Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman danas je izjavio da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku, nesnošljivost i mržnju prema Hrvatima u BiH, jer je odustao od nametanja izmjena političkog dijela Izbornog zakona.
“Republika Hrvatska razočarana je donošenjem samo parcijalnog dijela izmjena Izbornog zakona u BiH od strane Kristijana Šmita. Takođe, Vlada RH žali što se odustajanjem od balansiranog rješenja nagradila huškačka retorika, nesnošljivost i mržnja prema Hrvatima i samom visokom predstavniku od strane Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i drugih bošnjačkih predstavnika i medija”, rekao je za portal Dnevnik iz Mostara ministar Grlić Radman.
Naime, on je dodao kako se pritisci na Hrvate i međunarodnu zajednicu događaju s ciljem daljnjeg izbornog inženjeringa kojim se nastavlja diskriminacija Hrvata u BiH i time ruši Vašingtosnki i Dejtonsko-pariški mirovni sporazum, a Federacija BiH pokušava pretvoriti u bošnjački entitet.
Kristijan Šmit nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.
Autor: INFO
-
“Šmit nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku i mržnju prema Hrvatima”
-
Dogovor Grada i sindikata Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje
Predstavnici Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka i Grada Banjaluka dogovorili su da do sutra svim radnicima Centra bude isplaćen drugi dio regresa u iznosu od 350 KM.
Dogovoreno je i da u ponedjeljak, 1. avgusta, budu potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, kako bi svim radnicima avgustovska plata bila uvećana za 50 KM.Iz ove sindikalne organizacije saopšteno je da je treći korak potpisivanje novog kolektivnog ugovora za zaposlene u Centru do kraja avgusta, kako bi već od septembra došlo do novog povećanja plata i ostalih primanja.
Predstavnici Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka su potom održali sastanak organizacije na kojem je donesen zaključak da će radnici, ukoliko ne dođe do realizacije zahtjeva, aktivirati odluku o stupanju u štrajk upozorenja.
Sindikalna organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje nedavno je donijela odluku o organizovanju štrajka upozorenja jer plate u ovo ustanovi nisu povećavane 17 godina.
-
Vlada će sufinansirati sanaciju kuće Milanović u Banjaluci
Vlada Republike Srpske sufinansiraće sanaciju, adaptaciju i restauraciju kuće Milanović u Banjaluci, ukupne vrijednosti milion KM, a riječ je o značajnom projektu iz oblasti kulture, jer objekat ima ambijentalnu, arhitektonsku i istorijsku vrijednost i koristio bi se u svrhu gradskog muzeja, biblioteke i ostale svrhe od javnog interesa za grad.
Sredstva će biti izdvojena iz stavke javnih investicija za ovu godinu, odakle će biti izdvojeno i 196.478 KM za sanaciju instalacija objekta banjalučke Gimnazije.Iz sredstava namijenjenih za javne investicije predviđena je i rekonstrukcija, adaptacija i sanacija školskih objekata u Republici Srpskoj vrijednosti 1,55 miliona KM, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.
Vlada je odlučila da se u prioritetne projekte iz sredstava javnih investicija sufinansira i rekonstrukcija lokalnog puta Gornji Vijačani – Sabanjska rijeka u opštini Prnjavor, ukupne vrijednosti 390.000 KM.
Planirano je da se izdvoji 350.000 KM za izradu studije opravdanosti, stručnog mišljenja i urbanističko-tehničkih uslova i projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju uključno-isključne petlje na auto-putu “9. januar” na lokaciji Potočani u opštini Prnjavor.
Izgradnja petlje bila bi od velikog značaja za stanovnike opština Prnjavor i Čelinac jer bi ove opštine imale koristi od spajanja sa lokalnim putem prvog reda Kojin Han – Crkvena – Čivčije – Branešci koji se uvezuje na magistralni put Klašnice-Prnjavor u mjestu Kojin Han, a samim tim i sa auto-putem.
Iz sredstava javnih investicija sa 200.000 KM biće finansirana i izgradnja stambenih zgrada u naselju Bare, opština Sokolac, a koji se realizuje u okviru projekta “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja”.
Sredstva će biti utrošena na završetak vanjskog uređenja i priključak na mrežu centralnog grijanja.
Ukupni okvir projekata koji će biti finansirani sa stavke javnih investicija za 2022. godinu iznose 246,6 miliona KM.
-
Dodik ocijenio: Umjesto domaće pomažemo njemačku privredu
Centralna banka BiH raspolaže sa oko 15 milijardi maraka deviznih rezervi, od kojih građani BiH nemaju apsolutno nikakve koristi i to bi trebalo pod hitno promijeniti, te dio tog novca umjesto u inostrane uložiti u kupovinu domaćih obveznica, što bi značajno doprinijelo sanaciji energetske krize i očuvanju privrede u BiH.
Istakao je ovo za “Glas Srpske” srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, pojašnjavajući kako bi se minimalnim izmjenama postojećeg Zakona o CB BiH moglo doći do ovog rješenja, koje bi umnogome finansijski pomoglo BiH.Prema njegovim riječima, sada je na sceni nevjerovatna situacija da BiH ne može da koristi novac iz vlastitih rezervi, a to može da radi Njemačka.
Tvrdi da BiH trenutno ima pokriće za štampanje blizu milijardu maraka, koje bi sigurno dobro došle u energetskim i ekonomskim izazovima koji slijede, ali i da je to prema pomenutim zakonu zabranjeno.
“Istovremeno, mi ovdje imamo Kristijana Šmita, imamo Johana Satlera, imamo dvoje sudija Ustavnog suda, jedno iz Njemačke, drugo je Njemica iz Švajcarske, koji su ovdje očigledno došli da troše naše pare, a nas da drže u getu”, kaže Dodik.
Pojašnjava da je od 7,5 milijardi evra deviznih rezervi, koliko BiH trenutno ima, 5,5 milijardi upotrijebljeno za kupovinu obveznica njemačkih pokrajina, pojedinih provincija u Francuskoj, a nešto je iskorišćeno i za njemačke obveznice na saveznom nivou.
“U posljednjih četiri, pet godina za to što držimo u depozitima mi plaćamo kamatu. umjesto da se taj novac iskoristi za kupovinu obveznica entiteta, kantona ili Brčko distrikta. Oni nam to ne dozvoljavaju. Zašto? Zato da bi se Njemačka jeftino finansirala našim parama, a mi uzimali kredite kod komercijalnih banaka. Ne znam ko je ovdje lud. Ili sam lud ja, ili su svi drugi poludjeli”, kaže Dodik.
Navodi i da je šokantno da ne postoji politička volja da se to promijeni, te da kada je to prije nekoliko godina prvi put pomenuo, njemačka ambasadorka je zvala njegovog šefa kabineta da mu kaže da to što govori nije korektno.
“Dakle, nije rekla da je netačno, već da nije korektno”, rekao je Dodik, dodajući da je sada pravo vrijeme da se ovo pitanje ponovo aktuelizuje.
S Dodikom se slaže i dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske Milenko Krajišnik, naglašavajući da bi dio novca od postojećih deviznih rezervi CB BiH, kojim se u stvari “pokriva” marka, kako to propisuje “karensi bord”, sigurno trebalo iskoristiti i za kupovinu obveznica na domaćem tržištu. Da bi do toga došlo, neophodno je prije toga pristupiti izmjenama postojećeg Zakona o CB BiH.
“Da li je to i politički izvodljivo, to je drugo pitanje. Obveznice su razvojnog karaktera i namijenjene su za saniranje posljedica kriza. Ni BiH nije imuna na to, te je ovo pitanje potrebno što prije otvoriti kako se ne bi stalo sa privrednim razvojem u okolnostima kada ne znamo šta sutra nosi. Sve zemlje koriste razne monetarne instrumente za prevazilaženje raznih finansijskih nedaća. To je BiH onemogućeno jer trenutno ima zakon koji to ne dozvoljava. I na tome se i dalje insistira, iako te devizne rezerve BiH koje su uložene u pojedine obveznice ne donose nikakav prihod, a nekada je čak i negativan”, kaže Krajišnik.
Opasnosti
Prema riječima srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, devizne rezerve služe kao pokriće za konvertibilnu marku i ukoliko bi neka od inostranih zemalja odlučila da blokira sredstva koja je dobila od BiH u vidu njenih deviznih rezervi, to bi gotovo izvjesno moglo dovesti do “rušenja” monetarnog sistema BiH. -
“Pegaz” uspješno navodi artiljeriju na ciljeve i do 40 kilometara
Na vojnom poligonu “Pasuljanske livade”, kod Ćuprije, održano je uspješno ispitivanje naoružanja i vojne opreme srpske proizvodnje, među kojima prvi put bespilotne letjelice “pegaz”, kojom se daljinski navodi artiljerijska vatra na ciljeve i do 40 kilometara.
Vršena su ispitivanja bojevog gađanja bespilotnom letjelicom “pegaz” naoružanom laserski vođenim projektilima i gađanje tenkom “M-84 AS2” pokretne mete na velikim daljinama.
Isproban je i novi sistem integrisan na hibridni protivavionski samohodni artiljerijsko-raketnom sistem kratkog dometa “pasars” za gađanje ciljeva na zemlji.
Testirano je i novo borbeno oklopno vozilo “Lazar 3M/30”, kao i dejstva snajperskih parova korišćenjem novorazvijene dalekometne puške 12,7 milimetara i snajperske puške kalibra 338 “Lapua Magnum” na velikim daljinama, uz pomoć dodatne opreme za proračun parametara za precizno podešavanje nišanske tačke.
Ispitivanju je prisustvovao ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović, koji je istakao da je postignuto uspješno gađanje ciljeva, uz koordinaciju između bespilotnih letjelica i dronova i artiljerije, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Srbije.
– Postigli smo značajan tehnološki napredak i na korak smo od toga da možemo da se pohvalimo da smo u ovom segmentu u rangu najrazvijenih vojski svijeta – rekao je Stefanović.
On je naveo da se prvi put vidjelo i gađanje bespilotne letjelice “pegaz”, te da se nada da će se tokom ove godine ući u njenu serijsku prizvodnju koja će značajno pojačati odbrambene kapacitete Vojske Srbije.
Stefanović se uvjerio prilikom gađanje iz modernizovanog tenka “M-84 AS2”, kao i iz “pasarsa”, da su uspješno pogođeni i ciljevi koji se kreću.
-
“Brinu izjave Bakira Izetbegovića, Srbija želi da sačuva mir”
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se komplikuje situacija u BiH i da brinu izjave lidera SDA Bakira Izetbegovića, ali da Srbija želi da sačuva mir.
Želimo da dugoročno rješavamo naše probleme sa Bošnjacima, rekao je Vučić.
On je naveo da ga brine i neozbiljnost premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija, te pozvao sile zaštitnice lažne države Kosovo da urazume Kurtija.
– Dijaloga u Briselu i nema. Dok je Kurti tamo, nema ništa od toga. Što se tiče poziva na dijalog, ja ću uvek da odem, ali on (Kurti) je riješio da nema dijaloga i kompromisa – rekao je predsjednik Srbije za Televiziju “Pink”.
Govoreći o odnosima sa Rusijom, Vučić je naglasio da neće da kaže da Srbija uvodi sankcije Rusiji, iako to na Zapadu jedino žele.
– Ne moramo ni da uvedemo sankcije Rusiji, samo da ja kažem da uvodimo… Neću da kažem – rekao je Vučić.
Kada je riječ o odnosima sa Hrvatskom, Vučić je naveo da će nastojati da sa Hrvatima u Srbiji budu dobri odnosi.
– Gledaćemo sa Hrvatima u našoj zemlji da imamo dobre odnose. Naš odgovor mora da bude odgovoran odnos prema našim državljanima hrvatske nacionalnosti – rekao je Vučić.
-
Stvarna pozadina Šmitove odluke
Izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit pružaju mogućnost Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH da mnogo komotnije, nego što je to do sada bio slučaj, sankcioniše političare i stranke za koje procijene da krše zakon i izborna pravila.
Sagovornici Srpskainfo bliski CIK, koji su insistirali na anonimnosti, između ostalog tvrde da nakon Šmitove odluke postoji realna mogućnost zabrane učešća na izborima pojedincima ili strankama pod optužbama da šire mržnju, ne poštuju Dejtonski mirovni sporazum ili pak zloupotrebljavaju javne funkcije i sredstva u predizbornoj kampanji.
– I u nekim ranijim izbornim ciklusima postojali su pritisci na CIK da interveniše i zabrani određenim političkim subjektima učešće na izborima. Šmitovom odlukom takve namjere jednog dijela međunarodne zajednice jedino mogu da budu “podebljane”, a CIK se daje mnogo više slobode da postupa po tom pitanju – ističu naši izvori.
“Jači” CIK
Inače, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Suad Arnautović, pozdravio je juče, u ime tog tijela, izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, ocijenivši da se njima jačaju kapaciteti CIK.– Ova rješenja su i te kako provodiva i ovaj CIK ima kapacitet da ih dosljedno provede – rekao je Arnautović.
S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Nikola Špirić, poručio je da Šmitove izmjene Izbornog zakona neće vratiti kredibilnost izbornom procesu, niti će biti od krucijalne važnosti za zemlju, već će, kako je rekao, ojačati kompetencije CIK u kreiranju izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.
– Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga “pumpana” izvana biti kontraproduktivna – poručio je Špirić.
“Pravna nestabilnost”
Potpredsjednica HDZ BiH i kandidat te stranke za člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima, Borjana Krišto, smatra da je odluka Kristijana Šmita da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona još jedna u nizu onih koje, prema njenim riječima, destabilizuju političke prilike, unose pravnu nestabilnost i dovode u pitanje postojanje BiH kao suverene države.– Ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za provođenje izbora koje je izabrano protivno zakonskoj proceduri, na netransparentan način – smatra Krišto.
Šmit je odlukom “podebljao” mogućnost CIK da sa liste skine stranku ili pojedinca koji krše zakon, povećao je za tri puta novčane kazne koje izriče CIK, precizirao zloupotrebu javnih resursa u kampanji, zabranio fiktivno predstavljanje u biračkim odborima, detaljno naveo sve vrste medija u kampanji…
-
Srpskoj se smiješi odlična turistička sezona
Na ulicima svih gradova i opština širom Srpske primjetan je veliki broj turista, kako domaćih, tako i stranih iz svih zemalja svijeta.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj turista koji su u prvoj polovini tekuće godine posjetili Srpsku je 193.677, te tom prilikom ostvarili 473.153 noćenja.
Na osnovu ovih podataka registrovano je 59 odsto dolazaka više, odnosno 43 odsto više noćenja za isti period prethodne godine.
“Od ukupnog broja turista 99.351 su domaći, dok je nešto manji broj stranih, odnosno 94.326” navodi se u podacima Zavoda.
Kada je riječ o noćenjima, domaći turisti su ostvarili 245.519, dok su stranci ostvarili 227.634 noćenja.
Za prvih šest mjeseci najveći broj turista u posjetu Srpskoj došao je iz zemalja regiona, ali tu su i turisti širom svijeta.
“Najviše je turista iz Srbije – 42.882, zatim Hrvatske 13.914, Slovenije 9.364, Crne Gore 3.672, Njemačke 3.204, Turske 2.239 te SAD 1.015.
“Pored njih, stižu i turisti iz Malte, Irana, Kipra, Irske, Finske, Češke, Kuvajta, Izrela, Japana, Egipta, Brazila i ostalih mnogobrojnih država svijeta”, navode iz Zavoda.
Kada je riječ o junu tekuće godine, bilježi se veća posjećnost u odnosu na isti mjesec prošle godine.
“Broj dolazaka turista u junu tekuće godine u odnosu na isti mjesec prethodne veći je za 40,4 odsto, a broj noćenja veći je za 27,6 odsto”, navodi se u podacima Zavoda.
Turisti su najviše boravili u banjskim centrima, mnogobrojim planinama te ostalim manjim turističkim mjestima.
“Kada je riječ o smještaju, i domaći i strani turisti su najviše birali hotelski, ali i manje kuće za kraći odmor, tu su i lječilišta, kao i mjesta za kampovanje”, navode iz Zavoda.
Miodrag Lončarević, direktor Turističke organizacije Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da će ova godina biti veoma posjećena.
“To je sve zahvaljući turističkim organizacijama gradova i opština u Srpskoj, kao i Vladi Srpske i turističkim radnicima, koji su na najbolji način oporavili turizam poslije pandemije”, rekao je Lončarević.
Kako je dodao, prethodni vaučeri koje je odobrila Vlada su doprinijeli tome da domaći turisti prepoznaju domaća turistička mjesta.
“U ovoj godini prosjek zadržavanja je 2,4 dana, što je najviše dosad. Po našim procjenama, ova godina bi trebalo da da dostigne 2019, ako sve bude išlo po planu”, rekao je Lončarević.
-
Banjalučanin sa tri potjernice posjekao policajca pa uhapšen
Željko Lazarević (44) iz Banjaluke, za kojim je Policijska uprava Banjaluka raspisala tri potjernice, uhapšen je u Modriči, gdje je pružao otpor mladom policajcu (24) koji ga je pokušavao i na kraju i uspio savladati, ali je u toj dramatičnoj borbi posječen po ruci.
Potvrdili su to izvori “Nezavisnih novina”, koji dodaju da je dvadesetčetvorogodišnji policajac, koji uniformu nosi dvije godine, kolegama u Policijskoj stanici Modriča jutros, oko 3.20, prijavio da je tokom obilaska terena primijetio da je provaljeno u jednu kafanu u Modriči.
“Potom je naš kolega primijetio osumnjičenog, ali je ovaj počeo da bježi i nije se obazirao na naređenja da stane. Policajac nije posustao, trčao je za njim po mrklom mraku, čak su izašli iz grada. Na kraju ga je sustigao kod obale niz koju su pali, pored rijeke Bosne”, tvrde izvori “Nezavisnih novina”.
Kako dodaju, tu se borba nastavlja, a osumnjičeni napada policajca šrafcigerom, a onda i nožem.
“Policajac je uhvatio nož rukom, i to za oštricu, jer drugačije nije mogao. Bjegunac tada izvlači nož i posjekao je policajca po dlanu”, tvrde izvori “Nezavisnih novina”.
Kolege mladog policajca su u međuvremenu nekako uspjele utvrditi gdje se odvijala ova borba.
“Bjegunca su uhapsili, oduzeli mu nož, šrafciger, te oko 400 evra za koje se sumnja da je nešto ranije ukrao iz jednog mercedesa”, kažu naši sagovornici bliski policiji.
Isti izvori dodaju da je njihov hrabri mladi kolega tokom borbe povrijeđen po cijelom tijelu, ali nije odustao od namjere da bjegunca zaustavi.
“Povrijeđenom policijskom službeniku je ukazana ljekarska pomoć u Domu zdravlja Modriča nakon čega je upućen u dobojsku bolnicu”, saopštila je Dragana Kerkez, portparol Policijske uprave Doboj.
Uz navođenja njegovih inicijala, potvrdila je da su od osumnjičenog oduzeti nož i šrafciger, kao i novac za koje se sumnja da je istu veče ukraden iz mercedesa, vlasništvo S.J.
Kada se podvuče crta, Banjalučanin je osumnjičen za tešku krađu, pokušaj teške krađe i napad na policajca. Ali to nije sve… “Ž.L. se dovodi u vezu sa izvršenjem više krivičnih djela protiv imovine na području opštine Modriča i grada Dervente”, navela je Kerkezova.
-
Sava Marinković negirao umiješanost u ubistvo sarajevskih policajaca
Sava Marinković negirao je jutros bilo kakvu povezanost sa ubistvom sarajevskih policajaca Adisa Šehovića i Davora Vujinovića.
Osumnjičenom Savi Marinkoviću jutros je u Kantonalnom sudu u Sarajevu održano ročište kako bi se izjasnio na okolnosti prijedloga Tužilaštva Kantona Sarajevo i osnova sumnje koja mu se stavlja na teret za djelo koje se desilo 2018. godine u sarajevskom naselju Alipašino polje.
“Protiv mene se vodi hajka iako nema ništa sa stvarima koje mi se stavljaju na teret. Nisam bježao, a u Njemačkoj sam uhapšen zbog sasvim drugog djela. Pritom tražio sam izručenje po skraćenom postupku i nemam nikakve veze sa ubistvom policajaca”, rekao je jutros Marinković.
On je juče izručen Bosni i Hercegovini kada je na Međunarodnom aerodromu Sarajevo predat Graničnoj policiji BiH. Marinković je na sarajevski aerodrom stigao letom iz Frankfurta nakon čega je uz jake mjere sigurnosti prebačen u Kazneno popravni zavod Sarajevo, a odmah mu je određen jednomjesečni pritvor.
Prethodno je u ovom slučaju slobode lišen i osumnjičen Aleksandar Macan. On se početkom godine predao Tužilaštvu Kantona Sarajevo, te dao iskaz u kojem je rekao da je u policajce pucao upravo Sava Marinković, koji se nalazi u zatvoru u Njemačkoj, a bio je kobne noći na Alipašinom polju.
“Macan nije pucao, on je u tom momentu bio u golfu šest kojeg su pokušali da ukradu. Savo je bio biatlonac, prvak Balkana, zato je bio tako precizan i kroz šoferšajbu direktno pogodio vozača u čelo, a kad se nesretni suvozač okrenuo, drugog policajca je pogodio u sljepoočnicu”, ispričao je ranije advokat Duško Tomić.
Sava Marinković je vjenčani kumu Aleksandra Macana, koji je u iskazu Tužilaštvu krajem prošle godine rekao da je Savo Marinković pucao u policajce, te da su on i Marko Trifković Žižan, koji je, također, u pritvoru, krali vozilo.
U oktobru 2018. godine, u sarajevskom naselju Alipašino polje, grupa auto-mafijaša je pokušala ukrasti golf 6 i tom prilikom su ubijeni sarajevski policajci Adis Šehović (43) i Davor Vujinović (46).