VRBAS Media

Autor: INFO

  • Objavljen detaljan plan za Novu godinu u Banjaluci

    Objavljen detaljan plan za Novu godinu u Banjaluci

    Banjaluka se sprema za najluđu noć u godini, a Gradska uprava navodeći da će doček nove godine u gradu na Vrbasu biti jedan od najvećih novogodišnjih događaja u regionu, objavila je i detaljan plan za tu noć.

    Kako navode, plato ispred sportskog kompleksa u parku “Mladen Stojanović” biće centar nezaboravne atmosfere 31. decembra i 1. januara.

    “Prva noć, 31. decembar, rezervisana je za doček Nove godine uz Natašu Bekvalac, koja će svojim posebno pripremljenim repertoarom zagrijati publiku i uvesti Banjalučane i goste u 2026. godinu. Zabavni program počinje u 21 čas, a uvod u najluđu noć napraviće banjalučki umjetnik Damjan Vračar. Tačno u 23.59 časova uslijediće zajedničko odbrojavanje i novogodišnje slavlje”, ističu oni.

    Kako dodaju, spektakl se nastavlja već 1. januara, kada će na istom mjestu nastupiti regionalna muzička zvijezda Aco Pejović.

    “Program počinje od 21 čas uz nastupe Damjana Vračara i Olje Babić, nakon čega slijedi koncert koji će obilježiti prvi dan Nove godine”, saopštili su iz Gradske uprave Banjaluka.

    Oni dodaju da grad na Vrbasu i ove  godine ostaje jedna od najpoželjnijih destinacija za doček Nove godine.

  • Projekat gasovoda “Južna interkonekcija”: Zadovoljni izašli iz Ambasade SAD-a

    Projekat gasovoda “Južna interkonekcija”: Zadovoljni izašli iz Ambasade SAD-a

    Zvaničnici Federacije BiH održali su sastanak u Ambasadi SAD-a u BiH u Sarajevu, u vezi sa projektom gasovoda “Južna interkonekcija”, a nakon kojeg su istakli da su zadovoljni i optimistični da će taj posao biti brzo završen.

     

    Elmedin Konaković, lider NiP-a i ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da je važnost interkonekcije u geopolitičkom, a ne samo ekonomskom smislu te da će dolaskom američkog investitora i američkog kapitala doći i do stabilizacije odnosa u BiH.

    “Vrlo kvalitetan sastanak, mali akcioni plan, hodogram. Vijeće ministara i Federalna vlada treba da djeluju narednih dana, parlamenti da usvajaju potrebne prostorno planske akte. Dogovorili smo se oko rokova koji su kratki što je dobro i mislim da ova priča postaje relana, što je lijepa priča za BiH”, rekao je Konaković.

    On je rekao da ono što je bio najveći problem, a to je kako će izgledati kompanija koja će gazdovati tim projektom rješen, te da će svi imati mogućnost da participiraju, ali da bi američke kompanije imale tu prednost jer se radi o američkom LNG.

    “Hodogram kaže da će biti formirana komisija koja odlučuje o kompanijama. Ja mislim da za nekoliko mjeseci to pitanje može biti riješeno”, naveo je Konaković dodajući da mu se sviđa brzina i odlučnost adminsitracije Donalda Trampa, predsjednika SAD po ovom pitanu.

    I Sabina Čudić, predsjedik Naše stranke, rekla je da je dogovoreno da se radi na izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji u FBiH.

    “Bez obzira na dogovorenu dinamiku u smislu vremenskih rokova, ono što nas interesuje iznad svega jeste i sadržaj tih izmjena i dopuna, na čemu ćemo raditi u narednim mjesecima. Ono što je važno tiče se i komisija za koncesije na nivou FBiH i drugih tehničkih detalja, ali ono što je najvažnije, ono na čemu smo mi insistrali se ostvarilo ovaj put. Dobili smo jasan signal od američke administracije i američke ambasade u Sarajevu da se ovaj projekat neće i ne smije vezivati za bilo kakve političke ustupke bilo kojim akterima u BiH”, rekla je Čudićeva dodajući da ovaj projekat treba da ostane u sferi ekonomija, ne politike.

    Povodom ovog sastanka oglasili su se i iz Ambasade SAD u BiH gdje su naveli da je Džon Ginkel, otpravnik poslova SAD u BiH, razgovarao sa zvaničnicima vladajuće koalicije u Federaciji BiH.

    “Američka kompanija će razviti ovaj gasovovd i upravljati njime. Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi sa nacrtom međunarodnog sporazuma između BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog ukapljenog prirodnog gasa u BiH preko Hrvatske. Administracija predsjednika Trampa snažno podržava projekat Južna interkonekcija i raduje se daljnjem, brzom napretku s partnerima uBiH na realizaciji ovog projekta”, saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH.

  • Zašto Donald Tramp želi Grenland?

    Zašto Donald Tramp želi Grenland?

    Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je posebnog izaslanika za Grenland u svom najnovijem pokušaju aneksije zemlje.

    Džef Lendri, republikanski guverner Luizijane, “predvodi napad” kao dio posebnog izaslanika imenovanog za golemo arktičko ostrvo koje je polu-autonomni dio Danske.

    Tramp je rekao da SAD treba Grenland za “nacionalnu zaštitu”, dodajući: “Moramo ga imati.”

    To je, očekivano, razljutilo čelnike Danske, a Kopenhagen će pozvati svog američkog ambasadora radi “objašnjenja”.

    Nije tajna da Tramp želi preuzeti zemlju bogatu mineralima zbog njenog strateškog položaja.

    Čak je odbio isključiti upotrebu sile kako bi osigurao zemlju, što je šokiralo Dansku, budući da se nekada smatrala jednim od najbližih saveznika Amerike u NATO-u.

    Kako je Grenland reagovao?
    Premijeri Mete Frederiksen iz Danske i Jens-Frederik Nielsen iz Grenlanda od tada su zahtijevali poštovanje njihovih granica.

    U zajedničkoj izjavi rekli su: “Već smo to jasno rekli. Sada to ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država ukorijenjeni su u međunarodnom pravu… Ne možete anektirati druge zemlje. Grenland pripada Grenlandđanima i SAD ne bi trebao preuzeti Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta.”

    Zašto Donald Tramp želi Grenland?
    Iako na najvećem ostrvu na svijetu živi samo 57.000 ljudi, uglavnom autohtonih Inuita, njegovi prirodni resursi i geografski položaj čine ga sve privlačnijim za globalne sile.

    “Mislim da će Grenland možda biti u našoj budućnosti”, nedavno je rekao Tramp. Odbio je isključiti upotrebu vojne sile.

    Tramp je gledao ostrvo od 2019., ali nije prvi američki predsjednik koji ga želi.

    Sjedinjene Države pokušale su ga kupiti 1846., a zatim ponovo 1946. – tada za cijenu ekvivalentnu 970 miliona funti u modernoj vrijednosti – kada je Hladni rat dobijao na zamahu.

    Oba puta su odbijeni, ali Grenland se smatrao toliko strateški važnim za suprotstavljanje Sovjetskom Savezu da su SAD svejedno zadržale vojnu prisutnost tamo.

    Uz danski pristanak, SAD upravljaju vazdušnom bazom Tule kako bi mogle slati američke bombardere preko Arktika kako bi napali Sovjetski Savez i otkrili projektile koji dolaze iz drugog smjera.

    Postojala je još jedna baza, tajna, zakopana u ledenjaku udaljenom 240 kilometara.

    Navodno istraživački objekat, Kamp Senčuri je zapravo trebao smjestiti nuklearno oružje sposobno za lansiranje kroz ledeni pokrov.

    Na kraju nikada nije postavljeno tamo, a ova ispostava je od tada napuštena.

    Iako Tule još uvijek postoji – iako se sada zove Svemirska baza Pitufik – činjenica da je Kamp Senčuri izgubljen 30 metara ispod površine, sve dok ga tim NASA-inih naučnika nije ponovo pronašao prošle godine, govori nešto o promjeni međunarodnih odnosa.

    Čak i dok je Hladni rat jenjavao i odmicao, održavanje nuklearnog oružja tako daleko na sjeveru nije se smatralo vitalnim.

    Ali sada se ledeni pokrovi tope, čineći okolne vodene puteve plovnijima i olakšavajući pristup resursima – poput uranijuma, željeza i fosilnih goriva – skrivenim ispod.

    U međuvremenu, napetosti s Rusijom su veće nego ikad od Hladnog rata, a Kina – novi glavni suparnik SAD-a – takođe želi ulagati u Grenland.

    To bi moglo objasniti zašto je Džej Di Vens, uoči svoje posjete, rekao: “Mnoge druge zemlje prijetile su Grenlandu, prijetile su da će koristiti njegove teritorije i vodene puteve kako bi prijetile Sjedinjenim Državama, Kanadi i naravno narodu Grenlanda, pa ćemo provjeriti kako stvari tamo stoje.”

    Dodao je:

    “I kažem da, govoreći u ime predsjednika Trampa, želimo ponovo ojačati sigurnost naroda Grenlanda jer mislimo da je to važno za zaštitu sigurnosti cijelog svijeta.”

    Potpredsjednik Amerike još je rekao:

    “Nažalost, mislim da su vođe i u Americi i u Danskoj predugo ignorisali Grenland. To je bilo loše za Grenland, a takođe je bilo loše i za sigurnost cijelog svijeta. Mislimo da stvari možemo odvesti u drugom smjeru, pa ću to provjeriti.”

    Ko je vlasnik Grenlanda?
    Tramp možda insistira na kupovini Grenlanda radi “nacionalne sigurnosti”, ali ljudi na Grenlandu nisu toliko zainteresovani. Otprilike 85 odsto protivi se pridruživanju SAD-u, a gotovo polovina Trampov interes vidi kao prijetnju.

    “Šta savjetnik za nacionalnu sigurnost radi na Grenlandu?”, rekao je premijer Mute Egede u vezi s tim da se američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Majk Volc pridružio se Vensovoj posjeti u martu.

    “Jedina svrha je demonstrirati moć nad nama. Njegova sama prisutnost na Grenlandu bez sumnje će podstaći američko povjerenje u Trampovu misiju i pritisak će se povećati.“

    Njegova stranka izgubila je izbore u martu, ali njegov nasljednik na mjestu premijera zemlje Jens-Frederik Nielsen složio se.

    Nielsen je rekao: “Činjenica da Amerikanci vrlo dobro znaju da smo još uvijek u pregovaračkoj situaciji i da opštinski izbori još nisu završeni, ipak iskorištavaju priliku da ponovo dođu na Grenland, što pokazuje nedostatak poštovanja prema grenlandskom stanovništvu.”

    Iako su Grenlandćani uglavnom ujedinjeni u svom protivljenju američkom miješanju, nisu jedini koji imaju pravo glasa.

    Grenlandom vlada Danska – udaljena gotovo 3000 km – od nekoliko valova kolonizacije u 18. vijeku.

    Grenland, sada uglavnom autonomna i samoupravna teritorija s predstavništvom u danskom nacionalnom parlamentu, decenijama kontroliše vlastite unutrašnje poslove.

    Ali, vanjske odnose i dalje nadzire Danska, uprkos nedavnim naporima za nezavisnost Grenlanda.

    Danska će vjerovatno imati određenu riječ u budućnosti Grenlanda. Prema riječima danske premijerke Mete Frederiksen, čini se da ta budućnost nije sa SAD-om.

    “Grenland nije na prodaju”, rekla je u televizijskom intervjuu. “Želim jasno reći da je, gledano očima danske vlade, Grenland za grenlandski narod. To je vrlo ponosan narod, jezik i kultura, to je narod koji je njihov.”

    Da li je Grenland dio NATO-a?
    Da. Grenland je dio NATO-a, jer je dio Danske – koja je članica NATO-a.

    To znači da ako Tramp “ne isključi vojnu akciju”, kako je prethodno rekao, i silom preuzme Grenland, to bi moglo izazvati rat.

    Članak pet NATO ugovora kaže da se napad na državu članicu smatra napadom na sve članice – koje će potom pomoći napadnutoj članici u borbi.

    Postoji li američka baza na Grenlandu?
    Da. Prije poznata kao vazdušna baza Tule, svemirska baza Pitufik kojom upravljaju SAD jedna je od najudaljenijih američkih vojnih baza i jedina na Grenlandu.

    Sa 150 stalno stacioniranih pripadnika vazdušnih i svemirskih snaga, ima radar sposoban detektovati balističke projektile gotovo čim polete.

    Smještena na sjeverozapadu Grenlanda, gdje temperature zimi padaju ispod -34°C, najbliže naselje je udaljeno 70 milja u Kuanaku, u kojem živi ne više od 650 ljudi.

    Šta je “Crveno-bijela i plava zemlja”?
    Republikanski kongresmen predstavio je zakon koji bi ovlastio Trampa da započne pregovore o sticanju autonomne teritorije Danske i preimenovanju na temelju američke zastave.

    “Amerika se vratila i uskoro će biti veća nego ikad uz dodatak Crvene, Bijele i Plave zemlje”, izjavio je zastupnik Badi Karter (67) iz Džordžije.

    Karter je još rekao:

    “Predsjednik Tramp ispravno je identifikovao kupovinu onoga što je sada Grenland kao prioritet nacionalne sigurnosti i s ponosom ćemo pozdraviti njegov narod da se pridruži najslobodnijoj naciji koja je ikada postojala kada naš glavni pregovarač potpiše ovaj monumentalni sporazum.”

    Zakon o crvenoj, bijeloj i plavoj zemlji iz 2025. nalaže ministru unutrašnjih poslova da nadgleda preimenovanje Grenlanda u saveznim dokumentima i kartama u roku od 180 dana.

    “Svaka referenca u zakonu, karti, propisu, dokumentu, papiru ili drugom zapisu Sjedinjenih Država na Grenland smatraće se referencom na 13. Crvenu, bijelu i plavu zemlju”.

    Prijedlog zakona prvo mora proučiti odbor prije nego što se može glasati u Zastupničkom domu. Zatim bi išao u Senat.

    Zakonodavci ga razmatraju čak i dok je danska premijerka Mete Frederiksen više puta rekla da arktičko ostrvo “nije na prodaju”, navodi “Metro”.

  • Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Šeranić: Nikome se ne brani pušenje, već ograničava ponašanje pušača

    Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kazao je da se u prijedlogu zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima ne radi ni o kakvoj diskriminaciji pušača već o ograničavanju određenog ponašanja, poput stavljanja pojasa u automobili.

     

    “Ovdje se ne govori o pravu pušača na pušenje, već ponašanju. Ovdje se ne zabranjuje pravo na pušenje nego ograničava ponašanje pušača”, rekao je Šeranić u Narodnoj skupštini u toku rasprave o Prijedlogu zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Republici Srpskoj.

    Istakao je da je ovaj zakon čisto zakon Republike Srpske, a ne Evrope ili bilo koga drugog, da ima ima poveznice sa FBiH u dijelu tržišta, ali da Srpska pravi svoje nadležnosti.

    Naglasio je da su rađena precizna istraživanja o tome da li građani podržavaju zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima i na javnom mjestu i da je 72 odsto kazalo da podržava zabranu pušenja na tim prostorima.

    “Lično bih ja volio da je zakon rigorozniji, ali to je moj lični, stav, profesionalni je nešto drugo i to je u ovom slučaju”, naveo je Šeranić.

    Komentarišući diskusije poslanika, naveo je da će vjerovatno zakon ostati kako je predložen upskos amandmanima, ali da će odlučiti o tome prije glasanja, te da mu je najvažnije da se usvoji svaka inicijativa koja se tiče zaštite zdravlja građana.

    “Dostupan sam svima mimo ove diskusije. Hvala timu koju je na ovom zakonu radio godinu dana, a da se on priprema još od 2017. Pred nama predstoje promocije mjera i izrada pravilnika i zato zakon ima neke vrste odgode za pojedine vrste mjera”, zaključio je Šeranić.

  • Zabilježena tri slučaja “super gripa”

    Zabilježena tri slučaja “super gripa”

    Tri slučaja “super gripa” – virusa koji hara Evropom zabilježena su u Republici Srpskoj, povrđeno je u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

    U Republici Srpskoj u toku je uobičajena sezona gripa, a od teških akutnih respiratornih infekcija najviše obolijevaju najmlađi i najstariji.

    Talas oboljevanja se tek očekuje
    Načelnik Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Nina Rodić Vukmir napomenula je da se porast obolijevanja tek očekuje, budući da se najveći broj oboljelih javlja u januaru.

    Ona je apelovala na građane da vode računa o drugima i da, ako su bolesni, posjete pacijentima u bolnicama svedu na minimum.

    Ko je na meti “super gripa”?
    Govoreći o “super gripu” ili takozvanom flunamiju, Vukmirova je navela da su u Republici Srpskoj zabilježena tri slučaja tog virusa.

    “To nije novi virus već je taj K podtip mala izmjena u njegovoj genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju da se širi izazivajući tako obolijevanje kod onih koji nemaju imunitet”, pojasnila je Vukmirova.

    Prema podacima Instituta za javno zdravstvo Srpske, domovi zdravlja u Republici Srpskoj tokom druge sedmice decembra prijavili su 4.950 akutnih respiratornih infekcija i 432 oboljenja slična gripu, kojih je najviše bilo u bijeljinskoj i fočanskoj regiji.

    U bolnicama u Republici Srpskoj od 8. do 14. decembra hospitalizovano je 88 pacijenata oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije.

    U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci hospitalizovan je 41 pacijent, a u bolnicama u Prijedoru sedam, Gradišci 17, Doboju 10, Nevesinju pet, u Trebinju i Zvorniku po tri, a u Bijeljini jedan pacijent.

    Iz Instituta navode da je najveći broj oboljelih od akutnih respiratornih infekcija i oboljenja sličnih gripu u starosnoj grupi od 30 do 64 godine i od pet do 14 godina, dok su u kategoriji teških akutnih respiratornih infekcija najviše obolijevali najmlađi i najstariji, piše Srna.

  • Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Minić najavio svečanosti povodom Dana Republike i govorio o izazovima u javnim preduzećima

    Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da će Dan Republike u Srpskoj biti obilježen nizom svečanih manifestacija, dok je istovremeno govorio o stanju u javnim preduzećima i infrastrukturnim projektima u Banjaluci.

    Minić je naveo da su povodom Dana Republike planirane svečanosti 5, 8. i 9. januara, te da će 5. januara u Trebinju biti otvorena novoizgrađena bolnica. Kako je rekao, 8. januara u Banjaluci biće otkriveno centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.

    „Planirane su svečanosti 5, 8. i 9. januara. U Trebinju ćemo 5. januara otvoriti novoizgrađenu bolnicu, a 8. januara u Banjaluci otkriti centralno spomen-obilježje borcima Vojske Republike Srpske poginulim u Odbrambeno-otadžbinskom ratu“, rekao je Minić novinarima u Banjaluci.

    Dodao je da su predviđeni i svečana akademija i defile, te istakao da nema osnova za tvrdnje da Dan Republike neće biti obilježen. Minić je naglasio da je sa boračkim kategorijama postignut dogovor o zakonskim rješenjima, kao i da otkrivanje centralnog spomen-obilježja treba da protekne bez političkog uticaja.

    Govoreći o javnim preduzećima, Minić je rekao da je situacija izuzetno složena, ali da mjere koje je Vlada Republike Srpske preduzela postepeno daju rezultate. Istakao je da je Vlada zajedno sa rukovodstvima javnih preduzeća aktivno uključena u rješavanje problema i da se ne izbjegava suočavanje sa suštinom i stvarnim stanjem.

    „Razgovarao sam sa direktorom ‘Šuma’ i raduje me što imaju bolji rezultat nego prošle godine. Što se tiče ‘Elektroprivrede’, radimo na rješavanju problema, riječ je o ogromnim sistemima koji podrazumijevaju mnogo posla i mjera koje će morati biti donesene“, rekao je Minić.

    On je naveo da Vlada Republike Srpske ima stalnu komunikaciju sa direktorima „Željeznica“, „Šuma“, „Elektroprivrede“ i „Pošta Srpske“.

    Minić je ranije, zajedno sa ministrom saobraćaja i veza Zoranom Stevanovićem i direktorom „Puteva Srpske“ Miroslavom Jankovićem, ozvaničio početak izgradnje kružnog toka kod „Audi centra“ u banjalučkom naselju Borik, za koji je navedeno da bi trebalo da ubrza protok saobraćaja i poveća bezbjednost u tom dijelu grada.

  • Stevandić poručio Vukanoviću: Onaj ko brani presuđenog pedofila ne može govoriti o zaštiti djece

    Stevandić poručio Vukanoviću: Onaj ko brani presuđenog pedofila ne može govoriti o zaštiti djece

    Najveći, najpresuđivaniji lažov, koji targetira tuđe porodice, koji ni o čemu pojma nema, ne može da priča o zaštiti djece ni o pušenju jer je javno podržavao pedofila Željka Adžovića, svog najboljeg druga.

    Ovim riječima je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić razotkrio lažni moral lidera i poslanika Liste za pravdu i red, Nebojše Vukanovića.

    „Kada je Adžović uhapšen i presuđen na šest mjeseci zatvora jer je zadovoljavao pohodu pred djetetom u Dubrovniku, Vukanović je pobrisao sve slike sa njim. Neko ko je otvoreno na Kolegijumu branio pedopfile ne može da priča ni o kakvoj zaštiti djece i duvanu. Ne može da napada tuđe porodice“, rekao je Stevandić tokom diskusije.

    Vukanoviću je poručio da će o ovom skandalu da priča svuda, ponovo ga optužujući da je zaštitnik pedofila Adžovića.

    „Ovdje ste javno rekli „nije on kriv, samo se napio i skinuo gaće“. Što će reći kada se pedofil napije, on nije pedofil. To ste vi, najveći lažov, presuđivani čovjek koji živi od pljuvanja tuđe djece i porodica. Ja živim od pomaganja djeci i porodicama i neću da imam posla sa onima koji podržavaju pedofile“, dodao je Stevandić.

    Naglasio je da je napokon vrijeme da se vidi ko je Vukanović, te da mu je žao što nije uspio da postane ministar bezbjednosti u Savjetu ministara BiH.

    „Ovo sam spremio da vide ko je ministar. Vi ste taj čovjek, najbolji drug Željka Adžovića. Sa njim ste se grlili na istoj toj plaži u Dubrovniku gdje ga je policija uhvatila i vi nekom da držite moralne lekcije! Vi treba da budete upisani u registar onih koji podržavaju pedofile. Vi ste sramota Republike Srpske i političke scene. To što ste toliko puta presuđeni govori da ste lažov koji od toga živi. Udavićete se svojom pljuvačkom, sram da vas bude! Moju porodicu ostavite na miru“, poručio je Stevandić.

    Međutim, Vukanović je i u replici nastavio da brani Adžovića.

    „Etiketirate čovjeka koji je sa mnom studirao, bio mi kolega. Ja ga se ne odričem. Taj čovjek je napravio glupost i nosi zbog toga određene probleme, ali sigurno se ne radi o kriminalcu, lopovu i pedofilu“, kaže Vukanović.

     

  • Vučić: Imamo dogovor o produženju ugovora o gasu

    Vučić: Imamo dogovor o produženju ugovora o gasu

    “Imamo dogovor o produženju snabdevanja gasom još tri meseca, do 31. marta, tako da ljudi mogu da budu sigurni i mirno spavaju, Srbija će imati i električnu energije i dovoljno gasa za predstojeću zimsku sezonu”, rekao je Vučić za medije nakon dodele ugovora o radu najboljim diplomcima medicinskih fakulteta i škola.

    Izjavio je da ima informacije da predstavnici Gasproma razgovaraju o prodaji udela u NIS-u, između ostalih, i sa mađarskom nacionalnom kompanijom MOL i da srpsko rukovodstvo nema ništa protiv toga jer su Mađari naši prijatelji, ali da će, ako se rešenje ne nađe do 15. januara, biti onako kako je on pre najavio.

    “Imamo dogovor o produženju snabdevanja gasom još tri meseca, do 31. marta, tako da ljudi mogu da budu sigurni i mirno spavaju, Srbija će imati i električnu energije i dovoljno gasa za predstojeću zimsku sezonu”, rekao je Vučić za medije nakon dodele ugovora o radu najboljim diplomcima medicinskih fakulteta i škola.

    Izjavio je da ima informacije da predstavnici Gasproma razgovaraju o prodaji udela u NIS-u, između ostalih, i sa mađarskom nacionalnom kompanijom MOL i da srpsko rukovodstvo nema ništa protiv toga jer su Mađari naši prijatelji, ali da će, ako se rešenje ne nađe do 15. januara, biti onako kako je on pre najavio.

    “Mađari su naši prijatelji i to je sve okej. Samo da završimo što je moguće pre do 15. januara. Zato što vi morate da imate u vidu i da nam sve ide perfektno i da nikakav problem nemamo sa, recimo, sekundarnim sankcijama, a imamo i imaćemo. I da nemamo nikakav problem sa baržama, vozovima i kamionima, da uvozimo, recimo, dizel – ne možemo da uvezemo 6.000 tona dnevno, koliko trošimo. Dakle, hoću samo da vam kažem da je to nemoguća misija”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanje da li ima informacije da se vode pregovori između mađarskog MOL-a i Gasproma.

    Kako je rekao, samo je pitanje vremena kada će i na koji način to morati da se menja jer je danas tačno 75. dan otkada u Srbiju nije ušla ni kap sirove nafte.

    “Ponosan sam na Srbiju, ponosan sam na građane Srbije. Hajde da budemo fer jednom prema sebi. Jeste li ikada zamišljali da je moguće da Srbija 75 dana ne dobije kap nafte, a da nigde ne bude nikakve gužve, da niko ne nosi kantice, niti bilo šta? 75 dana, to nije sedam dana. Da toliko rezervi imamo, da smo toliko pripremljeni za sve i da smo se toliko ozbiljno i odgovorno ponašali”, naglasio je Vučić.

    Dodao je da će se, ako ne bude rešenja, priča oko NIS-a završiti onako kako je ranije rekao – da će država preuzeti NIS i platiti Rusima za njihov udeo.

    “Dakle, približava se i taj datum (15. januar), nadam se da će se pre toga pronaći rešenja, ako ne, šta da radimo”, rekao je Vučić.

  • Čović: U zabludi su oni koji misle da će berza struje biti u Brčkom, a ne u Mostaru

    Čović: U zabludi su oni koji misle da će berza struje biti u Brčkom, a ne u Mostaru

    Dragan Čović, lider HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda rekao je da su u zabludi oni koji misle da će se mjesto trgovanja električnom energijom izmjestiti iz Mostara u Brčko.

    “Svi koji se zanose da ćemo izmjestiti mjesto trgovanja električnom energijom iz Mostra u Brčko opet ste u zabludi. To se jednostavno neće desiti kao takvo i to morate razumjeti. Razumijem da se to nekome sviđa, nekome ne sviđa, ali to su vam opet regule većine koje postoje”, rekao je Čović.

    Inače, na početku sjednice Doma naroda na čijem dnevnom redu su se našla dva zakona i to Prijedlog zakona o VSTS-u te izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH, međutim pojedini delegati insistirali su na tome da se na dnevni red stavi i Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

    Taj Zakon već je usvojen u Predstavničkom domu, međutim problem je što je u vezi tog zakona još ranije proceduru otpočeo i Dom naroda. U Zakonu koji je usvojio Predstavnički dom usvojen je i amandman koji kaže da je sjedište berze električne energije umjesto u Mostaru u Brčkom.

    Taj zakon još ranije je usvojio Savjet ministara BiH, a njime se, između ostalog, planira i osnivanje berze električne energije.

    “Donošenje zakona doprinosi i ispunjenju obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njime će se stvoriti uslovi za uspostavu organizovanog tržišta električne energije, formiranje berze i njeno povezivanje sa regionalnim i tržištem EU, što je ujedno bio i preduslov za izuzeće od CBAM-a. Zakon je ključan za integraciju obnovljivih izvora energije, sigurnosti snabdijevanja i privlačenja investicija, a izrađen je uz konsultacije sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti”, navedeno je u obrazloženju usvojenog Nacrta zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije u BiH.

    Nakon što je predloženo da se na dnevnom redu nađe Zakon o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije počela je rasprava o dnevnom redu koja traje već duže od dva sata.

  • Ozvaničen početak izgradnje novog kružnog toka u Banjaluci

    Ozvaničen početak izgradnje novog kružnog toka u Banjaluci

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, ministar saobraćaja i veza Zoran Stevanović i direktor “Puteva Srpske” Miroslav Janković ozvaničili su danas početak izgradnje kružnog toka kod “Audi centra” u banjalučkom naselju Borik, koji bi trebalo da ubrza i poveća bezbjednost u saobraćaju u tom dijelu grada.

    Zvaničnom početku izgradnje kružnog toka prisustvovao je i ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić, predstavnici Grada, kao i brojni Banjalučani.

    Ministarstvo saobraćaja i veza prethodno je preduzelo neophodne aktivnosti i otklonilo tehničke i administrativne prepreke koje su usporavale realizaciju projekta izgradnje ovog kružnog toka, koji će okvirno koštati 2,48 miliona KM.

    Projekat, čiju izgradnju će finansirati “Putevi Republike Srpske”, bio je u zastoju zbog usaglašavanja određenih tehničkih rješenja.

    Sporazum o zajedničkoj realizaciji projekta “Rekonstrukcija raskrsnice na ukrštanju magistralnog puta MI-108 i Bulevara vojvode Živojina Mišića u Banjaluci” potpisan je 29. aprila prošle godine između preduzeća “Putevi Republike Srpske” i grada Banjaluka, nakon čega je potpisan aneks kojim su precizirane obaveze obje strane.

    Ispunjavanjem svih uslova stvoren je osnov za početak radova, čime će se znatno unaprijediti bezbjednost saobraćaja na jednoj od najfrekventnijih raskrsnica u Banjaluci.

    V.d. direktora “Puteva RS” Miroslav Janković istakao je da će nova raskrsnica doprinijeti smanjenju gužvi, koje su, kako je rekao, jedan od faktora zagađenja u gradu.

    “Radi se o modernoj raskrsnici, gdje je Grad izradio plansku dokumentaciju, a Vlada prepoznala značaj projekta i uložila više od dva miliona KM. Rok za izvođenje radova je šest mjeseci i očekujemo da će radovi biti završeni na vrijeme, ukoliko vremenske prilike to dozvole”, rekao je Janković.

    Premijer Savo Minić podsjetio je da je Vlada preuzela odgovornost za most u Česmi, spomen-obilježje i kružnu raskrsnicu.

    “Ne želimo da građani ispaštaju zbog nedostatka dogovora. Ako bude potrebno, uradiće se i pasarela za pješake. Vlada nastavlja da rješava probleme građana i osigurava sigurnost u saobraćaju”, zaključio je premijer.