Mađarska prihvata hitan plan Evropske unije za ograničenje potrošnje gasa, rekao je premijer te zemlje Viktor Orban.
“Evropsko jedinstvo je važno tako da prihvatamo, pošto se zemlje članice pripremaju za dalje smanjenje isporuka ruskog gasa, izjavio je danas Orban.”Prihvatamo odluku koja je nepovoljna za nas i nastojaćemo da je sprovedemo uz najmanju moguću štetu”, rekao je Orban na brifingu za medije u Beču nakon sastanka sa austrijskim kolegom Karlom Nehamerom, prenosi Rojters.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović oglasio se povodom svoje izave o “prebrojavanju”, koju je izrekao na stranačkom skupu u Hadžićima, a koja je izazvala čitavu lavinu reakcija, kako domaćih, tako i međunarodnih zvaničnika.
Kako je rekao Izetbegović, njegova izjava da će BiH imati odgovor i za najgore scenarije i da su se “prebrojali”, izazvala je bujicu pretjeranih reakcija, uz “zgražavanje” i tvrdnju da je riječ o “ratnohuškačkoj izjavi”.
“Niti ima potrebe za ‘zgražavanjem’, niti je izjava ‘ratnohuškačka’. Naprotiv. Tvrdnja da ćemo uvijek biti spremni da sve učinimo kako bi sačuvali vlastitu državu, sigurnost i mir u njoj, naše je pravo i obaveza. Tu obavezu svakom građaninu Bosne i Hercegovine propisuje i Ustav”, rekao je Izetbegović.
Dodao je da ne može biti prijetnja ni ratno huškanje kada kažemo da će se braniti.
“Ratno huškanje je kada se prijeti secesijom, podjelom države, na dnevnoj bazi govori o ‘srpskom svetu’, o prekrajanju granica, kada se vrijeđa i omalovažava cijeli jedan narod, kada iz susjedstva svakodnevno dobijamo poruke koje su vrlo često nalik onima iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Svjedoci smo četničkih okupljanja i prijetnji da će Drina ponovo teći krvava, kao što je tekla u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije od 92. do 95. godine, svjedočili smo i odlikovanjima za Radovana Karadžića i druge presuđene ratne zločince; svjedočimo i naoružavanju Srbije i policije entiteta RS, strategijama nacionalne bezbjednosti i odbrane Srbije koje obuhvataju teritorij BiH, namjernom slabljenju odbrambenih kapaciteta Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, svjedočimo i da već duže vrijeme MUPRS popisuje povratnike u ovaj entitet… I dugo bi se još moglo nabrajati”, naveo je predsjednik SDA.
Naglasio je da sve to nije izazvalo skoro nikakvu reakciju, ili su te reakcije bile veoma blage od strane onih koji juče i danas žestoko reaguju na njegovu izjavu.
“Da je bilo odlučnih reakcija na pobrojano, onda vjerovatno ni ja ne bih morao ljudima koji su s pravom zabrinuti pojašanjavati da nećemo dopustiti scenarij iz 92. godine. Bosna i Hercegovina je bila izložena agresiji, a bošnjački narod brutalnom pokolju koji je kulminirao genocidom, i istovremno – embargu na oružje. U demilitarizovanim zona Žepa i Srebrenica u kojima im je UN garantovao sigurnost, nad Bošnjacima je počinjen genocid. Zato Bošnjaci, u okolnostima u kojima svakodnevno svjedoče potezima i porukama koje prijete ugrožavanju stabilnosti i mira, imaju pravo na zabrinutost, oprez i organizovanje odbrane vlastitih života, naravno u okvirima zakona i institucija Bosne i Hercegovine”, naglašava Izetbegović.
Podcrtao je da se ne smije više nikad dopustiti “da nas ponovo prebrojavaju po masovnim grobnicama i logorima”.
“Bošnjaci nikada i nikog nisu napali, niti će. Nisu se nikome ni svetili unatoč stravičnim zločinima koji su nad njima počinjeni. Naprotiv, zaustavili su svaki pokušaj osvete u napaćenom, opkoljenom Sarajevu. Od Bošnjaka nikome ne prijeti opasnost. Ali, slabost i izostanak svijesti o opasnosti kojoj smo izloženi može biti uzrokom novih pokušaja da se realiziraju zločinački velikodržavni projekti na račun Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Snaga i spremnost na odbranu takve pokušaju mogu osujetiti. Svaki narod i svaka država na svijetu ima pravo na odbranu. To pravo neće biti uskraćeno Bosni i Hercegovini i Bošnjacima”, zaključuje Izetbegović.
Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović je, govoreći o ponudi firme “Pavgord” iz Foče za otkup potraživanja iz zvorničkog “Birča” u stečaju, istakla da će dio tog novca biti iskorišten za povezivanje penzijskog staža zaposlenih.
Nama se nudi 100 odsto naplate onoliko koliko se duguje po svim porezima i doprinosima, a znamo da se u stečajnom postupku naplaćuje u prosjeku sedam odsto. Uvezaćemo radni staž svim radnicima kojima nije povezan i onima koji imaju manju penziju zbog toga, rekla je Vidovićeva.
Vlada Republike Srpske danas prihvatila je ponudu privrednog društva “Pavgord” iz Foče u visini od 42.378.785 KM za otkup potraživanja u zvorničkom “Birču”, jer se njome u cijelosti izmiruju potraživanja republičkih institucija.
Vlada Republike Srpske prihvatila je ponudu Privrednog društva “Pavgord” iz Foče u iznosu od 42,3 miliona KM za otkup potraživanja republičkih institucija u stečajnom postupku nad imovinom Privrednog društva “Birač” a.d. Zvornik, a time će u potpunosti biti izmirene sve obaveze ove kompanije prema republičkim institucijama i preduzećima.
“Na osnove ove informacije Vlada Republike Srpske jednoglasno je prihvatila samoinicijativnu ponudu Privrednog društva ‘Pavgord’ d.o.o. Foča kao najcjelishodniju iz razloga što se ponudom u visini od 42.378.785 KM u cijelosti izmiruju potraživanja republičkih institucija”, kazali su iz Vlade RS.
Dodali su da je, prema informaciji Ministarstva finansija, zaprimljeno ukupno sedam samoinicijativnih ponuda za otkup potraživanja, ali da je “Pavgord” jedini ponuđač koji je dostavio bankarsku garanciju.
Na ovaj način u potpunosti će biti izmirene sve obaveze “Birča” prema republičkim institucijama i preduzećima, uključujući i povezivanje penzionog staža za zaposlene u “Birču” (za period dok nisu uplaćivani doprinosi).
“Ovim će biti omogućeno izmirivanje sljedećih potraživanja: Ministarstvu finansija (11 miliona KM), Poreskoj upravi (12 miliona KM), Fondu PIO (šest miliona KM), Fondu zdravstvenog osiguranja (5,8 miliona KM), ‘Vodama Srpske’ (885.000 KM), te ‘ElektroBijeljini’ (5,7 miliona KM). S druge strane, prosjek naplate ovih potraživanja u stečajnim postupcima u Republici Srpskoj je oko sedam odsto”, saopšteno je iz Vlade.
Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, kaže za “Nezavisne novine” da očekuje da će ugovor sa Vladom biti potpisan u narednih nekoliko dana.
“Onda ćemo zajedno sa stečajnim upravnikom i ranijim povjeriocima Fabrike glinice ‘Birač’ vidjeti u kom pravcu će se dalje obavljati stečajni postupak. Rok za uplaćivanje novca je 12. septembar po ugovoru, ali ‘Pavgord’ će to, uvjeren sam, platiti odmah dan ili dva po potpisu ugovora, zato što ima obezbijeđen novac. Bankarska garancija koju je dala Nova banka data je na osnovu depozita koji ‘Pavgord’ ima kod nje. Ne čeka se ništa, samo potpis ugovora”, navodi Sajić.
Na pitanje da li će nakon ove odluke “Pavgord” kupiti i “Aluminu”, Sajić poručuje da se to neće desiti.
“Ne, ‘Pavgord’ neće kupiti ‘Aluminu'”. Oni će biti većinski i kontrolni povjerilac u stečajnom postupku nad fabrikom ‘Birač’. U dogovoru sa stečajnim upravnikom i povjeriocima dogovorićemo dalje upravljanje nad ‘Aluminom’. Podsjećam da tu postoje i drugi povjerioci pa ćemo vidjeti kakva su njihova razmišljanja i da li žele da prodaju potraživanja, da li žele biti akcionari u nekom budućem transformisanom akcionarskom društvu. Ali ovo je prvi korak da se taj stečajni postupak počne privoditi kraju i da ‘Alumina’ kao ono što je najvrednije u grupaciji ‘Birač’ posluju sa mnogo manje pritiska, a nadam se i mnogo uspješnije i sa mnogo više radnika”, istakao je Sajić.
Međutim, prodajom potraživanja “Birča” nezadovoljni su radnici “Alumine”. Oni su odranije bili zainteresovani da otkupe potraživanja i, kako kažu, zaštite fabriku. “Opšte je nezadovoljstvo. Radnicima nije omogućeno da transparentno učestvuju u prodaji, koja je obavljena na nelegalan i netransparentan način, gdje smo stavljeni u neravnopravan položaj. Jednostavno nismo imali šansu, tražena je od nas bankarska garancija, a da bi se našla potrebno je da se prikupi prethodna dokumentacija. Nismo znali ni ko prodaje, ni po kojoj cijeni. A s druge strane u ‘Alumini’ ima 1.500 radnika koji su kreditno sposobni i sigurno da bi se platilo mnogo više od 43 miliona koliko su platili oni”, kaže za “Nezavisne novine” Radenko Smiljanić, predsjednik Sindikalne organizacije metalske industrije i rudarstva RS, koji dodaje da su radnici zabrinuti za svoju egzistenciju.
“Zamislite imate sigurne plate, regrese, dodatke za rođenje djeteta i vjenčanje, razna davanja. I sad se radnici plaše da će to izgubiti. Ovdje se postavlja pitanje zašto bi neko imao veće pravo od radnika koji su ovdje uložili svoje znanje, posebno u nešto što je 2013. godine bilo za staro gvožđe”, naglasio je Smiljanić.
Aleksandar Sajić, pravni zastupnik “Pavgorda”, tvrdi da radnici ne treba da brinu.
“‘Alumina’ i sada dobro posluje i još će bolje. Niko nije lud da sve to gurne u propast i radnici ne treba da sumnjaju u to da će sve biti kako treba. Morate da shvatite da se već devet godina ‘Aluminom’ upravlja da se ostvaruje veliki promet, a da nijedan povjerilac do sada nije namiren. E to će sada da prestane”, rekao je Sajić.
“Nakon izbora u oktobru, Hrvatska i Srbija će vjerovatno imati pravo prema međunarodnom pravu raskinuti Dejtonski sporazum, uključujući Dejtonski ustav, kao rezultat kršenja Dejtonski od strane Bosne i Hercegovine”, istaknuo je 25. srpnja na Twitteru advokat, Luka Mišetić, branitelj Ante Gotovine pred Haškim tribunalom; te nastavio:
Evo zašto:
U osnovi Dejzonskog sporazuma je pravo Srba, Hrvata i Bošnjaka kao „konstitutivnih naroda“ na ravnopravnost. Izvještaji govore da Kabinet visokog predstavnika u BiH ove sedmice planira poduzeti radnje za izmjenu izbornih zakona u Bosni” – napisao je Mišetić 25. jula, što se pokazalo tačnim jer je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt odlučio u srijedu, 27. jula, nametnuti odluku o izmjenama Izbornog zakona BiH, no one će zasad biti samo tehničke izmjene (op. a.)
Nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH većina političkih subjekata u BiH osuđuje ovu odluku, ili u najmanju ruku nisu u potpunosti zadovoljni.
U RS odluku osuđuju jer su načelno protiv nametanja i ne priznaju visokog predstavnika kojeg nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.
Hrvatski predstavnici su nezadovoljni što Šmit nije nametnuo odredbe o legitimnom predstavljanju, a stranke u Sarajevu su kivne što je Šmit uopšte razmatrao da nametne izmjene koje su tražili Hrvati.
Sudeći prema najavama, Šmit ne isključuje mogućnost daljih nametanja koja bi se odnosila na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, a u toj situaciji moglo bi doći do daljeg zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, i odnosa prema visokom predstavniku uopšteno.
Što se tiče tehničkih odluka koje je Šmit donio, u Centralnoj izbornoj komisiji djelimično su zadovoljni jer smatraju da su dobili nove alate i ovlaštenja u kontroli poštovanja izbornih pravila.
Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio je da se Šmit konsultovao s njima prije nego što je donio odluku i zahvalio mu je što je, kako je rekao, dao CIK-u etički pancir koji će im omogućiti da prvi put za kršenja izbornog procesa kažnjavaju i predsjednike stranaka.
“Ovo je prvi put da dobijemo set zakonskih rješenja koja će ojačati CIK i dati alat i mogućnost da istražuje i sankcionira najodgovornije političke dužnosnike”, rekao je on.
Među brojnim odredbama koje je Šmit nametnuo neke od najvažnijih su zabrana funkcionerima da koriste javne resurse za stranačke svrhe i oštrije odredbe o sprečavanju govora mržnje.
U OHR-u su nakon odluke istakli da izmjene omogućavaju građanima da ostvaruju demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima.
“Izražavamo žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU”, naglasili su oni.
U njemačkoj ambasadi ističu da pozdravljaju odluku kako bi se osigurali transparentni i pošteni izbori.
Šmit je u intervjuu za “Deutsche Welle” juče izjavio da ne želi produbljivati etničke podjele te da štiti teritorijalni integritet BiH, ali je dodao i da nije u redu da se u mjestima gdje živi malo Hrvata bira jedan delegat u Dom naroda, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ih je više od sto hiljada, biraju samo tri.
Ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih problema. I tu se mogu osloniti na mogućnosti koje mi daju bonska ovlaštenja ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Šmit.
U “Transparency Internationalu” osuđuju mijenjanje Izbornog zakona samo tri mjeseca pred izbore i smatraju da same izmjene ne idu dovoljno daleko.
“Ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih provede, što može izazvati pravnu nesigurnost”, kažu oni.
Delegacija EU, Ambasada SAD i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva juče su podržali Šmitovu odluku, ali su u Delegaciji EU takođe istakli da je opsežna međunarodna supervizija načelno nespojiva sa članstvom u EU, što se može protumačiti i kao kritika jačanja OHR-a.
“EU duboko žali što političke stranke nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Šmita”, rekli su oni.
Najviše nezadovoljstva pokazali su Hrvati, koji su indirektno najavili da je poslije izbora moguć talas nestabilnosti. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a, smatra da ova odluka destabilizuje političke prilike. Krišto je istakla da ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za sprovođenje izbora, CIK-u, za koje kaže da je izabrano protivno zakonskoj proceduri.
U RS smatraju da je ova odluka neprihvatljiva te su ponovili da Šmita ne priznaju kao visokog predstavnika. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH i visoki funkcioner SNSD-a, izjavio je za Srnu da je cilj ovih nametanja kreiranje izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.
“Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga pumpana izvana biti kontraproduktivna”, rekao je.
Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, ustvrdio je da Šmitova odluka ponižava BiH i ojačava krizu te da BiH ne može biti država ako “gubernatori spornog legitimiteta” donose zakone umjesto zakonodavca, dok je Spomenka Stevanović, potpredsjednica Demosa, Srni naglasila da je i najgori dogovor izabranih političkih predstavnika ovdašnjih naroda bolji od bilo kojeg nametnutog rješenja sa strane.
Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da je vlast u RS svojim potezima oživjela protektorsku ulogu visokog predstavnika.
“Sada se svi suočavamo s tom činjenicom koja dugoročno šteti interesima RS”, rekao je on.
Američka ekonomija je pala za 0,9 posto na godišnjem nivou u drugom tromesečju 2022. godine.A to je drugi kvartalni pad zaredom, prema današnjoj preliminarnoj proceni Biroa za ekonomske analize.Ovaj pad, prema najčešće korišćenoj, mada nezvaničnoj definiciji, označava prag nastupanja recesije, koja nastaje kada se tokom dva uzastopna kvartala zabeleži negativan ekonomski rast, prenosi tv stanica Si-En-En (CNN).
U prvom tromesečju, privredni pad je iznosio 1,6 procenata.
Mada današnja preliminirna procena predstavlja oštar pad u odnosu na privrednu ekspanziju od 6,7 odsto zabeleženu u drugom kvartalu 2021. godine, Bela kuća je nepokolebljiva u stavu da najveća svetska ekonomija, uprkos tome što se nosi sa višedecnijski visokom inflacijom i stalnim problemima u ponudi, ostaje u osnovi zdrava, napominje ovaj američki medij.
Dalje dodaje da je administracija SAD-a čak preduzela neuobičajen korak objavljivanjem svojevrsnog objašnjenja, tvrdeći da dva uzastopna kvartala ekonomskog pada, sama po sebi, ne predstavljaju recesiju.
Bela kuća je, prema navodima CNN-a, prošle nedelje objavila na blogu da pored BDP-a, podaci koji se odnose na tržište rada, na korporativnu i ličnu potrošnju, proizvodnju i prihode ulaze u zvaničnu odluku kojom bi bila proglašena recesija.
Neprofitna organizacija Nacionalni biro za ekonomska istraživanja je zvanični arbitar koji proglašava recesiju, objašnjava se u tekstu i ocenjuje da je malo verovatno da će u skorije vreme doneti sud po ovom pitanju.
Ekonomisti kažu da je glavni razlog zbog kojeg bi bilo prerano nazivati sadašnju situaciju recesijom na temelju današnjih podataka, taj što se konačni podaci mogu promeniti, što će se verovatno i dogoditi.
Predsednik Kine Si Đinping poručio je američkom predsedniku Džozefu Bajdenu da se igra vatrom po pitanju Tajvana.
Ovo je peti telefonski razgovor lidera dve nacije, a kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Bajdenu da je njegova politika na Tajvanu opasna i da će se na kraju vratiti Vašingtonu kao bumerang.
“Onaj ko se igra vatrom sigurno će se izgoreti”, rekao je Si Bajdenu, prenela je kineska televizija CCTV u četvrtak.
“Šefovi država imali su detaljnu komunikaciju i razmenu mišljenja o odnosima Kine i SAD i pitanjima od zajedničkog interesa”, izvestila je CCTV. Telefonski razgovor je navodno trajao 2,5 sata i obuhvatao je teme od Tajvana do tekućih trgovinskih sporova između dve najveće svetske ekonomije.
Najnoviji spor Vašingtona i Pekinga tiče se moguće posete predsednice Predstavničkog doma Kongresa SAD Nensi Pelosi Tajvanu, ostrvu koje dobija neformalnu odbrambenu podršku od SAD, a koje Kina smatra delom svoje teritorije.
Peking je saopštio da će eventualnu posetu Pelosi smatrati kao provokaciju i najavio „snažan odgovor“.
Pelosi bi bila najviši američki zvaničnik koji je posetio Tajvan otkako je republikanac Njut Gingrič posetio to ostrvo 1997. Godine, kada je bio predsednik Predstavničkog doma Kongresa SAD, prenosi V92.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Džao Liđian rekao je ranije novinarima da je kineska strana jasno naznačila SAD u više navrata da se snažno protivi poseti Pelosi Tajvanu.
Očigledno je da je odluka Kristijana Šmita o nametanju tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH donesena pod spoljnim pritiskom, koliko god da dobre namjere Šmit nudi kao obrazloženje, stav je Ambasade Rusije u BiH.
Već sada u uslovima konačne propasti, te ionako dovoljno kompromitovanog ugleda može se pretpostaviti gdje će voditi BiH “dobre namjere” gospodina Šmita, navodi se u odgovoru ruske Ambasade Srni na molbu da daju svoje mišljenje o nametanju ove odluke.
U odgovoru se napominje da je ruska Amabasada više puta istakla da ne smatra Šmita legitimnim visokim predstavnikom, te da sa logičkog i političkog stanovišta njegove aktivnosti za nju nisu legitimne.
Principijelan stav ruskog diplomatskog predstavništva jeste da bi bilo koje promjene u BiH trebalo da budu rezultat strpljivog dijaloga strana u BiH na osnovu uzajamnog poštovanja, bez radikalne retorike, kao i bez bilo kakvog spoljnog uticaja.
Iz ruske Ambasade naglasili su da, ako političari ne uspiju da se dogovore, onda se mora živjeti u uslovima odsustva neophodnih odluka, trpeći sve posljedice koje će proizilaziti iz toga.
Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametnuo je juče odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora, dok je za politički dio ostavio još vremena domaćim političarima.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da nazovi-odluka Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH udara svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je odgovor Kristijanu Šmitu na pismo koje je dostavljeno juče u čijem je prilogu bila odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon u BiH.
Pismo srpskog člana Predsjedništva Srna prenosi u cijelosti:
Potvrđujemo da je u Kabinet srpskog člana Predsjedništva BiH dostavljeno pismo datirano 27.07.2022, u čijem prilogu je Odluka o donošenju izmjena i dopuna na Izborni zakon BiH.
Predmetno pismo smatramo provokacijom i pozivamo se na stav institucija Republike Srpske, kao i stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN, prema kojem vi niste izabrani po Aneksu 10 koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, i nemate ovlaštenja ni po Aneksu 10.
Niste dobili saglasnost Republike Srpske kao strane potpisnice Aneksa 10.
Podsjećamo i da svi dosadašnji visoki predstavnici, a posebno Vi koji to niste, nisu imali i nemaju izvršna i naredbodavna ovlaštenja, posebno ne zakonodavna.
Iz ovog Aneksa 10, koji je jedini izvor legitimnog mandata visokog predstavnika, ne proizilazi donošenje zakona i drugih propisa umjesto legalnih i legitimnih organa entiteta i institucija BiH. A do sada ste (svi raniji visoki predstavnici, a i Vi, građanine Šmit) nelegalno, nelegitimno, neustavno i antidejtonski nametali zakone, mijenjali entitetske ustave, “zamrzavali” bankovne račune stranaka i građana, ukidali nižestepene sudske odluke, zabranjivali građanima imenovanje na političke funkcije, smjenjivali funkcionere na najvišem političkom nivou.
Vaša samoprigrabljena diktatorska ovlaštenja su suprotna ljudskim pravima, ličnim i političkim pravima posebno, Vi rušite princip vladavine prava, Vi ste iznad zakona, iznad Ustava, iznad sudskih odluka, iznad političkih odluka, a posebno iznad odluka donešenih demokratskim procedurama u organima vlasti, posebno organa predstavničke, narodne demokratije u kojima se usvajaju zakoni.
Pokazujete prezir prema ovim osnovnim principima, nanosite ogromnu štetu pravnoj i političkoj kulturi.
Vi ste negacije svega, posebno negacija pojma države koju “tako braneći” gazite do dna, da ona više u ustavnopravnom i smislu konstitucionalnih elemenata, a suvereniteta posebno – ne postoji. Vaša, građanine Šmit, posljednja odluka u vezi Odluka kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH to samo potvrđuje i gurate sve u blato iz koga se teško može izaći.
U konačnom, BiH sa visokim predstavnikom, a sa Vama posebno, postala je nesuverena, neefikasna, kvazi-država, protektorat modernog doba, koja krši ljudska prava i slobode konstituttivnih naroda i građana.
Vaša, nazovimo “odluka”, kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH ide i korak dalje. Vi udarate svom silinom na ono što predstavlja volju naroda koja se ostvaruje preko izabranih predstavnika u organima vlasti.
Po vama je način na koji građani slobodno i neposredno biraju svoje predstavnike samo onaj način koji Vi odredite i Centralna izborna komisija BiH, kojoj dajete sudska i izvršna ovlašćenja inkvizicijskog karaktera.
Vi čak dajete i političke smjernice kojima usmjeravate ton kampanje, pri čemu ste samo zaboravili i navesti za koga da se glasa na “slobodnim, demokratskim, ohaerovskim” izborima. Pri tome već najavljujete, a i možete – jer je ovo Vaša država, ustavne i izborne reforme nakon izbora.
Dakle Vi, a ne narod koji bi trebalo da bira one za koje misli da će najbolje vršiti vlast i njih predstavljati, pokušavate usmjeravati izbornu volju.
Vi rušite i gazite sva prava, a biračko pravo je jedno od osnovnih ličnih i političkih prava. Izborni sistem u svakoj suverenoj državi je dio opšteg političkog i ustavnog sistema, u njemu su izraženi osnovni ustavni principi i sam politički oblik određenog društva, koji je složeniji i komplikovaniji u složenim pluralnim državama kao što je BiH.
Vi rušite i princip vladavine prava koji podrazumijeva postojanje pravne države koja je potčinjena pravu, i to u totalitetu, što znači da svi akti koje donosi samo država (ne samo Ustav i zakoni) moraju biti pravni, a ne politički i ideološki, a posebno ne ohaerovski.
Vi rušite i princip pravne države koja treba da vrši vlast na osnovu sopstvenih zakona, a ne ohaerovskih, građansko – šmitovih.
Vi rušite i principe ustavnosti i zakonitosti koji su osnovni principi ustavnog sistema svake državne zajednice u kojoj postoji ustav, kao bitni instrumenti ostvarivanja vladavine prava.
Vi niste samo neovlašteni građanin Šmit, Vi ste rušitelj velikog kalibra i – molimo Vas, idite kući, ugasite svjetlo.