Na adresu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ranije je u prosjeku godišnje pristizalo oko 180 prijava zbog nuspojava na medikamente, međutim, taj broj lani je bio pet puta veći, a razlog tolikog skoka su neželjene reakcije na vakcinu protiv korone, za koje ljekari tvrde da su uglavnom očekivane.
Iako pacijenti u BiH imaju obavezu da neželjena dejstva prijave svom ljekaru ili farmaceutu, a oni dalje nadležnim institucijama koje su zadužene za promet lijekova, ranijih godina rijetko su se odlučivali na taj korak. Međutim, stručnjaci tvrde da je strah od virusa korona u velikoj mjeri uticao na svijest pacijenata pa su tako ljekarima prijavljivali i potpuno očekivani bol na mjestu uboda vakcine.
U Agenciji za lijekove ističu da su u prvih šest mjeseci ove godine zaprimili ukupno 195 prijava na sumnju neželjenog djelovanja lijekova.
“U 2021. godini taj broj iznosio je 948, a razlog odstupanja od višegodišnjeg prosjeka su prijave nuspojava na kovid 19 vakcine. Osim prijava na vakcinu koje su bile najbrojnije, lani su česte bile i one na citostatike, zatim lijekove protiv bolova i bakterijskih infekcija”, rekla je načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu u Agenciji za lijekove BiH Azira Čajić.
Ona je dodala da je među pristiglim prijavama bilo i onih koje su se odnosile na medikamente namijenjene za liječenje djece, i to najviše na lijekove koji sadrže ibuprofen, te na vakcine iz redovne imunizacije.
“Podaci iz BiH ne odstupaju od globalno prijavljenih i analiziranih prijava u WHO-UMC bazi podataka, čak su znatno ispod prosjeka, a razlog je niska svijest naših pacijenata o važnosti prijavljivanja nuspojava”, istakla je Čajićeva i dodala da lani nije bilo povlačenja lijekova sa tržišta iniciranih prijavama nuspojava.
Iz agencije su ranije istakli da je najveći broj prijavljenih nuspojava na vakcine protiv kovida označen kao nisu ozbiljne, a da su reakcije bile očekivane, potvrdili su i ljekari za Glas Srpske.
Epidemiolog u Domu zdravlja Prijedor Milica Otković kaže da je ova zdravstvena ustanova lani prijavila dva neželjena dejstva na vakcinu protiv korone.
“Radilo se o otoku, crvenilu, bolu u ruci i nakon 72 sata od primanja vakcine, što se donekle smatra neočekivanim. Sve je zaustavljeno kroz četiri, pet dana, nije bilo ništa ozbiljno, ali mi smo ipak prijavili”, rekla je Otkovićeva i dodala da godišnje zaprime jednu do dvije prijave na vakcine iz redovne vakcinacije, uglavnom na BCG vakcinu.
Specijalista porodične medicine iz Banjaluke Milijana Stanković kaže da su se nakon vakcinacije protiv kovida, koja je bila masovna, kod određenog broja pacijenata pojavile nuspojave, ali da se radilo isključivo o standardnim, očekivanim reakcijama.
“Najčešće su to bili bol i otok na mjestu uboda, groznica, te bolovi u mišićima i kostima u periodu ne dužem od 48 sati nakon primanja vakcine. Teških neželjenih efekata poput plućne embolije ili, ne daj bože, smrti nije bilo, bar ne u mom timu”, kazala je Stankovićeva.
Ona je navela da je strah građana razlog većeg broja pristiglih prijava.
“Kovid 19 pratila je velika medijska propaganda, ljudi su živjeli u strahu zbog raznih negativnih priča o vakcini, tako da su prijavljivali sve što im se činilo neuobičajeno, iako su takve reakcije svojstvene i kod vakcine protiv gripa, ali ljudi nisu sumnjičavi jer ta vakcina postoji godinama”, pojasnila je Stankovićeva.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH od aprila 2019. godine punopravna je članica WHO-UMC mreže nacionalnih centara za praćenje neželjenih efekata u svijetu, te jedina ima pristup bazama za globalno prijavljivanje i praćenje neželjenih efekata lijekova iz BiH.
“Do sada je iz BiH u globalnu bazu prijavljeno ukupno 1.408 validnih prijava neželjenih reakcija na lijekove”, naveli su u agenciji.
