VRBAS Media

Autor: INFO

  • Kojić: CIK hoće da prekroji volju birača u Srpskoj

    Kojić: CIK hoće da prekroji volju birača u Srpskoj

    Poslanik Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da Centralna izborna komisija BiH na bazi pretpostavke, a ne činjenica, pokušava da prekroji volju birača, i to nakon prijevremenih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj.

    CIK je očigledno postao tijelo koje želi da određuje ono što svaki birač ima pravo, a to je pravo da bira i da bude biran – rekao je Kojić Srni komentarišući odluku CIK-a da poništi izbore na 136 biračkih mjesta i naložio njihovo ponavljanje u 17 opština i gradova.

    On je istakao da je CIK, kao političko tijelo, nezadovoljan voljom birača da Siniša Karan bude predsjednik Republike Srpske, te da na sve načine polušava da prekroji tu volju.

    – CIK sada pokušava da kaže da su postojale određene nepravilnosti na nekim biračkim mjestima, a na tim biračkim mjestima su bili predsjednici i članovih biračkih odbora, ali i posmatrači i predstavnici drugih političkih partija – naveo je Kojić.

    On je zaključio da je CIK izašao iz okvira svojih nadležnosti i da na svaki način želi da vrši pritisak kako bi se promijenila izborna volja.

    – To im definitivno neće poći za rukom i to je nešto što je, nažalost, praksa koju oni sada pokušavaju da dižu na viši nivo i da na taj način utiču na rezultate izbora, a i to im definitovno neće poći za rukom – poručio je Kojić.

  • Stevandić: Odluka CIK-a je posljednja šansa Šmita i rezultat paraobavještajnog podzemlja u FBiH

    Stevandić: Odluka CIK-a je posljednja šansa Šmita i rezultat paraobavještajnog podzemlja u FBiH

    Odluka o ponavljanju izbora na 136 biračkih mjesta je posljednja šansa Šmita i rezultat je paraobavještajnog podzemlja u FBiH i dijela stranih krugova – naveo je predsjednik NSRS Nenad Stevandić na Iksu.

    Zato ćemo ih, kaže Stevandić, razbiti u paramparčad, da CIK podnese ostavku, a da Šmit ide kući.

  • Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Vulić: Odluka CIK-a je gruba politička manipulacija izvan pravnog okvira

    Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić izjavila je da je odluka Centralne izborne komisije BiH da poništi izbore na 136 biračkih mjesta i naloži njihovo ponavljanje u 17 opština i gradova – gruba politička manipulacija izvan svakog pravnog okvira.

    Vulićeva je izjavila Srni da ovakva odluka nema nikakve veze sa pravom, demokratijom, ni zakonskim ovlaštenjima.

    – Mržnja je bolest. Član CIK-a Vanja Bjelica Prutina otvoreno mrzi SNSD, a lične frustracije pretvorila je u političku patologiju. Njena agenda je jasna – rad na realizaciji Islamske deklaracije, što manje Republike Srpske, što više BiH – navela je Vulićeva.

    Ona je poručila da taj projekat neće proći i da se pobjeda ponavlja.

    – Snajka SDA je možda poželjna snajka, ali srpski narod zna šta je svetinja, a to je Republika Srpska – zaključila je Vulićeva.

  • Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Stanivuković: Vjerujem da će ovo biti opomena svima

    Mi, kao Pokret Sigurna Srpska od samog početka nismo priznavali rezultate vanrednih izbora, jer smo čekali da nadležne institucije, odnosno CIK saopšti stanje i zvanično potvrdi rezultate, i u tom pravcu, pozdravljam ovu odluku i vjerujem da će ovo biti opomena svima koji godinama kradu volju naroda i budućnost Republike Srpske.

    Poručio je to Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska” nakon što je Centralna izborna komisija BiH donijela odluku da se ponove izbori za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta, u 17 lokalnih zajednica.

    “Kao gradonačelnik i neko ko je bio iskrena i snažna podrška kandidatu opozicije, smatram da je od ključne važnosti da se utvrdi stvarno činjenično stanje, jer znam da smo radili pošteno i posvećeno”, naveo je on.

    On je dodao da svako ko je radio časno i pošteno, nema ništa protiv da se utvrdi stvarna volja naroda.

    “Naprotiv, upravo je to temelj demokratskog procesa i povjerenja u institucije. Svaka korupcija i negativne pojave u Republici Srpskoj, počinju upravo na temeljima izborne korupcije i zato moramo osigurati uslove da se poštuje stvarna volja naroda, jer tek tada, više nećemo dolaziti u ovakve situacije”, istakao je Stanivuković.

  • Orban: Evropa se približava ratu, 2025. možda posljednja godina mira

    Orban: Evropa se približava ratu, 2025. možda posljednja godina mira

    Mađarski premijer Viktor Orban dao je božićni intervju za list Magyar Nemzet. Poručio je da se ne može isključiti mogućnost da je 2025. posljednja godina mira za Evropu.

    “Da, to se ne može isključiti”, rekao je, dodajući da je već sama činjenica da se takvo pitanje uopšte postavlja “šokantna”.

    “Navikli smo na mir. Posljednji veliki evropski rat završio je 1945. godine i od tada je prošlo osamdeset godina. To je u Evropi izuzetno rijetko stanje”, rekao je Orban, prenosi Index.hr.

    Podsjetio je da je nuklearno oružje decenijama sprečavalo rat jer se vjerovalo da bi svaki evropski sukob prerastao u nuklearni svjetski rat. “Taj je strah djelovao osamdeset godina. Ali sada nastaje potpuno novi svijet”, naveo je.

    “U Evropi postoje dva tabora”

    Govoreći o samitu EU u Briselu, Orban je zaključio da se Evropa trenutno ne približava miru, nego ratu. “Pomaknuli smo se bliže ratu. Prošle sedmice u Briselu uspjeli smo samo usporiti tempo kojim Evropa klizi u rat”, upozorio je.

    “Neki su htjeli taj proces ubrzati do hiperbrzine i to smo uspjeli blokirati. No sam proces nismo zaustavili, samo smo spriječili njegovo ubrzanje”, dodao je.

    Prema njegovim riječima, Evropa je ponovno podijeljena. “Danas u Evropi opet postoje dva tabora: ratni tabor i mirovni tabor. Trenučno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Brisel želi rat. Mađarska želi mir”, ponovio je.

    Orban smatra da rat u Ukrajini nije temeljni uzrok evropske nestabilnosti.

    “Rat između Ukrajine i Rusije na površini izgleda kao prijetnja eskalacijom, ali to je posljedica, a ne uzrok. Pravi uzrok je politički, privredni i društveni pad zapadne Evrope”, naveo je.

    Taj je pad, kaže, započeo sredinom 2000-ih i dodatno se ubrzao nakon finansijske krize.

    “Prije dvadeset godina privredne performanse Evropske unije i Sjedinjenih Država bile su približno jednake. Danas Amerika uzlijeće, a Evropa klizi nizbrdo. Kontinent koji je nekad bio uzor svijetu u samo nekoliko godina postao je ismijavan i neozbiljan akter”, kazao je.

    Na pitanje zašto se Evropa reorganizuje u ratnu ekonomiju, Orban je odgovorio: “To je poznati istorijski refleks. Kada ne mogu konkurisati brže rastućim regijama, pokušavaju stvoriti rast kroz ratnu ekonomiju.”

    Tvrdi da uključivanje Evrope u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno. “U februaru 2022. Evropa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjeni rata”, uvjeren je.

    Kao ključan trenutak naveo je ulogu SAD-a.

    “Intervencija Bajdenove administracije odlučila je raspravu u korist ratnog tabora”, rekao je.

    Dodao je da novi američki predsjednik sada želi mir i da je to “upozorenje Evropi”. “Evropa ne smije temeljiti svoje strateške odluke na američkim unutarnjim političkim ciklusima”, smatra Orban.

    Orban je jako kritičan prema načinu odlučivanja u EU.

    “Evropska unija danas je u stanju raspadanja. Svjedočimo procesu dezintegracije koji se odvija paralelno s jačanjem imperijalnih ambicija briselske birokratije”, istakao je.

    Opisao je situaciju u Briselu slikovitom metaforom.

    “To je kao dizač tegova koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti”, objasnio je.

    Kao primjer naveo je zelenu tranziciju. “Program je najavljen protiv volje država članica i ozbiljno je oštetio evropsku industriju, posebno hemijsku industriju i proizvodnju automobila”, kazao je.

    Podsjetio je na plan zabrane proizvodnje automobila s klasičnim motorima od 2035. godine.

    “Kad je postalo jasno da je to neizvedivo, povukli su se”, naglasio je, dodajući da se isto događa i s migrantskom politikom.

    Orban je upozorio da bez dubokih promjena slijedi nepovratan proces. “Ako ne dođe do brze i temeljite reforme, raspad će dosegnuti tačku bez povratka”, upozorio je.

    Govoreći o mogućem povezivanju mira i članstva Ukrajine u EU, Orban je bio direktan. “Takva veza ne postoji. Članstvo u EU ne pruža bezbjednosne garancije”, rekao je. Naglasio je da je ulazak Ukrajine u EU nerealan.

    “Mađarska se otvoreno protivi čak i početku pregovora”, napomenuo je.

    Orban smatra da bi Ukrajina oslabila EU.

    Govoreći o mogućem miru između Rusije i Ukrajine, Orban je rekao: “Prvo bih zahvalio Bogu.”

  • Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Blanuša: Nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani Srpske rekli 23. novembra

    Kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša rekao je da od momenta kandidature od svih učesnika u izbornom procesu očekuje da svoj posao rade u skladu sa zakonima, te da je osnovni cilj da predsjednik bude kandidat za kojeg su se opredijelili građani.

    Branko Blanuša kaže da je s današnjom odlukom o ponavljanju izbora CIK BiH puno ozbiljnije pristupio ovom poslu.

    – Mislim da je obim uočenih nezakonitih radnji na biračkim mjestima bio toliki da Centralna izborna komisija nije ni mogla da odluči drugačije, nego ovako kako je odlučila. Mislim da je to ispravno i ono što bi zaista bilo poželjno, a ne mislim samo na CIK, nego i na druge državne institucije, je da rade u skladu sa zakonskom regulativom, jer je to u interesu svih građana BiH – rekao je Blanuša za Avaz.

    Prema odluci CIK BiH, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske biće ponovljeni na 136 biračkih mjesta. Blanuša ukazuje da se radi upravo o biračkim mjestima u lokalnim zajednicama u kojima su se desile najznačajnije izborne nepravilnosti – Laktaši, Doboj, Zvornik i Bratunac. Ko god je slušao pres konferenciju CIK BiH mogao je da čuje i od samih članova CIK koji je obim izbornih malverzacija bio i šta se sve radilo na tim izbornim mjestima. Činjenica je da u ovom prijedlogu za ponavljanje izbora nisu obuhvaćena mnoga biračka mjesta na kojima su utvrđene izborne malverzacije i na kojima je rađen izborni inžinjering. Evo, imamo još neko vrijeme za žalbe, pa donošenje konačne odluke. Očekujem ponavljanje izbora, a mi s naše strane moramo učiniti sve da ovaj put bolje zaštitimo ta izborna mjesta, da ne bi opet bilo nekih manipulacija. Poslije svega, nadam se da će konačni rezultat biti puno bliži onome što su građani rekli 23. novembra. I naravno, postoji mogućnost da dođe do promjene u odnosu na preliminarne rezultate izbora koje imamo sada – kaže Blanuša.

  • Stanivuković i odbornici otvaraju tematsku raspravu o vazduhu i vodi

    Stanivuković i odbornici otvaraju tematsku raspravu o vazduhu i vodi

    Kvalitet vazduha biće centralna tema sutrašnje rasprave u Skupštini grada Banjaluka, nakon konsultacija gradonačelnika Draška Stanivukovića sa predstavnicima odborničkih klubova. Dogovoreno je da se, nakon glavnog zasjedanja, otvori posebna tematska rasprava posvećena ovom pitanju.

    Stanivuković je ocijenio da je kolegijum bio uspješan i istakao da nema važnije teme od zdravlja građana. Kako je naveo, cilj je da se započne razgovor o dugoročnim mjerama koje bi bile objedinjene kroz rezoluciju kao strateško opredjeljenje grada.

    Prema njegovim riječima, rasprava će obuhvatiti preventivne mjere, uključujući ograničavanje ili zabranu korištenja energenata i supstanci koje negativno utiču na kvalitet vazduha, obavezno izdvajanje dijela budžeta za zaštitu životne sredine, kao i ugradnju uređaja za prečišćavanje vazduha u vrtićima i školama, uz pojačan nadzor nadležnih organa.

    Gradonačelnik je najavio i inicijative prema Evropskoj uniji radi nabavke električnih autobusa, razvoja alternativnih vidova prevoza i strožijeg pristupa gradnji u gradu. Kako je rekao, razmatraće se i ograničavanje ili zabrana gradnje na određenim lokacijama kako bi se omogućilo bolje strujanje vazduha.

    Govoreći o trenutnoj situaciji, Stanivuković je podsjetio da je Banjaluka suočena sa suvom zimom i statičnošću vazduha, zbog čega će biti predložen niz mjera usmjerenih na ublažavanje posljedica u sličnim okolnostima.

    Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković potvrdio je da je skupštinska većina prihvatila poziv da se sutra otvori rasprava o kvalitetu vazduha, ali i o stanju u vodosnabdijevanju, koje, kako je rekao, zahtijeva hitnu reakciju.

    Ninković je naveo da će se razgovarati i o mjerama za Vodovod, ističući da trenutno ne postoje adekvatna rješenja za sanaciju preduzeća. Ukazao je i na problem izvođenja radova od strane lica koja nisu zaposleni u tom preduzeću.

    On je naglasio da se pitanje povećanja cijene vode ne može odlagati, ocjenjujući stanje kao alarmantno. Kako je rekao, skupštinska većina će razgovarati o iznosu koji je realan i prihvatljiv.

    Tokom konsultacija otvorena su i budžetska pitanja. Ninković je naveo da su odbornici predlagali uvođenje besplatnog javnog prevoza za najmlađe, najstarije i ratne vojne invalide, ali da taj prijedlog nije prihvaćen u Nacrtu budžeta.

    Govoreći o predškolskom obrazovanju, istakao je da je cilj skupštinske većine obezbjeđivanje 25 miliona maraka za izgradnju vrtića i nastavak subvencija za roditelje, uz najavu amandmanskog djelovanja ukoliko ti prijedlozi ne budu uvaženi.

    Na konsultacijama je potvrđeno da je usvojena odluka o izgradnji vodovodnih sistema Tunjice 1 i Tunjice 2, dok je sjednica o budžetu, na zahtjev skupštinske većine, pomjerena za 5. januar.

  • CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    CIK poništio izbore za predsjednika Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine poništila je prijvremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 izbornih jedinica na 136 biračkih mjesta.

    Kako je navedeno odluka je donesena po osnovu prigovora i utvrđenih nepravilnosti. Navedeno je i da su utvrđene manipulacije i nepravilnosti, između ostalog, oduzimanje i dodavanje glasova kandidatima.

    “Na ovim prijevremenim izborima registrovane su brojne nepravilnosti. Da bi se zaštito integritet izbornog procesa potrebno je poništiti izbore”, rekli su u CIK-u.

    Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudu, Bileći, Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko Distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju i Bratuncu.

    Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

    Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasova.

    Irena Hadžiabdić, član CIK-a rekla je da ne može podržati ovakav prijedlog ali da se slaže da treba poništiti izbore tamo gdje su dokazane nepravilnosti. Rekla je da je grafolog otkrivo veliki broj krivotvorenih brojeva te da je i ponovno brojanje utvrdilo da je bilo oduzimanja i dodavanja glasova kao i brojanja nevažećih listića.

    “Utvrdili smo činjenično stanje na osnovu dokaza o nepravilnosti i po meni to se odnosi na osam izbornih jedinica i 108 biračkih mjesta. Mi smo sada obuhvatili i određenih izbornih jedinica zbog nevažećih dokumenata i to je povreda ali nismo rasčistili tu nepravilnost. Moguće je da je ljudima omogućeno da glasaju sa nevažećim dokumentima i to je propust biračkih odbora”, rekla je Hadžiabdićeva dodajući da je poništavanje izbora predloženo selektivno.

    Željko Bakalar, član CIK-a rekao je da na 119 od 136 biračkih mjesta preko 900 ljudi glasalo bez validnog dokumenta.

    Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a rekla je da odluka o poništenju izbora nije pravosnažna te da svi subjekti mogu uložiti žalbu.

    Ona je navela da je odluka CIK-a zasnovana na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju dodajući da se izbori poništavaju zbog krivotvorenja potpisa birača i glasanja krivotvorenim dokumentima.

    Navela je i da je preko dve hiljade lica glasalo sa nevažećim identifikacionim dokumentom.

    “Ovom odlukom obuhvaćeno je samo 908 lica i mišljenja sam da je ijedna osoba da to treba poništiti”, rekla je Bjelica – Prutina dodajući da je u Glavnom centru za brojanje utvrđeno da je preko 400 glasova dodano jednom kandidatu a više od 200 oduzeto drugome.

  • Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Cvijanović: Ukloniti štetne posljedice intervencionizma

    Srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović naglasila je da, kao suverenista, smatra da je krajnje vrijeme da se BiH vrati svojim narodima i institucijama, a da se odbaci strani intervencionizam i uklone njegove štetne posljedice.

    – Takav pristup je definitivno prevaziđen i vjerujem da je u svijetu sve više onih koji razumiju da je neophodno da pospremimo nered koji se u BiH nataložio posljednjih 30 godina – napisala je Cvijanovićeva na Instagramu nakon razgovora sa ministrom odbrane Italije Gvidom Krosetom.

    Cvijanovićeva je ukazala da je bezbjednosna situacija u BiH stabilna, a da su svi izazovi isključivo političke prirode i mogu se prevazići samo putem političkog dijaloga.

    Ona je dodala da je imala otvoren i konstruktivan razgovor sa Krosetom u Predsjedništvu BiH.

    – Italija je jedan od najvećih i najvažnijih spoljotrgovinskih partnera Republike Srpske i Federacije BiH. Imamo zajednički interes, a to je očuvanje mira i stabilnosti u BiH i cijelom regionu – poručila je Cvijanovićeva.

    Ona je navela da je tokom sastanka razgovarano i o evropskom putu BiH.

    – Od naredne godine, Italija će biti na čelu misije `Altea` i uvjerena sam da će dobra saradnja biti nastavljena i u tom domenu – istakla je Cvijanovićeva.

  • Orban: U Evropi postoje antiratna i proratna struja, a proratna je u prednosti

    Orban: U Evropi postoje antiratna i proratna struja, a proratna je u prednosti

    Danas u Evropi postoji strana koja se zalaže za rat i strana koja se zalaže za mir, a trenutno je u prednosti ona koja zagovara rat, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

    – Prošle nedjelje u Briselu uspjeli smo da usporimo tempo kretanja ka ratu. Bilo je onih koji su željeli da ubrzaju taj proces, ali uspjeli smo da ih blokiramo. Međutim, proces nije zaustavljen, samo usporen. Trenutno, proratna strana ima prednost – rekao je Orban.

    On je istakao da se ne može isključiti mogućnost da je tekuća godina posljednja godina mira za Evropu.

    – Navikli smo na rat. Posljednji veliki evropski rat završio se 1945. godine, a od tada je prošlo osamdeset godina. Ovo je izuzetno rijetko stanje u Evropi. Dugo vremena, nuklearno oružje za masovno uništenje držalo je narode kontinenta podalje od rata – smatra Orban.

    Prema njegovim riječima, pravi razlog za eskaliranje rusko-ukrajinskog rata leži u političkom, ekonomskom i društvenom padu zapadne Evrope.

    – Ovaj proces je počeo sredinom 2000-ih, a ubrzan je lošim odgovorima na finansijsku krizu. Prije dvadeset godina, ekonomski učinak Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država bio je na otprilike istom nivou. Danas, Amerika se uzdiže, dok Evropa klizi nadole. Nekadašnji uzorni kontinent svijeta postao je za nekoliko godina neozbiljan akter – istakao je mađarski premijer.

    Govoreći o povećanom naoružanju evropskih zemalja, on je ocijenio da je riječ o “istorijskom refleksu”.

    – Ako ne mogu da se takmiče sa regionima koji se brže razvijaju od njih, pokušavaju da generišu rast ratnom ekonomijom. To je takođe odlučujući razlog zašto su se Evropljani pridružili ukrajinsko-ruskom ratu. Međutim, to nije bilo neizbježno. U februaru 2022. godine, Evropa je mogla da odluči da pošalje mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i da ne proglasi ovaj sukob svojim ratom. Da se ​​to dogodilo, danas ne bismo živjeli pod sjenkom prijetnje ratom. Umjesto toga, Evropa je krenula ratnim putem, takođe pod američkim pritiskom – naveo je Orban i dodao da Evropa ne bi trebalo da zasniva svoje strateške odluke na američkim političkim ciklusima.
    Komentarišući to što je većina predloženih mirovnih planova uključivala pristupanje Ukrajine Evropskoj uniji, on je rekao da je riječ o “zaslađivanju” situacije.

    – Članstvo u EU ne znači garanciju odbrane. Štaviše, ono se nikada neće ostvariti. Članstvo Ukrajine u EU nije realno. Mađarska se već otvoreno protivi početku pregovora, ali postoji nekoliko zapadnoevropskih zemalja gdje bi parlamentarna odluka ili referendum bili neophodni. Do toga neće doći – rekao je Orban.