VRBAS Media

Autor: INFO

  • Može li BiH nadoknaditi izgubljeno vrijeme prije nego što Brisel digne ruke?

    Može li BiH nadoknaditi izgubljeno vrijeme prije nego što Brisel digne ruke?

    BiH se nalazi na putu da doživi jedno od najvećih neprijatnih iznenađenja u posljednjih nekoliko godina, iako to većina stanovništva još ne vidi.

    Bosni i Hercegovini bi se, naime, mogla ponoviti situacija iz 2009. godine, kada su Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji ukinute vize za šengenski prostor, a građani BiH su i dalje ostali u striktnom viznom režimu.

    Zemlje zapadnog Balkana nekoliko godina ranije dobile su uslove od strane EU koje treba da ispune kako bi im bile ukinute vize.

    Od 144 uslova, koliko je imala BiH, gotovo ništa nije bilo ispunjeno jer su se političari iz Sarajeva, Banjaluke i Mostara beskrajno svađali u vezi s tim koja od tih mjera znači ukidanje nadležnosti ili jačanje države BiH.

    Kada su ostale zemlje, nakon što su ispunile šta je od njih bilo traženo, dobile bezvizni režim, a BiH nije, u BiH je došlo do snažnog pritiska javnosti da se uslovi što prije ispune.

    Usljed tog pritiska svi preostali uslovi ispunjeni su u rekordnom roku, tako da su građani BiH naredne godine takođe dobili slobodu bezviznog putovanja u EU.

    Sada je situacija slična, samo što se ovog puta radi o integracijama zemalja regiona u EU. Kako tada, i sada su zemlje regiona dobile jasnu mapu puta, kao i Plan rasta koji bi trebalo da pomogne i finansijski i tehnički da se ispune uslovi.

    Za razliku od BiH, ostale zemlje rade na ispunjavanju uslova, a posebno Crna Gora koja je praktično na pragu ulaska u EU. Ako se ostvare očekivanja Podgorice, ali i dijela evropskih zvaničnika, pa Crna Gora uđe u EU 2028. godine, što je realna mogućnost, BiH će se naći u situaciji kao 2009, ali s tom razlikom da će biti praktično nemoguće u kratkom roku nadoknaditi izgubljeno vrijeme.

    Čak i kada bi BiH u najkraćem roku usvojila zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i zakon o Sudu BiH u skladu s evropskim standardima, koji su uslov za početak pregovora, i čak i kada bi sutra imenovala glavnog pregovarača, to neće značiti mnogo ako ne dođe do temeljne promjene odnosa prema evropskim obavezama unutar BiH jer će nas tokom pregovora čekati hiljade sličnih, pa i težih zakonskih propisa i obaveza. Za svaku od njih trebaće maksimalan angažman svih u BiH, bez internih svađa i podjela i beskrajnih rasprava koje pojedu nekoliko godina dok se ne usvoji samo jedan zakon ili propis.

    Uslovi koji su trenutno na stolu nisu teški za ispunjavanje, posebno što, prema riječima visokog evropskog diplomate s kojim smo nedavno razgovarali, Brisel pokazuje dovoljno fleksibilnosti da se BiH pomogne.

    Prema njegovim riječima, kada je zakon o VSTS-u u pitanju, njegova primjena se može odgoditi da se država i institucije na vrijeme pripreme. Kada je riječ o glavnom pregovaraču, kako nam je objasnio, s obzirom na to da u BiH postoji razumijevanje da bi se glavni pregovarač imenovao na period mandata Savjeta ministara, sada bi trebalo imenovati osobu  koja bi samo pripremila BiH da se sprovede skrining, što je tehnički posao. Kako nam je objašnjeno, u narednom mandatnom periodu nakon izbora 2026. bio bi imenovan novi pregovarač koji bi praktično pregovore vodio kroz klastere i poglavlja.

    Ako bi BiH, kako nam je objašnjeno, do marta usvojila dva zakona i imenovala pregovarača do izbora 2026, mogla bi na proljeće biti organizovana prva međuvladina konferencija, započet skrining i sprovedene sve pripreme za pregovore. To znači da bi početkom 2027. sve bilo spremno za suštinski proces pregovaranja, s novim vlastima i mandatom od četiri godine. Na kraju tog perioda BiH bi mogla daleko odmaći na evropskom putu i mogla bi relativno brzo stići svoje susjede.

    Ako do marta napretka ne bude, postoji realna opasnost da Brisel digne ruke od BiH. U tom slučaju, odnosi između Brisela i Sarajeva držali bi se u “hladnom pogonu”, gdje bi postojali formalni odnosi, ali bez suštinskih reformskih koraka.

    Ako se građani BiH sjete šoka i nevjerice iz 2009, kada nam je stavljeno do znanja da nema ništa od bezviznog režima, mogu samo da pretpostave kakav šok će uslijediti kada shvate da naši susjedi ulaze u EU, a BiH ostaje na Balkanu. Razlika od 2009. biće samo u tome što smo tada mogli brzo nadoknaditi vrijeme, a ovog puta ćemo za odlazak u Budvu ili Herceg Novi morati ispunjavati evropski formular za ETIAS, a na granici s Crnom Gorom davati biometrijske podatke za ulazak u EU. To će biti poniženje za građane, ali imajući u vidu propuštene prilike neće biti nešto što realno ne bismo zaslužili.

  • NATO će otvoriti drugi centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, poznato gdje i kada

    NATO će otvoriti drugi centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, poznato gdje i kada

    Organizacija NATO ne smanjuje pomoć Ukrajini. Umjesto toga, gradi drugi, otporniji sistem snabdijevanja za nadolazeće godine.

    Drugi najveći logistički centar za isporuku oružja Ukrajini započeće s radom u Rumuniji u januaru 2026., paralelno s ključnim središtem u Rezovu u Poljskoj. To će Rumuniju učiniti drugim strateškim čvorištem za snabdijevanje Ukrajine kao dio proširene logističke podrške NATO-a.

    Potez Saveza naglašava neuspjeh ruskih pokušaja izolacije Ukrajine i ometanja isporuke zapadnog oružja.

    Planove za novi logistički centar izvijestio je “DefenseRomania”, pozivajući se na general Majka Kelera, zamjenika zapovjednika misije NATO-a Sigurnosna pomoć i obuka za Ukrajinu.

    Rekao je da će novo središte u Rumuniji biti otvoreno u januaru 2026. i postati drugi ključni logistički centar za snabdijevanje Ukrajine oružjem, municijom i vojnom opremom.

    Novi centar radiće uz postojeće središte u Rezovu u Poljskoj, koje je od početka rata služilo kao glavna tačka pretovara vojne pomoći Ukrajini.

    Očekuje se da će otvaranje rumunskog centra značajno povećati logističke kapacitete NATO-a na istočnom krilu i smanjiti opterećenje poljske infrastrukture.

    Za Rusiju to znači kolaps svih preostalih iluzija o “zatvaranju” kanala vojne pomoći Ukrajini.

    Prema NSATU-u, samo u 2025. godini Ukrajini je putem logističkih struktura NATO-a isporučeno oko 220.000 tona vojne pomoći – uključujući oružje i municiju, prenosi “Uawire”.

  • Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Rusija pokrenula veliki napad na Kijev

    Rusija je rano jutros pokrenula vazdušni napad na Kijev, saopštila je ukrajinska vojska.

    “Snage protivvazdušne odbrane rade na eliminisanju prijetnje na nebu iznad prestonice”, saopštila je kijevska vojna administracija na Telegramu, pozivajući stanovnike da ostanu u skloništima, prenosi “Reuters”.

    Zvaničnici nisu u ovom trenutku prijavili žrtve ili štetu, a obim napada još nije poznat, navodi agencija.

    I u drugim egionima Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog prijetnje od ruskih dronova i raketa, prenosi “b92”.

  • Srbija ostala bez sedam javnih preduzeća

    Srbija ostala bez sedam javnih preduzeća

    Sedam javnih preduzeća u Srbiji prešlo je u formu društva s ograničenom odgovornošću, objavljeno je u posljednjem broju srpskog Službenog glasnika.

    U ovoj turi, prema Zakonu o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, Vlada je donijela odluku o promjeni pravne forme nekih velikih i značajnih javnih preduzeća.

    Tako su iz JP u DOO prešli Pošta Srbije, Putevi Srbije, Emisiona tehnika i veze, Srbijavode, Zavod za udžbenike, Skloništa Beograd i javno preduzeće za razvoj i unapređivanje informisanja putem elektronskih medija na srpskom jeziku u Autonomnoj pokrajini Kosovo i Metohija „Mreža-Most“, prenosi Danas.

    Za ova preduzeća donijete su i odluke o izmjenama osnivačkog akta kojima su formulisani između ostalog organi upravljanja i osnovni kapital. DOO preduzeća preuzimaju i svu imovinu javnih preduzeća.

    Predstavnik osnivača, odnosno države u Skupštini društava trebalo bi da dude imenovan najkasnije u roku od 30 dana od donošenja ove odluke.

  • U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    U BiH bi se do 2070. mogao izjednačiti broj migranata i domaćeg stanovništva

    Ako se trend negativnog prirodnog priraštaja nastavi i u narednim decenijama, uz konstantno pakovanje kofera i odlazak odavde, do 2070. godine Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli bi biti manjina u BiH.

     

    Upozoravaju na ovo demografi komentarišući sve češće hvalisanje nadležnih u BiH da smo bogatiji za toliko i toliko djece iz sedmice u sedmicu, a u stvari ne žele da javnosti prezentuju problem koji je jači od svih sa kojima se suočava BiH: sve manje rođenih, a sve više umrlih.

    Nastavak takvog trenda nedvosmisleno će, naglašavaju, dovesti do toga da za manje od pola vijeka nećemo imati dovoljno radne snage, te da će radna mjesta tada popunjavati migranti iz svih krajeva svijeta, nerijetko sa kompletnim porodicama.

    “Mi bježimo od stvarnosti na način da godišnje gubimo u prosjeku 5.000 građana, a smatra se da to toliko nije strašno. Međutim, to je samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja. Kad se on ukombinuje sa gubitkom koji bilježimo u pogledu negativnog migracionog salda, mi dolazimo do poražavajućeg podatka i činjenice da će građani BiH 2070, ako gledamo najnižu projekciju koju su radili iz Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UN), biti manjina u sopstvenoj državi”, kaže Aleksandar Čavić, demograf.

    On navodi da bi aktuelni trendovi koji se tiču demografske slike BiH mogli dovesti do toga da 2070. godine u BiH živi 1.200.000 Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, a isto toliko, ili čak i više onih koji su se doselili u BiH, a ne pripadaju nikome od pomenutih.

    “Problem postoji u održivosti penzionog sistema, održivosti ukupnog javnog sektora, obrazovnog i zdravstvenog sistema, iz razloga što broj stanovnika i njegova struktura utiču na obim i strukturu radne snage, a radna snaga je ta iz koje se angažuje zaposleno stanovništvo. Dakle, ako vi imate ukupan obim radne snage, tj. ako imate između 18 i 65 godina oko 300.000 građana, vi ne možete imati 500.000 zaposlenih. Kada smanjujete obim radnog kontingenta, vi smanjujete maksimalan obim radne snage, a bez doprinosa i poreza vi ne možete da punite dva najznačajnija fonda, a to su penzijsko-invalidski i fond zdravstvenog osiguranja, i dovodite održivost ukupnog sistema u pitanje”, upozorava Čavić.

    Prema njegovim riječima, održivost postojećeg sistema u BiH iziskuje između 900.000-1.200.000 zaposlenih, što bi u budućnosti mogao biti nenadoknadiv problem.

    “Projekcije koje je Populacioni fond UN radio su u tri varijante… Srednja varijanta kaže da će u BiH 2070. godine biti 1,5 miliona stanovnika. Najniža varijanta, kojoj sam ja sklon, jeste da će taj broj biti 1,2 miliona. Od tog broja minimalno 42 odsto će biti starije od 65 godina, a to je više od 500.000. Dalje, imaćete mlađih od 18 godina oko 170.000-180.000, što znači da ostaje da će ukupan obim radne snage biti oko 520.000”, dodaje Čavić.

    No, tu ni izbliza nije kraj jer stvarna slika tek onda dolazi na vidjelo.

    “Od tog obima radne snage, dakle oko 520.000, morate da isključite one koji studiraju, i to je 70.000-80.000, zatim imaćete oko 70.000 osoba koje zbog invaliditeta ili bolesti ne mogu raditi, 30.000-40.000 onih koji su pod njegom članova porodice, kao i 15.000-20.000 osoba koje su tzv. voljna nezaposlenost. Dakle, ukupan kontingent za rad biće 350.000-370.000 stanovnika, a prema onome što imamo sada, nama treba između 900.000 i 1,2 miliona onih koji treba da rade da sistem bude održiv. Dakle, nama će faliti 600.000 radnika. Onda će nam dolaziti kompletne porodice sa strane. Neka su oboje zaposleni i neka samo dovedu, eto, po minimalno dvoje djece, što je optimistično ako uzmemo u obzir koje su zemlje izvor migranata na naše područje, mi ćemo ovdje imati 600.000 parova plus njihova djeca i minimalno 1.200.000 stranaca… A toliko će i nas biti”, kaže Čavić za “Nezavisne”.

    Da se stvari u BiH sa naglaskom na Republiku Srpsku gledaju potpuno kratkoročno, te da tek ponekad može da se čuje upozorenje da demografija mora da bude prioritet, dokaz su i poruke pojedinih u Srpskoj koji se javno hvale kako je za sedam dana rođeno 120 beba.

    Čavić navodi da ako bi taj broj rođenih bio npr. tokom svake sedmice u 2025. godini, to znači da bi broj rođenih u Srpskoj na kraju ove godine mogao biti tek 6.240, što je višestruko manje nego godinama unazad, kada se u prosjeku rađalo 9.300 beba.

    Da bi 2025. godina mogla biti rekordna u negativnom smislu vidjelo se početkom jula, kada su iz Zavoda za statistiku Republike Srpske saopštili da je od januara do kraja juna rođeno 3.618 beba. Kakva je statistika na kraju godine znaće se nakon podataka Zavoda.

    Sociolog Mirjana Čeko smatra da javne institucije sedmičnim ili mjesečnim podacima samo selektivno uokviruju stvarnost, što se sociološki razumije kao napor da se unutar kompleksne i često nepovoljne društvene slike kreira prostor za afirmativan narativ. “Naglašavanje sedmičnog broja rođenih nije nužno dezinformacija u tehničkom smislu, ali jeste pokušaj konstrukcije socijalnog optimizma kroz izolovan podatak. Ovo potenciranje mikrovijesti služi kao mehanizam ublažavanja spoznaje o demografskoj tranziciji. U društvima koja se suočavaju sa strukturnim smanjenjem broja stanovnika javlja se prirodna potreba za informacijama koje sugerišu suprotan trend, čak i kada su one na nivou statističkog izuzetka ili prosjeka koji ne mijenja opštu sliku. To je pokušaj da se utiče na kolektivnu svijest i percepciju budućnosti, jer društvo koje sebe vidi kao nestajuće gubi unutrašnju pokretačku snagu”, pojašnjava Čeko za “Nezavisne”.

    Uzevši u obzir BiH u cjelini, stručnjaci iz oblasti demografije pretpostavljaju da je samo između dva popisa, onog 1991. te posljednjeg 2013, BiH izgubila oko 20 odsto stanovništva.

    Broj živorođenih u Republici Srpskoj

    2024. godina: 9.227

    2023. godina: 9.309

    2022. godina: 9.118

    2021. godina: 9.274

  • Vučić: Uspjeli smo sačuvati državu od uništenja i nestanka

    Vučić: Uspjeli smo sačuvati državu od uništenja i nestanka

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je danas jasno da je država sačuvana od velikog i opakog zla, uništenja i nestanka u pravom smislu te riječi.

    – Ukinuli bi nam nezavisnost i suverenost Srbije, služila bi stranim silama i polako nestajala – rekao je Vučić u obraćanju građanima u Putincima kod Rume, gdje je otvorio sportsku halu.

    On je zahvalio građanima što su uspjeli da odbrane i sačuvaju Srbiju.

    – Rušili su nas na sve moguće načine, ali hoćemo da im pružamo ruku – i onima spolja i iznutra koji su poverovali u neistine, da im uvek pružamo ruku i budemo spremni za razgovor, a ne za osvetu. Ali, da svima bude jasno da svoju Srbiju nikome nećemo dati – rekao je Vučić.

    On je naglasio da će država pokušati sljedeće godine da učini mnogo toga za mlade, za njihovo obrazovanje, da ih sasluša i razumije, ali i da oni čuju državu i razumiju da mora da se razgovara.

    Vučić je istakao da će sljedeća godina biti odlučujuća i u dovođenju investicija, velikih projekata i izgradnji svega što se tiče “Ekspa”, jer ova izložba treba da znači izgradnju cijele Srbije a ne samo Beograda.

    On je rekao da je sljedeća godina važna zato što će biti održani izbori koji će opredijeliti sudbinu Srbije, te pozvao građane da prilikom glasanja sagledaju šta je uređeno i da donose odluke po djelima, a ne na osnovu laži.

    Vučić je rekao da će 4. i 5. januara penzioneri dobiti najveće penzije u istoriji Srbije, te da će iduće godine biti velikih povećanja penzija i plata.

    On je naveo da se gradi fruškogorski koridor koji će spojiti Srem i Mačvu sa Novim Sadom i Beogradom, kao i brza cesta do Loznice i Republike Srpske, odnosno BiH.

  • Dodik: Hrvatska nije izašla iz vrtloga mržnje prema Srbima

    Dodik: Hrvatska nije izašla iz vrtloga mržnje prema Srbima

    Isticanje transparenta sa zloglasnim ustaškim pozdravom “Za dom spremni” na fudbalskoj utakmici i odsustvo osude tog sramnog čina govori da Hrvatska nije izašla iz vrtloga mržnje prema Srbima, istakao je lider SNSD-a Milorad Dodik.

    Dodik je naglasio da je veličanje ustaštva kao produkta nacističke ideologije za svaku osudu, a prećutkivanje hrvatskih zvaničnika znači saučesništvo.

    – Od tog pokliča, uz koji su ubijene stotine hiljada Srba, Јevreja, Roma i ostalih, ježi se civilizovani svijet. Oni koji ga propagiraju, ispisali su sebe iz civilizacije i upisali u varvarstvo – objavio je Dodik na Iksu.

    Na fudbalskom stadionu Maksimir u Zagrebu, navijačka grupa Bed blu bojs je nedavno istakla transparent sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni”.

  • Počinje izgradnja kružnog toka kod “Audi centra” u Banjaluci

    Počinje izgradnja kružnog toka kod “Audi centra” u Banjaluci

    U Banjaluci počinje izgradnja kružnog toka na ukrštanju istočnog tranzita i Bulevara vojvode Živojina Mišića, odnosno kod “Audi centra”.

    Početak radova ozvaničiće predsjednik Vlade Srpske Savo Minić, resorni ministar Zoran Stevanović i vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske” Miroslav Јanković.

    Projekat, čiju će izgradnju finansirati “Putevi Republike Srpske”, bio je u zastoju zbog usaglašavanja određenih tehničkih rješenja.

    Ministarstvo saobraćaja i veza otklonilo je prepreke, čime je stvoren osnov za početak radova na jednoj od najfrekventnijih raskrsnica u Banjaluci.

  • Vrhunac krajem januara i početkom februara

    Vrhunac krajem januara i početkom februara

    “Super grip” ili takozvani flunami hara Evropom. U Republici Srpskoj su zabilježena tri slučaja virusa A H3N2, rekla je za Jutarnji program RTRS.

    Nina Rodić Vukmir, načelnica Službe za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.

    Nina Rodić VukmirFoto: RTRS

    – To nije, novi virus već je taj K podtip mala izmjena u njegovoj genetskoj strukturi. Virus ima tendenciju da se širi i na taj način izaziva obolijevanje kod onih osoba koji nemaju imunitet – istakla je Rodić Vukmir.

    Rodić Vukmir navodi da je pred nama sezona gripe jer se kao i svake godine najveći broj oboljelih javlja u januaru.

    – U toku je uobičajena sezona gripe, a vrhunas nas tek očekuje krajem januara i početkom februara. Prast obolijevanja je tek pred nama – rekla je Rodić Vukmir.

    Rodić Vukmir je apelovala na građane da posjete svedu na minimum ako su bolesni i da vode računa o drugima.

    Podsjetimo, domovi zdravlja Republike Srpske su prijavili 4.950 akutnih respiratornih infekcija, dok je oboljenja sličnih gripi registrovano 432.

    U bolnicama u Republici Srpskoj u ovoj sedmici prijavljeno je 88 oboljelih od teške akutne respiratorne infekcije koji su zahtijevali hospitalizaciju.

    Najveću učestalost oboljenja sličnih gripi su prijavile regije Bijeljina i Foča.

    Najveći broj oboljelih od ARI i ILI infekcija je u uzrasnoj grupi 30-64 i 5-14, dok su u kategoriji SARI infekcija najviše obolijevali najmlađi i najstariji.

     

  • Novembarski neto prosjek plate 1.563 KM

    Novembarski neto prosjek plate 1.563 KM

    Prosječna novembarska neto plata u Republici Srpskoj bila je 1.563 KM i nominalno je veća za 10,1 odsto, a realno za 5,2 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

    Prosječna novembarska neto plata nominalno je veća za 0,3 odsto, a realno manja za za 0,2 odsto u odnosu na oktobar.

    Najveća prosječna novemabrska neto plata od 1.951 KM bila je u području finansijskih i djelatnosti osiguranja, a najmanja, od 1.166 KM, u području poslovanja nekretninama.

    U novembru ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u 18 od 19 područja zabilježen je nominalni rast neto plate.

    Prosječna novembarska bruto plata bila je 2.405 KM.

    Mjesečna inflacija u Republici Srpskoj u novembru je bila 0,5 odsto, a godišnja inflacija, posmatrano u odnosu novembar ove godine u odnosu na isti mjesec lani, bila je 4,6 odsto.

    Najveći godišnji rast cijena od 8,4 odsto bio je u odjeljku stanovanje – zbog rasta cijena čvrstih goriva, dok je najveći pad cijena od 3,5 odsto bio u odjeljku odjeća i obuća, zbog sezonskih sniženja konfekcije i obuće tokom godine.