VRBAS Media

Autor: INFO

  • U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    U urušavanju ledenjaka u Italiji poginulo 11 osoba

    Jedanaest ljudi poginulo je nakon urušavanja lednjaka u Alpama u Italiji.

    Spasilačke ekipe strahovale su da bi se broj poginulih moga rasti, ali sada kažu da nema razloga vjerovati da će broj žrtava biti veći.

    U dolini Fassa proglašen je dan žalosti kako bi se odala počast poginulima u lavini u nedjelju na Marmoladi. Radi se o 3.300 metara visokom vrhu, najvišem u Dolomitima, lancu u istočnim talijanskim Alpama koji se proteže preko regije Trento i Veneto.

    Veći dio Italije početkom ljeta pogodio je toplotni val. Naučnici kažu da su uzrok nepredvidljivosti nekada stabilnih ledenjaka klimatske promjene.

    “Možemo reći da smo vrlo brzo dovršili svoj posao i došli do konačnog broja od 11 mrtvih”, rekao je na konferenciji za novinare Giampietro Lago, voditelj policijske jedinice koja je sastavljena da pomogne u procesu identifikacije.

  • Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Ujedinjene nacije se oglasile: I Ukrajina je kriva

    Visoki komesarijat UN za ljudska prava objavio je novi izveštaj o napadu na staračkim dom u ukrajinskoj Luganskoj oblasti.

    U tom izveštaju Visoki komesarijat je izrazio je zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi kao “živog štita”, uz zaključak da ukrajinske oružane snage snose veliki, a možda i pođednak deo krivice kao i proruske snage.

    Do napada na starački dom je dve nedelje nakon početka spcijalnih operaija ruskih snaga u Ukrajini.

    Ukrajinske vlasti ranije su optužile ruske snage da su odgovorne za ubistvo više od 50 civila u, kako su navele, “brutalnom i neisprovociranom napadu” u staračkom domu u selu Stara Krasnijanka, koje je udaljeno oko 580 kilometara jugoistočno od Kijeva.

    Međutim, kako navodi AP, nekoliko dana pre napada, ukrajinski vojnici zauzeli su položaje u staračkom domu, čime je sama zgrada staračkog doma postala meta.

    UN u izveštaju ukazuje da tačan proj ubijenih nije poznat, a da su najmanje 22 osobe, od 71 pacijenta, preživele napad, prenosi AP.

    U izveštaju se ne zaključuje da je bilo koja strana, ni ukrajinski vojnici ni proruski borci, počinila ratne zločine, ali se izražava zabrinutost zbog mogućeg korišćenja ljudi u staračkom domu kao “živog štita” kako bi se sprečile vojne operacije u određenim oblastima.

  • Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke nakon protesta prihvatio da podnese ostavku

    Predsjednik Šri Lanke, Gotabaya Rajapaksa prihvatio je da podnese ostavku nakon dramatičnog dana u Šri Lanci i protesta koji su rezultirali provaljivanjem demonstranata u privatnu kuću i rezidenciju predsjednika, te spaljivanjem kuće.

    U poruci objavljenoj preko glasnogovornika parlamenta, predsjednik je rekao da će 13. jula odstupiti sa funkcije kako bi osigurao miran transfer vlasti.
    Ostavka predsjednika predstavlja historijsku pobjedu za demonstrante koji su već mjesecima pozivali na njegovu ostavku dok se država borila sa najvećom ekonomskom krizom u nekoliko generacija. U subotu je u protestima protiv predsjednika i premijera učestvovalo više desetina hiljada stanovnika Šri Lanke.

    Ranije je i premijer Ranil Wickremesinghe objavio da će podnijeti ostavku nakon razgovora sa predstavnicima parlamentarnih stranaka. Postignut je sporazum je da se formira nova vlada u koju će ući predstavnici svih stranaka u Šri Lanci.


    Šri Lanku potresaju protesti nakon što je država doživjela faktički bankrot i ostala bez stranih novčanih deviza te time izgubila sposbnost da učestvuje na svjetskom tržištu roba. Država je gotovo ostala bez zalihe naftnih derivata te je obustavljena prodaja stanovništvu.

  • Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Amerika šalje 400 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini, stižu novi HIMARS

    Ministarstvo odbrane SAD-a saopćilo je kako je odobrilo slanje dodatne vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara koja će uključivati raketne sisteme, ali i drugu opremu.

    Kako su naveli iz Pentagona, Bidenova administracija odobrila je novu vojnu pomoć kako bi zadovoljila kritične potrebe ukrajinske vojske u borbi. Ujedno, ovo će biti 15 paket pomoći koju Sjedinjene Američke Države šalju Ukrajini još od augusta 2021. godine.

    Prema navodima iz Ministarstva odbrane SAD-a, novi paket pomoći uključivat će:

    Četiri raketna sistema HIMARS i dodatnu municiju za ovaj sistem

    Tri taktička vozila

    Artiljerijsku municiju 155 mm

    Protivbaterijske sisteme

    Rezervne dijelove i drugu opremu

    Također, iz Washingtona su naveli kako su Sjedinjene Američke Države u posljednje tri sedmice izdvojile 2,2 milijarde dolara vojne pomoći Ukrajini.

    “Sveukupno, Sjedinjene Američke Države od početka Bidenovog mandata poslale su oko 8 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Od 2014. godine, SAD su poslale više od 9,2 milijarde dolara pomoći Ukrajini. Sjedinjene Američke Države nastavit će raditi sa svojim saveznicima i partnerima kako bi pružili Ukrajini kapacitete koji će ispuniti njene zahtjeve na bojnom polju”, saopćeno je iz Pentagona.

  • Dodik: Ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ne bi dovršili raspad i male

    Dodik: Ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ne bi dovršili raspad i male

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik upitao je, ako su Nijemci rasturili veliku Jugoslaviju, zašto povratkom na Balkan ne bi dovršili raspad i male.
    Dodik je naveo da je njemačko uslovljavanje potpisivanja Ugovora o EU 1992. rezultiralo priznanjem Slovenije i Hrvatske.

    “To je značilo rat i raspad Jugoslavije. Od tada do danas su na strani muslimana u BiH. Ako su rasturili veliku Jugoslaviju, zašto ovim povratkom na Balkan ne bi dovršili raspad i male”, napisao je Dodik na “Tviteru”.

    Bundestag je usvojio rezoluciju “Podrška BiH na putu u bolju budućnost” kojom se od njemačke Vlade traži da se u EU založi za “sankcije protiv onih koji potkopavaju teritorijalnu integritet i ustavni poredak BiH”.

  • Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Poljoprivrednici na nogama – protesti se šire Evropom

    Od Poljske do Španije poljoprivrednici izražavaju svoje nezadovoljstvo zbog mnogih problema koji ih muče.

    Protesti poljoprivrednih proizvođača postaju sve učestaliji i intenzivniji širom Evrope. Ovaj sektor se našao prvi na udaru krize koja je zahvatila celi svet, ali i ograničenja vezanih za “Zeleni dogovor” Evropske unije.

    Poremećaji koji muče poljoprivrednike su raznovrsni. Najveći problemi su niske otkupne cene, visoke cene troškova proizvodnje, prvenstveno đubriva i goriva. Sve veći deo stanovništva podržava poljoprivrednike, prenosi Agroklub.

    Poljaci protestovali u Varšavi

    Poljski poljoprivrednici su u aprilu predvođeni Agrouniom, nacionalnom organizacijom poljoprivrednika, protestovali ispred zgrade poljskog ministarstva kada su doneli više od tone jabuka. Ukazali su na problem otkupa ove voćne vrste zbog čega su mnogi bankrotirali ili napustili svoja imanja.

    U organizaciji Agrounije nedavno je prosuto žito ispred kancelarije Jaceka Sašina, zamenika premijera. Prevelika količina ukrajinskog žita koja je dospela na poljsko tržište izazvala je veštačku krizu.

    U Varšavi je 7. jula održan veliki protest poljoprivrednika u kome je izraženo nezadovoljstvo politikom koja ne podržava seljake proizvođače i ne bori se protiv inflacije već se nameću sve veće marže i obezvređuju domaći poljoprivredni proizvodi.

    Žitarice u Poljskoj imaju najmanju cenu u celoj Evropskoj uniji, a žito iz nove žetve neće niko da kupi. Ratari nemaju mogućnost da prodaju svoj rod i neće imati finansijska sredstva za sledeću setvu.

    Sve teže biti poljoprivrednik u Španiji

    Poljoprivrednici su ponovo blokirali puteve, najviše na području Andaluzije. Protesti su usmereni protiv visokih cena goriva i osnovnih namirnica. U martu je protestovalo 150.000 poljoprivrednika s područja cele Španije.

    Već u junu inflacija je bila iznad deset odsto. Najviše zbog inflacije i enormnog poskupljenja energenata i hrane protestuju andaluzijski poljoprivrednici. Oni su obučeni u žute prsluke izašli na autoputeve sa svojim traktorima.

    Holandija na nogama

    Protesti koji u nekoliko poslednjih dana potresaju Holandiju vlast pokušava da obuzda i zaustavi. Nizom zakona pokušava se sprovesti regulacija o emisiji azotnih materija i amonijaka. To znači smanjenje broja stoke na farmama, ali bi veliki broj stočara, posebno u blizini prirodnih rezervata, morao u potpunosti da prestane da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Vlada je pripremila novac za otkup, ali poljoprivrednici ne odustaju od borbe za svoja imanja.

    Protesti su iz dana u dan sve intenzivniji. Stočari su započeli izražavati svoje nezadovoljstvo zatvaranjem krave u štale buneći se zbog dozvola za ispašu. Nastavljeno je blokadom auto-puteva, a zatim i distributivnih centara. Bilo je upada i na posed ministarke Kristine van der Val, ali i prekoračenja policijskih ovlašćenja i pucanja na poljoprivrednika u traktoru.

    Snimak je pokazao da je do takve intervencije došlo bez razloga. Trojica traktorista su uhapšeni, od kojih je jedan šesnaestogodišnji mladić kojem je metak prošao pored glave. Poljoprivrednici su protestovali ispred zatvora. Policija je posle pustila njih trojicu, ali je bilo novih hapšenja.

    Komesar za životnu sredinu Virdžinijus Sinkevicius u debati u Strazburu o evropskim ciljevima biodiverziteta rekao je da je mere smanjenja azota trebalo preduzimati ranije i sigurno ne bi bilo ovako drastične reakcije poljoprivrednika. On je istakao važnost provođenja mera zaštite prirode i naveo primere iz Šapnije.

    Među holandskim farmerima kruže glasine da stoje na putu planovima EU za masovnu migraciju koja je deo “Plana zamene stanovništva UN-a” i da je to razlog oduzimanja njihovih poseda.

    Njima su se pridružili poljoprivrednici iz Nemačke. Oni su zajedno u blizini granice blokirali kružni tok u Hirenbergu.

  • Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Lideri EU i SAD-a zatražili su od parlamenta Sjeverne Makedonije da prihvati prijedlog Francuske o ukidanju bugarskog veta i početka pregovora o dobijanju statusa kandidata za članstvo Sjeverne Makedonije u EU.

    “U ovom kritičnom trenutku u evropskoj historiji napredak Albanije i Sjeverne Makedonije na putu ka članstvu u EU od ključne je važnosti za jačanje kohezije i otpornosti cijelog evropskog kontinenta”, navodi se u zajedničkom saopćenju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.
    U saopćenju je pozdravljen kompromisni prijedlog kojim se uzimaju u obzir interesi i zabrinutosti Sjeverne Makedonije i Bugarske zasnovani na obostranom poštovanju, povjerenju i razumjevanju.

    “BUGARSKO PITANJE”
    Tamo gdje vječno sunce sja: Hoće li Sjeverna Makedonija zbog Brisela ponovo gutati gorke pilule
    Borrell i Blinken ističu da bi odluka parlamenta Sjeverne Makedonije bila važna za napredak.

    “EU i SAD su posvećeni bližoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Zajednički cilj ostaje osiguranje stabilnosti i napretka te ostvarenje evropske i euroatlantske budućnosti država regiona”, dodaje se u saopćenju.

    Sjeverna Makedonija kandidat je za članstvo u EU već 17 godina, ali su razgovore o članstu blokirale prvo Grčka, a sada i Bugarska, koja želi da Skoplje prizna bugarsku manjinu i zajedničku historiju sa bugarskim jezikom.

    Sporazumom o promjeni imena države iz Makedonija u Sjeverna Makedonija 2017. godine je okončan spor sa Grčkom. Bugarska je uložila veto 2020. godine zbog historije i jezičkog pitanja. Građani Sjeverne Makedonije smatraju da je ovo napad na njihov nacionalni identitet.

    Francuska je prošlog mjeseca predložila da se u Ustavu Sjeverne Makeodnije prizna bugarska manjina i da Skoplje i Sofija razgovaraju o preostalim pitanjima. Ovim prijedlogom od Bugarske se ne traži da prizna makedonski jezik.

  • Nakon pola vijeka počela obnova banjalučke Gimnazije

    Nakon pola vijeka počela obnova banjalučke Gimnazije

    Nakon pola vijeka, u četvrtak su konačno počeli radovi na rekonstrukciji banjalučke Gimnazije, potvrdila je za “Nezavisne novine” Vita Malešević, direktorica ove škole.
    Kako je kazala Maleševićeva, krajem nastavne godine završen je tender za izbor firme koja izvodi radove na zamjeni vanjske stolarije.

    “Počeli smo obnovu vanjske stolarije, odnosno zamjenu prozora. Taj dio plaćen je novcem koji smo dobili od Ministarstva prosvjete i kulture RS i grada Banjaluka”, kazala je Maleševićeva.

    Kako je dodala, radovi na unutrašnjoj stolariji i grijanju počinju krajem mjeseca, a novac za ove radove obezbijedila je Vlada Srpske.

    “Tender za izbor firme koja će izvoditi radove je još u toku, uskoro bi trebalo da bude gotov, što će svakako biti do kraja jula. Mi očekujemo da će radovi u avgustu biti izvođeni punom parom”, rekla je Maleševićeva, ističući zadovoljstvo što su počeli radovi na koje su dugo čekali.

    “Gimnazija je zadnji put renovirana 1972. godine, to je punih 50 godina kako ništa nije rađeno. Toliko smo dugo čekali da konačno počne renoviranje da smo u četvrtak svi bili presrećni. Smatram da djeca svojim uspjesima i mi svojim radom opravdavamo ovaj novac koji smo dobili za obnovu”, navodi Maleševićeva.

    Dodaje da će đaci novu školsku godinu započeti u mnogo boljim uslovima, a jedini problem koji je ostao jeste krov, koji je u lošem stanju.

    “Nadam se da ćemo uskoro pronaći adekvatno rješenje za to. Nakon svih radova dobićemo jedan novi, renoviran objekat, u kojem će naši đaci nizati još bolje uspjehe”, rekla je Maleševićeva.

    Podsjećamo, banjalučka Gimnazija, koja je najstarija srednja škola u Republici Srpskoj, prije nekoliko mjeseci zbog dotrajalosti sistema ostala je bez grijanja.

    Tada su školu posjetili Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, i premijer Radovan Višković, koji su najavili pomoć u rješavanju ovog problema. Kako je tom prilikom kazao Višković, na osnovu predračuna, neophodno je uložiti 253.000 KM da bi se ova škola dovela u zadovoljavajuće stanje.

  • Oglasio se BHRT povodom izjave novinara Elvira Bucala

    Oglasio se BHRT povodom izjave novinara Elvira Bucala

    BHRT je saopštio da novinar Elvir Bucalo nije vrijeđao građane koji koriste ćirilično pismo kada je ćirilicu nazvao hijeroglifima.

    Ni na koji način Bucalo, pa ni BHRT ne omalovažavaju nijedno zvanično pismo u BiH – navodi se u saopštenju.

    Iz BHRT dodaju da su “jedini medij koji u svom programu potpuno ravnopravno koristi oba pisma i sva tri jezika konstitutivnih naroda u BiH”.

    Bucalo je nakon najavne špice emisije koja je bila na ćirilici nazvao ćirilično pismo hijeroglifima.

    Za one koji nisu mogli da pročitaju ove hijeroglife kojima je napisan naziv naše emisije ja ću vam prevesti – BHT1 uživo ćirilicom – rekao je Bucalo.

    Predstavnici vlasti Republike Srpske, političkih stranaka i novinarskog udruženja oštro su osudili izjavu Bucala.

    Srpski član Predsjendištva BiH Milorad Dodik izjavio je da je Bucalo demonstrirao kako izgleda “suživot” u BiH.

  • Dodik: Fotografije ubijenih Srba ne bi trebalo da vrijeđaju nikoga

    Dodik: Fotografije ubijenih Srba ne bi trebalo da vrijeđaju nikoga

    rpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da fotografije ubijenih Srba na putu od Bratunca do Srebrenice ne bi trebalo da vrijeđaju nikoga, posebno ne potomke bošnjačkih žrtava.

    “Oni bi čak najbolje mogli da shvate očaj srpskih porodica čiji su srodnici na njima. S razlikom da za njihovu smrt niko nikada nije odgovarao”, napisao je Dodik na svom Twitter nalogu.

    Uz regionalni put Bratunac-Potočari danas su postavljene fotografije 3.267 srpskih civila i vojnika iz srednjeg Podrinja ubijenih i poginulih u proteklom građanskom ratu u BiH.