VRBAS Media

Autor: INFO

  • Završni radovi na centralnom spomeniku poginulim borcima u Banjaluci

    Završni radovi na centralnom spomeniku poginulim borcima u Banjaluci

    U centru Banjaluke uveliko traju završni radovi na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, čije je svečano otkrivanje planirano 8. januara, u okviru obilježavanja Dana Republike.

    Radnici postavljaju i table sa imenima poginulih boraca koji su odbranili Republiku Srpsku.

    I premijer Republike Srpske Savo Minić nedavno je najavio da bi ovaj važan, centralni spomenik trebalo da bude otkriven 8. januara, kao i da su povodom 9. januara predviđeni svečana akademija i defile.

    Deveti januar slavi se kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine donijeta “Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH” što vlasti u Republici Srpskoj smatraju aktom osnivanja Republike Srpske. Ustavni sud BiH je u dva navrata, 2015. i 2019. godine osporio ovaj praznik smatrajući ga neustavnim i diskriminatornim za druge narode.

     

  • Kovačević: Narod će izaći u još većem broju i glasati za Karana, neće Sarajevo Srpskoj nametati predsjednika

    Kovačević: Narod će izaći u još većem broju i glasati za Karana, neće Sarajevo Srpskoj nametati predsjednika

    Porparol SNSD-a Radovan Kovačević rekao je za RTRS da je odluka Centralne izbore komisije BiH o poništavanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica, direktan napad Sarajeva na Republiku Srpsku i srpski narod, ali da neće uspjeti u tome jer će građani izaći u još većem broju i ponovo glasati za kandidata SNSD-a Sinišu Karana.

    Kovačević je rekao da je CIK, u kojem sjede članovi iz opozicije, poništio izbore kako bi omogućio pobjedu opozicionog kandidata Branka Blanuše.

    On ističe da je dokaz ove tvrdnje to što nisu poništeni rezultate sa svih biračkim mjesta, odnosno izbori, već samo rezultati sa biračkih mjesta na kojima je Karan odnio pobjedu.

    – Ostavili su sve glasove za kandidata opozicije kojeg oni žele. Radi se o ljudima koji dolaze iz stranaka opozicije i oni su ostavili glasove njemu, a poništili glasove za Karana tamo gdje je osvojio ubjedljivu pobjedu – rekao je Kovačević.

    On je rekao da će SNSD uputiti žalbu na odluku Centralne izbore komisije BiH, iako zna da neće biti usvojena jer nikada nijedna odluka u korist Republike Srpske nije usvojena u CIK-u, Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH.

    – Te institucije su politički alati borbe protiv Republike Srpske i iz njihove perspektive Republika Srpska je meta – istakao je Kovačević.

    On je rekao da Sarajevo želi da nametne predsjednika Republike Srpske, poništavajući volju i izbor naroda Srpske koji je glasao za Karana.

    – Građani su izabrali svog predsjednika na prošlim opštim izborima kada je Milorad Dodik pobijedio razlikom većom od 30.000 glasova. Onda je neizabrani stranac koji nema manadat, Kristijan Šmit, nametnuo zakon i stavio Dodika, kao predsjednika Srpske i lidera srpskog naroda, da bira između volje okupacionog vladara i volje srpskog naroda, Republike Srpske i Ustava koji kaže da predsjednik potpisuje ukaze za zakone koje usvoje izabrani predstavnici naroda u Parlamentu – pojasnio je Kovačević.

    On je rekao da je Dodik izabrao Republiku Srpsku, a Šmit je zbog tog izmijenio Krivični zakon i natjerao Sud i Tužilaštvo BiH da progone Dodika i oduzmu mu mandat.

    – Onda su nas natjerali na prijevremene izbore i kada je narod izabrao Sinišu Karana sa razlikom od skoro 10.000 glasova, oni su poništili sva mjesta na kojima je pobijedio i sada vodi drugi kandidat, kandidat opozicije kojeg Sarajevo želi za predsjednika Republike Srpske – naglasio je Kovačević.

    Tako su, kaže Kovačević, poništili volju naroda prvi put kada je izabran Dodika, a sada kada je izabran Karana.

    – Njihov kandidat, kandidat SDS-a i PDP-a vodi, a rade sve da natjeraju ljude koji su glasali za Karana da to ne učine ponovo. To je način na koji pokušavaju da se obračunaju, ali narod će sada još više da izađe i dokaže da ne može neko drugi da im bira i predsjednika – poručio je Kovačević.

    On je zaključio da narod Republike Srpske neće dozvoliti da mu bilo ko nameće predsjednika i da će u svim mjestima gdje će izbori biti ponovljeni još ubjedljivije pokazati da je Karan njegov izbor.

  • Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Mitrović: Geostrateški položaj i podsticaji koje Srpska daje privlačni stranim investitorima

    Geostrateški položaj, blizina Evropske unije kao i podsticaji koje Republika Srpska daje privrednim subjektima privlači strane investitore da dođu u Srpsku, rekao je za Јutarnji program RTRS Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

    – Ministarstvo privrede i preduzetništva Republike Srpske i Vlada Republike Srpske ne prave razliku između domaćih i stranih investitora. Cilj nam je podići proizvodnju na veći nivo i doprinijeti tome da ti proizvodi budu konkurentni na tržištu – naveo je Mitrović.

    Kompanija Aktiv Israel Akril Industries LTD, iskazala je interes za premještanje proizvodnih kapaciteta iz Republike Turske i pokretanje proizvodnje akrilnih kada i tuš kabina, panela, umivaonika i pratećih proizvoda na teritoriji Republike Srpske.

    Pregovori su trajali od decembra prošle godine.

    – Investitore koji žele promijeniti destinaciju poslovanja samo ih interesuju uslovi. Tu je i zakonska regulativa. Svaki investitor pravi kalkulaciju i najvažnije u kom periodu mogu povratiti svoju investiciju – ističe Mitrović.

    Mitrović navodi da gradovi koji su najviše aplicirali su Banjaluka, Gradiška i Laktaši.

    – Kroz sve uredbe veći procenat dali smo i nerazvijenim i izrazito nerazvijenim oštinama kako bi oni imali veći pomoć od države i kako bi ih zadržali na tržištu – rekao je Mitrović.

    Republika Srpska ima veoma dobru geostratešku lokaciju, nalazi se na samoj granici sa EU što se u posljednje vrijeme pokazuje kao veoma važno za investitore sa područja EU koji nakon iskustava sa pandemijom virusa korona i ukupnih geopoliitčkih kretanja traže lokacije za investiranje bliže svojim centralama.

  • Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Cijene u BiH rastu, praznični trošak se osjeti mjesecima

    Prednovogodišnji period tradicionalno donosi pojačanu potrošnju, ali i dodatni pritisak na kućne budžete građana u BiH.

    Iako statistike pokazuju da se u decembru troši više nego tokom ostatka godine, stvarnost za veliki broj građana ostaje nepromijenjena, želje su znatno veće od mogućnosti.

    Praznična šoping groznica, uz dva Božića, dvije Nove godine, slave i druge proslave, za mnoge traje gotovo do sredine februara, a novčanici se prazne znatno brže nego što se pune.

    Iz udruženja potrošača upozoravaju da je decembar mjesec najveće potrošnje, dok januar često ostavlja gorak finansijski okus.

    – Najave ranije isplate penzija mogu zavesti potrošače, pa se desi da u drugoj polovini januara vrlo teško sastavljaju kraj s krajem. Situacija je objektivno teška – izjavio je Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine.

    Stručnjaci podsjećaju da nakon praznika građane prvo čekaju redovni računi, koji su u zimskom periodu posebno visoki, dok se iza prazničnih lampica i blještavila krije sumorna realnost, prenosi Radiosarajevo.

    – Većina građana ove praznike dočekuje isto kao i prethodnih godina, u siromaštvu i neimaštini. Nažalost, za veliki broj ljudi ništa se ne mijenja ni dugoročno – kazao je Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava u BiH za BHRT.

    Potrošačka groznica u decembru, poručuju sagovornici, kratko traje, dok posljedice po kućne budžete osjećaju se još mjesecima nakon praznika.

  • O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    U februaru ove godine Majkl Marfi povučen je s pozicije ambasadora SAD u BiH. Do danas, američka administracija nije imenovala njegovog nasljednika.

    Negdje u isto vrijeme, ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil, takođe je napustio svoju dužnost, a iz Vašingtona u Beograd još nije stigla njegova „zamjena“.

    Prema nekim najavama, početkom sljedeće godine trebalo bi da dođe do povlačenja ambasadora SAD u Podgorici i Skoplju, takođe bez obezbijeđenih nasljednika što, prema ocjeni pojedinih analitičara, predstavlja jasan dokaz da su SAD, navodno, izgubile interes za Zapadni Balkan.

    Da li su Amerikanci zaista odlučili da ovaj region ostave „po strani“, odnosno da im zbivanja na Zapadnom Balkanu više ne predstavljaju jednu od prioritetnih tačaka u spoljnoj politici, pitali smo za mišljenje stručnjake za međunarodne odnose iz Republike Srpske i regiona.

    Prema mišljenju profesora geopolitike, Srđana Perišića, upadljivo odsustvo ambasadora SAD u njihovim diplomatskim predstavništvima u BiH i Srbiji, kao i najava da će uskoro isto stanje biti u Podgorici i Skoplju, predstavlja dokaz „previranja“ u američkoj spoljnoj politici.

    – Postoji nekoliko struja ili političkih klanova u Vašingtonu koji različito posmatraju Balkan. Pouzdano znam da jedna struja smatra da po pitanju Balkana SAD treba da se dogovore s Rusima. Druga struja želi da se nastavi dosadašanja politika, a to je da se američko prisustvo na Balkanu oslanja na Albance. To predstavlja nastavak politike Kristofera Hila. Prva struja je prisutna u Bijeloj kući, a druga u Stejt departmentu – kaže Perišić za Srpskainfo.

    On dodaje da u Vašingtonu postoji i „treća struja“ koja, prema njegovim riječima, smatra da SAD treba da i dalje budu prisutne na Balkanu, ali na takav način da se ne samo „očiste“ ambasade, već i da se ambasador pošalje u samo jednu balkansku zemlju, odnosno Srbiju.

    – Ta struja smatra da u ambasadama SAD u Sarajevu, Podgorici, Skoplju, pa čak i u Prištini, treba da budu otpravnici poslova koji će biti na vezi s ambasadorom u Beogradu. Ta struja, takođe, smatra da Balkan ne treba prepustiti Rusima, ali da treba, na neki način, izaći u susret Srbima. Ta struja smatra i da treba promijeniti političke elite u Srbiji, BiH i Crnoj Gori – tvrdi Perišić.

    On, takođe, ocjenjuje da su aktuelne vlasti u Republici Srpskoj i lider SNSD Milorad Dodik „shvatili šta se dešava u razgovorima između Moskve i Vašingtona“, kao i postojanje „raznih struja oko Donalda Trampa“.

    – Da se razumijemo, Tramp s ovim nema ništa. On će se pridružiti onoj struji koja mu se nametne i koja bude najubjedljivija – tvrdi Perišić.

    S druge strane, bivši karijerni diplomata i stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, smatra da trenutna situacija, u kojoj SAD uskoro neće imati ambasadore u skoro svim balkanskim državama, predstavlja „samo incident“.

    – To je trenutno i ne isključujem mogućnost da u još nekom regionu postoji takva praznina u američkoj diplomatiji – kaže Đukić za Srpskainfo.

    U toku je, tvrdi on, velika „perestrojka“ američke diplomatije i njeno prevođenje na „trampizam i ideologiju MAGA“.

    – Tome, ipak, ne bih davao preveliki značaj i pažnju. Da je tako, govori i nekoliko krupnih poteza koje je američka administracija donijela na različitim nivoima. Tu imate zakon o Zapadnom Balkanu u kom se pominje Srbija, a ima i jedan zakon, koji je u toku, i tiče se američke nacionalne strategije i koji bi Tramp trebalo da potpiše do kraja godine – ističe Đukić.

    Radi se, prema njegovim riječima, o dokumentima i zakonima s izvršnom snagom koji predviđaju da se Rusija mora „energetski povući“ sa Balkana.

    – Van fokusa javnosti ostaju obaveze koje imaju izvršni karakter za Stejt department, Ministarstvo finansija, za OFAC, kao i niz drugih organa SAD. Ne smatram da SAD više nisu posvećene Zapadnom Balkanu. Naprotiv. Čini mi se da su sada više posvećene ovom prostoru nego što su to bile za vladavine demokrata, još od predsjedničkog mandata Baraka Obame – kaže Đukić.

    Tačno je, dodaje on, da SAD već skoro godinu dana nemaju ambasadora u BiH i Srbiji.

    – Međutim, to ne znači da ambasade SAD u Beogradu i Sarajevu ne rade punim kapacitetom. Ambasadori nekad ne moraju da bude glavne ličnosti u ambasadi, već su to službenici koji tamo rade i prenose informacije – zaključuje Đukić.

  • Pandurevićeva tvrdi da bi Dodik mogao da bude razlog pobjede Branka Blanuše

    Pandurevićeva tvrdi da bi Dodik mogao da bude razlog pobjede Branka Blanuše

    Član Predsjedništva SDS Aleksandra Pandurević, poručila je da nije potpuno zadovoljna odlukom CIK. Izbori su, kaže ona, morali da budu poništeni i ponovljeni na više biračkih mjesta i u cijelim izbornim jedinicama – Doboj, Zvornik i Laktaši.

    Zbog toga će, kaže ona, SDS uložiti žalbu i zahtijevati upravo to.

    Ona se osvrnula i na Dodikova očekivanja koja je iznio na današnjoj konferenciji za novinare, kada je, između ostalog, rekao da se nada izlaznosti od preko 60 odsto, ali i još većoj prednosti kandidata SNSD, Siniše Karana. Najavio je Dodik i rad na terenu.

    – Milorad Dodik je očekivao i da će Siniša Karan pobijediti sa 100.000 razlike. On još nije shvatio poruku naroda da im je dosta njega i njegovih priča. Siniša Karan možda uspije napraviti solidan broj glasova, pod uslovom da Milorad Dodik bude ćutao i nigdje se ne bude pojavljivao. Što Dodik više hoda po terenu, to veći rejting profesora Branka Blanuše. Mi ćemo mu biti zahvalni na tome, jer to garantuje trijumf Blanuši – rekla je Pandurevićeva za Srpskainfo.

    Centralna izborna komisija odlučila je ponoviti prijevremene izbore u Republici Srpskoj na 136 biračkih mjesta u 17 opština. Od danas teče rok za žalbe od dva dana.

  • Dolar u padu

    Dolar u padu

    Američki dolar je danas je bio u padu i očekuje ga najveći godišnji pad od 2017. godine, objavio je Rojters.

    Moguće je da će doći i do novih padova, jer su investitori očekivali da će američka centralna banka Federalne rezerve (FED) imati prostora da dodatno smanji kamatne stope sledeće godine, čak i kada je većina njenih konkurenta po svojoj prilici završila sa snižavanjem.

    Ni solidno očitavanje bruto domaćeg proizvoda (BDP) Sjedinjenih Američkih Država nije uspelo da promeni izglede kada je reč o kamatnim stopama, dok investoori procenjuju otprilike još dva smanjenja kamatnih stopa FED-a u 2026. godini.

    “Očekujemo da će FED napraviti kompromis u vezi sa još dva smanjenja od 25 baznih poena na 3,00 do 3,25 odsto, ali smatramo da su rizici smanjeni”, rekao je glavni ekonomista banke Goldman Saks za SAD Dejvid Merikl, navodeći usporavanje inflacije kao razlog za ovakvu prognozu.

    Evro i funta su danas porasli na nove tromesečne maksimume, iako su poslednje dana bili uglavnom stabilni na 1,180 i 1,3522 dolara.

    Američka valuta bila je na putu da izgubi 9,8 odsto za godinu, što bi označilo njegov najveći godišnji pad od 2017.

    Svaka dalja slabost u poslednjoj nedelji godine dovela bi njegov pad do najvišeg nivoa od 2003. godine.

    Dolar je imao burnu godinu, opterećenu haotičnim tarifama američkog predsednika Donalda Trampa koje su izazvale krizu poverenja u američku imovinu početkom ove godine, dok je Trampov sve veći uticaj na FED takođe izazvao zabrinutost oko nezavisnosti centralne banke.

  • Da li Dodik radi na ukidanju sankcija i u Velikoj Britaniji?

    Da li Dodik radi na ukidanju sankcija i u Velikoj Britaniji?

    Nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku i njemu bliskim političkim i poslovnim saveznicima, započela je nova faza međunarodnog lobiranja koja je usmjerena prema Ujedinjenom Kraljevstvu.

    Ovaj zaokret dolazi u trenutku snažnih globalnih političkih preslagivanja, obilježenih ratom u Ukrajini, redefinisanjem zapadnih savezništava i rastućim uticajem političkih figura poput Vladimira Putina i Donalda Trampa, s kojima Dodik već godinama održava bliske odnose, ili barem tvrdi da je tako.

    Vlada Ujedinjenog Kraljevstva pokrenula je istragu o stranom miješanju, a premijer Kir Starmer rekao je da je revizija “hitno” potrebna nakon izricanja presude bivšem vođi Reforma u Velsu, Nejtanu Gilu, zbog širenja proruske propagande.

    Međutim, ta strategija nikako nije u skladu s činjenicom da dva bivša britanska ambasadora već rade u Vestminsteru u ime proruske strane vlade čiji je de facto lider pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva?

    Kako otkriva britanski portal Democracy for Sale, upravo se to dešava u slučaju Republike Srpske, čijom politikom dugo dominira Milorad Dodik, koji je pod sankcijama Ujedinjenog Kraljevstva zbog „potkopavanja mira u BiH“. Kako navodi list, Dodik je i vrlo blizak sa Viktorom Orbanom i Vladimirom Putinom.

    Međutim, kako je objavljeno u tekstu „Bivši ambasadori Velike Britanije lobiraju za sankcionisane proruske negatore genocida“, jedan o ambasadora koji je služio u BiH trenutno radi na lobiranju RS.

    Radi se o Čarlsu Krofrodu, koji je bio britanski ambasador u BiH iz sredine 1990-ih, i Ser Dominik Čilkotu, bivšem britanskom ambasador u Irskoj, koji su registrovani kao lobisti Republike Srpske u nedavno pokrenutom vladinom Sistemu registracije stranog uticaja (FIRS).

    Autor teksta objašnjava da bivše diplomate putem svojih holding kompanija, rade na “otvaranju i razvoju novog, diskretnog kanala komunikacije između vlade Republike Srpske i vlasti Ujedinjenog Kraljevstva”.

    Jednostavnom pretragom registra jasno je da se radi o kompanijama CGC reSolutions Ltd i Groze Consulting Limited, a objavljen je opis usluge koju obavljaju u interesu Republike Srpske.

    Iako precizan obim ovog posla nije jasan, piše Democracy for Sale, on vjerovatno uključuje lobiranje za ukidanje Dodikove zabrane putovanja u Veliku Britaniju i zamrzavanja imovine iz 2022. godine. Regionalni stručnjaci strahuju da bi, ako se ostvare, Dodikove prijetnje otcjepljenjem mogle izazvati nove sukobe u regiji.

    Velika Britanija je 11. aprila 2022. godine uvela sankcije Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović zbog, kako je rečeno, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

    Sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, prve su u okviru režima britanskih sankcija za BiH, navedeno je tada iz britanske vlade, uz naglašavanje da to “nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana”.

    Britanske sankcije znače da Dodik i Cvijanović ne mogu putovati u Veliku Britaniju, ni koristiti ili pristupiti bilo kojoj imovini koju eventualno posjeduju u toj državi.

    U vrijeme uvođenja sankcija, Dodik je bio član Predsjedništva BiH, a Cvijanović predsjednica RS.

    Saveznik Trampa i Putina

    Dodik se između ostalog opisuje i kao bivši košarkaš, koji je nekad uživao podršku SAD i EU, ali je autokratski vladao više od dvije decenije.

    Ranije ove godine, Vladimir Putin je pohvalio Dodika zbog “velikog (doprinosa) razvoju odnosa s Rusijom”.

    Tekst takođe podsjeća i na nedavno ukinute sankcije Sjedinjenih Država, zahvaljujući intenzivnom lobiranju uglavnom Roba Blagojevića, ali u igri su bili i druge osobe povezane s MAGA pokretom uključujući Lori Lumer i Rudija Đulijanija, koji se čak pojavio na Dodikovom skupu u Banjaluci.

    „Potkopava strateški interes“

    Jasmin Mujanović, politikolog specijalizovan za jugoistočnu Evropu, upozorio je da lobiranje bivših britanskih ambasadora potkopava strateške interese Ujedinjenog Kraljevstva.

    – Sve što Velika Britanija i njeni saveznici pokušavaju učiniti u Ukrajini usko je povezano sa situacijom u BiH – rekao je Mujanović.

    Prošlog mjeseca, britanska vlada je saopštila da neće ukinuti sankcije protiv Dodika.

    Međutim, Mujanović kaže da rad bivših ambasadora riskira slanje signala da bi Velika Britanija mogla smanjiti pritisak na Srbe.

    Uprkos otkrićima dvojice bivših diplomata koji rade za Republiku Srpsku, vrlo malo lobista se registrovalo u okviru FIRS. Samo Rusija i Iran su na “poboljšanom” nivou, što zahtijeva veću transparentnost, piše N1.

  • Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu tačku za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

    Ključni ruski zahtjevi
    Prema izvoru, Moskva smatra da planu “nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja”. Kremlj posebno insistira na “garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok” te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.

    Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog “nedostatka ograničenja” veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati.

    Na popisu zahtjeva su i “jasne garancije ” u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

    Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra “prilično tipičnim ukrajinskim planom”, ali da će ga “proučiti hladne glave”.

    Zelenski nudi velike ustupke
    Index podsjeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama.

    Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.

    Zelenski je takođe otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Vašington namjerava postepeno ukidati nakon završetka rata.

    Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.

    Ukrajinski predsjednik takođe je raspravljao o detaljima bezbjednosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

    Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom.

    Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

    To područje uključuje “pojas utvrđenja”, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

    Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorije ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizovana zona oko nekih od sadašnjih linija fronta.

    “Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja – i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) – tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara,” rekao je Zelenski.

    Ako Rusija opet napadne, SAD i Evropa će odgovoriti
    Između ostalog ključnim tačkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i bezbjednosne garancije koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koja bi, prema Zelenskom, “odražavala članak 5” – temeljno načelom uzajamne odbrane NATO-a.

    Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali garancija bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.

    Plan takođe uključuje paket za poslijeratni privredni oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, centre na podatke i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa.

    Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

    Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožje, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset odsto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivale SAD.

    Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.

    Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čije bi sprovođenje nadziralo i garantovao Savjet za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

    Referendum kao konačna potvrda
    Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizovao kraj rata.

    “Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?” rekao je. “To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman.”

    Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

    “Ali na teritoriji koji kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može sprovesti, proces glasanja i pripreme – baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore – mora se odvijati u bezbjednim uslovima,” rekao je. “Bez bezbjednosti, legitimitet je takođe upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima.”

    Napori SAD i reakcija Kremlja
    Mirovni napori Trampove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom, posljednjih sedmica bilježe polagan napredak.

    Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Vitkof opisao kao “konstruktivne i produktivne”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio “detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Majami”. “Na osnovu tih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala”, rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra “kontraproduktivnim” raspravljati o pregovorima u medijima.

  • Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je božićnu čestitku putem svoje društvene mreže Truth Social, u kojoj je, pored prazničnih želja, iznio i niz političkih poruka i tvrdnji o stanju u zemlji.

    U svom prepoznatljivom stilu Tramp je čestitao Božić „svima“, ali je pritom oštro napao političke protivnike, prije svega, kako ih je nazvao, „radikalnu ljevicu“, optužujući je da pokušava da uništi Sjedinjene Države.

    „Srećan Božić svima, uključujući i radikalnu ljevicu – ološ koji čini sve što može da uništi našu zemlju, ali u tome teško propada“, napisao je Tramp.

    U nastavku poruke naveo je da su, prema njegovim riječima, riješeni ključni problemi s kojima se Amerika ranije suočavala, poput otvorenih granica, pitanja transrodnosti u sportu i, kako je rekao, slabe primjene zakona.

    „Više nemamo otvorene granice, muškarce u ženskom sportu, ‘transrodnost za svakoga’ niti slabu primjenu zakona“, poručio je Tramp.

    Govoreći o ekonomiji i bezbjednosti, Tramp je iznio niz pozitivnih pokazatelja, tvrdeći da Sjedinjene Države bilježe rekorde na berzama, nizak kriminal i snažan privredni rast.

    „Ono što imamo jeste rekordan berzanski rast i penzione fondove (401K), najniže stope kriminala u posljednjih nekoliko decenija, nema inflacije i juče zabilježen rast BDP-a od 4,3 odsto, dva procentna poena iznad očekivanja“, naveo je on.

    Posebno je istakao ulogu carina u ekonomskom rastu, tvrdeći da su one donijele „bilione dolara rasta i prosperiteta“, kao i, prema njegovim riječima, „najjaču nacionalnu bezbjednost koju su Sjedinjene Države ikada imale“.

    Poruku je završio tvrdnjom da su Sjedinjene Američke Države ponovo stekle međunarodni ugled.

    „Ponovo smo poštovani, možda kao nikada ranije. Bog blagoslovio Ameriku“, zaključio je Tramp.