VRBAS Media

Autor: INFO

  • Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Za samo sedam dana dvije tragedije na gradilištima

    Јoš jedna pogibija radnika u Republici Srpskoj. Preminuo je radnik koji je juče povrijeđen na gradilištu u Prijedoru. Ovo je treća nesreća u sedam dana, druga na gradilištima. Iz Saveza sindikata ponovo pitaju – koliko radnika treba da pogine, da bi se nešto promijenilo.

    Gradilište u Prijedoru juče je bilo mjesto nesreće i dio statistike prema kojoj su na radnom mjestu u Srpskoj od početka godine poginula tri radnika.

    – Unazad sedam dana tri radnika su smrtno stradala na radnom mjestu, što dovoljno govori o tome koliko ozbiljno treba pristupiti ovom problemu – ističe predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković.

    Od 2021. do 2025. godine 54 radnika izgubila su život na radnom mjestu. Čak 440 doživjelo je težu povredu na radu. Riječ je mahom o najrizičnijim djelatnostima, poput građevinarstva, elektroprivrede, te šumarstva i drvne industrije.

    – Prema Zakonu o radu, obaveza poslodavca je da preduzme sve preventivne mjere zaštite na radu, da omogući radnicima sve preventivne preglede, ljekarski pregled prije stupanja u rani odnos, jer je provođenje mjera zaštite na radu dio odgovornosti poslodavca – naglasila je Dušanka Nikolić, portparolka Republičke uprave za inspekcijske poslove.

    I advokati su saglasni da je objektivna odgovornost uvijek na poslodavcu. Vladimir Dragičević, advokat, kaže da parnice za naknadu odštete zbog povrede na radu više nisu rijetkost, a u gotovo 70 odsto slučajeva povreda su se desila zbog propusta poslodavca.

    – Kada se propišu mjere poslodavac je dužan da provjerava i kontinuirano prati njihovu primjenu. Dakle, to nije samo nešto što se propiše na papiru, već se vaki dan u svakom momentu mora provjeravati – dodaje Dragičević.

    U prošloj godini je izvršeno 1.500 kontrola u oblasti zaštite na radu u kojima su inspektori, u čak 650 slučajeva, utvrdili nepravilnosti.

     

    Naplaćeno je oko 305.000 maraka kazni. To znači da je svaki kažnjeni poslodavac platio prosječno 2.000 maraka zato što je život radnika doveo u opasnost.

    U Savezu sindikata kažu da je to malo. Zaštita na radu, kategorični su, mora da bude prioritet, a kazne takve da nikome ne padne na pamet da štedi na zaštiti na radu, opremi ili obuci.

    – Pored tog centralnog registra, mi želimo da se donese nova strategija zaštite na radu, da izmijenimo određene podzakonske propise iz oblasti zaštite na radu, a na kraju možda i novi Zakon o zaštiti na radu, jer vidimo da je ovakvo stanje katastrofalno – naglasio je predjednik sindikata Stanković.

    Nisu više rijetke ni rente koju su poslodavci obavezni da isplaćuju povrijeđenom radniku ili članovima porodice poginulog radnika.

    Prema posljednjoj takvoj presudi, građevinska firma iz Laktaša dužna je da do punoljetstva ili kraja školovanja izdržava dvoje djece radnika koji je poginuo na njihovom gradilištu.

  • Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Mojić: Nova ambulantna vozila doprinose bržem i sigurnijem transportu pacijenata

    Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Marijana Mojić danas je prisustvovala svečanoj primopredaji sedam ambulantnih vozila, donaciji Vlade Republike Koreje zdravstvenim ustanovama u Srpskoj i Federaciji BiH. Donaciju je uručio ambasador Republike Koreje u Republici Hrvatskoj, nerezidentni ambasador za BiH, Nj. E. Seungbum Li, a svečanosti su prisustvovali ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić i ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac.

    Donacija, ukupne vrijednosti 438.970 evra, realizovana je posredstvom Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Tri od ukupno sedam vozila uručena su zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj – Domu zdravlja Istočno Sarajevo, Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ u Laktašima i Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, čime je dodatno ojačan sistem hitne medicinske pomoći i transporta pacijenata.

    Preostala četiri vozila dodijeljena su zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH: Domu zdravlja Rama, Županijskoj bolnici Orašje, Domu zdravlja Ključ i Domu zdravlja Foča – Ustikolina.

    Obraćajući se prisutnima, zamjenica ministra Marijana Mojić istakla je značaj podrške Republike Koreje, posebno za zdravstveni sektor.

    „Republika Koreja je naš iskren i pouzdan prijatelj. Ova donacija ima poseban značaj za zdravstvene ustanove na području BiH, jer direktno doprinosi unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite i bržem i sigurnijem transportu pacijenata. Zahvalni smo Vladi Republike Koreje na kontinuiranoj podršci“, poručila je Mojićeva.

    Podsjećajući na raniju pomoć, zamjenica Mojić je naglasila da je tokom pandemije virusa korona Republika Koreja donirala značajne količine testova i vakcina, a u novembru 2023. godine i tri ambulantna vozila, od kojih je jedno dodijeljeno Bolnici Gradiška u Republici Srpskoj.

    Ona je istakla da se saradnja nastavlja i ove godine kroz projekte usmjerene na unapređenje obrazovnog sistema.

    „Nastavljamo saradnju kroz projekte koji se odnose na obezbjeđivanje digitalnih pametnih tabli radi unapređenja IT zasnovanog obrazovnog okruženja u javnim školama, u saradnji sa nadležnim ministarstvima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu. Posebno nam je važno da ovakvi projekti doprinesu daljem razvoju i modernizaciji sistema u Republici Srpskoj“, istakla je ona.

    Ministarstvo civilnih poslova izražava zahvalnost Vladi Republike Koreje i ambasadoru Nj. E. Seungbumu Liju na prijateljstvu i podršci, uz uvjerenje da će uspješna saradnja biti nastavljena i u narednom periodu.

  • Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Stevandić: Medijsku pažnju dobijaju „pljuvači i primitivci“

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić reagovao je na, kako je naveo, učestale napade i prozivke koje dolaze iz pojedinih medija, ocijenivši da se u javnom prostoru favorizuju negativni primjeri i neprimjeren govor.

    Stevandić je istakao da „veliku medijsku pažnju dobijaju pljuvači i primitivci, osuđeni lažovi i prijatelji osuđenih za polno nasilje nad djecom“, navodeći da se takvim pristupom urušava standard javne komunikacije i skreće pažnja sa suštinskih tema.

     

    On je dodao da su, prema njegovim riječima, takvi akteri u Srbiji „sa blokaderima“, te da istovremeno „pljuju po patrijarhu i predsjedniku Srbije kojem se ti isti mediji dodvoraju“.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske postavio je pitanje da li je cilj takvog djelovanja, kako je naveo, „zavađanje rukovodstva Srbije i Srpske“, ukazujući na potrebu očuvanja institucionalne saradnje i međusobnog uvažavanja.

    Stevandić je poručio da javna riječ nosi odgovornost i da politička i medijska scena zahtijevaju više ozbiljnosti i dosljednosti u pristupu temama od značaja za građane.

  • RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    RiTE “Ugljevik” van pogona! Ceh plaćaju radnici, umanjene im plate

    Termoelektrana u Ugljeviku i dalje je van pogona. Za sada nije poznato kada će biti na mreži. U međuvremenu, štete se sabiraju, a ceh na kraju plaćaju radnici.

    Inače, Uprava preduzeća je odlučila da radnicima smanji plate, saznaje BN.

    U odluci stoji da će cijena rada počev od 1.fevruara ove godine iznositi 172 KM. Istovremeno, van snage se stavlja odluka od 29. septembra prošle godine kada je bila utvrđena cijena rada od 180 KM.

    To će značiti u prosjeku za oko 100 KM manje plate u zavisnosti od radnog mjesta.

    Za očekivati je novi bunt radnika zbog ove najnovije odluke, tvrde radnici.

  • Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Zelenski o pregovorima u Ženevi: Napretka ima, ali razgovori će biti nastavljeni

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 18. februara, da su trilateralni pregovori u Ženevi između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije bili teški, ali da su se strane dogovorile da razgovori budu nastavljeni.

    “Vidimo da je postignut napredak, ali za sada se stavovi razlikuju jer su pregovori bili teški”, rekao je Zelenski novinarima, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je istakao da postoji napredak po vojnim pitanjima, naime u praćenju prekida vatre, ali da o političkim pitanjima – teritorijama, nuklearnoj elektrani u Zaporožju i drugim osjetljivim pitanjima – stavovi strana ostaju različiti.

    Istakao je da je postignut dogovor da će primirje pratiti i američka strana i to je ocijenio kao konstruktivno.

    Umerov: Cilj ostaje pravedan i održiv mir
    Istovremeno, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov rekao je novinarima da je postignut napredak tokom drugog dana trilateralnih pregovora u Ženevi.

    “Razgovori su bili intenzivni i suštinski”, rekao je Umerov, navodeći da je razjašnjen niz pitanja i da cilj Ukrajine ostaje pravedan i održiv mir, prenosi Tanjug.

  • Merc ljut na Rubija

    Merc ljut na Rubija

    Njemački kancelar Friedrich Merz izrazio je iritaciju zbog ovacija koje je američki državni sekretar Marco Rubio dobio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

    „Nisam bio u sali, a čak i da jesam, bilo bi mi teško da ustanem“, rekao je Merz u političkom podcastu Machtwechsel („Promjena vlasti“), koji bi trebalo da bude objavljen u srijedu.

    “Trump u prijateljskijem pakovanju”

    Merz je naveo da Rubiov govor nije bio toliko konfrontirajući kao onaj koji je prošle godine na istoj konferenciji održao američki potpredsjednik J.D. Vance, ali je dodao da je to i dalje bio predsjednik Donald Trump „u prijateljskijem pakovanju“.

    Objašnjavajući reakciju publike, Merz je kazao da je prisutne obradovalo to što je na čelu sale stajao Amerikanac koji im se i dalje obraća kao prijateljima.

    „Samo to je izazvalo određenu emociju. Meni to ne bi bilo dovoljno, ali očigledno je bilo dovoljno za salu“, rekao je.

    Partnerstvo pod američkim uslovima

    Rubio je u subotu govorio u prilog revitalizaciji transatlantskog partnerstva. Istovremeno je, međutim, jasno stavio do znanja da takvu saradnju vidi isključivo pod uslovima koje oblikuje Trumpova administracija.

    Na prošlogodišnjem skupu u Minhenu, Vance je oštro kritikovao evropske saveznike i fokusirao se na kulturne podjele, u govoru koji je široko protumačen kao dodatno produbljivanje razlika između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

    U intervjuu, Rubio je rekao da se ne ograđuje od Vanceovog govora, ali da je želio objasniti razloge politike Trumpove administracije.

    Različiti stilovi, slična agenda

    Rubio (54), dugogodišnji antikomunistički „jastreb“, prihvatio je Trumpov agresivniji pristup, uz nastojanje da u privatnosti traži prostor za postizanje dogovora.

    Vance (41), relativno nov u politici i najpoznatiji po memoarima o životu u malim sredinama Ohaja i Kentuckyja, personifikuje antiestablišmentski senzibilitet pokreta Maga i Trumpovu sklonost ka disruptivnom i nepredvidivom sklapanju sporazuma.

  • Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Serdarovu će preostalih 60 miliona KM biti isplaćeno do kraja mjeseca

    Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić potvrdio je da će do kraja februara biti riješen problem sa suvlasnikom kompanije „Comsar energy RS“ Rašidom Serdarovom.

    Do kraja februara biće isplaćen preostali iznos od 60 miliona maraka i zatvorena cijela priča u vezi sa „Comsarom”, kaže Đokić, dodajući da je ranije rečeno da je sve u vezi sa prenosom vlasništva, a potom i sa prenosom koncesije urađeno u skladu sa zakonom, piše portal Capital.

    On je dodao da mu je iz Ministarstva finansija rečeno da će sredstva biti obezbijeđena, ističući da na osnovu toga govori da će do kraja februara biti isplaćena preostala sredstva „Comsaru“.

    Podsjećamo, CAPITAL je prošle sedmice otkrio da je prokurista kompanije „Comsar Energy RS“ Aleksandar Lozo koji je na tu funkciju imenovan po nalogu Vlade Republike Srpske potpisao ugovor o prenosu koncesije sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik iako za to nije imao saglasnost Skupštine i Nadzornog odbora ovog preduzeća na čijem čelu je još uvijek ruski oligarh Rašid Serdarov.

    Serdarov je zbog toga uputio pismo Vladi Srpske i Ministarstvu energetike i rudarstva u kojem traži poništavanje potpisanog ugovora i podnošenje krivične prijave protiv prokuriste.

    To je očigledno ubrzalo isplatu pa će Vlada, iako budžetom za ovu godinu nije planirala, taj novac ipak obezbijediti u kratkom roku. To bi već mogao da bude 23. februar za kada je Ministarstvo finansija zakazalo aukciju trezorskih zapisa upravo u iznosu koji treba da plati Serdarovu.

    Podsjećamo, ugovor o prenosu prava na koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik – Istok 2“ sa „Comsara“ na RiTE Ugljevik potpisali su 31. januara ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, prokurista „Comsara“ Aleksandar Lozo koji je savjetnik predsjednika Vlade RS i direktor RiTE Ugljevik Žarko Novaković.

    CAPITAL je ranije objavio da je Rašid Serdarov i dalje predsjednik Nadzornog odbora „Comsar Energy RS“, iako je ostao vlasnik svega 24 odsto akcija, nakon što mu je javno preduzeće „Gas RES“ isplatilo 181 milion maraka za 74,4 odsto firme.

    Serdarov je zadržao četvrtinu vlasništva u „Comsaru“ kao zalog dok mu u potpunosti ne bude isplaćena kupoprodajna cijena od 240 miliona KM.

  • Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair reže rute širom Evrope

    Ryanair će u ljeto 2026. smanjiti operacije i u Bosni i Hercegovini te Srbiji, uglavnom zbog preraspodjele kapaciteta prema tržištima s većom sezonskom potražnjom, poput Hrvatske.

    Konkurentske kompanije popunjavaju dio ukinutih ruta.

    U Banjaluci biće ukinuto šest sedmičnih polazaka, dok su letovi za Beč, Memmingen i Baden-Baden svedeni na dvije sedmične rotacije.

    U Nišu se ukidaju dva sedmična leta – po jedan za Beč i Maltu.

    Kompanija je takođe odlučila da ukine dvije rute između Irske i Litvanije. Od aprila više neće letjeti iz Belfasta za Kaunas niti iz Dablina za Palangu, a obustavlja se i linija Vilnius–Štokholm.

    Ryanair navodi da kapacitete preusmjerava na aerodrome s nižim troškovima u Hrvatskoj, Maroku, Italiji, Švedskoj i Albaniji, gdje su aerodromske takse i ekološki porezi niži.

    Već od 27. marta 2026. prekidaju se operacije na aerodromu Clermont-Ferrand Auvergne zbog ekoloških poreza. Trenutno se odatle leti za London, Porto i Fez.

    Ukida se i linija Dablin–Rodez, ali ostaju letovi iz Londona (Stansted) i Brisela prema Rodezu.

    Belgija: Milion manje sjedišta

    U zimskom redu letenja 2026/27 Ryanair je uklonio 20 ruta i milion sjedišta iz Brisela i Šarlou.

    Razlog je nova belgijska taksa na avio-saobraćaj, kojom se naknada povećava na 10 eura po putniku, uz mogućnost dodatnih lokalnih taksi u Šarlou.

    Rezovi pogađaju destinacije poput Milana (Bergamo), Barselone, Lisabona, Rima (Ciampino), Krakova i Majorke. Kapacitet Ryanaira u Belgiji smanjuje se za oko 22 posto, uz povlačenje pet aviona iz baza u Zaventemu i Šarloau.

    Kompanija je saopštila da bi ukidanje ove takse doprinijelo rastu prometa i turizma, dok bi zadržavanje poreza moglo dovesti do pada saobraćaja i rasta cijena karata.

    Portugal: Azori bez Ryanaira

    Od kraja marta Ryanair ukida svih šest ruta prema i iz Azora, što će, prema procjenama, pogoditi oko 400.000 putnika godišnje. Time se kapacitet kompanije u Portugalu smanjuje za oko 22 posto, uključujući i operacije u Portu i Lisabonu.

    Kao razlozi navode se povećane naknade za kontrolu zračnog saobraćaja koje naplaćuje operater ANA (Vinci), kao i evropski porezi, uključujući sistem trgovanja emisijama (ETS), koji posebno pogađa kraće letove prema Azorima i Madeiri.

    Dodatno, uvedena je i nova putna taksa od dva eura po putniku, što Ryanair ocjenjuje nepovoljnim u odnosu na druge zemlje EU.

    Kompanija tvrdi da ne postoji strategija za razvoj niskotarifne povezanosti s Azorima te poziva vladu da interveniše. Operater ANA odbacio je optužbe o zloupotrebi monopolskog položaja, navodeći da su takse na Azorima među nižima i da je dijalog otvoren.

    Dio ukinutih ruta preuzele su konkurentske aviokompanije, među njima Vueling, Binter, Iberia i Wizz Air, što bi trebalo ublažiti posljedice po putnike, prenosi Euronews.

    Francuska: Porezi i nova ukidanja

    Francuska je takođe pogođena rezovima za 2026. godinu. Tokom zime 2025. Ryanair je smanjio 750.000 sjedišta i ukinuo 25 ruta prema toj zemlji, obustavivši letove za Bergerac, Brive i Strazbur. Kao glavni razlog navodi se povećanje poreza na avio-saobraćaj.

    U decembru je kompanija najavila da će od ljeta 2026. ponovo pokrenuti letove za Bergerac, nakon razgovora s vlastima, dok linije za Brive i Strazbur ostaju suspendovane.

    Ryanair je upozorio na mogućnost dodatnih ukidanja. Komercijalni direktor Džejson Mekgines izjavio je za pariški magazin Challenges da bi kompanija mogla napustiti francuske regionalne aerodrome tokom ljeta 2026.

  • Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Stevandić sa Ginkelom: Srpska privržena očuvanju mira i stabilnosti

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da Srpska ostaje privržena očuvanju mira i stabilnosti u BiH i spremna za svaku vrstu komunikacije i kompromisa bez ugrožavanja dejtonskih prava i ustavnih principa, kao i prava regulisanih međunarodnim aktima.

    Stevandić je, tokom današnjeg sastanka sa otpravnikom poslova Ambasade SAD u BiH DŽonom Ginkelom, istakao da je namjera Srpske da ostane vojno neutralna i da koristi pravo da samostalno odlučuje u skladu sa ustavnim nadležnostima.

    On je dodao da Republika Srpska nema namjeru da upravlja ili određuje bilo šta drugim narodima u BiH niti da priziva međunarodni intervencionizam u svoju korist, ali da istovremeno ne prihvata intervencionizam koji se temelji na djelovanju visokog predstavnika i OHR-a koji produbljuje političku krizu zauzimanjem strana unutar BiH.

    Stevandić je izrazio očekivanje da će politika Republike Srpske, zasnovana na miroljubivosti, institucionalnoj ozbiljnosti i zahvalnosti SAD za doprinos deeskalaciji prilika u BiH, naići na razumijevanje i podršku i kod evropskih zemalja, na principima međusobnog uvažavanja i poštovanja, saopšteno je iz Narodne skupštine Srpske.

    On je poručio da ga je obradovao stav američke administracije da SAD podržavaju BiH uređenu u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, pravima naroda i entiteta i njihove ravnopravnosti.

  • Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Humanitarni apeli često jedina šansa za nastavak liječenja u BiH

    Sve češće humanitarne akcije za liječenje teško oboljelih građana BiH postaju jedina šansa za nastavak terapija koje mnogi ne mogu sami finansirati. Ishod tih apela nerijetko direktno određuje dalji tok liječenja, posebno u situacijama kada su iscrpljene sve druge mogućnosti.

    Udruženje Pomozi.ba je tokom prošle godine pokrenulo 143 apela, zahvaljujući kojima je za liječenje prikupljeno ukupno 11.724.042 KM. Iz organizacije ističu da prikupljeni novac nije u cijelosti utrošen tokom 2025. godine, jer se u najvećem broju slučajeva radi o dugotrajnim terapijama, pa se sredstva isplaćuju postepeno, u skladu sa medicinskim potrebama pacijenata.

    Naglašavaju i da većina korisnika ima zdravstveno osiguranje, ali da se suočavaju sa dugim čekanjima na dijagnostičke preglede ili terapije, poput imunoterapija. Zbog toga su primorani da potraže dodatnu podršku. Pomoć se, kako navode, obezbjeđuje i onima koji su iscrpili mogućnosti liječenja u BiH, a iz različitih razloga ne mogu ostvariti pravo na terapiju u inostranstvu putem Fonda solidarnosti.

    Apeli se najvećim dijelom odnose na odrasle pacijente, ali značajan broj akcija pokrenut je i za teško oboljelu djecu, naročito kada su iscrpljene sve opcije dostupne u domaćem zdravstvenom sistemu.

    Najveći pojedinačni iznos u protekloj godini prikupljen je za Irnelu Stošić, oboljelu od karcinoma, za koju je sakupljeno 205.923 KM. Iz udruženja navode da su sredstva u potpunosti obezbijeđena zahvaljujući donatorima, te da ona i dalje prima potrebne terapije.

    U Pomozi.ba ističu da su najčešći donatori građani, koji redovno pokazuju solidarnost i spremnost da pomognu. Najveći broj uplata realizuje se putem humanitarnih telefonskih linija, gdje se pozivom doniraju dvije marke. Pored toga, kompanije i pojedinci sa većim finansijskim mogućnostima uplaćuju veće iznose putem internet platforme ili direktno na račune udruženja, a upravo spoj manjih i većih donacija omogućava realizaciju velikog broja akcija.

    Posebno izdvajaju jednog anonimnog donatora koji je u više navrata pomogao zatvaranje finansijskih konstrukcija za liječenje korisnika, a do sada je ukupno uplatio 497.691,02 KM. Iz udruženja poručuju da u potpunosti poštuju njegovu želju da ostane anoniman i da neće iznositi dodatne detalje.