima koji se hrane ovakvim međunarodnim aktivnostima, a to su muslimanski nacionalisti”, konstatovao je Dodik.

    Bundestag je usvojio rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost” kojom se od njemačke Vlade traži da se u EU založi za “sankcije protiv onih koji potkopavaju teritorijalnu integritet i ustavni poredak BiH”.

    Dodik: Vjerujem da ćemo u narednim danima uspjeti da razgovaramo o problemima
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izrazio je uvjerenje da će u narednim danima uspjeti da razgovara o problemima sa poljoprivrednim proizvođačima u Republici Srpskoj.

    “U potpunosti razumijem poljoprivredne proizvođače u Republici Srpskoj jer sam i sam odrastao u porodici koja se bavi poljoprivredom. Vjerujem da ćemo uspjeti da razgovaramo o problemima u narednim danima”, navedeno je na Dodikovom “Twitter” nalogu.

  • Dan žalosti zapeo u Savjetu ministara, Turkovićeva traži ostavke

    Dan žalosti zapeo u Savjetu ministara, Turkovićeva traži ostavke

    Savjet ministara BiH na vanrednoj telefonskoj sjednici danas nije postigao potreban konsenzus u vezi sa Prijedlogom odluke o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini, predlagača Ministarstva vanjskih poslova BiH.

    Šefica bh. diplomatije Bisera Turković je poručila da su ministri iz reda srpskog naroda potvrdili da “negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici”.

    “Tražimo od nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ih pozove na krivičnu odgovornost”, navela je ona, a prenose federalni mediji. Turković je takođe zatražila ostavku predsjedavajućeg Zorana Tegeltije (SNSD) i ministara Staše Košarca (SNSD), Vojina Mitrovića (SNSD) i Miloša Lučića (DNS) “zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Savjeta ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici”.

    Srpski ambasadori ne mare za instrukciju Turkovićeve
    S druge strane, srpski ambasadori koji predstavljaju Bosnu i Hercegovinu u svijetu poručuju joj da neće postupati po njenoj instrukciji, da su sva diplomatsko-konzularna predstavništva i misije BiH dužni da spuste zastavu BiH na pola koplja i pošalju cirkularnu notu nadležnim ministarstvima spoljnih poslova u zemlji prijema te da na “prigodan i dostojanstven način obilježe 11. jul”.

    “Po već ustaljenoj praksi uzurpiranja nadležnosti viših instanci, Turkovićeva je ponovo samoinicijativno proslijedila instrukciju DKP mreži da u iščekivanju odluke Savjeta ministara o proglašenju dana žalosti postupimo kao da je ta odluka usvojena”, rekao je Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Hrvatskoj.

    I Milica Ristović Krstić, ambasadorka BiH u Grčkoj, rekla je da je iluzorno očekivati da će ijedan srpski ambasador ispoštovati instrukciju Turkovićeve i spustiti zastavu BiH na pola koplja povodom obilježavanja 11. jula.

    Ona je rekla da Ambasada BiH u Atini neće ni na koji način obilježiti 11. jul jer je instrukcija Turkovićeve donesena bez saglasnosti Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.

    “Instrukcija Turkovićeve jedna je u nizu istih ili sličnih koje šalje DKP mreži na datume važne samo jednom narodu – bošnjačkom”, rekla je Ristović Krstićeva.

    Takođe ni Ambasada BiH u Mađarskoj neće obilježiti 11. jul jer, kako kaže Biljana Gutić Bjelica, instrukcija Turkovićeve je neprihvatljiva za funkcionere iz reda srpskog naroda jer favorizuje žrtve jednog naroda u odnosu na druge.

    “S obzirom na nepravedno zapostavljanje sprskih žrtava, sasvim je očekivan i opravdan naš otpor prema isforsiranim nametanjima i politizaciji ovog pitanja od bošnjačkih lidera, a na štetu srpskih žrtava”, rekla je Gutić Bjelica.

    Ana Trišić Babić, savjetnica Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, rekla je da neovlaštenih instrukcija Turkovićeve ima napretek, te da je nedopustivo da se takva uputstva šalju bez odluka Predsjedništva BiH ili Savjeta ministara.

    Ni Milorad Živković, ambasador BiH u Sloveniji, neće postupiti po instrukciji Turkovićeve jer njenu instrukciju doživljava kao lični stav, a ne stav nadležnih, istovremeno naglašavajući da će Ambasada BiH u Ljubljani kao i svih prethodnih godina sačekati odluku Savjeta ministara BiH po ovom pitanju.

    Tabuti stigli u Srebrenicu
    Tabuti s posmrtnim ostacima 50 žrtava ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine ispraćeni su danas ispred Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje su im brojni zvaničnici, ali i građani Sarajeva odali počast.

    Među zvaničnicima koji su stigli ispred Predsjedništva bili su predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, lider SDA Bakir Izetbegović, reis Husein Kavazović, delegat u Domu naroda Denis Bećirović, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, ambasador Sjedinjenih Američkih Država Majkl Marfi, članovi Vlade KS te brojni drugi kantonalni, federalni i državni zvaničnici. Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić počast je odala ispred Vijećnice.

    Tokom dana kolona je stigla u Potočare, a ukop će biti obavljen 11. jula na godišnjicu u Srebrenici.

    “Pridružio sam se danas građanima BiH da bih skrušeno i uz duboko poštovanje odao počast žrtvama genocida u Srebrenici. Američki narod suosjeća s njima i porodicama koje i dalje tragaju za svojim najmilijima”, poručio je u petak ambasador Marfi.

    Nakon što su krenuli iz Visokog, kamioni s tabutima 50 žrtava kratko su se zaustavili u Ilijašu, Vogošći, a potom i na nekoliko lokacija u Sarajevu, gdje su brojni građani i bh. zvaničnici odali počast nedužnim žrtvama.

    Na komemorativnoj sjednici Skupštine opštine Srebrenica u nedjelju, 10. jula, odbornici i prisutni zvaničnici odaće počast svim nevino nastradalim stanovnicima ove lokalne zajednice u posljednjem ratu, rekao je Srni potpredsjednik srebreničkog parlamenta Miloš Milovanović.

    Odbornici ove opštine su prije 15 godina zaključili da su u ovoj lokalnoj zajednici stradali pripadnici srpskog i bošnjačkog, ali i ostalih naroda, i od tada se svake godine tradicionalno, 10. jula, održava komemorativna sjednica lokalnog parlamenta i odaje pošta svim nevino nastradalim Srebreničanima.

    Na Petrovdan, 12. jula, kod kosturnice i dva spomen-obilježja nastradalim Srbima u dva posljednja rata u selu Zalazje biće služen parastos i odata počast srpskim civilima i vojnicima ovog kraja poginulim i ubijenim na Petrovdan 1992. godine u okolini Srebrenice i svim Srbima srednjeg Podrinja poginulim u posljednjem ratu, kao i stradalima u Drugom svjetskom ratu u ovom selu

  • Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemačka šalje vojnike u BiH

    Njemački Bundestag prihvatio je prijedlog Vlade Njemačke da u BiH u okviru misije EUFOR Altea pošalje 50 njemačkih vojnika.

    Od 617 prisutnih “za” je glasalo njih 516, “protiv” je bilo 98, a troje je bilo uzdržano.

    Za ovaj prijedlog glasali su Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali, koji čine njemačku vladu, te opozicioni Demohrišćani, dok su protiv bili Ljevica i desna Alternativa za Njemačku.

    Istovremeno, iste stranke prihvatile su i prijedlog SPD-a, odnosno preporuku Vladi Njemačke u kojoj se, između ostalog, traži da se u BiH ukine koncept konstitutivnih naroda i uvede princip jedan čovjek jedan glas.

    Iako je ova preporuka usvojena, politika zvaničnog Berlina neće se promijeniti, i taj prijedlog neće imati veći uticaj na dešavanja u BiH. Moguć je odlučniji kurs Vlade Njemačke prema rukovodstvu RS, ali na nivou EU i dalje ne postoji saglasnost u vezi s eventualnim uvođenjem sankcija.

    Govornici iz redova Socijaldemokrata, Zelenih, Liberala i Demohrišćana osudili su, kako su rekli, secesionističku politiku Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, i ustvrdili da na njega utiče Vladimir Putin, predsjednik Rusije, koji, kako tvrde, želi destabilizovati zapadni Balkan u kontekstu rata u Ukrajini.

    održali su mandat Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju, i založili se da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u EU.

    S druge strane, ljevičari i desničari su smatrali da Njemačka ne treba da šalje svoje vojnike u BiH, te da treba da se drži tradicionalne politike Njemačke vojnog nemiješanja u događaje u inostranstvu. Ljevičari su ukazali na opasnost da ako Rusija u novembru ne prihvati produženje mandata EUFOR-a, EU i SAD mogu zaključiti NATO misiju, što bi, kako tvrde, bilo kršenje međunarodnog prava. Žaklin Nastić iz Ljevice je ustvrdila da cilj nije zaštita građana BiH, već djelovanje protiv Rusije i Kine, a da se zaboravlja uticaj Saudijske Arabije i Turske i rastući uticaj islamista.

    Desničari iz AFD-a smatraju da je BiH propala država, a Rudiger Lukasen iz AFD-a je ukazao na prošle vojne misije na kojima je učestvovala Njemačka, od rata na Kosovu pa do Afganistana, za koje tvrdi da su protivni međunarodnom pravu jer nemaju odobrenje UN-a.

    “Stabilnost zapadnog Balkana svakako jeste u našem interesu jer postoji opasnost od dolaska izbjeglica, rasta kriminala ili slično. Ali ovakav mandat ništa neće izmijeniti”, rekao je on.

    Filip Kremer iz Zelenih je rekao da Dodik provocira paramilitarnim paradama, revizionizmom istorije i prijetnjom da će povući nadležnosti iz oblasti pravosuđa, poreza i odbrane s bh. nivoa.

    “Nećemo dopustiti još jedan rat u Evropi a obnovljeni mandat za Alteu je naš početni doprinos da se takav scenario već sad preventivno spriječi”, rekao je on.

    Adis Ahmetović, poslanik SPD-a, je rekao da njemački angažman u EUFOR-u sprečava secesionizam i stvaranje trećeg entiteta.

    “Sankcije moraju pogoditi one koji urušavaju državne strukture, demokratiju i prosparitet. BiH treba stabilne institucije koje mogu izdržati bilo koju formu etnonacionalizma”, rekao je on.

    Knut Abraham iz CDU/CSU je spomenuo doprinos Angele Merkel, bivše kancelarke, na povezivanju regiona kroz Berlinski proces i pozdravio je odluku sadašnje vlade Olafa Šolca da ovu politiku nastavi.

    On se usprotivio prijedlogu SPD-a o tome da se ne nastavi koncept konstitutivnih naroda u BiH.

    “Po meni, ovdje se radi o tome kako tri konstitutivna naroda učiniti ravnopravnim i garantirati manjinska prava ostalim grupama”, rekao je on.