VRBAS Media

Autor: INFO

  • Uskoro nove cijene vozačkih dozvola u BiH

    Uskoro nove cijene vozačkih dozvola u BiH

    U proceduru su puštene izmjene i dopune Pravilnika o cijeni ličnih dokumenata u Bosni i Hercegovini.

    Objavio je ovo Fokus, pozivajući se na svoja saznanja.

    Kako ističu, ovaj pravilnik uskoro bi trebao doći na sjednicu Savjeta ministara BiH na odlučivanje.

    Kako je obrazloženo, riječ je o ukidanju diskriminacije po osnovu starosti i zdravstvenog stanja tako da se troškovi takse za produženje vozačke dozvole izjednače za sve vozače, budući da prema sadašnjim propisima vozači starije životne dobi plaćaju i do 3,3 puta veći iznos novca od iznosa koji plaćaju mlađi vozači u istom periodu.

    Istovremeno postoje slučajevi u kojima vozači umanjene zdravstvene sposobnosti plaćaju i do 5 puta veći iznos takse u odnosu na druge vozače za isti period.

    Detalji izmjena
    Prema predloženim izmjenama, u članu 2. se dodaje: Posebna kategorija lica – za lica starija od 65 godina i lica sa umanjenom zdravstvenom sposobnošću naknada za izdavanje vozačke dozvole iznosi 18 KM.

    U članu 4. se dodaje novi stav koji glasi: Za lice starije od 65 godina i lice sa umanjenom zdravstvenom spoosbnošću od naknade za izdavanje vozačke dozvole od 18 KM, 12 KM se uplaćuje Budžetu institucija BiH, a 6 KM raspoređuje se budžetima nadležnih organa.

    Još u januaru Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila je modificiranu poslaničku inicijativu poslanika Saše Magazinovića kojom se Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) zadužuje da izradi i u proceduru uputi izmjene navedenog Pravilnika.

    Upravo je zahtjev bio da se, kada je riječ o troškovima za vozačke dozvole ukine diskriminacija po osnovu starosti i zdravstvenog stanja.

    Obrazloženje Magazinovića
    Magazinović je još uvijek važeće odredbe pravilnika obrazložio na sljedeći način:

    “Prema aktuelnom zakonu u BiH, obnova vozačke dozvole slijedi na svakih deset godina, jer se na taj period izdaje važenje dozvole, i to košta 60 KM. Međutim, tih deset godina se ne odnosi na penzionere i zdravstveno ugrožene.

    Rok važenja vozačke dozvole penzionerima je tri godine, što praktično znači da oni u periodu od 10 godina čak tri puta moraju da obnove vozačku, čime su primorani da umjesto 60 KM, plate čak 180 KM”, naveo je on.

    U još nezavidnijoj situaciji su, kaže, oni sa umanjenom zdravstvenom sposobnošću, jer moraju u nekim situacijama obnoviti vozačku i svake dvije godine, odnosno čak pet puta u periodu od deset godina, dok “obični” vozač to učini jednom.

    “Na taj način primorani su platiti čak 300 KM kako bi i dalje mogli voziti”, istakao je Magazinović.

  • Vuletić: Srbija ima novac, Rusija ima gas – dogovor će biti napravljen

    Vuletić: Srbija ima novac, Rusija ima gas – dogovor će biti napravljen

    Predsjednik skupštine “Udruženja za gas” Srbije Vojislav Vuletić optimista je u vezi sa produžetkom gasnog aranžmana Srbije i Rusije.

    Ugovor o snabdijevanju gasom biće potpisan, siguran je Vuletić. Dodaje da ne postoji alternativa ruskom gasu.

    Јoš uvek se nisu ostvarila očekivanja da će iz Moskve stići nacrt novog dugoročnog ugovora, međutim, predsednik skupštine “Udruženja za gas” Srbije Vojislav Vuletić, uveren je da će ugovor biti potpisan.

    Vuletić objašnjava da i srpska i ruska strana imaju sopstveni interes.

    – U situaciji kada nama treba gas – mi imamo novac, Rusija imaju gas – njima treba novac. Dogovor će svakako biti napravljen – kaže Vuletić.

    Podsjeća da se oko budućeg aranžmana dogovaraju “Srbijagas” i “Gasprom” i navodi da bi najpoželjnije bilo potpisivanje dugoročnog ugovora.

    – Evropska unija rekla je da oni koji imaju dugoročni ugovor o isporuci gasa neće imati problema sa isporukom gasa povodom njihovih sankcija do kraja 2027. godine – podsjeća on.

    Gasni aranžman koji trenutno Srbija ima sa Rusijom traje do Nove godine, a diverzifikacije nema, osim malih količina koje stižu iz Azrebejdžana.

    – To su male količine koje mogu da pomognu, ali ne mogu da budu bazne, onako kao što imamo iz Ruske Federacije – kaže predsjednik skupštine “Udruženja za gas”.

    Objašnjava da je preko Azerbejdžana moguće dopremiti količinu od 300 do 400 miliona što čini otprilike 10-15 odsto potreba Srbije.

    Tvrdi da nema alternative ruskom gasu jer Srbija troši oko 2,5 milijardi kubnih metara godišnje.

    Objašnjava da je nerealno dopremanje tečnog gasa preko Aleksandropolisa u Grčkoj ili Krke u Hrvatskoj zbog tehničkih i infrastrukturnih izazova.

    Kaže da je tečni gas znatno skuplji zbog tih izazova i pored medijskih navoda da je cijena tečnog i prirodnog gasa izjednačena.

    – Te razlike u cijeni su se kretale od 30 do 300 odsto u zavisnosti od onoga kako može da se nabavi, jer velika je otimačina oko tog tečnog gasa, jer njega ima malo na svjetskom tržištu, ima ga ne samo malo, nego nedovoljno za one koji bi trebali da ga koriste – kaže Vuletić.

    Na pitanje o planiranim gasovodima ka Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji, Vuletić smatra da gasovod ka Rumuniji ima smisla zbog proizvodnje te zemlje, dok gasovod ka Sjevernoj Makedoniji ocenjuje kao besmislen.

  • Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Šta se predviđa zabranom pušenja u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje izazvao je veliko interesovanje javnosti u Srpskoj, a ništa manje zanimljivo nije u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se trenutno o njemu raspravlja.

     

    A u narednim redovima donosimo ključne pojedinosti ovog zakona.

    Gdje se predlaže zabrana pušenja?

    Inače, prema prijedlogu, zabranjeno je pušenje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u zajedničkim prostorijama u stambenim zgradama, u svim prostorima u kojima su smještene javne institucije, ustanove i preduzeća, u svim prostorijama u objektima u kojima se obavlja privredna i druga djelatnost, u svim prostorima u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti iz oblasti zdravstva i socijalne zaštite, vaspitanja i obrazovanja, sporta, rekreacije, kulture, umjetnosti i nauke.

    Pored toga, zabranjeno je pušenje u objektima u kojima se obavljaju djelatnosti ugostiteljstva i prostorima iz oblasti igara na sreću, kao i turizma, te prodajni objekti u kojima se obavlja djelatnost trgovine, javni toaleti, javne garaže, kao i prostori za sajmove i izložbe.

    Zabranjeno je pušenje u vozilima javnog prevoza, u skladu sa propisima kojima se uređuje oblast saobraćaja i službena vozila, te prostorima vjerskog, političkog i građanskog okupljanja, u dvoranama i drugim prostorijama u kojim se vrše javna okupljanja, javne priredbe i drugi javni skupovi, kulturne i sportske manifestacije, takmičenja, rekreativne ili zabavne aktivnosti.

    Zabrana prodaje maloljetnim osobama

    Zakonom se predviđa zabrana prodavanja i poklanjanja duvana i duvanskih i drugih proizvoda za pušenje i uređaje za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda osobama mlađim od 18 godina.

    Pored toga, zabranjeno je angažovanje odoba mlađih od 18 godina da prodaju ili poklanjaju duvan i duvanske proizvode.

    Izuzeci od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima

    Postoji i niz izuzetaka od zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima.

    Prvi je da se osobama sa smetnjama u mentalnom zdravlju može dozvoliti pušenje u posebnim prostorijama namijenjenim za pušenje, u zdravstvenim ustanovama na sekundarnom i tercirajnom nivou (oblast psihijatrije i forezničke psihijatrije) i osobama koje su korisnici palijativne njege.

    Pročitajte još:

    Da li će biti zabranjeno pušenje u zatvorenom u Republici Srpskoj?

    Drugi izuzetak je u kazneno-popravnim ustanovama.

    Zatvori

    Naime, pušenje osobama u KPZ može se dozvoliti samo u prostoriji namijenjenoj za pušenje.

    Treći izuzetak su hoteli, a pušenje može biti dozvoljeno u sobama, ali u takvim sobama mora biti istaknuta oznaka o dozvoli pušenja i koje čine manje od 50 odsto ukupnog broja soba.

    Nadalje, izuzetak broj četiri odnosi se na prostoriju, namjenski zatvoreni prostor, sa posebnom ventilacijom kojom se u potpunosti obezbjeđuje zaštita nepušača od izloženosti duvanskom dimu i emisijama, te u potpunosti fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora objekta.

    Na mjestima gdje postoje dozvole za pušenje, moraju biti postavljena vidljiva upozorenja koja se sastoje od grafičkog znaka dozvole pušenja.

    Ističe se da će Ministar zdravlja i socijalne zaštite donijeti pravilnik o uslovima koji se odnose na prostorije namijenjene za pušenje i prostora u kojem je dozvoljeno pušenje.

    Zabranjeno je, između ostalog, poklanjanje duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda od strane proizvođača, uvoznika ili trgovca, kao i nuđenje ili davanje bonusa, premija, popusta na kupovinu, prava na učešće u bilo kojoj igri, lutriji, takmičenju, ili događaju..

    Članom 23, zabranjuje se instaliranje, postavljanje ili korišćenje automata za prodaju duvana, duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje i konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda na javnim mjestima, te prodaja duvana i ovih proizvoda na pokretnom stolu, stalku ili sličnom improvizovanom objektu putem automata, polica supermarketa, samoposluga i drugih trgovinskih objekata u kojim kupci slobodno mogu uzeti robu.

    Ističe se i da duvan, duvanski i ostali proizvodi za pušenje i uređaji za konzumaciju grijanog duvanskog proizvoda u prodajnom objektu ne smiju biti direktno vidno izloženi.

    Drakonske kazne

    U ovom zakonu su predviđene drakonske kazne.

    Tako se članom 34, predviđa da će se novčanom kaznom od 1.000 KM do 2.000 KM kazniti fizičko lice ako puši duvan, duvanske i ostale proizvode za pušenje u zatvorenom javnom prostoru.

    Članom 35, predviđeno je da će se pravno lice kazniti od 3.000 KM do 6.000 KM ako u zatvorenom javnom prostoru u kojima je zabranjeno pušenje ne postavi vidno upozorenje o zabrani pušenja. Zatim, ako se postave pepeljare i druge posude namijenjene za odlaganje pepela u javnom prostoru gdje je po zakonu pušenje zabranjeno, ili ako prostoriju za pušenje odredi suprotno zakonu i pravilniku.

    Kazna za pravno lice uslijediće i ako na prodajnom mjestu ne postavi vidno upozorenje o zabrani prodaje duvana, duvanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje mlađima od 18 godina.

  • Cvijanović Zvizdiću: Ako vam niko ne valja, onda je najčešće problem u vama

    Cvijanović Zvizdiću: Ako vam niko ne valja, onda je najčešće problem u vama

    Potpredsjednik SNSD-a Željka Cvijanović poručila je funkcioneru stranke Narod i pravda Denisu Zvizdiću, da ukoliko im niko ne valja, onda je najčešće problem u vama, a ne u drugima.

    – P.S. Ni do sada nismo bili u koaliciji – ističe Cvijanović u objavi na društvenoj mreži Iks, reagujući na izjavu Zvizdića da “sa SNSD-om više niko ne treba ulaziti u koaliciju”, te da su ga HDZ i /premijer Hrvatske/ Plenković razočarali.

  • Đurić: Očekujemo rješenje za NIS u narednim sedmicama

    Đurić: Očekujemo rješenje za NIS u narednim sedmicama

    Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić rekao je da očekuje da će problem vezan za američke sankcije Naftnoj industriji Srbije /NIS/ biti uspješno riješen u narednim sedmicama i da će Srbija iz te epizode izaći jača, jer će diverzifikovati svoje izvore snabdijevanja energentima.

    Đurić je ocijenio da je država pokazala ozbiljnost i odgovornost kada je riječ o sigurnosti snabdijevanja energentima, jer su rezerve bile spremne za situaciju koja je nastupila.

    – Vjerujem da ćemo ovu nametnutu krizu da prebrodimo i da Novu godinu ili prvi mjesec započnemo sa pozitivno riješenom situacijom, što je cilj – izjavio je Đurić za RTS.

    On je dodao da Srbija nije ni izazvala ovaj problem, ali da će aktivno doprinijeti njegovom rješenju.

    Komentarišući odnose sa SAD, Đurić je rekao da treba biti pošten, objektivno analizirati stvari i ne zaboraviti da je administracija predsjednika Donalda Trampa zbog kršenja ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji suspendovala strateški dijalog sa Prištinom i da je u određenoj mjeri promijenjen odnos prema BiH, odnosno da je situacija u odnosu prema Republici Srpskoj bolja nego što je bila.

    Govoreći o predstojećim vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu i Metohiji, Đurić je istakao da Srbi međunarodnoj zajednici treba da pokažu da ih režim Aljbina Kurtija nije slomio, zbog čega je izuzetno važno da na izbore izađe što veći broj ljudi i da Srpska lista osvoji svih 10 poslaničkih mandata predviđenih za Srbe.

  • Tramp: Velika je mržnja između Putina i Zelenskog; “Džo je bio budala”

    Tramp: Velika je mržnja između Putina i Zelenskog; “Džo je bio budala”

    Predsednik SAD Donald Tramp je izjavio je da su razgovori o miru između Ukrajine i Rusije u toku i da napreduju “normalno”, ali da postoji velika “mržnja” između ruskog i ukrajinskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog.

    “Između ova dva lidera, Putina i Zelenskog, postoji ogromna mržnja. Razgovaramo. Sve ide dobro. Mora da se zaustavi rat”, rekao je Tramp novinarima na svom imanju Mar a Lago na Floridi, objavljeno je na Jutjub kanalu Bele kuće.

    Na pitanje novinara da li će insistirati da Božić bude krajnji rok za postizanje mirovnog sporazuma, Tramp je rekao da se nada da će sukob biti okončan.

    “Mi više ne gubimo novac na ovaj rat. (Bivši predsednik Džozef) Bajden dao je 350 milijardi dolara i ko zna šta se desilo sa tim. Mi sad prodajemo rakete, avione i najbolju vojnu opremu NATO-u… Dakle, ne bacamo novac kao što smo radili za vreme Bajdena. On je bio budala i ono što je uradio zemlji je užasno”, istakao je američki lider.

    On je ponovio da je okončao osam ratova i da su “svi umorni od ovog rata”.

    Poslednjih nedelja, Sjedinjene Američke Države su obnovile svoje napore da posreduju u postizanju mirovnog sporazuma između Moskve i Kijeva. Nakon nekoliko rundi razgovora, nacrt dokumenta se smatra prihvatljivijim za Kijev, ali i dalje postoje razlike oko teritorija i bezbednosnih garancija.

    Ukrajinska delegacija je 14. i 15. decembra u Nemačkoj nastavila pregovore uz učešće specijalnog predstavnika predsednika SAD Stivena Vitkofa i Džareda Kušnera.

    U Majamiju, od 19. do 21. decembra, ukrajinska i američka delegacija održale su niz sastanaka o mirovnom planu i razgovarale sa predstavnicima Rusije, međutim, nije bilo znakova napretka, niti su najavljeni novi sastanci.

  • Lavrov: UNESKO politizovan i ukrajinizovan

    Lavrov: UNESKO politizovan i ukrajinizovan

    Naše zapadne kolege učinile su sve da u najvećoj mogućoj mjeri politizuju rad agencije UNESKO i da ukrajinizuju dnevni red organizacije, pri čemu su očigledni dvostruki standardi koji se, između ostalog, jasno ispoljavaju u usvajanju antiruskih odluka Izvršnog savjeta u vezi sa Krimom i Ukrajinom, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na Generalnoj skupštini Komisije Ruske Federacije o radu ove agencije UN.

    Te odluke daleko prevazilaze mandat ove organizacije, napomenuo je on.

    – Za vrijeme bivšeg generalnog direktora, koji je predstavljao Francusku, sekretarijat organizacije je otvoreno služio interesima zapadne manjine, zatvarao oči pred politikom kijevskog režima usmjerenom protiv ruskog obrazovanja i kulture, pred ubistvima naših novinara, kao i pred masovnim kršenjem prava Rusa i ruskojezičnog stanovništva u Ukrajini, uključujući pravo na maternji jezik i pravoslavnu vjeru, iako su ta prava garantovana Poveljom UN – poručio je Lavrov.

    Napomenuo je da je rukovodstvo UNESKO-a je, za vrijeme prethodne generalne direktorke, zatvaralo oči pred uništavanjem spomenika, uključujući i one u Odesi, gde je srušen spomenik Katarini II, osnivaču tog grada.

    Nekoliko dana kasnije, Izvršni savet UNESKO-a donio je odluku da se istorijski centar Odese uvrsti na spisak svetske baštine čovečanstva.

    – Smatram, međutim, da je teško zamisliti veće izrugivanje mandatu ove ugledne organizacije – poručio je Lavrov.

    Skrenuo je pažnju na to da se antiruska politika kolektivnog Zapada jasno ispoljila i tokom izbora za Izvršni savet, kroz ogroman pritisak na zemlje Globalnog juga, koje su bile primoravane da glasaju protiv Rusije.

    – Zapadni protivnici postigli su da ruska kandidatura ne prođe. Ipak, uprkos svemu, podršku nam je pružilo 93 države članice – podvukao je ministar spoljnih poslova Rusije.

    Dodao je da će Rusija, naravno, nastaviti da aktivno učestvuje u radu UNESKO-a, kao i u drugim formatima, kao i da će na narednim izborima za Izvršni savjet obavezno ponovo podnijeti svoju kandidaturu.

    – Vjerujem da će do tada mnogo toga u djelovanju Zapada postati jasnije i da njegovi pokušaji da otvoreno i krajnje bezobzirno “uvrće ruke” državama članicama UNESKO-a više neće biti tako uvjerljivi – poručio je Lavrov.

  • Banjalučanin uhapšen, tražio ga Interpol

    Banjalučanin uhapšen, tražio ga Interpol

    Policija je uhapsila S.R. iz Banjaluke na osnovu više raspisanih potraga – potjernice Interpola Podgorica, Centralne potjernice po Naredbi Opštinskog suda u Cazinu i raspisa o traganju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

    Naime, njega su juče 22. decembra uhapsili službenici Policijske uprave.

    “O lišenju slobode pomenutog lica obaviješten je Opštinski sud u Cazinu”, navode iz  PU Banjaluka.

  • Stevandić: Zaštita zdravlja da bude ispred komercijalnih interesa

    Stevandić: Zaštita zdravlja da bude ispred komercijalnih interesa

    Rasprava o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje izazvala je različite stavove među poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske, ali je ujedno potvrdila saglasnost da je donošenje ovakvog zakona neophodno. Iako svi učesnici rasprave podržavaju potrebu regulisanja ove oblasti, brojni poslanici su ukazali na manjkavosti predloženih rješenja, zbog čega su podneseni i amandmani.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić poručio je da nije protiv zakona, naglašavajući da se sa regulisanjem pušenja mora početi, ali da je riječ o složenom problemu za koji ne postoji jednostavno rješenje. On je istakao da se zakon dotiče pitanja ustavnih prava, koja je potrebno ili ograničiti ili precizno urediti, te da je ključno pronaći mjeru između zaštite zdravlja i poštovanja tih prava.

    Stevandić je ukazao na iskustva drugih zemalja, posebno Slovenije, gdje su građani vremenom prihvatili zabranu pušenja u zatvorenim prostorima. Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li je društvo u Republici Srpskoj spremno na brze, „revolucionarne“ mjere ili je realniji put postepeno, evolutivno prilagođavanje, jer bi nagle zabrane mogle dovesti do masovnog nepoštovanja zakona.

    Posebno je naglasio potrebu da se zakon sagleda i iz ugla zaposlenosti i privrednih aktivnosti, navodeći da je tokom javnih rasprava stigao veliki broj primjedbi, naročito u vezi sa zabranom prodaje cigareta na kioscima. Upozorio je da bi takva rješenja mogla dovesti do diskriminacije pojedinih privrednih subjekata i eventualnog zatvaranja kioska, čime bi preduzetnici u Republici Srpskoj bili dovedeni u nepovoljniji položaj.

    Klub poslanika Ujedinjene Srpske uložio je četiri amandmana na Prijedlog zakona. Prvim amandmanom traži se da se zabrana pušenja u zatvorenim prostorima ne odnosi na prostore za igre na sreću, uz obrazloženje da je maloljetnicima ionako zabranjen ulaz u takve objekte, te da bi se na taj način izbjeglo umanjenje prihoda u toj djelatnosti.

    Drugim amandmanom predlaže se da pušenje bude dozvoljeno u određenom broju soba u hotelima, uz jasno istaknutu oznaku, kao i u objektima u kojima se isključivo priređuju igre na sreću, gdje bi vlasnik mogao odrediti pušački prostor. Treći amandman odnosi se na reklamiranje i izlaganje duvanskih proizvoda, uz prijedlog da se omogući njihovo izlaganje na kioscima manjom stranom pakovanja, kako bi se obezbijedio jednak tretman preduzetnika u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    Stevandić je tokom rasprave naglasio da postoji diskriminacija i pušača i nepušača, te da zakon ne smije dovesti do rješenja koja će biti neprimjenjiva u praksi. Iako je naveo da je lično nepušač, istakao je da ne želi da se pušači stigmatizuju, već da fokus mora ostati na zdravstvenim posljedicama pušenja, posebno kada je riječ o bolestima poput karcinoma larinksa i pluća.

    Posebnu pažnju posvetio je pitanju reklamiranja duvanskih proizvoda, upozoravajući na snažan uticaj digitalnih mreža i influensera koji, kako je naveo, podsvjesno promovišu pušenje i time utiču na djecu i mlade. Ocijenio je da je zabrana reklamiranja, naročito u digitalnom prostoru, jedan od ključnih segmenata zakona.

    Zaključujući raspravu, Stevandić je poručio da je zakon potreban, ali da njegovo uvođenje mora biti pažljivo, postepeno i bez diskriminacije. Naglasio je da zakon možda neće odmah biti savršen, ali da je važno da se proces započne, uz mogućnost da se rješenja unapređuju u narednim godinama.

  • Tramp povlači 29 ambasadora, četiri države u regionu ostaju na “čekanju”

    Tramp povlači 29 ambasadora, četiri države u regionu ostaju na “čekanju”

    Amerika, prema najavama iz Vašingtona, početkom sljedeće godine neće imati ambasadora gotovo na cijelom Zapadnom Balkanu. Donald Tramp, američki predsjednik, u januaru će povući diplomatske predstavnike iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

    BiH i Srbija i dalje čekaju na američkog ambasadora. Analitičari očekuju da do kraja proljeća Tramp “paketom ambasadora” pokrije cijeli region, ali ne isključuju ni mogućnost da neke države u regionu ostanu bez diplomatskog predstavnika iz SAD.

    Tramp će u januaru povući čak 29 ambasadora širom svijeta koji su tu funkciju obavljali tokom mandata prethodnog američkog predsjednika Džoa Bajdena. Tim Trampovim potezom najviše će u Evropi biti pogođen Zapadni Balkan pošto čak četiri države neće imati američkog ambasadora.

    Zanimljivo da Amerika skoro godinu dana nema diplomatu u Srbiji pošto je Tramp prvo postavio na tu funkciju, a onda odustao od Marka Brnovića, advokata i bivšeg državnog tužioca u Arizoni.

    “Zapadni Balkan i dalje strateški značajan za Ameriku”

    Branka Latinović, bivša ambasadorka u OEBS, navodi za Blic da je bez obzira na sve, Zapadni Balkan i dalje strateški značajan za Ameriku.

    – Tramp je prošle nedjelje potpisao Zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA) kojim je potvrdio da Amerika ima poseban fokus na Srbiju zbog sankcija NIS i energetike. Zato mislim da je nerealno da još dugo bude bez ambasadora – ocenjuje Latinović.

    Kako kaže, Trampovo povlačenje skoro 30 diplomata širom svijeta nije neuobičajeno u diplomatskom svijetu.

    – Vidimo da je fokus na profesionalnom diplomatskom kadru. Svaki predsjednik, pa i Tramp, nagrađuje svoje donore, a jedan dio donora ide u ambasadore. To se dešavalo i ranije s tim što sada nešto sporije ide zbog drugih prioriteta – analizira Latinović.

    “Slično je bilo i u prvom mandatu”

    Po njoj poseban problem sa Trampovom smjenom diplomata je što veliki broj smijenjenih diplomata ima “mandat koji traje”.

    – Na taj način Tramp pokazuje odnos prema profesionalnom kadru. Slično je i bilo i u prvom mandatu kada je, recimo, pola Stejt departmenta bilo bez osoblja i u v.d. stanju. A karijerni ambasadori su srž diplomatije – navodi Latinović.

    “Vjerovatno će to biti imena koja su bliža Trampovoj politici”

    Kako kaže, čini se da se čeka Trampov paket koji će istovremeno dopuniti sva upražnjena ambasadorska mjesta u regionu.

     

    – Veoma je bitno ko će biti ambasador u Srbiji i državama u okruženju u kontekstu pojačane zainteresovanosti Amerike za naš region. Vjerovatno će to biti imena koja su bliža Trampovoj politici i njegovom takozvanom klubu 100 – ocjenjuje Latinović.

    Dodaje da će novi američki ambasadori u regionu najvjerovatnije raditi na primjeni Zakona o nacionalnoj odbrani.

    – Mislim da će doći do imenovanja tog paketa američkih ambasadora za region na proljeće jer je to proces koji traje nekoliko mjeseci. Uskoro treba očekivati saslušanje kandidata u američkom Kongresu i Senatu pa objavljivanje imena – zaključuje Latinović.

    “Za sada Vašington pokriva ovdje što ima preko informacionih struktura Zapada”

    S druge strane, Zoran Milivojević, diplomata, smatra da trenutno nema velike zainteresovanosti Amerike za Zapadni Balkan.

    – Vidjećemo da li će je biti. Za sada Vašington pokriva ono što ima ovde preko informacionih struktura Zapada kada je, recimo, riječ o situaciji u Srbiji, NIS, uticaju Rusije. Mnogo toga zavisi i od raspleta situacije u vezi sa ratom u Ukrajini što se može odraziti i na Zapadni Balkan – analizira Milivojević.

    Iz jednog ili dva centra može pokriti cijeli region?

    Kako kaže, ne treba isključiti ni to da Amerika “jednim paketom pokrije cijeli naš region do kraja proljeća”.

    – Mogla bi da ima regionalnog predstavnika i da iz jednog ili dva centra obuhvati Zapadni Balkan. Sve se to uklapa u Trampov princip racionalnosti i njegovu doktrinu. Vidjećemo da li će Marko Rubio ostati na liniji te politike. Jer Tramp sve gleda kroz novac i smanjenje troškova. Zato je ukinuo Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID), smanjuje vojsku i gasi baze širom svijeta – navodi Milivojević.

    Dodaje da to, ako se Tramp odluči na taj potez, neće biti “nešto neuobičajeno u demokratiji”.

    – Ima puno država koje to rade. Recimo, Jermenija pokriva Srbiju iz Atine, takođe postoje zemlje koje imaju svoje predstavništvo za nas u Bukureštu. Srbija ima sve nekoliko ambasadora u Latinskoj Americi. Obično se u tim slučajevima ambasador šalje u značajniju državu u regionu dok se manje zemlje pokrivaju konzularnim odjeljenjima, recimo, zbog viznih stvari – zaključuje Milivojević, prenosi Blic.