Autor: INFO

  • Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Vučić: Modi potvrdio učešće Indije na EXPO u Srbiji

    Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je danas imao izrazito prijateljski i sadržajan razgovor sa predsednikom Vlade Indije Narendrom Modijem u Nju Delhiju i istakao da je Indija potvrdila učešće na Ekspo izložbi 2027 u Beogradu.

    “Sa Modijem je bio izrazito prijateljski i sadržajan sastanak i imam veliku vest za građane Srbije – Indija je bila jedina supersila, rekao bih, koja do sada nije potvrdila učešće na Ekspu i danas je premijer Modi jasno i nedvosmisleno rekao da Indija želi značajno učešće na Ekspu i da Indija dolazi na beogradski i srpski Ekspo. I to je prva velika i važna vest”, rekao je Vučić novinarima posle sastanka sa Modijem.

    Naveo je da su takođe razgovarali kako da se unaprede odnosi dve zemlje i saradnja.

    “Mi od 2017. nismo imali zasedanje međuvladinog komiteta za saradnju i doneo sam odluku i zamolio predsednika vlade Đuru Macutu i potpredsednika Sinišu Malog da se sa tim saglasi, da on (Macut) bude kopredsedavajući u ime Republike Srbije da bismo time pokazali koliki značaj pridajemo saradnji sa Indijom i to će već u petak biti prihvaćeno na sednici Vlade”, rekao je predsednik Vučić.

    “Očekuje me danas sastanak i sa Kristalinom Georgijevom, ne kao samo šeficom MMF sa nekim ko nam uvek da konstruktivne i prijateljske sastanke. Doći će investitori iz Nepala razgovaraćemo o investiranju u fabriku nudli”, najavio je Vučić.

    “Verujem da će biti takvih startapova koji će ulagati u našu zemlju naročito nakon tog sporazuma o slobodnoj trgovini. A posebno i zbog ugovora o slobodnoj trgovini koju mi imamo sa EU. Tražićemo rešenje da smanjimo birokratiju kako bismo doveli što veći broj investitora. Gledaćemo mogućnosti da Jugoimort jer ono što bismo napravili ovde mogli bi istog trenutka i da prodamo”, kazao je on.

    “Moramo da nađemo bolji i brži način za ulazak građana Indije jer nam je EU tražila da ukinemo bezvizni režim s Indijom, ali moramo da gledamo kako to politički da prekinemo da omogućimo ulazak investitora u Srbiju, kao i da omogućimo dolazak supertalentovanih mladih Indijaca da nam  pomognu u primeni veštačke inteligencije i u zdravstvu i farmaciji”, naglasio je Vučić.

    “Ono što je najvažnije za nas, ako uspemo da napravimo ugovore o veštačkom đubrivu, i ako to Prahovo bude moglo da proizvede, to su ogromni novci za nas”, kaže Vučić koji dodaje i da mi iz Indije najviše uvozimo aluminijum a ima još mnogo oblasti gde postoji mogućnost ubrzanja saradnje, poput i većeg izvoza srpskih jabuka što je veoma važno za naše velike proizvođače i izvoznike.

    Predsednik je pomenuo i sve ono što Indija radi u Bolivudu a on i na tom polju vidi mogućnost dobre saradnje.

    “Brže rastemo nego Nemačka, naš rast biće 3 odsto, a brzim rastom smanjujemo tu razliku između nas i razvijenih zemalja”, istakao je on.

  • AI kao nova vrsta na Zemlji?

    AI kao nova vrsta na Zemlji?

    Vodeći svjetski stručnjaci vjeruju da bi 2030. godina mogla ostati upamćena kao trenutak kada je vještačka inteligencija (AI) prestala da bude običan alat.

    Prema njihovim procjenama, AI bi tada mogao biti posmatran kao nova „vrsta“ na našoj planeti – sa uticajem koji bi mogao temeljno redefinisati ljudsko društvo.

    Nova vrsta sa „ljudskim pravima“?

    Profesor Bendžamin Rosman sa Univerziteta Vitvatersrand iznio je tvrdnju da AI više neće biti samo „neživi predmet“ poput pametnog telefona. On smatra da bi do 2030. godine vještačka inteligencija mogla postati entitet sa određenim pravima, slično kao što ih ima savremeni čovjek (Homo sapiens).

    Takav razvoj događaja značio bi da AI prestaje biti puki digitalni asistent i dobija sposobnost da direktno djeluje u stvarnom svijetu – od upravljanja sistemima do donošenja kompleksnih odluka. To pred čovječanstvo postavlja ogroman izazov zajedničkog suživota sa naprednim mašinama.

    Digitalni kolonijalizam i prijetnja demokratiji

    Istraživanje sprovedeno među osam globalnih eksperata pokazalo je duboku zabrinutost za budućnost slobode i političkih sistema.

    Ugrožena demokratija: Pet od osam stručnjaka strahuje da bi algoritmi i deepfake tehnologije mogli urušiti povjerenje u informacije.

    Gubitak suvereniteta: Šest stručnjaka upozorava na „digitalni kolonijalizam“, scenario u kojem velike tehnološke kompanije ili moćne države kontrolišu slabije nacije putem AI sistema.

    Sukob ciljeva: Profesor Stjuart Rasel sa Univerziteta Berkli upozorava na mogućnost da AI, ukoliko njegovi ciljevi ne budu usklađeni sa ljudskim, isključi ljude iz ključnih procesa odlučivanja – scenario koji podsjeća na naučnofantastične filmove.

    Obrazovanje: Važnija su pitanja od odgovora

    U svijetu u kojem AI može ponuditi gotov odgovor za nekoliko sekundi, klasično učenje napamet gubi smisao. Stručnjaci su saglasni da će najvažnija vještina budućnosti biti kritičko razmišljanje i sposobnost postavljanja pravih pitanja.

    Budućnost će pripadati onima koji znaju provjeriti informaciju, razumjeti način rada algoritama i upravljati tehnologijom – umjesto da joj se slijepo pokoravaju.

    Utopija ili pucanje balona?

    Dok jedni predviđaju eru prosperiteta i tehnološkog napretka, drugi upozoravaju na mogućnost „pucanja AI balona“ i masovnog razočaranja ako očekivanja budu nerealna.

    Bez obzira na to koji scenario prevagne, 2030. godina bi mogla predstavljati prelomnu tačku u odnosu čovjeka i mašine – trenutak kada će se jasno vidjeti da li je AI ostao alat ili je postao nova sila na Zemlji, prenosi Telegraf.

  • Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Sijarto: Lažne izjave da Ukrajina brani Evropu

    Mađarska smatra lažnim izjave ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, brani Evropu, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    On je u intervjuu za “Si-En-En turk” naglasio da ukrajinski sukob nije rat koji vodi Evropa.

    “Stoga smatram da su izjave ukrajinskih i evropskih lidera da Ukrajina, navodno, štiti Evropu velika laž”, rekao je Sijarto.

  • Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Zašto je novi popis stanovništva postao nemoguća misija?

    Od popisa stanovništva u BiH, po svemu sudeći, neće biti ništa ni u 2026.

    Na taj način ćemo propustiti još jednu godinu da sprovedemo najznačajnije i najobimnije statističko istraživanje, koje nismo uradili još od 2013. godine, u čemu smo usamljeni u regionu.

    Popis zahtijeva višegodišnje pripreme

    Popis, podsjećanja radi, zahtijeva višegodišnje pripreme, značajan budžet, obimnu logističku podršku i jasno usklađenu metodologiju, što znači da mu predstoji ozbiljan posao.

    Iz Agencije za statistiku BiH su potvrdili što i ranije – nisu ispunjeni uslovi za organizaciju popisa.

    “Glavni razlozi su politička i institucionalna složenost, finansijski zahtjevi, te metodološke i pravne nesuglasice među institucijama statističkog sistema Bosne i Hercegovine. Dakle, bez političke volje i konsenzusa, te jasno usaglašenog pristupa, nije moguće postići dogovor o organizaciji popisa”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

    Iz Republičkog zavoda za statistiku kažu da su oni, u saradnji s Agencijom za statistiku BiH i Federalnim zavodom za statistiku, u fazi pripreme popisa poljoprivrede, koji, uz popis stanovništva, predstavlja najobimnije statističko istraživanje.

    Popis poljoprivrede

    “Sve aktivnosti su usmjerene ka uspješnoj realizaciji popisa poljoprivrede, koji na prostoru BiH nije sproveden još od vremena Jugoslavije, odnosno od 1960. godine”, rekli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

     

    Demografski analitičar Adnan Ferhatbegović naglašava da sve ukazuje na to da ni ove godine nećemo imati popis stanovništva, što je, ocjenjuje, problematično sa više aspekata.

    “Nije samo u pitanju ukupan broj stanovnika, nego starosna struktura, obrazovna struktura i tako dalje. Sve su to parametri koji su veoma važni za bilo kakva strateška planiranja”, rekao je Ferhatbegović u izjavi za “Nezavisne novine“.

    On naglašava da bilježimo pad u broju stanovnika te da starosna struktura konstantno raste, a nemamo osnovne parametre kojim bismo planirali mjere.

    “To je izuzetno zabrinjavajuće”, naglasio je Ferhatbegović.

    Političari se bave brojnim trivijalnim pitanjima

    Dok se u BiH političari bave brojnim trivijalnim pitanjima od kojih niko nema koristi, osim njih samih, popis je, dakle, na čekanju još od 2013. godine, kada smo se posljednji put prebrojali, u čemu nam “društvo” pravi samo ratom zahvaćena Ukrajina.

    Sve zemlje okruženja su, naglašavaju stručnjaci, sprovele popis u popisnom krugu od 2020. do 2024. godine, a mi smo izostali.

    Popis je, ističu stručnjaci, osnovni strateški dokument za planiranje demografskih odrednica, ali i ekonomije, te društvenih i socijalnih politika.

    Osnovni strateški dokument

    Privrednici su takođe u javnim istupima kritikovali to što kasnimo u popisu stanovništva, koji je, kako naglašavaju, polazna osnova za svako planiranje, koje se mora temeljiti na tačnim podacima.

    Nedavno je Rejhana Dervišević, poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, postavila poslaničko pitanje Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH, u kojem je pita da li je u planu za 2026. godinu BiH iniciranje donošenja novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH.

    Derviševićeva je upozorila da nesprovođenje novog popisa i nepostojanje ažurnog zakonskog okvira za njegovo sprovođenje direktno utiču na kvalitet javnih politika, planiranje budžeta, izradu razvojnih strategija, sprovođenje Reformske agende, kao i usklađivanje sa obavezama u procesu evropskih integracija.

    “Bez pouzdanih i aktuelnih statističkih podataka, institucije vlasti donose odluke na osnovu zastarjelih pretpostavki, što može dovesti do neefikasne raspodjele resursa, pogrešnog planiranja obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i infrastrukturnih politika, te gubitka prilika za korištenje međunarodnih fondova i programa podrške razvoju”, navela je Derviševićeva.

    Podsjetimo, kada je u pitanju popis iz 2013. godine, tek 30. juna 2016. su objavljeni konačni rezultati. U Bosni i Hercegovini je, kako je tada saopšteno iz Agencije za statistiku BiH, bilo 3.531.159 stanovnika, od čega u FBiH 2.219.220, u Republici Srpskoj 1.228.423 i u Brčko distriktu 83.516.

  • UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    UN stručnjaci: Epsteinovi dosijei ukazuju na mogući zločin protiv čovečnosti

    Milioni dosijea povezanih sa seksualnim prestupnikom Jeffrey Epstein ukazuju na postojanje „globalnog kriminalnog poduhvata“ koji je izvršavao dela koja ispunjavaju zakonski prag zločina protiv čovečnosti.

    Ovu informaciju potvrdio je panel nezavisnih stručnjaka koje je imenovalo Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

    Stručnjaci su naveli da su zločini opisani u dokumentima koje je objavilo američko Ministarstvo pravde počinjeni u kontekstu rasizma, korupcije i ekstremne mizoginije. Kako su istakli, ti zločini pokazuju dehumanizaciju žena i devojčica.

    „Razmere, priroda, sistematski karakter i transnacionalni domet ovih zločina nad ženama i devojčicama toliko su ozbiljni da bi neki od njih mogli razumno dostići zakonski prag zločina protiv čovečnosti“, navodi se u saopštenju.

    Stručnjaci su ocenili da navodi sadržani u dosijeima zahtevaju nezavisnu, temeljnu i nepristrasnu istragu, kao i pokretanje istraga o tome kako je bilo moguće da se takvi zločini čine tako dugo.

    Zakon, koji je Kongres odobrio uz široku dvostranačku podršku u novembru, zahteva da svi dosijei vezani za Epsteina budu javni.

    Stručnjaci UN-a izrazili su i zabrinutost zbog ozbiljnih propusta u poštovanju propisa i lošeg redigovanja koje je otkrilo osetljive informacije o žrtvama. U do sada objavljenim dokumentima identifikovano je više od 1.200 žrtava.

    Objavljivanje dokumenata otkrilo je Epsteinove veze sa brojnim istaknutim ličnostima iz politike, finansija, akademske zajednice i biznisa, i pre i nakon što se 2008. godine izjasnio krivim za optužbe za prostituciju, uključujući podvođenje maloletne devojčice.

  • Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Mogući masovni otkazi i zatvaranje fabrika u Njemačkoj

    Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama.

    Prema izvještajima međunarodnih medija, uključujući Guardian i Reuters, uprava kompanije razmatra oštre mjere štednje koje bi mogle uključivati masovno smanjenje broja zaposlenih, ali i zatvaranje pojedinih fabrika u Njemačkoj.

    Kompanija planira smanjenje troškova za čak 20 odsto do 2028. godine kako bi povećala konkurentnost u eri električne mobilnosti i odgovorila na sve jači pritisak kineskih proizvođača.

    Za razliku od prethodnog „Performance programa“, koji je bio fokusiran uglavnom na osnovni Volkswagen brend, novi plan restrukturiranja mogao bi obuhvatiti cijelu grupaciju, uključujući Audi, Škodu i Porsche.

    Cilj je spuštanje takozvane break-even tačke – nivoa prodaje potrebnog da kompanija posluje bez gubitaka. Uprava smatra da su trenutni troškovi previsoki u odnosu na usporavanje potražnje i rast konkurencije.

    Prema navodima Reutersa, u opticaju su i scenariji koji podrazumijevaju zatvaranje najmanje nekoliko proizvodnih pogona u Njemačkoj, što bi predstavljalo presedan za kompaniju koja je decenijama bila simbol industrijske stabilnosti te zemlje.

    Kina više nije oslonac

    Jedan od ključnih razloga za restrukturiranje jeste slabljenje pozicije Volkswagena na kineskom tržištu, koje je godinama bilo glavni izvor rasta.

    Domaći proizvođači električnih vozila, poput BYD-a i drugih brendova, preuzimaju sve veći tržišni udio, dok potražnja za tradicionalnim modelima opada. Istovremeno, Volkswagen ulaže milijarde eura u razvoj električnih vozila i softverskih platformi, što dodatno opterećuje bilans.

    Kompanija se sada nalazi između dvije paralelne obaveze – mora ubrzati prelazak na električnu mobilnost, ali i održati proizvodnju vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem za tržišta gdje potražnja još postoji.

    Socijalni i politički pritisak

    Najosjetljivije pitanje ostaje broj zaposlenih. Volkswagen već planira smanjenje radne snage kroz programe prijevremenog penzionisanja i nepopunjavanje upražnjenih radnih mjesta, ali sindikati upozoravaju da bi eventualno zatvaranje fabrika izazvalo snažne reakcije.

    Njemačka auto-industrija tradicionalno ima snažnu sindikalnu strukturu i bliske veze sa politikom, zbog čega će svaki potez uprave biti pod lupom javnosti.

    Analitičari ocjenjuju da je pred Volkswagenom jedna od najtežih faza u njegovoj istoriji – balansiranje između smanjenja troškova, tehnološke transformacije i očuvanja socijalnog mira.

  • Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran predstavio nove ideje za sporazum o nuklearnom programu

    Iran je tokom aktuelnih nuklearnih pregovora u Ženevi iznio nove prijedloge, uključujući privremenu pauzu u obogaćivanju uranijuma i mogućnost ekonomske saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Vol strit džurnal.

    Pozivajući se na američke, iranske i regionalne diplomate, list navodi da je Teheran signalizirao spremnost da dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60 odsto pošalje u treću zemlju, poput Rusije. Takav potez mogao bi odgovoriti na jednu od ključnih zabrinutosti Vašingtona u vezi sa iranskom sposobnošću brzog razvoja nuklearnog oružja.

    Iranski zvaničnici su, takođe, iznijeli mogućnost pauziranja aktivnosti obogaćivanja do tri godine. Ipak, diplomate navode da je obogaćivanje već značajno usporeno nakon američkih i izraelskih udara prošlog juna, koji su teško oštetili glavna iranska nuklearna postrojenja.

    Uprkos signalima fleksibilnosti, Teheran nije pristao na demontažu svoje infrastrukture za obogaćivanje, što Vašington smatra ključnim uslovom za trajni sporazum.

    Predsjednik Donald Tramp, koji je nadgledao značajno američko vojno jačanje u regionu, izjavio je da je i dalje indirektno uključen u pregovore u Ženevi te upozorio na posljedice ukoliko diplomatija ne uspije.

    „Ne mislim da žele posljedice nepostizanja sporazuma. Žele postići sporazum“, rekao je Tramp novinarima.

    Državni sekretar Marko Rubio iznio je šire američke ciljeve, uključujući ograničenja iranskog balističkog raketnog programa, restrikcije regionalnih aktivnosti Teherana te pitanja ljudskih prava.

    Zamjenik iranskog ministra spoljnih poslova Hamid Ganbari izjavio je da je Teheran spreman da razgovara o poslovnoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući naftu i gas, investicije u rudarstvo i kupovinu aviona, ukoliko sankcije budu ukinute.

    Ministar spoljnih poslova Abas Aragči kazao je da je u Ženevu stigao sa „konkretnim idejama“ za pravedan i uravnotežen sporazum, ali je naglasio da „pokoravanje pred prijetnjama“ nije opcija.

    Iran je takođe predložio uspostavljanje regionalnog konzorcijuma za proizvodnju nuklearnih gorivnih ploča, ali je insistirao da se proizvodni proces odvija unutar zemlje, uslov koji američki zvaničnici, prema navodima, odbacuju.

    Iranski zvaničnici više puta su tvrdili da Vašington nije jasno definisao kakvo bi ublažavanje sankcija bilo ponuđeno u zamjenu za nuklearne ustupke. U najmanju ruku, Teheran traži pristup približno šest milijardi dolara prihoda od nafte koji su trenutno ograničeni u Kataru.

    Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, sankcije su ublažene u zamjenu za stroga ograničenja obogaćivanja. Predsjednik Tramp povukao je Sjedinjene Američke Države iz tog sporazuma 2018. godine, ocijenivši ga jednostranim i nedovoljnim.

    Pregovori u Ženevi predstavljaju drugu rundu razgovora u dvije sedmice, nakon ranijih sastanaka u Omanu. U međuvremenu, Sjedinjene Američke Države su povećale vojno prisustvo u regionu, raspoređujući nosače aviona Džeral R. Ford i Abraham Linkoln, zajedno sa dodatnim pomorskim i vazdušnim kapacitetima.

    Iako diplomatski kanali ostaju otvoreni, ključno pitanje ostaje neriješeno: Vašington zahtijeva potpuno okončanje obogaćivanja uranijuma, dok Teheran, čini se, nudi samo privremene ili djelimične mjere.

  • Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Kako su prošli pregovori u Ženevi

    Prvog dana trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država u Ženevi o rješavanju sukoba u Ukrajini sastanci su trajali više od četiri sata, prema nekim izvorima više od šest sati i bili su veoma napeti.

    U hotelu Interkontinental sastale su se delegacije tri zemlje, tim Rusije činilo je više od 20 ljudi, na čelu sa Vladimirom Medinskim.

    Oni su dobili jasne upute od predsjednika Vladimira Putina, dok, s druge strane, ukrajinska delegacija nije bila tako složna.

    Navodno su se, prije samog sastanka, pojavile ozbiljne nesuglasice, između Kirila Budanova, šefa kabineta lidera kijevskog režima Vladimira Zelenskog i ostatka delegacije.

    Kako pišu zapadni mediji, Budanov smatra da bi brz sporazum sa Rusijom pod okriljem Vašingtona bio povoljniji za Kijev, jer bi se “prozor mogućnosti uskoro mogao zatvoriti”, dok drugi predstavnici ukrajinske delegacije u Ženevi, koji su i dalje pod uticajem stavova bivšeg šefa kijevske administracije Andreja Јermaka, nisu skloni takvom scenariju.

    Prema informacijama sa lica mjesta, pregovori su bili izuzetno intenzivni.

    – Sastanci u Ženevi imali su bilateralni i trilateralni karakter. Dijalog se odvijao u formatu rusko-američkih, rusko-ukrajinskih, kao i rusko-američko-ukrajinskih pregovora – naveo je izvor iz pregovaračkog tima za RT.

    Prije svega, viđene su provokacije ispred samog hotela, kada se nekolicina ukrajinskih aktivista okupila i vređala ruske novinare.

    Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov, šef Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu, rekao je u saopštenju da su se današnji razgovori fokusirali na “praktična pitanja i mehaniku mogućih odluka”.

    – Velika pitanja, veliki kompromisi – rekao je izvor TASS-a upitan o tome šta je bilo na stolu.

    Agencija RIA Novosti kontaktirala je Trejsi Braun, američkog stručnjaka za govor tijela, koja je analizirala snimke iz predvorja hotela.

    – Mogu da kažem samo jedno – niko iz redova ukrajinske delegacije nije zadovoljan. Namrštene obrve, stisnute ili blago spuštene usne… Ne žele ničega da se odreknu – rekla je Trejsi Braun.

    TASS je prethodno naveo da će se pregovori odvijati o najmanje pet pitanja: teritorijalnom, vojnom, političkom, ekonomskom, kao i o “različitim aspektima bezbjednosti”.

    Zelenski je naravno ponovo optužio Rusiju da joj “odgovara rat”, iako je “Ukrajina spremna za mir”, a onda i navodno svojoj pratnji poručio da organizuje direktan sastanak sa Putinom.

    Američki “Aksios” piše i da je Zelenski takođe spreman da razgovara o povlačenju trupa iz Donbasa, pod uslovom, kako dodaju, da Rusija povuče svoje snage na uporedivu udaljenost.

    Predstavnici Italije, Njemačke, Francuske i Velike Britanije doputovali su u Ženevu, iako Evropska unija nije bila pozvana za pregovarački sto.

    Oni su, kao i više puta ranije, pokušali da se umiješaju u pregovore, zbog čega su doputovali u švajcarski grad, ali u tome nisu uspjeli.

    – Danas su, na marginama pregovora, planirani razgovori evropskih savjetnika za nacionalnu bezbjednost sa delegacijama Ukrajine i SAD. Njemačka, Francuska, Britanija i Italija posmatraju treću pregovaračku sjednicu, koja slijedi nakon prve dvije održane u Abu Dabiju – rekao je izvor agencije RIA Novosti.

    Na čelu nepozvane britanske delegacije nalazi se DŽonatan Pauel, koji je svojevremeno rekao da je NATO postupio ispravno bombardovanjem Јugoslavije i priznao da je London vršio pritisak na SAD da izvedu i kopnenu operaciju protiv srpskih snaga.

    – Klintonova administracija oklijevala je da pošalje kopnene trupe nakon onoga što se dogodilo u Somaliji. Vršili smo pritisak, jer smo bili u pravu kada smo vjerovali da se rat ne može dobiti iz vazduha. Uradili smo pravu stvar i (predsjednik Srbije Slobodan) Milošević je srušen. Ali nikada nismo uspjeli da obezbijedimo podršku UN za rat zbog ruskog veta – rekao je tada Pauel.

    Pregovori se nastavljaju u srijedu, ali još nije poznato da li će biti riječi o teritorijalnim ustupcima, najvećoj tački sporenja dvije suprotstavljene strane.

    Inače, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin poručio je nedavno u intervjuu za TASS je da je Moskva pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju.

    – Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara – istakao je ruski zvaničnik.

  • Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Transparensi objavio analizu: Zastupljenost žena u politici ispod zakonskog praga, mladi nevidljivi

    Političke stranke u BiH godinama raspolažu desetinama miliona maraka javnog novca, ali taj novac ne doprinosi povećanju učešća žena i mladih u politici, niti se koristi transparentno i namjenski, pokazuje analiza Transparency International u BiH.

    U analizi se navodi da iako političke stranke odlučuju ko ulazi u politiku i ko oblikuje javne politike, trenutni sistem finansiranja ne obezbjeđuje da javna sredstva dovode do veće ravnopravnosti, demokratizacije i uključivanja nedovoljno zastupljenih grupa.

    Studija pokazuje da se učešće žena u većini institucija zadržava ispod 30 odsto, iako zakon propisuje da njihova zastupljenost ne smije pasti ispod 40 odsto. Kako se navodi, još ozbiljniji je podatak da uopšte ne postoje sistemski podaci o učešću mladih, niti bilo kakvi standardi koji bi garantovali njihovu zastupljenost. U isto vrijeme, preko 70 odsto prihoda političkih stranaka dolazi iz budžeta, što potvrđuje da javna sredstva predstavljaju ključni mehanizam za potencijalnu transformaciju stranačke politike, ali taj potencijal nije iskorišten.

    “Iako javno finansiranje postoji na svim nivoima vlasti, ne postoje jasni uslovi kako se ta sredstva troše. Postoji dodatno finansiranje za manje zastupljeni pol, ali ono nema efekt jer stranke nisu obavezne ta sredstva koristiti za aktivnosti koje bi unaprijedile položaj žena. Sistemi podsticaja ne utiču na ponašanje stranaka, a mladi uopšte nisu obuhvaćeni finansijskim kriterijima. Stranačke organizacije žena i mladih postoje, ali bez vlastitih budžeta i bez stvarne moći, dok sve ključne odluke ostaju u rukama stranačkog vrha što ostale kategorije ostavlja bez stvarnog uticaja kako na sastav kandidatskih lista tako i u procesima odlučivanja”, stoji u saopštenju Transparency International.

    Ističu da je dodatni problem potpuni nedostatak transparentnosti pa tako ne postoje podaci o tome kako se sredstva koriste, ne postoji standardizovano izvještavanje dok su mehanizmi nadzora izrazito slabi. Bez nadzora nema odgovornosti, što ostavlja širok prostor za zloupotrebe i onemogućava javnost da zna da li stranke koriste sredstva u skladu s javnim interesom.

    “Komparativni primjeri pokazuju da druge zemlje koriste javno finansiranje kao alat za promjene odnosno povećavaju sredstva strankama koje imaju više žena, umanjuju finansiranje onima koje ne poštuju ravnopravnost ili uvode obavezno izdvajanje sredstava za žene i mlade. Rješenja su dakle poznata i dokazana”, istakli su u ovoj analizi.

    Govoreći o nalazima studije, autor analize i saradnik TI BiH Adnan Kadribašić istakao je značaj rezultata.

    “Ova studija je prva u Bosni i Hercegovini koja jasno pokazuje kako se javni novac koristi u političkim strankama i šta to znači za ravnopravnost žena i učešće mladih. Pokazali smo da više od 70 odsto finansiranja dolazi iz budžeta, ali bez jasnih pravila i nadzora taj novac ne vodi ka većoj zastupljenosti niti stvarnim promjenama. Ovo je pitanje javnog interesa, jer građani finansiraju političke stranke. Ako već izdvajamo javna sredstva, moramo znati šta dobijamo zauzvrat”, naveo je Kadribašić.

    Učesnici na predstavljanju ove analize u Sarajevu, poručili su da javno finansiranje ima potencijal da bude pokretač transformacije političkih odnosa, ali samo ukoliko se poveže sa rezultatima, uvede, ojačaju nadzorni mehanizmi i osiguraju obavezna sredstva za rad organizacija žena i mladih unutar stranaka. Bez toga, tvrde, finansiranje političkih stranaka ostaje finansiranje postojećeg stanja, a ne alat demokratizacije.

    Transparency International u BiH pozvao je nadležne institucije da hitno usklade zakonodavni okvir, uvedu jasna pravila i uspostave mehanizme kontrole koji će osigurati da sredstva koja dolaze iz javnih budžeta zaista doprinose ravnopravnijem i inkluzivnijem političkom sistemu, a ne reprodukciji postojećih nejednakosti, prenosi Mondo.

  • Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Tramp: Pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana, investicije vrijedne 550 milijardi dolara

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je pokrenut trgovinski sporazum između SAD i Јapana koji obuhvata investicije vrijedne 550 milijardi dolara.

    – Јapan sada zvanično i finansijski otpočinje prvi set investicija u okviru svoje obaveze da uloži 550 milijardi dolara u Sjedinjene Američke Države, što je dio našeg Istorijskog trgovinskog sporazuma za revitalizaciju američke industrijske baze, stvaranje stotina hiljada odličnih američkih radnih mjesta i jačanje naše nacionalne i ekonomske bezbjednosti kao nikada do sada – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    On je najavio tri “ogromna” projekta u strateškim oblastima nafte i gasa u Teksasu, proizvodnje električne energije u Ohaju i kritičnih minerala u DŽordžiji.

    – Obim ovih projekata je toliko veliki da se ne bi mogao realizovati bez jedne veoma posebne reči – tarife. Gasna elektrana u Ohaju biće najveća u istoriji, postrojenje za tečni prirodni gas u Američkom zalivu će pokrenuti izvoz i dalje unaprijediti energetsku dominaciju naše zemlje, a naše postrojenje za kritične minerale će okončati našu glupu zavisnost od stranih izvora – rekao je Tramp.