VRBAS Media

Autor: INFO

  • Ko će na čelo BORS-a

    Ko će na čelo BORS-a

    Radana Ostojića, novoizabranog ministra rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, na čelu Boračke organizacije Republike Srpske (BORS) mogao bi da zamijeni neko od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

    Ostojić, koji je prvi put izabran za predsjednika BORS-a u maju 2022. godine, a reizabran na tu poziciju početkom novembra 2023. godine na četvorogodišnji mandat, u buduće će voditi resor rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Srpske, piše Glas Srpske.

    Ko će biti na čelu BORS-a juče nismo uspjeli da saznamo od Ostojića, ali prema Statutu te organizacije ta funkcija mogla bi biti povjerena nekome od njegovih dosadašnjih najbližih saradnika.

    Prema Statutu predsjednik BORS-a istovremeno je i predsjednik Skupštine te krovne organizacije boraca.

    – U slučaju privremene spriječenosti da zastupa BORS, predsjednik Skupštine može da ovlasti predsjednika Predsjedništva ili jednog od potpredsjednika Skupštine da zastupa organizaciju – piše, između ostalog, u Statutu BORS-a.

    Predsjednik Predsjedništva BORS-a je Milovan Gagić iz Gradiške, dok su potpredsjednici Skupštine BORS-a Zoran Vidić iz Broda i Miroslav Vuković iz Gacka.

    Gagić, koji je i predsjednik Boračke organizacije grada Gradiška, već je bio kandidat za prvog čovjeka BORS-a 2023. godine, ali je u posljednji tren odustao od kandidature.

    – Rano je još govoriti šta će biti. Vidjećemo za dva, tri dana. Ostojić će donijeti odluku i obavijesti nas ko će voditi BORS u narednom periodu – kazao je kratko “Glasu” Gagić, koji je jednoglasno u decembru izabran za predsjednika Predsjedništva BORS-a.

    Sa Vidićem i Vukovićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt, tako da nismo dobili komentar od njih o ovoj temi. Vidić je predsjednik Odbora porodica poginulih boraca BORS-a, dok je Vuković na čelu Odbora ratnih vojnih invalida ove organizacije.

    BORS je osnovan 1993, a okuplja borce Vojske Republike Srpske koji su u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu stvarali i branili Srpsku te mu je još 2007. dat status organizacije od posebnog interesa za Republiku. Osnovni cilj im je očuvanje Republike Srpske, ali i briga za boračke kategorije, poboljšanje položaja boraca i njegovanje tradicije. Međutim, opšta ocjena cjelokupne javnosti u Republici Srpskoj je da pripadnici boračke populacije nemaju status kakav zaslužuju.

    Pored Radana Ostojića BORS-om su do sada rukovodili i Savo Cvjetinović, Milomir Savčić, Pantelija Ćurguz i Borislav Bojić.

    Ne miješa se u politiku

    Radan Ostojić izjavio je juče da će mu prioritet u radu biti usvajanje izmjena i dopuna Zakona o boračkim kategorijama i nastavak pomoći licima srpske nacionalnosti koje proganjaju sudovi za navodno počinjene ratne zločine.

    Ostojić je istakao da bi usvajanje izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca trebalo da bude i prioritet Vlade Republike Srpske, jer je njime predviđeno da 100 miliona KM iz republičkog budžeta bude podijeljeno borcima. Među prioritete u radu je naveo i nastavak rada na stambenom zbrinjavanju boračkih kategorija te zapošljavanje 500 djece poginulih boraca u ovoj godini.

    Ostojić je rekao da će uglavnom boraviti na terenu i razgovarati sa ljudima da bi bili sagledani problemi određenih kategorija građana i pojedinaca.

    Napomenuo je da nije stranačka ličnost te da u politiku neće i ne želi da se miješa.

    – Moj uslov da prihvatim ovu poziciju je bio da nastavim da se i dalje ponašam i radim kao i do sada – rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci.

    Izmjene zakona

    Republika Srpska trebalo bi ove godine da dobije izmjene Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

    – To će biti jedan kvalitetan zakon i trajaće, s obzirom na to da je populacija koja je bila u ratu u ozbiljnim godinama. Ovo je i posljednja prilika da bude napravljen kvalitetan pomak i riješene određene stvari u ovoj oblasti – kazao je ranije “Glasu” sada već bivši ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Danijel Egić.

  • Šmit otkrio kada napušta BiH i ko je tražio njegovu smjenu

    Šmit otkrio kada napušta BiH i ko je tražio njegovu smjenu

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika govorio je o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i odgovorio na pitanje da li uskoro planira napustiti Bosnu i Hercegovinu.

    Urazgovoru za BHRT je istakao odgovornost političara iz BiH za zastoj na evropskom putu BiH, dodajući da ne žali ni zbog jedne odluke koju je donio tokom svog mandata. Šmit je naglasio da nijednom odlukom nikada nije imao namjeru ukinuti Republiku Srpsku.

    Šmit je rekao da ostaje u Bosni i Hercegovini dok ne završi mandat koji se odnosi na Program 5+2 i da misli da to nije ispunjeno.

    – Ja sam iznenađen natpisima da visoki predstavnik odlazi. Nisam izjavio da idem, ne u ovom trenutku kada zajednički možemo ocijeniti, dok razvoj Bosne i Hercegovine nije održivi i nepovratan i nadam se da ćemo vremenom to postići. Nadam se da zato neće biti potrebno više od nekoliko godina – navodi Šmit.

    Na pitanje da li mu je iko tražio da podnese ostavku, kroz smijeh je odgovorio da je to učinila jedino Željka Cvijanović, te da mu nijedan međunarodni zvaničnik nije postavio takav zahtjev.

    Šmit je pojasnio da ne može mijenjati Ustav BiH kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona, te da je svoje ovlasti primjenjivao na entitetskom nivou, u okviru onoga što mu mandat dopušta.

    Takođe, Šmit je demantovao navode da mjesečno zarađuje 24.000 evra, naglašavajući da njegova plata nije tolika i da sredstva za njegovu platu ne dolaze iz Bosne i Hercegovine.

  • Đedović: NIS podnio zahtjev OFAK-u za produženje licence za rad

    Đedović: NIS podnio zahtjev OFAK-u za produženje licence za rad

    Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas da je NIS podnio zahtjev OFAK-u, odnosno američkoj administraciji da Naftnoj industriji Srbije dozvoli da nastavi operativni rad, dok se vode dalji razgovori da bi se dogovorena transkcija između Gaspromnjefta i MOL-a uspješno završila.

    Ona je istakla i da bi nakon završene transakcije Srbija mogla da poveća svoj udio za pet odsto i da se očekuje da će drugi partneri iz UAE da uzmu manjinski udio u okviru 56,15 odsto koje namjerava da uzme MOL.

    Ministarka je pojašnjavajući dokle se stiglo u rješevanju problema NIS-a rekla da se još nije došlo do kupoprodajnog ugovora već da smo trenutno kod osnovnih odredbi budućih ugovora.

    – Ostaje još dosta posla da se uradi da bi se cijeli ugovor i dogovorio. Međutim ono što je važno jeste da su se ruski većinski vlasnici, znači Gaspromnjeft i NIS dogovorili o osnovnim principima i da je NIS podnio zahtjeve OFAK-u – rekla je ona za Јutarnji dnevnik RTS-a.

  • Vučić: Vjerujem da ćemo se iz Davosa vratiti sa dobrim vijestima

    Vučić: Vjerujem da ćemo se iz Davosa vratiti sa dobrim vijestima

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Davosu, gdje učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu, da je za Srbiju mnogo važno i da su mnogo dobre vijesti za građane Srbije to što su u nedjelju uveče uspjeli da završe razgovore sa Mađarima i Rusima o NIS-u, a da ih danas očekuju važni razgovori o specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027.

    – Vjerujem u snagu Srbije i siguran sam da ćemo obaviti dobar posao za Srbiju u Davosu. Očekuje nas mnogo bitnih razgovora ovde u Davosu, od ujutro do kasno uveče i tako svaki dan – objavio je Vučić na svom Instagram nalogu.

    U video-snimku iz Davosa, Vučić je istakao da u tom švajcarskom mjestu sada svi pričaju samo o dolasku američkog predsjednika Donalda Trampa u srijedu.

    – Vidjećemo kakve će poruke biti. Za nas je važno da u svijetu bez principa, u svijetu bez pravila, sačuvamo mir i da budemo dovoljno ozbiljni, da budemo dovoljno odgovorni i da za to, što smo donijeli odluku, da se za to bukvalno čvrsto držimo, i da ne odustajemo od toga, bez obzira na provokacije koje stižu iz regiona, bez obzira na sve to što čine protiv naše zemlje, jer mir i ljudski životi su od presudnog značaja za sve nas – rekao je Vučić.

    Dodao je da na tim razgovorima neće biti lako, ali da vjeruje da će uspjeti da sve završi.

    – Neće biti lako, biće mnogo trke, mnogo problema, ali kad god je onako finiš ili kad god smo u škripcu, onda smo mislili i valjda najbolje i najsnažnije, i vjerujem da ćemo se i odavde iz Davosa vratiti sa dobrim vijestima za građane Srbije – rekao je Vučić.

  • Tramp poslije razgovora sa Ruteom: Nema povratka

    Tramp poslije razgovora sa Ruteom: Nema povratka

    Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je da je imao “veoma dobar” telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom o pitanju Grenlanda i da je pristao da održi još sastanaka na tu temu u Davosu, na marginama Svetskog ekonomskog foruma.

     Imao sam veoma dobar razgovor sa Markom Ruteom, generalnim sekretarom NATO-a, u vezi sa Grenlandom. Složio sam se da se sastanem sa različitim stranama u Davosu, u Švajcarskoj. Kao što sam svima jasno stavio do znanja, Grenland je od ključne važnosti za nacionalnu i globalnu bezbjednost. Nema povratka — i svi se slažu oko toga – napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina

    Izjava američkog predsjednika dolazi u vrijeme pojačanih tenzija i različitih reakcija unutar Evropske unije i NATO-a na sve otvorenije pretenzije Vašingtona prema Grenlandu, a očekuje se da će ova tema biti jedna od centralnih tema tokom predstojećeg Svjetskog ekonomskog foruma u ​​Davosu.

  • Tramp: Moramo da imamo Grenland

    Tramp: Moramo da imamo Grenland

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Američke Države razgovarati o sticanju Grenlanda na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, jer Danska ne može da zaštiti tu teritoriju.

    “Moramo da ga imamo. Moraju to da urade. Ne mogu da ga zaštite, Danska, oni su divni ljudi”, rekao je Tramp novinarima na Floridi, prenosi Rojters.

    On je dodao da poznaje danske lidere i da su oni “veoma dobri ljudi”, ali da “čak ni ne idu tamo (na Grenland)”.

    Predsjednik SAD izjavio je da je imao “veoma dobar” telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom u vezi sa Grenlandom i da je postignuta saglasnost o sastanku različitih strana tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu u Švajcarskoj.

    Tramp je na mreži “Truth Social” naveo da je Grenland “imperativ za nacionalnu i svjetsku bezbjednost” i dodao da “nema povratka”, uz tvrdnju da se svi oko toga slažu.

    On je istakao da su Sjedinjene Američke Države “ubjedljivo najmoćnija zemlja na svijetu”, što je, kako je rekao, rezultat obnove američke vojske tokom njegovog prvog mandata, procesa koji se, prema njegovim riječima, nastavlja ubrzanim tempom.

  • Nermin Nikšić najavio povlačenje iz politike

    Nermin Nikšić najavio povlačenje iz politike

    Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić najavio je večeras povlačenje iz politike nakon isteka njegovog trenutnog mandata na ovoj poziciji.

    Nikšić je večeras, gostujući u Dnevniku BHRT, na pitanje voditeljke planira li se kandidovati na predstojeći izborima rekao da odlazi u penziju.

    – Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da idem dalje – rekao je Nikšić.

    Nikšić se u gostovanju dotakao brojnih tema, a, između ostalog, rekao je da je federalni budžet za ovu godinu, koji iznosi rekordnih 8,9 milijardi KM, prije svega socijalnog karaktera, te da tvrdnje opozicije o nedostatku razvojne komponente nisu utemeljene.

    Nikšić je pojasnio da je više od dvije trećine budžeta unaprijed određeno zakonskim obavezama, među kojima su penzije za koje je predviđeno 4,4 milijarde KM, izdvajanja za ratne i neratne invalide, porodične naknade, dječiji dodatak te transferi kantonima i opštinama.

    – Izjave da budžet nije razvojni zvuče degutantno. Volio bih da mi neko kaže koji je to budžet u posljednjih 30 godina bio primarno razvojni, a ne socijalni – rekao je Nikšić.

    Dodao je da je za razvojnu komponentu planirano nešto više od 400 miliona KM, uglavnom za infrastrukturne projekte, uključujući autoputeve, ceste, željeznice i južnu interkonekciju, uz napomenu da će se dodatna sredstva pokušati osigurati tokom godine.

    Govoreći o planiranom zaduženju od 2,3 milijarde KM, Nikšić je naglasio da Federacija BiH ne ulazi u dužničko ropstvo te da je Vlada svake godine vraćala više duga nego što se novo zaduživala. Podsjetio je da ove godine na naplatu dolazi više od 1,3 milijarde KM po osnovu glavnice i kamata.

    Poseban fokus, kako je rekao, stavljen je na poboljšanje standarda penzionera. Najavio je povećanje penzija od 17,2 odsto, uključujući i korisnike boračkih penzija i nosioce najviših ratnih priznanja.

    – Svaku mjeru koja je u interesu građana neko može nazvati populističkom, ali važno je da je svaka marka u budžetu pokrivena prihodima – poručio je Nikšić.

    Naveo je i da se očekuje da fiskalizacija u drugoj polovini godine doprinese smanjenju sive ekonomije i rastu prihoda, što bi moglo umanjiti potrebu za punim iznosom planiranog zaduženja.

    Osvrnuvši se na izdvajanja za Željeznice FBiH, Nikšić je rekao da je za ovu godinu planirano 102 miliona KM, te da Vlada kontinuirano pomaže ovo javno preduzeće, ali da se očekuje i veća odgovornost u poslovanju.

    Komentarišući kupovinu 11 novih službenih vozila, Nikšić je ocijenio da je ta nabavka neophodna, ističući da se radi o vozilima srednje klase koja koriste službe stalno na terenu, poput inspekcija i porezne uprave.

    Govoreći o aferi koja se u javnosti veže za njegovo ime, Nikšić je rekao da se neće oglašavati dok istraga ne bude okončana, te da u potpunosti insistira na zakonitosti i procesuiranju svakog oblika kriminala, prenosi Klix.

    Na političkom planu, Nikšić je izrazio uvjerenje da će Denis Bećirović biti kandidat i osvojiti drugi mandat u Predsjedništvu BiH.

    Kada je riječ o BHRT, Nikšić je kazao da Vlada FBiH nema dovoljno nadležnosti za rješavanje problema ovog javnog servisa, ali da će, kao predsjednik SDP, pružiti podršku inicijativama za pronalazak održivog rješenja.

  • Blanuša očekuje pobjedu na izborima 8. februara

    Blanuša očekuje pobjedu na izborima 8. februara

    Predsjednik SDS i kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da očekuje povoljan rezultat na ponovljenim prijevremenim izborima 8. februara.

    Sobzirom na to da će u februaru biti održani ponovljeni izbori na više od 130 biračkih mjesta za predsjednika Republike Srpske, a da Blanuša ulazi sa više od 6.000 glasova prednosti, upitan je šta očekuje.

    – Ja sam po prirodi optimista i očekujem povoljan rezultat, da pobijedim i budem novi predsjednik Republike Srpske. Vjerujem da je ovo trenutak kada stanovnici Republike Srpske osjećaju ovo stanje kakvo jeste i očekujem s njihove strane da će jasno izraziti opredjeljenje da žele promjene. Mi ćemo se pripremiti onoliko koliko je moguće – rekao je Blanuša za Klix.

    Kako je dodao, okupljeni oko njegove kandidature nude potpuno drugi koncept ponašanja kada je u pitanju vlast u Republici Srpskoj, a da to uključuje institucionalno i ekonomsko jačanje.

    – Očekujem da će opozicija ponoviti jedinstvo. Imamo zajednički cilj da promijenimo vlast u Republici Srpskoj. Ključ ovih narednih Opštih izbora je da imamo samo dva kandidata, jednog za predsjednika Republike Srpske i drugog za Predsjedništvo BiH. To je osnova i ključ za uspjeh. Nama slijede pregovori unutar opozicije. Unutar toga moramo naći minimalan zajednički interes, a mislim da ga imamo. Moramo se usaglasiti za ove dvije ključne pozicije. Vjerujem da mi oko toga možemo naći konsenzus – rekao je.

    Upitan je šta će raditi drugačije, ako bude izabran, u odnosu na prethodnog predsjednika Milorada Dodika.

    – Moje viđenje politike je potpuno drugačije od njihovog. Do sada je politika vođena iz jednog centra, od jednog čovjeka. To se manifestovalo i kroz djelovanje same institucije predsjednika, ali i kroz izvršnu i zakonodavnu vlast. Mi moramo graditi prave demokratske institucije i tu svako treba da radi za građane. Ti ljudi moraju biti stručni za posao koji rade i postojaće odgovornost. Trenutno je očigledno nema – kazao je.

    Dodao je da je prethodni predsjednik podijelio narod u Republici Srpskoj.

    – S jedne strane je tu ekonomska podjela. Običan narod vrlo skromno živi. Vlast nas je podijelila i na patriote te izdajnike, samo su zamijenili teze – kazao je.

    Smatra kako predsjednik Republike Srpske treba da bude predsjednik svakog čovjeka.

    – Ja nikad nisam ljude ni razdvajao ni gledao koje su nacije i koje su vjere. Tako se i ponašam i tako ću se ponašati ako budem predsjednik. Ja se nisam nikad obraćao isključivo Srbima ili Bošnjacima, nego svim građanima Republike Srpske – rekao je.

    Vezano za odnos prema državnim institucijama, kazao je da će i to raditi drugačije u odnosu na prethodnog predsjednika.

    – Tu bih stvari usmjerio na drugi način. BiH je sačinjena od dva ravnopravna entiteta i mi se trebamo tako ponašati. Ljude iz Federacije trebamo posmatrati kao naše partnere s kojima trebamo graditi zajedničke institucije na nivou BiH. Trebamo donositi zakone koji su u interesu svih građana BiH. Ono što je u interesu cijele BiH je da ozbiljnije radimo i nastavimo put ka EU – rekao je.

  • Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Tramp: Uvešću carine od 200 odsto

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da namerava da uvede carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.

    To je izjavio u okviru šire pretnje carinama evropskim zemljama koje se protive njegovom planu u vezi sa Grenlandom.

    “Uvešću carine od 200 odsto na francuska vina i šampanjce, a (francuski predsednik Emanuel) Makron će se pridružiti mirovnom savetu”, rekao je Tramp novinarima, prenosi Rojters.

    Makron je juče poručio da Francuska “u ovoj fazi ne namerava da pozitivno odgovori” na ponudu da učestvuje u tom mirovnom savetu.

    Tramp je više puta rekao da, prema njegovom mišljenju, Evropljani “neće pružiti veliki otpor” njegovom planu da preuzme Grenland.

    Makron tražio aktiviranje “bazuke”

    Francuski predsednik Emanuel Makron tražio je od Evropske unije da aktivira svoj Instrument protiv prisile, tzv. trgovinsku “bazuku”, kao odgovor na pretnje carinama predsednika SAD Donalda Trumpa zbog Grenlanda.

    Makron je još u subotu odgovorio na pretnje, poručivši kako su – neprihvatljive. “Nikakvo zastrašivanje ili pretnja neće uticati na nas”, naveo je Makron u objavi na Tviteru (X). “Evropljani će odgovoriti na ujedinjen i koordinisan način… Osiguraćemo da se evropski suverenitet održi”, dodao je.

  • Da li će globalne igre u vezi sa Grenlandom uticati i na BiH?

    Da li će globalne igre u vezi sa Grenlandom uticati i na BiH?

    Države Evropske unije razmatraju mogućnost uvođenja carina Sjedinjenim Američkim Državama od 93 milijarde evra zbog pretenzija američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland.

    “Financial Times” piše da druga opcija uključuje ograničavanja američkih kompanija na tržištu EU.

    Kako se navodi u njihovom izvještaju, mjere odmazde se pripremaju kako bi evropski lideri imali pregovaračku snagu na ključnim sastancima sa Trampom tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu ove sedmice.

    Planirane mjere uključuju ranije pripremljenu listu carina, koja je bila obustavljena do 6. februara radi sprečavanja eskalacije, kao i EU instrument protiv prinude koji bi mogao da ograniči američke investicije i usluge, uključujući velike tehnološke kompanije.

    Paket odmazde je obustavljen u avgustu kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD.

    Ambasadori EU sastali su se u Briselu kako bi pripremili zajednički odgovor na Trampovu najavu da će od 1. februara uvesti carine u iznosu od 10 odsto na proizvode iz osam evropskih zemalja zbog njihovih aktivnosti na Grenlandu.

    Podsjećamo, Donald Tramp je zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto od 1. februara na robu iz Velike Britanije, Norveške i šest država EU uključenih u arktičke vojne vježbe na Grenlandu.

    Ipak, postavlja se pitanje da li će globalne igre uticati ponovo i na Bosnu i Hercegovinu?

    Ekonomista Igor Gavran smatra da direktnih posljedica ne bi trebalo da bude, jer SAD su već praktično onemogućile izvoz na ovo tržište još ranije, kada su uvele nerazumno visoku carinsku stopu, tako da na ovom tržištu mi više nemamo šta izgubiti.

    “Kada je riječ o eventualnim američkim dodatnim carinama na uvoz iz EU, one bi svakako mogle imati posredne negativne efekte na naš izvoz u EU u slučajevima kada kupci naših proizvoda tamo ugrađuju komponente iz BiH u svoje proizvode za izvoz u SAD. Ako njihov izvoz prestane ili se smanji, pa se smanji i proizvodnja i tražnja za našim proizvodima, to bi imalo posljedične negativne efekte na bh. izvoznike.

    S druge strane, ako bi EU uvela kontramjere za američki izvoz u EU, to bi moglo imati pozitivne efekte u smislu otvaranja prostora na EU tržištu za više bh. proizvoda, ako u bilo kojoj oblasti na koju bi se ove mjere odnosile mi imamo konkurentne proizvode”, objašnjava Gavran za “Nezavisne novine”.

    Prema njegovim riječima, u svakom slučaju bilo kakvi carinski ratovi i destabilizacija svjetske trgovine generalno imaju negativne efekte na sve u određenoj mjeri.

    “Ali bi dugoročni efekti za cijeli svijet bili najgori ako bi EU ponovo popustila američkoj agresivnoj imperijalističkoj politici. Najbolji scenarij za cijeli svijet je uvezivanje ‘normalnih’ država širom svijeta i jačanje međusobne trgovine i ekonomske saradnje kako bi se zaobišla i izbjegla neurotična politika SAD i njihove ucjene i pritisci. Kanada je dobar primjer kako se treba ponašati: umjesto da prihvate ropski odnos prema SAD, oni sada jačaju saradnju s Kinom, a i EU bi mogla učiniti isto ako prevladaju mudrost i ispravna ekonomska politika umjesto ideologije. Odnos EU prema Kini je nerazumno negativan, umjesto da jačaju veze u interesu obje strane. Povezivanje s ekonomijama Južne Amerike i Indije je pozitivno, ali bez jače saradnje s Kinom nemoguće je ostvariti maksimalnu korist za evropsku ekonomiju”, ističe Gavran i dodaje da bi aktuelna situacija u vezi sa Grenlandom trebalo da bude signal za buđenje i mnogih bh. političara koji zaslijepljeno fantaziraju o strateškom partnerstvu sa SAD.