VRBAS Media

Autor: INFO

  • Poruka iz SZO: “To je jedini način”

    Poruka iz SZO: “To je jedini način”

    Iako broj slučajeva u Evropi trenutno ne raste ipak se očekuje da će na zimu brojke biti veće nego sada.

    To je danas rekao direktor kancelarije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji i izaslanik za Zapadni Balkan dr Fabio Skano.

    U intervjuu za Tanjug Skano je istakao važnost individualne odgovornosti kad je reč o epidemijskim merama.

    “Ja ću sada skinuti masku, jer sam se pre par sati testirao kako bih došao na ovaj razgovor. Bio sam negativan, a svi drugi u prostoriji nose masku i zato bih želeo da istaknem značaj individualne odgovornosti i nošenja maske u zatvorenom prostoru”, poručio je Skano. Na pitanje da li se očekivao ovakav talas u Evropi, Skano kaže da je u evropskom regionu od početka juna došlo do povećanja broja zaraženih od korone i to novim varijantama BA.5 i BA.4, kod kojih je primetno brže širenje u poređenju sa drugim varijantama.

    “Broj slučajeva u evropskom regionu više ne raste, ali se zaraza širi ka istoku kontinenta. Takođe smo primetili udvostručen broj hospitalizacija, ali u poređenju sa utrostručenim slučajevima novozaraženih i nije značajno to povećanje pacijenata na intenzivnoj nezi, a to je zahvaljujući vakcinaciji”, ističe Skano.

    Dodao je da su sve zemlje u zapadnoj Evropi koje su imale visoku stopu vakcinacije izbegle veliki broj pacijenata na intenzivnoj nezi to nedvosmisleno ukazuje na značaj vakcinacije.

    “To je jedini način da se izbegne smrtni ishod i da se spreče nove varijante virusa. Na južnoj hemisferi vidimo povećan broj zaraze gripom, stoga možemo zaključiti da ćemo tokom zime imati rast brojki iako je sada stao taj rast”, kazao je Skano.

    Dodao je da je potrebno pripremiti se za jesen i za zimu i to pre svega putem vakcinacije kako bi se zaštitili i građani, ali i zdravstveni sistemi.

    Govoreći o epidemijskoj situaciji u Srbiji, Skano kaže da je trenutnih 6.000 novozaraženih brojka koja je tri puta veća nego poslednje sedmice juna, ali uverava da je situacija u našoj zemlji slična evropskom proseku.

    “U ovom trenutku jeste povećani broj novozaraženih u Srbiji i ne znamo sa sigurnošću koliko će to da traje. Ono što je drugačije u Srbiji to je što je broj hospitalizovanih veći od evropskog proseka, a to je upravo zbog izostanka dovoljnog broja vakcinisanih. Vakcinacija štiti od toga da će zaraženi završiti u bolnici, jedina dobra stvar je što se nije povećao broj prijema na intenzivnu negu ni u Srbiji, a to je rezultat toga što su u najvećoj meri u Srbiji vakcinisani stariji građani. Ovo je odličan pokazatelj i poziv ljudima da se vakcinišu i time zaštite i sebe i celo društvo”, poručio je direktor SZO u Srbiji.

    Kada je reč o varijanti koja je dominantna i u Evropi i u Srbiji se vidi da su BA.4 i BA.5 preuzele primat od omikrona.

    “To vidimo po lakoći kojom se prenose, i poslednjih mesec i po dana smo razgovarali sa zdravstvenim institucijama koje su to potvrdile. Kada je u pitanju klinička slika za sada je lakša, kao i kod omikrona, međutim, ne govori se dovoljno o produženom kovidu koji može da nastupi kao posledica preležane korone. Vakcine sprečavaju stvaranje produženog kovida i mnogo je bolje da se zaštitimo kada već postoji način”, rekao je Skano.

    Na pitanje koliki rizik predstavlja nova “Kentaur” varijanta, Skano ukazuje na to da je ona samo jedna od varijanti o kojima treba brinuti, te da je do sada registrovan u 12 zemalja u svetu od kojih je sedam u Evropi.

    “I dalje ga proučavamo, ne znamo koliko će se širiti, to pratimo. Ono što znamo jeste da izgleda da nije ozbiljnija varijanta od trenutne dve dominantne. Takođe, sada znamo mnogo više o tome šta treba uraditi, kako i kada reagovati, a i zaposleni u zdravstvu su mnogo više obučeniji sada, nego na početku pandemije”, objasnio je. Kada je reč o kentaur varijanti, to je samo jedna o kojoj treba brinuti. Ovo je virus koji vrlo lako mutira, što se više širi, logično, ima i više mutacija.

    Stoga je jako bitno smanjiti stopu širenja, naveo je Skano i poručio da SZO globalno očekuje da će biti povećan broj slučaja tokom zime i da je sada trenutak da se počne sa pripremama za jesen i zimu.

    “Moramo pre svega da promenimo percepciju ljudi, a vidimo kako se ona sama menja kada cifre krenu da rastu. Mi vidimo mestimično povećanje vakcinisanih, što se tokom leta i očekivalo, ali moramo da apelujemo i na individualnu odgovrnost koja podrazumeva, pre svega, nošenje maski”, kazao je.

    Na pitanje da li se očekuje povratak epidemijskih mera, Skano odgovara da je to individualni pristup svake zemlje u zavisnosti od epidemijske situacije koja se u njoj odvija.

    “Kovid nije nestao, on je tu i uvek može da se vrati. Ne treba neko da nam kaže da nosimo masku da bismo znali da treba da se zaštitimo u trenutku kada raste broj novozaraženih. Potrebno je komunicirati, pružiti činjenice i proverene informacije. Biće potrebno preduzeti neke mere kada se veliki deo života premesti u zatvorene prostore, pre svega povratak dece u škole”, istakao je dr Skano.

    On naglašava da SZO kao prioritet u Srbiji stavlja vakcinaciju, te da u vezi sa time kancelarija te organizacije u Srbiji zajedno sa USAID-om i Vladom Srbije pokreće kampanju koja će, kako objašnjava, koristiti nauku da se analiziraju potrebe zajednica kako bi se ljudi pozvali na vakcinaciju.

    “Takođe, u sklopu kampanje sarađujemo i sa Ministarstvom zdravlja kao i sa opštinama koje imaju najmanju stopu vakcinacije u Srbiji, njih 45, kako bi videli koje su brige, strahovi i nedoumice tih ljudi, kada je reč o vakcini”, pojasnio je.

    Dodao je da SZO u Srbiji radi i sa ljudima na terenu, medicinskim radnicima i civilnim društvom, a sve u cilju da bi se, kako kaže, ljudima pružile prave informacije u vezi sa vakcinacijom.

    “Sarađujemo sa 45 opština i dosta toga radimo putem kampanja, jedna od njih će biti uskoro pokrenuta, a radimo i na informacijama jer znamo koliko je bitno da informacije budu proverene i potkrepljene činjenicama. Sve to radimo kako bismo se pripremili za zimu, jer sada je pravo vreme da uložimo veći napor i prilagodimo odgovor za ono što nas čeka na najbolji način. Sada znamo šta funkcioniše i to treba da iskoristimo”, zaključuje Skano.

  • Milijarde bi pogurale vozove u Srpskoj na 160 km/h

    Milijarde bi pogurale vozove u Srpskoj na 160 km/h

    Kinezi žele učestvovati u modernizaciji željezničkog saobraćaja u Republici Srpskoj, a da bi rekonstrukcija kompletnog sektora bila uspješno završena, a vozovi jurili 160 km/h, neophodne su milijarde KM.

    Ovo za “Nezavisne novine” poručuju iz “Željeznica RS”, obrazlažući da je rukovodstvo kompanije “Shandong Hi-Speed International” iz Kine predstavilo Upravi preduzeća mogućnosti koje ova kompanija može pružiti na polju unapređenja željezničkog sektora, a koji, kako su naveli iz “Željeznica”, i dalje trpi posljedice još iz prethodnog rata.

    Željko Radić, direktor “Željeznica RS”, kaže da su sa Kinezima vođeni razgovori tehničke prirode i da su potencijalnog ulagača upoznali s potrebama koje imaju, ali da će svi elementi koji se tiču budućih ulaganja i razgovora s mogućim investitorima zavisiti od finansijske mogućnosti Vlade RS i strategije željezničkog i saobraćajnog sektora.

    “Ovo je bio samo jedan u niza razgovora zainteresovanih kompanija koje ovdje vide potencijal. Oni se upoznaju sa tehničkim potrebama, a sa konkretnim prijedlozima doći će kod resornog ministarstva i Vlade”, pojašnjava Radić.

    On podsjeća da je željezničkom sektoru u Srpskoj tokom devedesetih godina prošlog vijeka nanesena šteta veća od milijardu dolara i da su posljedice vidljive i danas.

    “Od 300 kilometara pruge koju imamo većina nije remontovana duži period, pojedine dionice i preko 50 godina. Neophodno je obnoviti infrastrukturu i dići je na viši tehnički nivo, potrebno je nabaviti i obnoviti vozne kapacitete u teretnom saobraćaju, lokomotive, teretna kola, radionice. Takođe, kada pričamo o putničkom saobraćaju, neophodna je obnova zastarjelog voznog parka, poput nabavke teretno-motornih vozila”, kazao je Radić za “Nezavisne novine”.

    Za ovakav poduhvat, prema njegovim riječima, potrebna su ogromna finansijska sredstva, a to zavisi od nivoa i kvaliteta usluge koja se traži. Radić podsjeća da je za obnovu pruge Beograd – Novi Sad uloženo nekoliko stotina miliona evra, ali da su s tim paralelno nabavljana i vozna sredstva.

    Isti procesi, tvrdi, moraju biti primijenjeni i u Republici Srpskoj.

    “Ne vrijedi prugu obnoviti da vozovi idu 160 km/h, a nemate vučnih jedinica i elektromotornih vozila koji će saobraćati tim brzinama. Isto vrijedi i obrnuto: da nabavite vozila, a niste nabavili infrastrukturu. Konsultanti su nama jasno pojasnili, ako bismo mi tražili da podignemo brzine vozova na 160 km/h, onda to prelazi par milijardi KM. Ako bismo napravili da se brzina zadrži na projektovanoj, a to je do 100 km/h, onda bi to bilo oko milijardu ili milijardu i po maraka. Čist remont, prije ove krize, koštao bi nas oko milion i po evra po kilometru”, pojašnjava Radić, koji navodi da iznosu finansijskih sredstava diriguje i eventualno podizanje brzine kretanja vozova.

    “Rekonstrukcija po jednom kilometru pruge može iznositi šest, sedam, pa čak i do 15 miliona evra. Svako povećanje brzine, kao npr. sa 100 na 160 km/h, dodatno se množi. Ali sve je to ogroman posao u najavi, koji, podsjećam još jednom, zavisi od mogućnosti Vlade RS”, kaže Radić.

    Nedeljko Ćorić, ministar saobraćaja i veza RS, za “Nezavisne novine” nije želio komentarisati sastanak rukovodstva “Željeznica RS” sa Kinezima. Poručio je da je u “Željeznicama” u toku proces restrukturisanja preduzeća, te da je to prvi cilj koji mora biti ispunjen u narednom periodu.

    “Željeznice su vrlo osjetljiva tema, a postupak restrukturisanja koji je u toku praktično znači da su one u jednom vidu stečaja. Zato želimo da taj postupak restrukturisanja dovedemo do kraja i to bi trebalo da bude gotovo u sljedećih osam do devet mjeseci, da se uspostavi jedna nova organizacija”, navodi Ćorić.

    On dodaje da u ovom trenutku “Željeznice” pokušavaju završiti veliki projekat s Evropskom bankom.

    “To je rekonstrukcija pruge od Šamca, preko Doboja do entitetske granice, a vrijednost tog projekta je 200 miliona evra. U planu je rekonstrukcija pruge prema Ljubiji, kao i ulaganje u ostalu infrastrukturu za prevoz robe i usluga za potrebe tržišta”, pojasnio je Ćorić.

  • Petković poručio da se Kurti trudi da izazove novu krizu

    Petković poručio da se Kurti trudi da izazove novu krizu

    Direktor Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je da se premijer samoproglašenog Kosova Aljbin Kurti svojski trudi da jednostranim, neutemeljenim i protivpravnim akcijama izazove novu krizu i destabilizaciju prilika na prostoru Kosova i Metohije, dok je Beograd uvijek za dijalog.

    Petković je rekao da je lažna tvrdnja da Beograd sabotira dijalog koju je danas Kurti izrekao na račun predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    – Takav scenario postoji samo i isključivo u glavi i snoviđenjima Aljbina Kurtija koji se zbog svojih laži lako kvalifikovao za titulu barona Minhauzena – naveo je Petković.

    On je dodao da je realnost takva da je Beograd čvrsto i nedvosmisleno opredijeljen za dijalog i normalizaciju odnosa sa Prištinom koju želi da postigne za pregovaračkim stolom.

    Petković je naglasio da se Beograd svakom pozivu za dijalog i razgovor o normalizaciji odnosa, uvijek odazivao, i to je jedina istina.

    On je naveo da bi svoju posvećenost dijalogu Kurti lako mogao da pokaže tako što bi primijenio prvi briselski sporazum i formirao zajednicu srpskih opština (ZSO), onako kako je u prvih šest tačaka tog dokumenta precizirano.

    Sve ostalo su jalovi i neuspješni pokušaji da sa sebe skine odgovornost za urušavanje dijaloga, saopšteno je iz Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju, kaže Petković.

    – Tome u prilog svjedoči i odbijanje njegovog glavnog pregovarača da se u više navrata sastane sa mnom u Briselu i uopšte razgovara o formiranju ZSO – dodao je Petković.

    Petković je istakao da spiskovi želja Prištine, poput nekakvog “međusobnog priznanja”, nikad nisu, niti će biti dio agende dijaloga, već to mogu biti samo teme od interesa za život svakog pojedinca na prostoru Kosova i Metohije.

    – Što prije to Kurti shvati, biće mu lakše – kaže Petković.

  • Ogromni ekran se tokom koncerta srušio na plesače

    Ogromni ekran se tokom koncerta srušio na plesače

    Snimak objavljen na društvenim mrežama prikazuje zastrašujući trenutak kada je ogromni ekran pao s plafona tokom koncerta u Hong Kongu.

    Trenutak nesreće zabilježen je tokom večerašnjeg nastupa benda Mirror u Hong Kongu.

    U kratkom snimku, koji je objavljen na Twitteru, može se vidjeti nekoliko velikih ekrana kako vise iznad bine dok grupa nastupa ispod.

    Međutim, kako pjesma ide dalje, jedan od ekrana se iznenada odvaja i pada na pod, spustivši se na izvođača.

    Kolege su mu potom pritrčale u pomoć te je koncert odmah prekinut.

    Prema navodima policije, najmanje dvije do tri osobe su povrijeđene tokom šokantnog incidenta, a dva plesača su poslata na liječenje.

    Lokalni mediji objavili su kako je bolnica potvrdila da je jedan muškarac zadobio povredu vrata i da je u teškom stanju, dok je drugi u stabilnom stanju nakon povrede glave.

  • Komemoracija zvjerski ubijenim Srbima u Glinskoj crkvi

    Komemoracija zvjerski ubijenim Srbima u Glinskoj crkvi

    U Glini će danas biti održana komemoracija Srbima nad kojima su ustaše izvršile masakr u Glinskoj crkvi 1941. godine, a pomen stradalima služiće Njegovo preosveštenstvo episkop gornjokarlovački Gerasim.

    Iz Srpskog narodnog vijeća najavljeno je da će komemoracija žrtvama jednog od najvećih ustaških zločina počinjenog u ljeto 1941. u pravoslavnom hramu Rođenja Presvete Bogorodice biti održana u 19 časova.

    Komemoracija će biti održana u znak sjećanja na sve izgubljene živote u genocidnoj kampanji na mjestu nekadašnje bogomolje, na kojem je u znak sjećanja 1969. godine podignut Spomen-dom koji je u pokušaju brisanja sjećanja 1995. godine preimenovan u Hrvatski dom, naveli su iz SNV-a.

    Glina i njena okolina spadaju među najveća gubilišta Srba u bivšoj Јugoslaviji u Drugom svjetskom ratu.

    Na gubilištima Gline ubijani su Srbi iz Banije i Korduna (mnogi iz srezova Glina i Vrginmost) koji su hvatani prilikom masovnih potjera ili njihovih pojedinačnih dolazaka u Glinu, zatim Srbi iz Srema, Slavonije i BiH , kao i Јevreji, koji su dovođeni na suđenje u Pokretni prijeki sud.

    Posebnu težinu tih zločina čini pokolj Srba u Srpskoj

  • Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Odbraniti kulturu zemlje od spoljnih uticaja

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da ne želi da Mađarska postane imigraciona zemlja i da je potrebno odbraniti kulturu te zemlje od spoljnih uticaja.

    “Ne želim da Mađarska postane imigraciona zemlja i ne želim da migracije postanu jače u Mađarskoj. To je uvijek bio moj stav i takav će i ostati, i to nema nikakvu biološku osnovu. To za nas nije rasno pitanje, već je pitanje kulture. Jednostavno, našu civilizaciju treba sačuvati kakva jeste”, rekao je Orban nakon razgovora sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom u Beču, objašnjavajući zašto je protiv migracija.

    Nehamer je rekao da su migracije izazov sa kojim se treba suočiti, prenio je AP. On je dodao da je jasno rekao Orbanu da Austrija odbacuje svaku formu trivijalizacije ili relativizacije rasizma, pa čak i antisemitizma.

    Nehamer je rekao da je prihvatio prijedlog mađarskog kolege o održavanju zajedničke konferencije sa Srbijom da bi bio smanjen pritisak ilegalne migracije.

    On je podsjetio da je u Austriji znatno porastao broj tražilaca azila i da je se u zaustavljanju ilegalne migracije mora sarađivati sa Mađarskom i Srbijom, prenio je “Sputnjik”.

    Nehamer je podsjetio da je Austrija preuzela više od 80.000 izbjeglica iz Ukrajine i oko 30.000 dodtanih zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, rekavši da je to izazov za Austriju, pored energetske krize, inflacije i pandemije.

    Poređenja radi, Njemačka je registrovala više od 900.000 izbjeglica samo iz Ukrajine od početka rata u toj zemlji. 

  • Klime kupuju umjesto ogreva

    Klime kupuju umjesto ogreva

    Boravak u klimatizovanim prostorijama često je jedini spas tokom vrelih ljetnjih dana, a trgovci kažu da je povećana potražnja za klima-uređajima, ističući da se građani Srpske najčešće odlučuju za one koje se mogu koristiti i zimi.

    Iako je ljeto u punom jeku, brojni stanovnici Srpske već sada prave planove za zimu, pa strahujući od novih poskupljenja energenata spas vide u uređajima za klimatizaciju koje mogu koristiti tokom cijele godine.

    U banjalučkom preduzeću “Elektromont” kazali su za “Glas Srpske” da je povećana potražnja, te dodali da ljudi u 80 odsto slučajeva kupuju takozvanu klimu “dvanaesticu”.

    • Građani najviše kupuju klime koje mogu da griju i da hlade, a najčešći iznos do kojeg su klijenti spremni da idu je 1.200 KM – rekli su u “Elektromontu”, dodajući da najnoviji i najskuplji modeli klima za kućne varijante idu i do 6.000 KM. Objasnili su da ljudi tokom ljetne sezone generalno više kupuju klime, ali ove godine je primjetno da strahuju od zime i poskupljenja.
    • Ove godine je zaista pomama za klimama koje se mogu koristiti ljeti, ali i zimi, jer se ljudi usljed ove energetske krize boje da će ostati bez energenata, drveta i peleta, koji su znatno poskupjeli. Onda se odlučuju za grijanje na klime, koje je znatno jeftinije u odnosu na sve ostale energente – rekli su u ovoj radnji.

    U banjalučkom “Trimontu”, gdje se bave montažom i ugradnjom klima, kažu da svaki dan imaju oko dvadesetak poziva.

    • Posla ima kao i prošle godine u ovo doba, jer su ljudi zbog ovih velikih vrućina primorani na ugradnju, pa ne pitaju za cijenu – kazali su u “Trimontu”. Objasnili su da su u odnosu na prošlu godinu poskupjele klime, ali i materijal.
    • Neke su skuplje i za 300 KM po komadu, pa smo zbog cjelokupne situacije i mi morali korigovati cijene. Montiranje klime košta od 200 do 250 maraka za “dvanaesticu”, a za one veće je skuplje – poručili su iz “Trimonta”, dodajući da se najjeftiniji klima-uređaj može pronaći za oko 600 maraka.

    Serviser Bojan Golemović iz Banjaluke kaže da ljudi više postavljaju klime nego lani.

    • Uglavnom se odlučuju na neke jeftinije opcije, iako im savjetujemo da su bolje one srednjeg kvaliteta. U ponudi moramo imati sve, jer su interesovanja različita – rekao je Golemović. Usluge običnog servisa ove godine se, kako kaže, ne rade za manje od 50 maraka, dok je dubinski servis oko 80 maraka.
    • Cijene su skočile u odnosu na prošlu godinu, jer ni cijene goriva, materijala, ali ni radne snage nisu iste kao lani – kazao je Golemović. Na pitanje da li je teško pronaći radnike, Golemović odgovara da on ima dobre radnike, ali da ih je generalno teško pronaći.
    • Pronaći nekog da ga platite i da sve sam završi, te da poslije njega ne morate popravljati, gotovo je pa nemoguće – rekao je Golemović.

    Banjalučanka Ljilja Pavlović kaže da je nedavno kupila klimu, ali da je majstora za montažu čekala sedam dana, jer su svi prebukirani.

    • Vrućine su od juna nesnosne, pa sam morala da kupim klimu. Birala sam veću klimu, koja može da rashladi i sobe, ali sam tražila onu koja i grije – rekla je Pavlovićeva.

    Potrošači
    Izvršna direktorica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić rekla je za “Glas Srpske” da je su poskupljenja dovela do toga da građani moraju tražiti alternativu za sve, pa i za grijanje.

    • Kupuju klime da bi mogli da premoste zimu, jer su cijene kubnog metra znatno skočile, pa su previsoke za naše građane – kazala je Marićeva.
  • Banjalučanin rekorder sa platom od 60.000 KM

    Banjalučanin rekorder sa platom od 60.000 KM

    Najveća plata u Republici Srpskoj isplaćena u maju po osnovu radnog odnosa iznosi vrtoglavih 60.584 marke.

    Listu deset najvećih pojedinačnih isplata mjesečnih primanja po osnovu radnog odnosa, koja je u posjedu “Glasa Srpske”, predvodi Banjalučanin, zaposlen u IT sektoru, kojem je u maju na račun leglo više od 60.000 maraka.

    Na drugom i trećem mjestu nalaze se njegovi sugrađani koji su zaposleni u sektoru ostalo novčano poslovanje (posredovanje), a koji su zaradili oko 20.000 maraka manje. Odnosno drugoplasiranom je na račun leglo 41.916 maraka, a onom na trećem mjestu 41.232 marke.

    Na listi najvećih pojedinačnih isplata po osnovu radnog odnosa za maj najviše je Banjalučana i to njih sedam, a zauzimaju čak prvih pet mjesta.

    Tako je četvoroplasirani i petoplasirani koji su takođe kao i njihove prethodne kolege zaposleni u sektoru posredovanja, za maj dobili platu od 40.814 maraka, odnosno 38.412 maraka. Niz Banjalučana, prekida radnik iz Laktaša.

    • Na šestom mjestu liste nalazi se radnik iz Laktaša koji je zaposlen u oblasti informacionih tehnologija, a kojem je u maju isplaćeno 37.891 marka – kazali su “Glasu Srpske” u Poreskoj upravi RS.

    Na sedmoj poziciji nalazi se Bratunčanin kojem je u istom mjesecu isplaćeno 34.879 maraka, a koji za razliku od prethodnih radi u sektoru vađenje ostalih ruda obojenih metala.

    Banjalučanin zauzima i osmo mjesto liste najvećih primanja i radi takođe u sektoru posredovanja. Odnosno njemu je u maju legla plata od 34.163 marke. Na listi je i jedan radnik iz Broda koji je u maju dobio zaradu od 26.400 maraka, a koji je zaposlen u sektoru proizvodnje ostalih dijelova i pribora za motorna vozila.

    I posljednja pozicija pripada Banjalučaninu koji radi u sektoru djelatnosti upravljanja. Njegova plata u maju iznosila je 25.724 marke.

    Ekonomisti ističu da u Srpskoj postoji velika disproporcija između vrlo atraktivnih zanimanja, a to je prije svega sektor informacionih tehnologija.

    • Određene kompanije imaju milionske poslove koje dobijaju kontinuirano u javnom sektoru i onda ljudi koji tu rade moraju biti i najviše plaćeni. Oduvijek su visoke plate vezane za finansije, odnosno banke, mikrokreditne organizacije te određene kompanije koje imaju stimulativni sistem naknade. To znači da ako neko od menadžera napravi dobar posao onda ima pravo i na procenat od toga posla – rekao je “Glasu Srpske” ekonomista Zoran Pavlović.

    Podvukao je da bi bilo dobro da u Srpskoj postoji više radnika sa velikim zaradama jer bi to bilo dobro i za građane i sam budžet Republike, jer se doprinosi plaćaju na isplaćenu platu.

    Prosjek
    Prema podacima Zavoda za statistiku RS, prosječna mjesečna plata isplaćena u junu u Srpskoj iznosila je 1.157 maraka. Najveća prosječna neto plata isplaćena je u finansijskim i djelatnostima osiguranja i iznosila je 1.537 maraka, a najmanja u građevinarstvu i to 844 KM.

  • U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    U Hrvatskoj počinje novi megaprojekt

    Realizacija najvećeg infrastrukturnog projekta uhistoriji moderne Hrvatske počela je potpisivanjem ugovora o modernizaciji i gradnji prve dionice željezničke pruge Zagreb – Rijeka.

    Svoj su potpis u četvrtak u Karlovcu na njega stavili predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica Ivan Kršić i direktor Strabaga Veljko Nižetić.

    Riječ je o dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, dugačkoj 44 kilometra, a vrijednost ugovora je 1,7 milijardi kuna bez PDV-a (oko 442 miliona KM). Kako saznaje Jutarnji list, ovih bi dana za nju trebala biti izdana i građevinska dozvola.

    Prema najavama, gradnja dionice trebala bi početi u oktobru, i to istovremeno na tri lokacije, a rok za završetak radova je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 2,7 milijardi kuna (oko 702 miliona KM).

    Evropska komisija još je prije dvije i po godine odobrila sufinansiranje ovog projekta sa 85 posto sredstava, ali gradnja počinje tek sada jer se odabir izvođača zbog 14 žalbi protegnuo na skoro dvije godine.

    Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojeće i gradnju nove pruge, rekonstrukciju nekoliko postojećih željezničkih stanica i stajališta, ugradnju novih signalno-sigurnosnih uređaja itd. Rekonstrukcijom postojećeg i gradnjom drugog kolosijeka ova će dionica biti osposobljena za najveću dopuštenu brzinu 160 km/h, izuzev na području Mavračića, Jastrebarskog i Karlovca, gdje će ona biti 120, odnosno 140 km/h zbog prostornih ograničenja.

    Pruga Zagreb – Karlovac dio je projekta gradnje nizinske pruge od Rijeke do Botova na granici s Mađarskom te je njegov najsloženiji i najskuplji dio.

    Procjenjuje se da bi modernizacija i gradnja cjelokupne pruge od Zagreba do Rijeke mogla završiti 2035. godine, a procijenjen trošak tog pothvata je oko 2,8 milijardi eura. Osim dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, riječ je o dionicama Karlovac – Oštarije, Oštarije – Škrljevo i Škrljevo – Tijani – Rijeka.

    Najsloženiji i najskuplji dio je od Karlovca do Rijeke, na dužini od 110,5 kilometara. Pruga prolazi izrazito složenim terenom te se na dijelu od Karlovca do Rijeke planira gradnja čak 21 mosta i vijadukta, 19 tunela i galerija. Koliko je projekt složen, najbolje govori podatak da je od 120 kilometara pruge, čak 69,5 kilometara u tunelima te na vijaduktima i mostovima. Ukupna dužina tunela bit će 56,7 kilometara.

    Kako će iz sigurnosnih razloga svaki od njih imati dvije cijevi, trebat će iskopati ukupno 113,4 kilometra tunela. Najznačajniji su tuneli koji prolaze kroz planinski masiv Kapela, dugački 9,3 i 14,5 km, a najduži vijadukt, Tounjčica, dugačak je 2,3 km. Najteža dionica ove pruge je ona od Oštarija do Škrljeva, koja uključuje i 72,2 kilometara dionice Skradnik – Drežnica – Tijani, koja se nastavlja na dionicu Karlovac – Skradnik.

    Na tom dijelu gradi se nova dvokolosiječna pruga te velik broj tunela i mostova. Procijenjena vrijednost gradnje nove pruge od Skradnika do Tijana je čak 1,6 milijardi eura, a troškovi za dionicu od Karlovca do Skradnika procjenjuju se na oko 660 miliona eura. Za dionice Karlovac – Oštarije i Oštarije – Škrljevo u toku je priprema studijske dokumentacije, a za dionicu Škrljevo – Tijani – Rijeka u završnoj je fazi izrada glavnih projekata te bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom sljedeće godine, a tijekom sljedeće godine trebao bi biti objavljen i natječaj za dionicu Karlovac – Oštarije.

    Kako dionice prolaze zaštićenim područjem Natura 2000, trenutno je u proceduri i izrada glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, kojom je potrebno dokazati da predviđeni zahvati neće imati značajan negativni utjecaj na zaštićena područja. U HŽ- u procjenjuju da bi dionica Škrljevo – Rijeka trebala biti sljedeća za gradnju.

    Za sada EU sufinansira gradnju dionice Hrvatski Leskovac – Karlovac, no očekuje se da će u konačnici s 85 posto evropskih sredstava biti finansirana gradnja i modernizacija cijele pruge Zagreb – Rijeka.

    Nizinska pruga izuzetno je važna za daljnji razvoj riječke luke i za što brži prijevoz tereta koji u nju dolazi, posebno nakon što je tvrtka APM Terminals potpisala koncesijski ugovor za razvoj i privredno korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka. U ovom se trenutku nizinskoj pruzi grade njezine dvije dionice: Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica. Nakon završetka očekuje se da bi teretni vlakovi njome do mađarske granice mogli stići za pet sati uz prosječnu brzinu od 120 kilometara na sat.

  • Danas svečanost povodom završetka izgradnje mosta na Savi kod Gradiške

    Izgradnja mosta preko rijeke Save kod Gradiške danas će biti svečano ozvaničena u prisustvu velikog broja zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života BiH, Hrvatske i EU.

    Ceremonija svečanog ozvaničenja završetka radova zakazana je za 19.00 sati.

    Izjave za medije ministra komunikacija i transporta u Vijeću ministara BiH Vojina Mitrovića i vršioca dužnosti direktora preduzeća “Autoputevi Republike Srpske” Slobodana Stanarevića planirane su u 13.00 sati u Banjaluci.

    Svečanosti će prisustvovati predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, ministar uprave i lokalne samouprave RS Senka Jujić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Nedeljko Ćorić.

    Izjave za novinare planirane su u 19.45 sati.

    Izgradnja mosta počela je u septembru 2019. godine, a završena je krajem maja ove godine.

    Procijenjena vrijednost gradnje mosta na rijeci Savi iznosi 19,54 miliona evra, a za ovaj projekat odobren je i grant Evropske komisije putem Investicionog okvira za zapadni Balkan u iznosu od 6,8 miliona evra.