VRBAS Media

Autor: INFO

  • Troškovi taksista rastu, zarade nema

    Troškovi taksista rastu, zarade nema

    Poskupljenje goriva i ostalih životnih namirnica dovelo je do smanjenja posla banjalučkim taksistima. Iako se cijene nisu znatno promijenile, pad posla se i te kako osjeti, kazuju u taksi udruženjima.
    Ljetni period je nešto bolji, jer su tropske vrućine primorale građane da češće koriste usluge taksista.

    Predsjednik Udruženja “Mobil taksi” Milovan Trišić za “Glas Srpske” rekao je da zbog drugih poskupljenja, građani manje izdvajaju za nešto što im nije baš neophodno, pa tako i taksi.

    “Još uvijek ima turista i Banjalučana koji su došli iz inostranstva, tako da nije praktično pao posao, ali to očekujemo na jesen. Penzioneri su oni koji nas najviše pozivaju, jer su uglavnom nemoćni da autobusom idu doktoru”, kazao je Trišić.

    Istakao je da je poskupljenje goriva dosta smanjilo njihovu zaradu.

    “Izdvajanja za gorivo su neuporedivo veća u odnosu na prethodni period, samim tim i zarada je manja. Popravka automobila je poskupjela, kada uračunamo troškove goriva i održavanja vozila, na kraju dana je slaba računica”, rekao je Trišić.

    Predsjednik Udruženja “Banjalučki taksi” Dragan Purišić kaže da ne mogu više dizati cijene jer je neisplativo. On smatra da malo koji grad u okruženju ima uređenu taksi službu kao Banjaluka.

    “Naši ljudi se voze taksijem, živimo od njih. To što stranci dođu malo ljeti, to je ništa, jer imamo troškove svaki dan. Putnici su svjesni poskupljenja goriva, tako da se ne žale mnogo na cijene”, istakao je Purišić.

    Banjalučki taksista Siniša Petković se požalio da je posla malo, a da troškovi samo rastu.

    “Troškovi svaki dan sve veći, a cijene se ne mijenjaju. Nekada sam znao zašto radim, a danas slaba korist. Zna se desiti da mi satima niko ne sjedne u auto, a i te vožnje koje imam su uglavnom one kratke, što se skoro pa i ne isplate”, priča Petković.

    Udar
    Banjalučanka Dajana Vukić se požalila da je poskupljenje taksija bilo novi udar na džep i da ga je i te kako osjetila.

    “Često sam zbog posla primorana da koristim taksi i svako novo poskupljenje stvara i novi problem. Cijene samo rastu, a potrebe ostaju iste, kao i plate. Poslodavac mi ne daje novac za prevoz, tako da su troškovi prevoza ogromni”, požalila se Vukićeva.

  • Putin razgovarao s članovima Savjeta bezbjednosti o Roskosmosu

    Putin razgovarao s članovima Savjeta bezbjednosti o Roskosmosu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je danas sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti o radu državne korporacije za svemirske aktivnosti Roskosmos, čiji je generalni direktor nedavno promijenjen.

    “Znate da smo imali kadrovske promjene u Roskosmosu. S tim u vezi, želio bih da razgovaram sa vama o nekim pitanjima rada Roskosmosa, njegovim posebnim pravcima”, rekao je Putin otvarajući sastanak, prenio je TAS S.

    Nakon toga Putin je dao riječ sekretaru Savjeta bezbjednosti Nikolaju Patruševu.

    Sastanku su prisustvovali i ruski premijer Mihail Mišustin, predsjednica Savjeta Federacije Valentina Matvijenko, predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin, ministar odbrane Sergej Šojgu, direktor Federalne službe bezbjednosti Aleksandar Bortnikov, direktor Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin i izaslanik predsjednika za zaštitu životne sredine, ekologiju i transport Sergej Ivanov.

    Putin je 15. jula razriješio dužnosti generalnog direktora Roskosmosa Dmitrija Rogozina, koji je tu funkciju obavljao prethodne četiri godine.

    Istog dana on je razrešio Jurija Borisova dužnosti zamjenika premijera i imenovao ga za generalnog direktora Roskosmosa.

  • Bajden: Američka politika prema Tajvanu nije se promijenila

    Bajden: Američka politika prema Tajvanu nije se promijenila

    Američki predsjednik Džozef Bajden prenio je predsjedniku Kine Si Đinpingu da se američka politika prema Tajvanu nije promijenila i da se Vašington protivi jednostranim naporima promjene statusa kvo, saopštila je Bijela kuća.

    U saopštenju se navodi da je Bijela kuća protiv svih postupaka koji podrivaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu.

    Dva lidera razgovarala su danas o velikom broju pitanja koja su važna za bilateralne odnose, kao i o drugim regionalnim i globalnim problemima.

    Lideri su zadužili svoje timove da nastave sa radom nakon današnjeg razgovora, a posebno da se pozabave klimatskim promjenama i zdravstvenim temama, saopštila je Bijela kuća.

  • Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Vučić najavio povećanje plata u javnom sektoru od 1. januara

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je večeras da će plate u javnom sektoru od 1. januara biti povećane između 12,5 i 14 odsto.

    Ako bude 13 odsto, to je 700 miliona više iz našeg budžeta kao trajna obaveza. I to se odnosi samo na javni sektor, dakle plate za ljekare, medicinske sestre, prosvetare, vojnike… Trudićemo se da bude 14 odsto, ali moram da se izvinim ljudima ako bude i 12 odsto – rekao je Vučić gostujući na TV Pink.

    Kako je dodao, nije on kriv što je počeo rat u Ukrajini.

    – Nalazimo se u velikoj krizi, ali ćemo se truditi da povećamo plate bar za 12 odsto početkom decembra tekuće godine. Dakle, ako budemo uspjeli izbjeći sve zamke. Od nekih projekata ćemo morati da odustanemo ili odložimo. Ne mogu da kažem od kojih jer ne znam. Žao mi je jer nam od tih projekata zavisi stopa rasta – naveo je Vučić.


    Govoreći o penzionerima, rekao je da će već od novembra i decembra moći da prime uvećane penzije.

    Prema njegovim riječima, potrebno je osnažiti i privatni sektor jer “on izdržava Srbiju”.

    Predsjednik je ukazao na “kratkovidost onih koji su tražili da se odreknemo uglja po cijenu sopstvene energetske bezbednosti”, a cijela Evropa se sada vratila na ugalj i nuklearke.

    – Potrebno nam je da Dunav poraste, kada mogu barže da dovoze ugalj iz Konstance. Drugačije bismo morali vozovima da prevozimo, a već su nam vozovi puni. Kamionima uvozimo sve što možemo i iz BiH i drugih dijelova bivše Jugoslavije. Borimo se koliko možemo – izjavio je Vučić.

    “Imaju veća primanja, a ne rade više”
    Vučić navodi da sada svi imaju veća primanja, ali da ne rade više.

    – Ja u toj opštoj kuknjavi oko svega ne mogu da učestvujem. Mi od maja vodimo akciju za gas, za ugalj, dok ljudi odmaraju. Odmaraju jer znaju da imaju svoju državu koja se brine o tome. Ja ne mogu da učestvujem u jednom danu u istoj kuknjavi kako je paradajz skup ujutru za kupovinu, a uveče da slušam seljaka kako je prodajna cena niska – podvukao je.

    On je rekao da država ima rezervi gasa za 50 dana, kao i da kupuje ugalj, svuda gdje može, kako se ne bi ugrozilo snabdjevanje strujom. – Sa strujom imamo mnogo problema, sa vodom beskrajno problema. Sa gasom takođe, ali smo se borili i, vjerujem, izborili i već imamo više od 100 miliona utisnuto u Mađarskoj, svaki dan po četiri, pet miliona utisnemo, a gotovo dupke je pun naš dio skladišta u Banatskom dvoru, tamo je 247 miliona kubnih metara gasa – rekao je Vučić za TV Pink.

    Ako dnevno maksimalno možemo da povučemo četiri, do pet miliona kubnih metara gasa iz Banatskog dvora, to znači da rezervi u tom gasnom skladištu imamo za 50 dana, sve i da ne dobijemo nijedan kubni metar preko Balkanskog toka.

    – Da izbije apsolutni rat, u svim dijelovima sveta, toliko gasa imamo, za 50 dana – rekao je Vučić.

    Komplikovanija situacija sa strujom
    On je ukazao da je komplikovanija situacija sa strujom, te da se uvozi ugalj, sa svih strana gdje je to moguće.

    Razgovaramo sa kineskim partnerima, pomažu nam da nabavimo dva miliona tona, to bi nas dobro spasilo – rekao je Vučić i dodao da nam sve to teško stiže u zemlju, kao i da Kina ima bolji ugalj nego što nama odgovara, ali da je država sve što može u regionu, kupila.

    – Sad bih pitao sve stručnjake… šta bi bilo da nemamo ugalj, nikom nijedan frižider ne bi radio, niti klima.. Da smo poslušali sve, da se odreknemo uglja. A, ja sam govorio – polako, prvo energetska bezbjednost i sigurnost snabdjevanja, a onda sve drugo – rekao je Vučić.

    Reverzibilne elektrane
    Rekao je da će zemlja svakako preći na korišćenje energije vjetra, sunca, kada izgradimo reverzibilne elektrane, ali ne i prije toga.

    – Cijela Evropa se vratila na ugalj i nuklearke – konstatovao je Vučić, a prenosi blic.rs.

    Dodao je i da sam nema problem da saopštava loše vesti, jer je njegov posao da uradi sve što može da riješi probleme, ali da uvijek kaže istinu.

    Rekao je i da ne može sebi da oprosti “ludost” sa litijumom, jer je Srbija jedina zemlja koja se toga odrekla, navodeći da su strane službe sve to razorile, uspjele da ovdje podbune građane, i od tog projekta se odustalo.

    – Baš me briga ko će šta da kaže, ja sam rekao istinu – dodao je Vučić.

  • Banjalučki aerodrom za pola godine imao 126 hiljada putnika

    Banjalučki aerodrom za pola godine imao 126 hiljada putnika

    Aerodromi širom bivše Jugoslavije prevezli su 8.571.957 putnika tokom prve polovine godine.
    Beogradski aerodrom Nikola Tesla sa 2,14 miliona putnika zadržao je poziciju najprometnijeg, svrstavajući se među osamdeset najboljih na kontinentu, a slijede ga Priština sa 1,32 i Zagreb sa 1,29 miliona putnika, piše exyuaviation.

    Ljubljana, Tivat i Mostar su aerodromi sa najsporijim oporavkom. Među njima, Ljubljana je imala 44,6 odsto nivoa saobraćaja prije virusa korona, Tivat 44,9 odsto i Mostar samo 15,4 odsto. Ljubljana se i dalje suočava sa posljedicama bankrota Adria Airvaisa, dok Tivat teško pogođen tekućim sukobom u Ukrajini i evropskom geopolitikom, gubi turiste iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Mostar više nema redovnih letova nakon povlačenja Eurovingsa. Zapaženije čarter operacije su počele da se vide tek u julu.

    Među aerodromima u BiH najprometniji je bio sarajevski sa 559.455 putnika, a slijede Tuzla sa 182.680 i Banjaluka sa 126.577 te Mostar sa više nego skromnih 1307 putnika.

    Tokom juna, brojni aerodromi u bivšoj Jugoslaviji zabilježili su mjesečni promet blizu nivoa saobraćaja prije kovida. Prošlog mjeseca su Bosna i Hercegovina, KiM, Albanija, Grčka i Jermenija bile jedina tržišta na kontinentu čiji su brojevi premašili one prije globalne zdravstvene krize, dok su Makedonija, Srbija i Turska bile blizu postizanja pariteta.

    Beograd i Split su se rangirali među 100 najboljih aerodroma na kontinentu tokom juna, na 78. i 92. poziciji, a blizu su Dubrovnik, Zagreb i Priština. Zadar je u junu pretekao Sarajevo, Podgoricu i Ljubljanu, podstaknut izuzetnim rastom Ryanairovih letova.

  • Facebookova kompanija “Meta” zabilježila pad prihoda

    Facebookova matična kompanija “Meta” zabilježila je prvi pad prihoda u istoriji kompanije, navodi se u izvještaju o finansijskim rezultatima.
    Prihodi kompanije Meta, koja takođe posjeduje Instagram i WhatsApp, pali su na 28,8 milijardi dolara u periodu april – juni ove godine, što je pad od jedan odsto u odnosu na prihode od 29,1 milijardu dolara iz istog perioda prošle godine.

    Nastavak slabe potražnje za oglašavanjem
    Neto prihod kompanije Meta pao je 36 odsto na 6,6 milijardi, sa 10,4 milijarde dolara.

    “Više energije i fokus stavljamo na naše ključne prioritete kompanije koji pružaju kratkoročne i dugoročne mogućnosti za Metu i ljude i kompanije koje koriste naše usluge”, rekao je osnivač i izvršni direktor Mark Zakerberg.

    Kompanija je objavila da procjenjuje da će ukupan prihod u trećem kvartalu pasti u rasponu od 26 do 28,5 milijardi dolara zbog “nastavka slabe potražnje za oglašavanjem” u drugom kvartalu.

    Ekonomske neizvjesnosti
    Direktor finansija Dejv Vener kao razloge pada navodi usporavanje tržišta internetskog oglašavanja u uslovima ekonomske neizvjesnosti.

    U drugom je tromjesečju broj korisnika koji svaki dan pristupaju barem jednoj od aplikacija grupe porastao s 2,87 na 2,88 milijardi, a broj dnevnih korisnika Facebooka s 1,96 na 1,97 milijardi.

  • Odložen električni Bentley

    ​Bentley je potvrdio da je došlo do odlaganja termina proizvodnje njihovog prvog električnog vozila.
    Izvršni direktor Adrian Hallmark je u razgovoru za Automotive News Europe priznao da je električni model pomjeren za 2026.

    On je međutim odbio da kaže šta je uzrok kašnjenja, ali je umanjio značaj neuspjeha rekavši da se sve svodi na “pitanje mjeseci”.

    Hallmark ističe da je proces stvaranja vozila “zahtjevan jer moramo da uradimo pre-razvojni rad koji nikada nismo radili sa prethodnim programima”.

    Bez obzira na probleme, Hallmark je rekao da će vozilo ipak debitovati 2025. kao što je planirano.

    Takođe, izgleda da su početne spekulacije o crossoveru bile pogrešne. Umjesto toga, publikacija vjeruje da će vozilo biti coupe i napominje da im je Hallmark ranije rekao da će jedna varijanta koštati više od 250.000 evra. Izvršni direktor je takođe rekao da će model nuditi do 1.400KS i ubrzavati od 0-60 mph (0-96 km/h) za oko 1,5 sekundi.

    Hallmark je izjavio i da će testiranje početi kasnije ove godine i da će model biti “progresivniji od nekih naših trenutnih dizajna”, prenosi b92.

  • “Šmit nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku i mržnju prema Hrvatima”

    “Šmit nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku i mržnju prema Hrvatima”

    Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman danas je izjavio da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, nagradio bošnjačke stranke za huškačku retoriku, nesnošljivost i mržnju prema Hrvatima u BiH, jer je odustao od nametanja izmjena političkog dijela Izbornog zakona.
    “Republika Hrvatska razočarana je donošenjem samo parcijalnog dijela izmjena Izbornog zakona u BiH od strane Kristijana Šmita. Takođe, Vlada RH žali što se odustajanjem od balansiranog rješenja nagradila huškačka retorika, nesnošljivost i mržnja prema Hrvatima i samom visokom predstavniku od strane Bakira Izetbegovića, Željka Komšića i drugih bošnjačkih predstavnika i medija”, rekao je za portal Dnevnik iz Mostara ministar Grlić Radman.
    Naime, on je dodao kako se pritisci na Hrvate i međunarodnu zajednicu događaju s ciljem daljnjeg izbornog inženjeringa kojim se nastavlja diskriminacija Hrvata u BiH i time ruši Vašingtosnki i Dejtonsko-pariški mirovni sporazum, a Federacija BiH pokušava pretvoriti u bošnjački entitet.
    Kristijan Šmit nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.

  • Dogovor Grada i sindikata Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje

    Dogovor Grada i sindikata Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje

    Predstavnici Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka i Grada Banjaluka dogovorili su da do sutra svim radnicima Centra bude isplaćen drugi dio regresa u iznosu od 350 KM.
    Dogovoreno je i da u ponedjeljak, 1. avgusta, budu potpisane izmjene i dopune Kolektivnog ugovora, kako bi svim radnicima avgustovska plata bila uvećana za 50 KM.

    Iz ove sindikalne organizacije saopšteno je da je treći korak potpisivanje novog kolektivnog ugovora za zaposlene u Centru do kraja avgusta, kako bi već od septembra došlo do novog povećanja plata i ostalih primanja.

    Predstavnici Sindikalne organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka su potom održali sastanak organizacije na kojem je donesen zaključak da će radnici, ukoliko ne dođe do realizacije zahtjeva, aktivirati odluku o stupanju u štrajk upozorenja.

    Sindikalna organizacije Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje nedavno je donijela odluku o organizovanju štrajka upozorenja jer plate u ovo ustanovi nisu povećavane 17 godina.

  • Vlada će sufinansirati sanaciju kuće Milanović u Banjaluci

    Vlada Republike Srpske sufinansiraće sanaciju, adaptaciju i restauraciju kuće Milanović u Banjaluci, ukupne vrijednosti milion KM, a riječ je o značajnom projektu iz oblasti kulture, jer objekat ima ambijentalnu, arhitektonsku i istorijsku vrijednost i koristio bi se u svrhu gradskog muzeja, biblioteke i ostale svrhe od javnog interesa za grad.
    Sredstva će biti izdvojena iz stavke javnih investicija za ovu godinu, odakle će biti izdvojeno i 196.478 KM za sanaciju instalacija objekta banjalučke Gimnazije.

    Iz sredstava namijenjenih za javne investicije predviđena je i rekonstrukcija, adaptacija i sanacija školskih objekata u Republici Srpskoj vrijednosti 1,55 miliona KM, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

    Vlada je odlučila da se u prioritetne projekte iz sredstava javnih investicija sufinansira i rekonstrukcija lokalnog puta Gornji Vijačani – Sabanjska rijeka u opštini Prnjavor, ukupne vrijednosti 390.000 KM.

    Planirano je da se izdvoji 350.000 KM za izradu studije opravdanosti, stručnog mišljenja i urbanističko-tehničkih uslova i projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju uključno-isključne petlje na auto-putu “9. januar” na lokaciji Potočani u opštini Prnjavor.

    Izgradnja petlje bila bi od velikog značaja za stanovnike opština Prnjavor i Čelinac jer bi ove opštine imale koristi od spajanja sa lokalnim putem prvog reda Kojin Han – Crkvena – Čivčije – Branešci koji se uvezuje na magistralni put Klašnice-Prnjavor u mjestu Kojin Han, a samim tim i sa auto-putem.

    Iz sredstava javnih investicija sa 200.000 KM biće finansirana i izgradnja stambenih zgrada u naselju Bare, opština Sokolac, a koji se realizuje u okviru projekta “Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja”.

    Sredstva će biti utrošena na završetak vanjskog uređenja i priključak na mrežu centralnog grijanja.

    Ukupni okvir projekata koji će biti finansirani sa stavke javnih investicija za 2022. godinu iznose 246,6 miliona KM.