VRBAS Media

Autor: INFO

  • Sankcije Rusiji uvedene “jednom stranom mozga”

    Sankcije Rusiji uvedene “jednom stranom mozga”

    Predsjedavajući ekonomske komore Austrije Harald Marer ponovio je danas da se protivi sankcijama protiv Rusije, navodeći da su uvedene sa samo “jednom stranom mozga”.
    Početkom sedmice stranka Zelenih, Socijaldemokratska partija i liberali kritikovali su Marerov stav o sankcijama protiv Rusije.

    Marer smatra da sankcije nisu bile dobro osmišljene i da je odluka da se pruži podrška Ukrajini bila politička. Ovakav njegov stav podržala je Slobodarska partija.

    Uprkos oštrim kritikama, Marer je ponovio svoj stav o sankcijama protiv Rusije.

    Marer je odbacio kritike ministra zdravlja Johanesa Rauha, navodeći da on radi sa lažnim saopštenjima i ne rješava ogromne ekonomske posljedice sankcija.

    “Time na jeftin način izbjegava odgovornost”, rekao je Marer za austrijski list “Kurir”.

  • Doveden u pitanje rad Gradske uprave i isplate plata

    Doveden u pitanje rad Gradske uprave i isplate plata

    Reprezentativna Sindikalna organizacija Gradske uprave Grada Banjaluke izražava zabrinutost za radnike Gradske uprave, zbog novonastale situacije sa neusvajanjem rebalansa budžeta i dovođenja u pitanje dalje finkcionisanje grada, saopšteno je iz Gradske uprave.
    “Zbog odbijanja da se usvoji rebelans budžeta, kao i ostalih odluka koje Gradu Banjaluci donose prihode, doveden je u pitanje rad Gradske uprave, ali samim tim i isplata plata radnicima, tačnije, isplata decembarske plate. S obzirom na to, važno je da na vrijeme upozorimo sve odgovorne da radnicima plate moraju biti obezbijeđene i da što prije nađu rješenja za novonastalu situaciju”, navode iz ove organizacije.

    Stav sindikata je da u narednom periodu traže povećanje plate od 15 odsto, ali da je sada upitno i isplaćivanje postojećih.

    Napominju da ova organizacije nije dobila niti jednu prijavu za zloupotrebu radnika povodom sastanka koji je organizovan u petak ispred zgrade Gradske uprave.

    Ističu da je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nadređeni zaposlenima u Gradskoj upravi, te ima legitimitet da održava sastanke i razgovore sa istima.

    “Takođe, zabrinutost izražavamo zbog pojedinih tvrdnji da sastanke sa radnicima Gradske uprave imaju rukovodioci drugih ustanova koji za to nisu nadležni. S obzirom na to da je direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske javno rekao da je juče razgovarao sa radnicima Gradske uprave, nameće se pitanje u kom svojstvu, jer rukovodioci drugih ustanova nisu nadležni da obavljaju razgovore sa zapslenima Gradske uprave”, navode iz ove organizacije.

  • Stevandić: Ne dozvoliti da srpske žrtve budu potcijenjene

    Lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas da ova stranka želi da pokrene kampanju o ravnopravnosti žrtava rata u BiH, jer smatra da su srpske žrtve diskriminisane.
    Stevandić je rekao da će ovu kampanju pokrenuti sutra posjetom pravoslavnom groblju u Bratuncu zajedno sa predstavnicima porodica poginulih i nestalih iz bratunačke regije.

    “Cilj je da uvedemo ravnopravnost za srpske žrtve, da se ne dešava da se, kada se stave slike sa srpskim žrtvama, naređuje da se one skidaju”, rekao je Stevandić novinarima na Jahorini nakon sjednice Predsjedništva Ujedinjene Srpske.

    On je poručio da su srpske žrtve jednake sa svim drugim žrtvama.

    “Naša je dužnost da ne dozvolimo da one budu potcijenjene i ponižene u Republici Srpskoj”, rekao je Stevandić.

    On je naveo da Ujedinjena Srpska na predstojećim opštim izborima u oktobru očekuje da bude jedna od tri prvoplasirane stranke u Republici Srskoj.

    “Prema rezultatima anketa, a i našeg rada na terenu i svega što doživljavamo u proteklih mjeseca dana obilazeći Republiku Srpsku, vrlo su realne šanse da budemo jedna od tri prvoplasirane stranke u Srpskoj”, rekao je Stevandić.

    On očekuje da će u skladu sa izbornim rezultatima, za koje smatra da će biti dobri, Ujedinjena Srpska biti u vlasti u Republici Srpskoj

  • Načelnik Šekovića i osam odbornika prešlo u Ujedinjenu Srpsku

    Načelnik Šekovića i osam odbornika prešlo u Ujedinjenu Srpsku

    Miladin Lazić, načelnik opštine Šekovići, pristupio je redovima Ujedinjene Srpske. Lazić je za naš portal izjavio da je nakon konultacija sa članovima Ujedinjene Srpske, zajedno sa osam odbornika skupštine opštine Šekovići pristupio toj stranci, te da očekuje novu energiju kad je u pitanju razvoj te opštine.

    “Nakon razgovora sa svojim političkim saradnicima i odbornicima od Skupštine opštine Šekovići, razgovarali smo sa predsjdnikom Ujedinjeme Srpske, Nenadom Stevandićem i najužim  rukovodstvom partije, videli smo da tu postoji jedna velika energija i ogroman potencijal, kako same partije tako i potencijal za našu opštinu” izjavio je Lazić za InfoDrina.

    Lazić je izjavio da je donešena odluka da se pristupi redovima Ujedinjene Srpske, koja je najbrže rastuća stranka u Republici Srpskoj i da ovim potezom očekuje uspješnu zajedničku saradnju i boljtku za opštinu Šekovići.

    Lazić dodaje da su odlučili da podrže listu  Ujedinjene Srpske na narednim opštim Izborima, te da u Šekovićima očekuje apsolutnu pobjedu, kako za Narodnu Skupštinu Republike Srpske, tako i za Parlament BiH, te i pobjedu koalicionih kandidata za inokosne funkcije iz Republike Srpske.

    Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić je čestitao Laziću na odbiru ove političke partije za svoje buduće političko
    djelovanje.
    “Ujedinjena Srpska sa njim i osam odbornika koji su došli iz opštine Šekovići, zajedno sa odbornicima ove stranke biće značajno jača, ne samo u toj izbornoj jedinici, već u cijeloj Republici Srpskoj”, rekao je Stevandić novinarima na Jahorini.

    Miladin Lazić je načelnik opštine Šekovići, završio je gimnaziju “Filip Višnjić” u Bijeljini i diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu. Kandidovao se na lokalnim izborima, na kojima je ubjedljivo pobjedio jer je prepoznata njegova želja da promjeni stvari u svom rodnom mjestu, što je i pokazao na svom primjeru, te je jedna od prvih odluka nakon pobjede je bila da smanji načelničku platu sa 2800 na 600 KM, te je uveo strogu primjenu pravila u javnom sektoru.

    (InfoDrina)

  • Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Kako bi spriječili globalno poskupljenje nafte SAD poduzima nikad prije isproban plan

    Glavni saradnici predsjednika SAD-a Joe Bidena zabrinuti su da bi ekonomiju pri kraju godine mogao zadesiti ozbiljan šok, koji bi zemlju mogao odvesti u iscrpljujuću recesiju. Iz tog razloga SAD planiraju umjesto zabrane, uvesti ograničenje maksimalnih cijena ruske nafte.

    Zvaničnici Bijele kuće strahuju da bi nova runda evropskih kazni usmjerenih na obuzdavanje protoka ruske nafte do kraja godine mogla dovesti do ponovnog skoka cijena energenata, što bi udarilo već opterećene potrošače i gurnulo Sjedinjene Države i druge ekonomije u ozbiljnu kontrakciju, piše The New York Times.

    Taj lanac događaja mogao bi pogoršati ono što je već ozbiljna kriza hrane koja muči zemlje širom svijeta.

    Kako bi spriječili taj ishod, američki zvaničnici su se uhvatili za nikad prije isproban plan usmjeren na snižavanje globalnih cijena nafte — plan koji bi dopunio evropske sankcije i omogućio nastavak kritičnih tokova ruske sirove nafte na globalna tržišta, ali po znatno sniženoj cijeni.

    Dok je Biden pritiskao Evropu da prekine rusku naftu kao kaznu za invaziju na Ukrajinu, neki prognostičari, zajedno sa glavnim ekonomskim saradnicima predsjednika, sada strahuju da bi takva politika mogla rezultirati da ogromne količine ruske nafte, nešto manje od desetina svjetske ponude, iznenada budu skinute sa globalnog tržišta.

    Analitičari su izračunali da bi takvo smanjenje zaliha moglo dovesti do porasta cijena nafte na 200 dolara po barelu ili više, što znači da Amerikanci plaćaju 7 dolara po galonu benzina.

    Potencijal za još jedan naftni šok koji bi pogodio globalnu ekonomiju, a možda i ugrozio šansu za reizbor Bidena, doveli su do pokušaja administracije da uvjeri vlade i poslovne lidere širom svijeta da potpišu globalno ograničenje cijena ruske nafte.

    To je nov i netestiran pokušaj da se primora Rusija da proda svoju naftu svijetu uz velike popuste. Zvaničnici administracije i Biden tvrde da je cilj dvostruk, umanjiti mogućnost finansiranja ruske ratne mašinerije i ublažiti pritisak na potrošače energije širom svijeta koji se suočavaju s rastućim cijenama goriva.

    Neki ekonomisti i stručnjaci za naftnu industriju skeptični su da će plan funkcionirati, bilo kao način da se smanji prihod Kremlja ili da se smanje cijene na pumpi. Upozoravaju da bi plan uglavnom mogao obogatiti rafinerije nafte i mogao bi biti zreo za izbjegavanje Rusije i njenih saveznika. Moskva bi mogla odbiti prodaju po ograničenoj cijeni.

    Ali čak i neki skeptici kažu da bi ograničenje cijene moglo, ako ništa drugo, zadržati dovoljno ruske nafte na tržištu kako bi se izbjegao skok cijena koji bi pokrenuo recesiju.

  • Petković ističe da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period

    Petković ističe da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković rekao je Srni da je iza desetog saziva parlamenta Srpske buran period, ali da se veoma efikasno radilo tokom mnogobrojnih redovnih i posebnih zasjedanja.

    Uovakvim turbulentnim vremenima nije bilo lako na sjednicama. Znamo da su tu bile i sjednice koje su bile teške nakon odluke visokog predstavnika i sličnih odluka Ustavnog suda – rekao je Petković.

    On je naveo da je Narodna skupština Srpske razmatrala sve materijale koje je Vlada Srpske predlagala.

    – Smatram da je parlament veoma efikasno radio jer je mnogo zasjedao. Možda i najviše od svih ranijih parlamenata – istakao je Petković.

    Osvrćući se na početak mandata desetog saziva Narodne skupštine, Petković je rekao da ga je obilježio veliki broj prekida sjednica i odstupanja od dnevnog reda.

    – Teško je bilo doći do kvalitetnih i normalnih diskusija. To je ono što je obilježilo prvu polovinu ovoga mandata. Negdje do izmjene Poslovnika o radu Narodne skupštine, ali i kasnije do lokalnih izbora. Često se skupština poredila sa rijaliti programom jer je bilo raznih odstupanja, skoro konstantno, i od tačke dnevnog reda ali i diskusija koje su prelazile i granicu dobrog ukusa, čak i sa vrijeđanjem – rekao je potpredsjednik Narodne skupštine Srpske.

    On je dodao da je parlament u posljednje dvije godine ušao u “mirniju fazu” i da je tome doprinio novi Poslovnik o radu Narodne skupštine.

    – U posljednjem periodu dovelili smo se u jednu normalniju vrstu rada, produktivniju. Naravno da je bilo i uvijek će biti diskusija. Diskusije su nešto što je bilo uvijek potrebno zbog parlamentarizma, ali se ipak svelo na jedan manji broj i vrijeđanja i prekida sjednica – naveo je Petković.

    Rad desetog saziva parlamenta Srpske, dodao je Petković, obilježio je i veliki broj posebnih sjednica Narodne skupštine.

    – To su nametnuli na neki način okolnosti i kriza vlasti na nivou BiH i taj veliki broj posebnih sjednica koje je često zakazivao srpski član Predsjedništva Milorad Dodik jer je bio preglasan u Predsjedništvu BiH – rekao je Petković.

    Narodna skupština Republike Srpske je 6. jula okončala 33. posebno zasjedanje, a potom i 22. redovno zasjedanje.

  • U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi

    U Americi sve glasnije pitaju ono od čega Zelenski najviše strepi

    Pentagon je u petak najavio slanje novih precizno navođenih granata i višestrukih raketnih bacača Ukrajini.

    Ali sada se postavlja i pitanje hoće li doći dan kad će taj sistem početi da usporava?

    Mnogi su invaziju na Ukrajinu u početku možda i doživljavali kao ruski blickrig koji će se pretvoriti u debakl za Moskvu, ali sukob je sad evoluirao u bitku kojoj se ne nazire kraj – reč je o geopolitičkom takmičenju u izdržljivosti u kojem se Vladimir Putin kocka ne bi li nadživeo i pobedio Zapad, piše Njujork tajms.

    Američki predsednik Džo Bajden obećao je da će ostati uz Ukrajinu koliko god to bude potrebno, ali ni on ni bilo ko drugi ne može da kaže koliko će to zaista potrajati. U jednom trenutku će, priznaju zvaničnici, američke i evropske zalihe oružja “presušiti” – podsetimo, SAD su odobrile 54 milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu, ali niko ne očekuje još 54 milijarde kad prvi spomenuti novčani iznos istekne.

    Stoga Bajden i njegov tim traže dugoročnu strategiju, svesni bojazni od moguće eskalacije sukoba, jer izgledi za mirno rešenje sukoba nisu niti na vidiku, a svetska javnost već počinje da osjeća umor od svega.

    Faktor umora

    • Brine me taj faktor umora javnosti u velikom broju zemalja, prvenstveno zbog ekonomskih troškova i činjenice da, osim rata u Ukrajini, postoje i drugi hitni problemi. Stava sam da moramo da budemo odlučni i nastavimo da podržavamo Ukrajinu. Koliko će to tačno trajati, ne znamo, ali znamo da će ishod za SAD biti puno gori ako ne nastavimo pružamo podršku Ukrajini – rekao je senator Kris Kuns, blizak Bajdenov saradnik, koji je ovih dana učestvovao na sastanku NATO-a u Madridu.

    Iako su se borbe u poslednje vreme uglavnom fokusirane na istočnu i južnu Ukrajinu, Bela kuća strepi da bi rat lako mogao da izmakne kontroli. Nedavni raketni napad na trgovački centar u srednjoj Ukrajini sugerisao je da Moskvi ponestaje preciznog oružja i da se sve više okreće manje sofisticiranom naoružanju koje bi moglo da pogodi neželjene ciljeve – potencijalno čak i preko granice, u zemljama koje su NATO saveznice poput Poljske ili Rumunije.

    Osim toga, američki zvaničnici strahuju i da bi Putin mogao da pribegne taktičkom nuklearnom oružju. Uz sve navedeno, administracija SAD-a zaključuje i kako ruski predsednik nije odustao od pokušaja zauzimanja Kijeva.

    • Mislimo da on i dalje ima iste političke ciljeve, a oni se svode na preuzimanje većeg dela Ukrajine – izjavila je Avril Hains, direktorrka američke nacionalne obaveštajne zajednice. Njine reči u četvrtak je potvrdio i sam Putin, koji je na nedavnom primanju ruskih parlamentaraca rekao kako “još nisu započeli ništa ozbiljno”.
    • Čujemo da žele da nas poraze na bojnom polju. Neka pokušaju – izjavio je Putin što su, doduše, neki ruski komentatori, poput Andreja Kolesnikova u Kommersantu, protumačili kao moguće ‘trolovanje‘ Zapada, a ne nužno ozbiljnu pretnju.

    Neizvesna kontraofanziva
    Anonimni američki zvaničnici pozivaju Ukrajince da konsoliduju svoje snage na frontu. Ali ukrajinski čelnici žele da idu korak dalje i pokrenu protivofanzivu kako bi ponovno preuzeli svoju teritoriju – američki zvaničnici to podržavaju u teoriji, čak i ako sumnjaju u sposobnost Ukrajinaca da isteraju Ruse. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je kako želi da se rat završi do kraja godine, ali u Vašingtonu u to ozbiljno sumnjaju i pitaju se je li to uopšte moguće vojno ostvarljivo.

    Bajdenova administracija ne želi da vrši pritisak na Zelenskog i tera ga da pregovara s Kremljom, ali državnici i analitičari smatraju kako će biti teško održati isti nivo materijalne podrške Ukrajini dok s obe strane Atlantika raste umor od rata.

    Očekuje se da će vojna pomoć koju je usvojio američki Kongres trajati do drugog tromjesečja 2023. godine, no pitanje je koliko dugo trenutne zalihe oružja mogu da traju, a da se ne degradira vojna spremnost Sjedinjenih Država.

    • Ima tu još puno prostora, ali očito je kako nam slede kritičnih šest mjeseci. U tom razdoblju saznaćemo jesu li jedna ili obe strane previše iscrpljene i hoće li tražiti izlaz – rekao je Ivo Dalder, predsednik Čicago Kounsil on Global Afers i bivši izaslanik SAD-a pri NATO-u.

    Iako je situacija neizvesna, američki zvaničnici uvereni su kako će Ukrajina ovo “preživeti”, ali u isto vreme strahuju da bi ekonomska budućnost Ukrajine, bez izvoza žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda, mogla biti ugrožena.

    Američki zvaničnici takođe veruju da je invazija na Ukrajinu velik “strateški neuspeh” za Rusiju. Iako je zemlja, smatraju, trenutno toliko izolovana, i dalje postoji opravdana bojazan da će Putin imati vremena za pregrupisanje i pokretanje novih napada kojima će pokušati da odvoje još jedan deo Ukrajine. Jedino utešno je što ruski predsednik zasad “igra” oprezno i izbegava direktan sukob sa supersilama i NATO savezom.
    S druge srane američki predsednik Bajden pod sve je većim pritiskom da bude još agresivniji u svome stavu.

    • Sve što je administracija učinila u pogledu pružanja podrške bilo je fantastično, ali treba nam više toga i treba nam to brže. Bajden ne bi trebalob da ograniči svoje ambicije na zadržavanje Rusa na istoku. Moramo pomoći Ukrajincima da stvarno pokrenu ofanzivu – rekla je Evelin Farkas, izvršna direktorka MekKejn instituta za međunarodno pravo.

    Previše opreza
    Mnogi se pitaju i da li je Bajden previše oprezan u vezi s vrstama oružja koje šalje Ukrajini i kojom brzinom to radi. O odluci da se Kijevu isporuče raketni bacači HIMARS mnogo se raspravljalo zbog straha da bi to dovelo do još veće eskalacije sukoba. Ta zabrinutost dodatno se pojačala nakon što su Ukrajinci pre nekoliko dana izjavili kako su upotrebili spomenuti sistem za napad na skladište oružja na ruskom teritoriju – jer ako se to zbilja dogodilo, jesu li time prekršena obećanja data Vašingtonu da će se HIMARS koristiti samo unutar ukrajinskih granica?

    Prema procenama američkih obaveštajnih službi, Rusima će trebati nekoliko godina da obnove opremu koja im je uništena u ratu u Ukrajini, a kontrola izvoza čipova i drugih tehnologija dodatno će usporiti, ako ne i omete taj napor.

    Senator Kris Kuns kaže kako Zapad sad mora biti strpljiv baš poput Putina.

    • Sve dok mi ostajemo na kursu, naši evropski saveznici ostaće na kursu, ali ovo je još daleko od kraja – zaključio je.
  • Turska odlučna: “Spremni za napad. Nema odlaganja”

    Turska odlučna: “Spremni za napad. Nema odlaganja”

    Turski ministar odbrane Hulusi Akar izjavio je danas da Ankara neće odlagati planiranu vojnu operaciju na severu Sirije, gde deluju kurdske formacije.

    U odgovoru na pitanje da li je Turska na samitu NATO u Madridu dobila savet da izbegne ili odloži planiranu vojnu operaciju na severu Sirije, Ankar je rekao da se na bilateralnim sastancima koje su imali na marginama samita to nije desilo, prenosi agencija RIA Novosti.”Kako je rekao naš predsednik, ne dolazi u obzir da pristanemo na to. Kao što sam ranije rekao, učinili smo sve što je potrebno da osiguramo bezbednost naše zemlje pod vođstvom našeg predsednika i odlučni smo da to činimo i ubuduće”, poručio je turski ministar odbrane.

    Prethodno je portparol turskog predsednika Ibrahim Kalin rekao da je Ankara spremna za novu vojnu operaciju na severu Sirije, koja bi mogla da počne svakog trenutka.

    Prisustvo turskih snaga u pograničnom području Sirije, koje tamo izvode operacije protiv kurdskih formacija, Damask je više puta nazvao nezakonitim i pozvao Ankaru da povuče svoje trupe, navodi ruska agencija.

  • Dobrovoljačka: U utorak Ganić i devetorka izjašnjavaju se o krivici

    Dobrovoljačka: U utorak Ganić i devetorka izjašnjavaju se o krivici

    Ejup Ganić i još devet lica optuženih u predmetu “Dobrovoljačka” izjasniće se o krivici 12. jula, potvrđeno je iz Suda BiH.

    Osim Ganića, optužnica tereti Zaima Backovića, Hamida Bahtu, Hasana Efendića, Fikreta Muslimovića, Jusufa Pušinu, Bakira Alispahića, Enesa Bezdroba, Ismeta Dahića i Mahira Žišku.

    Sud BiH potvrdio je 12. maja optužnicu Tužilaštva BiH koja ih tereti da su 3. maja 1992. godine u Sarajevu izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, koja je bila pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Optuženi se terete da su u okviru svojih funkcija i ovlaštenja u vojnim, policijskim i civilnim strukturama, zajedno sa podređenima, planirali, podstrekavali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN.

    Oni se terete i da nisu spriječili ubistva i ranjavanja vojnika i civila, da su propustili da kazne izvršioce ubistava i ranjavanja, mučili i nečovječno postupali prema zarobljenim vojnicima, da nisu spriječili ni kaznili izvršioce, te pomagali počiniocima nakon izvršenog zločina.

    Iz Tužilaštva BiH ranije je saopšteno da se optužnica odnosi na događaje od 3. maja 1992. godine, a prikupljeni su dokazi koji se odnose na stradanje osam ubijenih žrtava sa utvrđenim identitetom, među kojima ima civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani.

    Tužilaštvo BiH zajedno sa Agencijom za istrage i zaštitu BiH, kao i MUP-om Republike Srpske, sprovelo je temeljnu istragu u okviru koje je saslušano više stotina svjedoka ovog događaja, među kojima su preživjeli vojnici i civili, predstavnici porodica ubijenih i ranjenih žrtava, kao i veliki broj učesnika događaja.

    Uz optužnicu je predloženo saslušanje 277 svjedoka i više vještaka, a priloženo je više od 500 materijalnih dokaza kojima se potkrepljuju navodi optužnice.

    Ročište o izjašnjenje o krivici zakazano je za 12.00 časova.

  • Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Planirane investicije u energetici iznad 2,2 milijarde KM

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je u intervjuu Srni da ukupno planirana vrijednost investicija u Srpskoj od energetskih projekata iznosi više od 2,2 milijarde KM.
    Đokić je rekao da energetski objekti u okviru ovih projekata mogu biti izgrađeni najkasnije u narednih pet godina.

    SRPSKA LIDER U REGIONU U IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA
    On je rekao da je Srpska lider u regionu u pogledu broja energetskih objekata koji se trenutno grade i njihove vrijednosti.

    Đokić je pojasnio da ukupna vrijednost energetskih projekata koji se trenutno grade u Republici Srpskoj iznosi milijardu i 550 miliona KM, dok su u pripremi za ugovaranje radova objekti u vrijednosti 700 miliona KM.

    Prema njegovim riječima, u vlasništvu “Elektroprivrede Republike Srpske” kao nosioca koncesija trenutno se sprovode aktivnosti na izgradnji objekta HE “Dabar” instalisane snage 159 megavata čija je investicija u vrijednosti oko 660 miliona KM, HE “Buk Bijela” koju realizuju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije u vrijednosti projekta oko 200 miliona evra, te HE “Bistrica” instalisane snage 34 megavata u vrijednosti oko 103 miliona evra.

    “Gradi se i vjetroelektrana Grebak instalisane snage 66 megavata u vrijednosti investicije oko 162 miliona KM, HE Ulog kod Kalinovika instalisane snage 35 megavata u vrijednosti oko 140 miliona KM, a u pripremi je ugovaranje radova za izgradnju više solarnih elektrana u Hercegovini na području Nevesinja, Bileće i Trebinje”, istakao je Đokić.

    Đokić je rekao da se trenutno radi i na dodjeli koncesija za nekoliko projekata u Berkovićima i LJubinju, dodajući da će uskoro biti raspisan i javni poziv za zaključenje koncesionog ugovora za vjetroelektranu “Trusina”.

    POKUŠAJI IZ FBiH DA SE BLOKIRA IZGRADNJA HE “BUK BIJELA”
    On je rekao da će realizacijom ovih projekata u Republici Srpskoj biti povećana proizvodnja zelene energije u odnosu na dominantnu proizvodnju energije iz uglja 62 odsto.

    Govoreći o pokušaju bošnjačkih političara iz FBiH da putem Ustavnog suda BiH blokiraju realizaciju projekta izgradnje HE “Buk Bijela”, Đokić je to ocijenio kao “suludu ideju” jer ovaj projekat doprinosi ekonomskom razvoju Republike Srpske i BiH.

    “Valjda je cilj svake države da ima što više investicija, a ne da ih sprečava. Ovo pokazuje jednu dimenziju štetnih odnosa koji se razvijaju u BiH”, rekao je Đokić, izražavajući očekivanje da Ustavni sud BiH neće biti spreman da donosi štetne odluke po BiH jer je do sada u projekat izgradnje ove hidroelektrane utrošeno 77 miliona KM.

    Đokić je istakao da, ako bi neko blokirao taj posao, morao bi da odgovara prema onima čiji je novac ovdje uložen na osnovu odobrenja koje je dato u legalnom i zakonitom postupku.

    “Uvjeren sam – ako bi Ustavni sud BiH ili neko drugi pokušao da zaustavi ove radove i spriječio ostvarenje namjera partnera elektroprivreda Republike Srpske i Srbije – da bi oni pokrenuli arbitražni spor protiv BiH koji bi na kraju dobili i koji bi bio veći od 1,5 milijardi KM”, istakao je Đokić.

    PROJEKAT GASIFIKACIJE U REPUBLICI SRPSKOJ
    Đokić je rekao da se projekat gasifikacije Republike Srpske nalazi u fazi planiranja, napominjući da se ne može krenuti dalje sa ovim projektom dok se ne definišu tačke interkonekcije BiH sa susjednim državama.

    “U toku je postupak odobravanja interkonekcije, a na osnovu potrebe da se zaključe međudržavni ugovori između BiH i Srbije, te BiH i Hrvatske. Od ranije postoji zahtjev za odobravanje južne interkonekcije na području Hercegovine i istočne konekcije na području Bijeljine prema Srbiji”, pojasnio je Đokić.

    On je naveo da je obaviješten da Savjet ministara nije odobrio nijednu od dvije interkonekcije, ističući da je na ovaj način napravljena ogromna greška.

    “Ovo pokazuje da organi BiH dovode Republiku Srpsku u nepovoljan položaj, ometaju naš ekonomski rast i razvoj, te sprečavaju gasifikaciju koja je projekat od strateškog značaja u Republici Srpskoj i koja je planirana Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine”, ukazao je Ćokić.

    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je uvjeren da će se pronaći rješenje za prevazilaženje ove situacije, najavljujući da će u utorak, 12. jula, u Sarajevu tim povodom imati sastanak sa predstavnicima Sekretarijata energetske zajednice.

    On je podsjetio da je planirano da se projekat gasifikacije Republike Srpske realizuje izgradnjom magistralnog gasovoda sa ruskim, ali i sa drugim partnerima iz pravca Bijeljine prema Banjaluci i Novom Gradu.

    UGOVORI O KONCESIJI ZA EKSPLOATACIJU ŽELJEZNE RUDE I KAMENA KREČNJAKA IZ LJUBIJE
    Đokić je rekao da je resorno ministarstvo zaključilo ugovor o koncesiji sa kompanijom “Arselol Mital” za eksploataciju do 3,5 miliona tona željezne rude na području LJubije do 2027. godine, navodeći da ova investicija iznosi oko 12 miliona KM bez troškova rekonstrukcije željezničke pruge na potezu LJubija-Omarska.

    On je rekao da je vjeruje da će “Arselol Mital” ispuniti ugovorne obaveze prema kojima bi do jeseni trebalo da se izvršnj svi pripremni radovi i aktiviraju ovaj rudnik, a čijim bi otvaranjem bilo zaposleno minimalno 100 novih radnika.

    NABAVKA I CIJENE ENERGENATA U SRPSKOJ I BiH
    Đokić je rekao da će Vlada Republike Srpske učiniti sve da Srpskoj obezbijedi dovoljne količine svih energenata i da se kontinuirano obavještava o stanju rezervi, o mogućim kacitetima rezervi i na koji način će osigirati te rezerve u narednom periodu.

    “Imamo iskrenu partnersku saradnju i podršku iz Ruske Federacije. Trenutno imamo nisku cijenu gasa od 400 američkih dolara na 1000 metara kubnih gasa i što je, možda, najniža cijena koju ima neka država u regionu. Ovaj benefit koristi i FBiH i nadamo se da će ovaj ugovor vrijediti do kraja godine i da će isti biti zaključen za iduću godinu”, istakao je Đokić.

    On je najavio da će ovim povodom premijer Republike Srpske u ponedjeljak, 11. jula, u Beogradu imati sastanak sa premijerom Srbije Anom Brnabić, ističući da je važno da Srpska i Srbija, pomažući jedni drugima, još više učvršćuju međusobne odnose u kriznim situacijama.

    Ćokić je istakao da je u BiH prisutan negativan trend rasta cijena tečnih energenata nafte i benzina i da je razočaran što Republika Srpska nema dobru koordinaciju u okviru BiH po tom pitanju.

    On je rekao da je na cijenu tečnih energenata moguće uticati organičenjem marži ili na neki drugi način ukidanjem određenih dadžbina po toni i litri prometovanog goriva.

    “Takva rješenja ne može sama donijeti Republika Srpska i ovo pitanje je moguće riješiti jedino punom koordinacijom između dva entiteta dogovorom i koordinisanom aktivnosti Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH”, napomenuo je Đokić.

    CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U SRPSKOJ
    Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da će Vlada Republike Srpske aktivno djelovati da se spriječi povećanje cijene električne energije u Srpskoj do kraja ove godine.

    “Nastojaćemo da cijena električne energije ostane u Republici Srpskoj najniža u regionu. U ovom trenutku ne postoje uslovi za novo povećanje cijene električne energije”, istakao je Đokić.

    RAD MINISTARSTVA U PROTEKLIH POLA GODINE
    Govoreći o radu resornog ministarstva u proteklih pola godine, Đokić je rekao da je Ministarstvo imalo aktivnosti na donošenju Zakona o obnovljivim izvorima i Zakona o geološkim istraživanjima.

    “U ovoj godini smo radili na zaključivanju ugovora LJubija, zaključivanju ugovora o izgradnji HE Dabar, kroz aktivnosti Vlade Republike Srpske radili smo na donošenju mnogih odluka, brinuli o Elektroprivredi Republike Srpske”, rekao je Đokić.

    On je rekao da je, na prijedlog resornog ministarstva, Vlada usvojila program izgradnje 50.000 malih solarnih panela na krovove privrednih preduzeća i domaćinstava, ističući da je ovaj program višegodišnji i izuzetno je značajan za Republiku Srpsku.

    “Veći dio realizacije programa ugradnje solarnih postrojenja finansiraće Elektroprivreda Republike Srpske. Prosječna cijena računa će se uzeti kao osnovica za plaćanje nakon ugradnje ovih postrojenja”, rekao je Đokić, zaključujući da je plan da računi budu plaćani 10 godina, a poslije toga solarna postrojenja će prelaziti u vlasništvo građana i privrednih subjekata.