VRBAS Media

Autor: INFO

  • Privatni fakultet u Banjaluci se preregistrovao u firmu

    Privatni fakultet u Banjaluci se preregistrovao u firmu

    Visoka škola za primijenjene i pravne nauke „Prometej“ iz Banjaluke promijenila je pravnu formu pa ubuduće neće poslovati kao ustanova već kao društvo ograničene odgovornosti, odnosno firma.

    Preregistracija je nedavno završena u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci nakon koje su Velimir i Velibor Ilić registrovani kao osnivači sa jednakim udjelima od po 50 odsto i učešćem u kapitalu od po 1.000 KM.

    Kao osnovna djelatnost se navodi visoko obrazovanje, a u unutrašnjem prometu se mogu baviti i štampanjem novina, izdavanjem knjiga, ispitivanjem javnog mnjenja, istraživanjem i slično.

    Podsjećamo, prethodni vlasnik ove obrazovne ustanove Dragan Ilić je optužen pred Sudom BiH za trgovinu diplomama, piše Capital.

    Prema optužnici, studentima „Prometeja“ je bilo omogućeno da ispite polažu pismeno kod kuće, bez nadzora profesora, a odgovore dostavljaju poštom.

    Profesori su im dostavljali gotove seminarske radove, a prepravljali su im i odgovore na pitanja u pismenim ispitima.

    Ilić je “pao” u velikoj akciji klaster u kojoj su uhapšeni rektori, profesori fakulteta i njihovi posrednici na području Banjaluke, Mostara i Brčkog, zbog trgovanja falsifikovanim diplomama.

    Akcija je trajala godinu i po, a optužnica je podignuta u septembru prošle godine.

    Optuženo je 21 fizičko i pravno lice, a Tužilaštvo BiH u ovom predmetu je skupilo preko 3.000 dokaza.

    Prema optužnici diplome su se kupovale po cijeni od 3.500 KM pa do 10.000 KM i zavisile su od “dužine studiranja”, koja je varirala od dva-tri mjeseca do čak devet mjeseci.

    „Prometeju“ je 2024. godine odbijena prijava za akreditaciju od strane Agencije za visoko obrazovanje Republike Srpske sa čime su faktički izgubili pravo na rad.

    Inspektorat Republike Srpske je poništio na desetine njihovih diploma.

  • Mijenja li EU pristup dijalogu: ZSO ponovo u fokusu Brisela

    Mijenja li EU pristup dijalogu: ZSO ponovo u fokusu Brisela

    Najava da bi Evropska unija mogla kroz dijalog Beograda i Prištine da potraži, kako su naveli, praktična rješenja za formiranje zajednice srpskih opština (ZSO) otvorila je pitanje novog pristupa Brisela tom procesu.

    To je pomenuo i bivši ambasador Evropske unije u Prištini Aivo Orav u oproštajnom intervjuu za srpske medije i naglasio da se sa formiranjem ZSO ne može beskonačno čekati.

    Predsjednica Skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Danijela Nikolić istakla je da, kolika je odgovornost Prištine što do sada nije formirana zajednica srpskih opština, tolika je i odgovornost onih koji posreduju u dijalogu.

    Berlinski sporazum

    “Kako sam ja shvatila, Priština hoće da izbegne nekakve formalne blokade, a to je da se Nacrt statuta ne da Ustavnom sudu na ocenu ustavnosti, da se možda fazno uključe, obrazovanje, zdravstvo, pitanje samog lokala i tako dalje. Znači, jednostavno da deo po deo uđe u nešto što se zove zajednica srpskih opština, kako to oni gledaju. U suštini, to tako generalno ne može. Mi znamo koje su obaveze”, rekla je ona.

    Istakla je da je ZSO dio Briselskog sporazuma.

    “Ona je deo jednog sporazuma koji se zove Briselski sporazum i ona ima tačno utvrđene nadležnosti. Ona je potpuna i samostalna i kao takva treba da ima svoje nadležnosti i svoju težinu i izvršna ovlašćenja”, objasnila je ona.

    Dodala je da je zajednica srpskih opština ono što Aljbin Kurti, premijer privremenih prištinskih institucija, sve vrijeme izbjegava.

    “On beži od zajednice srpskih opština. Kad god ima problem sa Evropskom unijom, on kaže: ‘Da, mi tražimo ZSO, ali kakvu’. On traži upravo onu, i sad se vraćam na ovaj Ahtisarijev plan, gde se kaže: ‘Daje se nekakva zajednica manjinskim zajednicama koje mogu da reše svoje probleme kroz nju.’ Ali to je MVO. To nije ono što se 19. aprila potpisalo u Briselu 2013. godine i to nije ono što čini sva izvršna ovlašćenja koja ona ima”, istakla je Nikolićeva.

    Osvrnula se i na to kako bi ZSO trebalo da izgleda.

    ZSO vraćen za sto

    “Zajednica srpskih opština bi trebalo da ima svog predsednika, da ima svoju skupštinu, to je 10 opština sa našom većinom dole i tako dalje, i da ima izvršna ovlašćenja. Pod tom zajednicom bi obrazovanje i zdravstvo bilo deo te Zajednice srpskih opština i jasno je definisano u Nacrtu statuta da naše institucije potpadaju pod budžet Republike Srbije i imaju nesmetano finansiranje”, rekla je Nikolićeva.

    Istakla je da je veoma bitno da se o zajednici srpskih opština govori ponovo u Briselu i da je vraćena za sto u punom kapacitetu.

    Programski direktor Centra za zastupanje demokratske kulture Aleksandar Rapajić iznio je svoje viđenje toga što je Evropska unija pokrenula pitanje formiranja zajednice srpskih opština.

    “Mislim da se Evropskoj uniji žuri, ali Evropskoj uniji se ne žuri da reši problem srpske zajednice na Kosovu ili da poboljša život srpske zajednice na Kosovu. Evropskoj uniji se žuri da reši odnose Beograda i Prištine da bi uvela Prištinu u procese evropskih integracija i da generalno ceo zapadni Balkan malo više približi Evropskoj uniji. Ideja Evropske unije nije da treba da reši problem srpske zajednice, već samo jedna birokratska pobeda”, kazao je Rapajić.

    Dodao je da, s druge strane, Kurti i njegova vlada nemaju nikakvu želju da krenu u proces formiranja zajednice srpskih opština.

    “To je glavna politika Aljbina Kurtija još od početka, kad je bio u opoziciji, da on ne želi nikakvu zajednicu niti nikakav specijalni status za Srbe”, kazao je on.

    Dodao je da, naprotiv, želi da što više pogorša situaciju i život srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

    Upozorio je da je pritisak na srpsku zajednicu veliki u posljednje četiri godine, prenosi Euronews.

    “Zajednica srpskih opština treba da zaštiti srpsku zajednicu, da se ne dešava ovo što trenutno vlada Aljbina Kurtija radi srpskoj zajednici, a to je jedan institucionalni pritisak, pritisak kroz navodno sprovođenje zakona, pritisak kroz neke administrativne mere”, rekao je  Rapajić.

  • Tramp postavio ultimatum Evropi: Šaljite brodove ili snosite posljedice

    Tramp postavio ultimatum Evropi: Šaljite brodove ili snosite posljedice

    Primirje između Sjedinjenih Američkih Država i Irana sve je krhkije, dok situacija na Bliskom istoku ponovo prijeti da izmakne kontroli.

    U jeku tenzija, predsjednik SAD Donald Trump (Tramp) postavio je Evropi jasan ultimatum – očekuje konkretno vojno angažovanje u Ormuskom moreuzu.

    Amerika traži brodove, ne podršku
    Prema informacijama njemačkog „Spiegela“, NATO generalni sekretar Mark Rute obavijestio je evropske prijestonice da Vašington u narednim danima očekuje konkretne poteze – slanje ratnih brodova ili drugih vojnih kapaciteta.

    Politička podrška, kakva je postojala od početka sukoba, više nije dovoljna.

    Diplomatski izvori navode da ovaj zahtjev praktično predstavlja ultimatum, jer se od Evrope traži jasan izbor – ili vojno angažovanje ili posljedice.

    Prijetnje saveznicima: Ko nije uz SAD – ostaje bez zaštite?
    Trump dodatno pojačava pritisak na NATO partnere.

    Prema američkim medijima, u toku je izrada liste evropskih zemalja koje su podržale SAD u sukobu sa Iranom, ali i onih koje su odbile saradnju.

    Postoji mogućnost da američke trupe budu povučene iz zemalja koje ne ispune očekivanja Vašingtona, što bi predstavljalo ozbiljan bezbjednosni i politički potres unutar NATO saveza.

    Liban gori, primirje puca
    Istovremeno, sukob na terenu ne jenjava.

    Izrael je izveo masovne napade na Liban, u kojima je poginulo više od 200 ljudi, dok je preko 1.000 ranjeno. Hezbolah je potom obnovio raketne napade na Izrael.

    Ključni problem leži u različitom tumačenju primirja.

    Iran i Pakistan tvrde da sporazum obuhvata i Liban, dok SAD i Izrael insistiraju da taj dio nije uključen.

    Ova razlika u tumačenju dodatno podiže tenzije i dovodi u pitanje opstanak primirja.

    Ormuski moreuz: Tačka koja može zapaliti svijet
    U centru pažnje nalazi se Ormuski moreuz – jedna od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.

    Iran upozorava brodove da za prolazak moraju imati dozvolu, a u opticaju su i informacije o mogućim minama u tom području.

    „Svaki brod koji pokuša proći bez odobrenja može biti uništen“, navodi se u upozorenjima.

    Ovakve prijetnje dodatno povećavaju rizik za globalnu trgovinu i energetsku stabilnost.

    Evropa podijeljena, kritike na račun Izraela
    Dok Vašington traži vojni angažman, evropske zemlje sve otvorenije kritikuju izraelske napade.

    Zvaničnici Evropske unije i Velike Britanije ocjenjuju da su napadi na Liban prekomjerni i traže da se ta zemlja uključi u primirje.

    Španija je otišla i korak dalje – odbila je saradnju sa SAD i zabranila prelet američkih vojnih aviona.

    Ovakve podjele dodatno komplikuju odnose unutar zapadnog saveza.

    Rusija najveći dobitnik krize
    Dok Zapad raspravlja, Rusija već ubire plodove krize.

    Zbog rasta cijena nafte, očekuje se da će prihodi Moskve od prodaje energenata značajno porasti, što dodatno mijenja globalni balans snaga.

    Iran ne popušta: Nuklearni program ostaje
    Uoči mogućih pregovora, Iran je jasno poručio da ne odustaje od obogaćivanja uranijuma.

    Teheran odbacuje američke zahtjeve i naglašava da neće odustati od svog nuklearnog programa.

    To dodatno otežava postizanje trajnog sporazuma.

    Zaključak: Svijet između primirja i novog rata
    Iako primirje formalno postoji, realnost na terenu pokazuje drugačiju sliku.

    Sukobi u Libanu, pritisak na Evropu i prijetnje u Ormuskom moreuzu ukazuju da je region i dalje na ivici nove eskalacije.

    Trumpov ultimatum Evropi dodatno podiže ulog – jer odluka o angažovanju može značiti razliku između stabilizacije i širenja sukoba.

    Sve sada zavisi od narednih poteza velikih sila.

  • Svečano otvoren most u banjalučkom naselju Česma

    Svečano otvoren most u banjalučkom naselju Česma

    Na radost građana Banjaluke i svih koji gravitiraju ovom dijelu grada, danas je svečano otvoren most u naselju Česma.

    Most su zajedno sa brojnim građanima otvorili v.d. direktora “Puteva RS” Miroslav Janković, premijer Republike Srpske Savo Minić, te predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

    Most srušen 2014. godine

    Podsjećamo, most u Česmi srušen je tokom poplava 2014. godine, a nakon 12 godina građani su konačno dočekali njegovu obnovu.

    Gradnja počela 2022.

    Gradnja novog mosta počela je u novembru 2022. godine, a prvobitno je najavljeno da će radovi trajati tri godine. Ipak, rok je produžen za dodatna tri mjeseca.

    Projekat su prvobitno zajedno započeli Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske i Putevi Republike Srpske, da bi Vlada Republike Srpske kasnije preuzela završetak radova.

    Vrijednost projekta oko sedam miliona KM

    Vrijednost projekta iznosi oko sedam miliona KM. Novi most u Česmi izgrađen je kao armirano-betonska konstrukcija, temeljen na šipovima, ukupne dužine 172,7 metara i širine 16 metara.

    Značaj most u Česmi

    Most ima dvije saobraćajne trake, dvije pješačke staze i dvije biciklističke staze, čime je značajno unaprijeđena saobraćajna povezanost i bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

    Otvaranjem ovog mosta riješen je dugogodišnji problem stanovnika Česme i okolnih naselja, a Banjaluka je dobila još jednu važnu saobraćajnu vezu.

    Konačno dočekali most

    Građani koji žive  u Česmi došli su na otvaranje ovog mosta, a kako su kazali konačno su nakon 12 godina dočekali da most bude izgrađen.

    “Konačno smo dočekali novi most, prethodni most srušen je u tim kobnom poplavama. Novim mostom koji se danas otvara smanjujemo putovanje do grada, pojedini građani imali su skoro duplo vise putovati do grada”, kazali su oni.

    Stanivuković: Djelo vrijedno pažnje

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković kazao je da mu je zadovoljstvo što danas prisustvuje otvaranju mosta, ističući da je iza njih ostavljeno djelo vrijedno pažnje i značajno za budućnost ovog kraja.

    “Više od pola vijeka postojala je ideja da se na ovom mjestu izgradi most. U ime Grada želim da kažem da smo uradili koliko smo mogli i pokrenuli sve inicijative kako bi ovaj projekat bio realizovan. Volio bih da ovakvih projekata bude što više i da svako uradi onoliko koliko može. Ovaj most danas predajemo narodu koji ovdje živi”, rekao je Stanivuković.

    Vršilac dužnosti direktora “Puteva Republike Srpske” Miroslav Janković rekao je da je most završen u roku od tri godine, podsjećajući da je prema sporazumu potpisanom sa Gradom izgradnja mosta bila u nadležnosti “Puteva Republike Srpske”, dok su pristupni putevi bili obaveza Grada. Kako pristupne saobraćajnice nisu bile završene na vrijeme, Vlada Republike Srpske je, kako je naveo, preuzela i taj dio posla.

    “Dobili smo novi most koji je zaista impozantan. Saobraćajnice nisu u nadležnosti ‘Puteva Republike Srpske’, već gradske administracije, ali smo zbog svih građana preuzeli obavezu da se radovi završe i most stavi u funkciju”, rekao je Janković.

    Rokovi probijeni

    Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Zoran Stevanović istakao je da su rokovi bili probijeni, zbog čega je i resorno ministarstvo moralo da se uključi.

    “Imali smo saradnju sa gradskom administracijom i zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos da ovaj projekat bude završen“, rekao je Stevanović.

    Premijer Republike Srpske Savo Minić poručio je da je izgradnja mosta rezultat dogovora i ispunjenog obećanja.

    “Ovo smo dogovorili, obećali i na kraju završili. Najvažnije je da građani danas dobijaju most koji su dugo čekali”, kazao je Minić.

    Dodik: Najzaslužniji građani

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da su najzaslužniji građani koji su godinama čekali izgradnju mosta.

    “Republika Srpska nije uvijek bila u mogućnosti da sve projekte realizuje u isto vrijeme, ali smo ovaj most završili i on će biti od velike koristi za sve građane. Planirano je da ova saobraćajnica doprinese boljem povezivanju i rasterećenju saobraćaja prema Čelincu. Svi su doprinijeli koliko su mogli i nema potrebe za bilo kakvim razdvajanjima”, rekao je Dodik.

  • Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Borački dodatak više neće određivati Vlada RS već plata

    Osnovica za borački dodatak u Republici Srpskoj, a koji je trenutno 4 KM, biće povećana na 4,5 KM, a svako naredno povećanje više neće zavisiti od odluke Vlade Republike Srpske, već od prosječne neto plate u Srpskoj u prethodnoj godini.

    Ovo je jedna od ključnih izmjena i dopuna Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i poginulih boraca u Odbrambeno otadžbinskom ratu u Republici Srpskoj, a koje je, u formi prijedloga, usvojila Vlada RS na sjednici održanoj u četvrtak, 9. aprila 2026. u Banjaluci.

    Zakon će po hitnom postupku biti upućen u Narodnu skupštinu Republike Srpske, a njegovo usvajanje donijeće, prema riječima Radana Ostojića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, brojna poboljšanja za boračke kategorije.

    Sporan član 16. aktuelnog zakona

    Vlada RS je u izmjene i dopune zakona krenula zbog odluke Ustavnog suda BiH od prije dvije godine, a koji je neustavnim proglasio član 16. aktuelnog Zakona o pravima boraca.

    Za Ustavni sud je bilo sporno to što je prilikom definisanja osnovice došlo do miješanja između izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno da izvršna vlast ne može biti ta koja će regulisati osnovice za borce svake godine, već da se to pitanje mora urediti direktno zakonom.

    “Cilj je da kroz regulisanje člana 16. definišemo da osnovica ne zavisi ni od pojedinca niti od nekog inokosnog organa, nego isključivo od zakona”, poručio je Ostojić.

    Šta se definiše izmjenama člana 16?

    Član 16. Zakona o pravima boraca i u izmjenama i dopunama zakona ostaje ključni za definisanje osnovice za borački dodatak i druge naknade, ali za razliku od ranije, sada precizno definiše kako će se osnovice određivati novčano i to u stavu 1. i 2. ovog člana.

    “Osnovica za obračun primanja, izuzev boračkog dodatka i posebne novčane naknade, utvrđuje se u procentu od 72 odsto od prosječne neto plate. Ovo se odnosi na lične i porodične invalidnine. Na kraju godine će se vidjeti kolika je bila prosječna neto plata u toku kalendarske godine i 72 odsto od te prosječne zarade biće osnovica u nominalnom iznosu. Ta osnovica je sada 1.100 KM”, rekao je Ostojić te nastavio:

    “Što se tiče boračkog dodatka, osnovica za obračun i posebna novčana naknada utvrđuje se u procentu od 0,295 odsto od prosječne neto plate u Republici Srpskoj u prethodnoj godini, prema saopštenju Zavoda za statistiku RS. To će sada biti 4,5 KM. Kad budemo imali kraj godine, vidjećemo po podacima Zavoda kolika je neto plata, obračunaće se i nadam se da će od naredne godine to biti 5 KM za borački dodatak.”

    Šta još predviđa novi zakon?

    Uz navedeno, zakonom se pojavljuje rješenje za bivše pripadnike Vojske RSK na teritoriji Republike Srpske, a oni bi trebalo da budu uvedeni u registar i imaće prava na primanja.

    “Njihovo učešće u ratu dosad je bilo regulisano zakonom i priznavano je do 19. maja 1992. Sad se stiču uslovi da i onima koji su bili učesnici rata poslije tog datuma, da li na prostoru RSK ili Republike Srpske, taj period bude priznat kao učešće u ratu. Imamo sporno samo što ne postoje vojnoevidenciona dokumenta za te pripadnike i to pitanje ćemo morati da riješimo kroz podzakonski akt, ali oni moraju biti uključeni u to”, pojasnio je Ostojić.

    Nova rješenja su i da će za djecu čija su oba roditelja (i otac i majka) poginula u toku OO rata biti uvedeno godišnje primanje u visini dvije osnovice.

    Pored toga, borci sa 65 i više godina koji su nesposobni za rad i koji ne mogu da ostvare prava na penziju, niti bilo kakva druga, te koji imaju samo primanje u vidu boračkog dodatka, imaće još jedno primanje u visini boračkog dodatka.

    Nadalje, ratni zarobljenici imaće takođe dodatno primanje u visini osnovice kojom se obračunava borački dodatak za onaj period koji su proveli u ratnom zarobljeništvu.

    “Učešće u ratu u zoni borbenih dejstava računalo se od Dejtonskog mirovnog sporazuma, tj. 21. novembra 1995. Za one koji su ostali u zarobljeništvu i poslije tog datuma, sav taj period biće priznat kao učešće u ratu u zoni borbenih dejstava”, pojasnio je ministar.

    Revizija i dalje problem

    A ono što je vrlo važno istaći jeste to da novi zakon još ne rješava pitanje revizije statusa boraca o kojem je bilo mnogo riječi u prethodnom periodu.

    Ostojić ističe da je za to neophodno učešće svih boračkih predstavnika.

    “Tu ima toliko anomalija, otvorio se proces da ljudi sa dva svjedoka dokazuju učešće u ratu i za mjesec dana. Neki dan sam vidio slučaj da čovjek dokazuje i tri dana. Šta će ti tri dana, kaže imam 27 i ta tri i imam jedan mjesec. To je takav apsurd i nemam mogućnosti da ih ovdje izlažem pojedinačno, jer tu ima zaštita ličnih podataka”, naveo je ministar.

  • Stanić: Drago nam je zbog mosta u Česmi jer je Ujedinjena Srpska inicirala prvi novac za početak njegove gradnje

    Stanić: Drago nam je zbog mosta u Česmi jer je Ujedinjena Srpska inicirala prvi novac za početak njegove gradnje

    Veoma smo srećni zbog današnjeg otvaranja novog mosta u banjalučkom naselju Česma, jer smo upravo mi inicirali da se u budžetu Grada Banjaluka prije pet godina obezbijedi prvih 400.000 KM za pripremne radove.
    To je za Vrbasmediju izjavio Neven Stanić, šef odborničke grupe Ujedinjene Srpske u banjalučkoj Skupštini, koji je s iste pozicije 2021. godine snažno zagovarao gradnju jednog od najznačajnijih mostova u Banjaluci.

    Tada je usvojen amandman US da se, zajedno sa početkom gradnje mosta u Docu, obezbijedi 400.000 KM za početak gradnje mosta u Česmi. Taj most danas će biti pušten u saobraćaj, uz prisustvo najviših zvaničnika Republike Srpske.
    „Kao odbornici, nismo dobili pozivnice za današnji događaj, ali to ne umanjuje naš ponos jer smo svoj dio posla uradili“, kaže Stanić.
    Video snimci od prije pet godina su dokaz da je US inicirala projekat koji će od danas biti na korist Banjalučanima. U snimku od 22. marta 2021. godine Stanić, na poziv sugrađana, apeluje da se ovaj most uvrsti u budžet.

    Sljedeći snimak je nastao 14. aprila 2021.
    „Danas smo ponovo ovdje u naselju Česma i sa ponosom možemo reći da je US uspjela da u budžet uvrsti sredstva za izgradnju mosta. Dakle, nakon našeg zalaganja uspjeli smo da uvrstimo sredstva u budžet i ove 2021. godine očekujemo početak izgradnje mosta u Česmi“, rekao je tada Stanić kao šef Kluba US.

  • Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Nafta pala nakon dogovora SAD i Irana, ali premija rizika ostaje do 2027.

    Dvosedmično primirje koje su Trump i Iran dogovorili u utorak navečer dovelo je do naglog pada cijena nafte, ali tržišta se u praksi još dugo neće oporaviti od ovog ekonomskog šoka.
    U srijedu je cijena sirove nafte pala između 13% i 15%, čime su cijene i Brenta i WTI-a dostigle oko 95 dolara po barelu. Međutim, to je i dalje više od nivoa zabilježenih prije početka sukoba, jer je Brent 27. februara zatvoren na 72,50 dolara po barelu, a WTI na 67 dolara. U poređenju s decembrom, prije početka sukoba, razlika je još veća: 60,90 odnosno 57,40 dolara.

    U najboljem slučaju, primirje će biti odskočna daska za mirovni sporazum do kraja mjeseca. Međutim, proizvodnja nafte, oštećena napadima na energetsku infrastrukturu i zasićenim skladišnim objektima, oporavljat će se mjesecima.

    Nadalje, tržišta će neko vrijeme primjenjivati ​​premiju rizika zbog neizvjesnosti oko budućih poremećaja u opskrbi. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), ova dva faktora će uzrokovati da cijene sirove nafte ostanu više do kraja 2027. godine.

    Štaviše, neki rafinirani proizvodi, poput lož ulja, neće se vratiti na cijene prije rata do 2028. godine. To je prema njihovoj posljednjoj mjesečnoj prognozi, koja je završila 6. aprila i pretpostavlja rat do kraja mjeseca s postepenim ponovnim otvaranjem Hormuškog moreuza – scenariju kojem se strane trenutno nadaju.

    Agencija procjenjuje da će se Brent sirova nafta vratiti na svoj predratni nivo (februar 2026.) u novembru 2027. godine, dok će WTI trebati mjesec dana duže. Uprkos tome, obje sirove nafte bi sljedeće godine završile skuplje za 8,7% odnosno 10,4% nego u decembru 2025. godine. Prognoza za američke rafinirane proizvode je paralelna – benzin će se vratiti na svoj predratni nivo u novembru 2027. godine, a dizel u decembru.

    Gorivo, ključno gorivo za pomorski transport, ne bi se vratilo na svoj predratni nivo u cijelom referentnom scenariju, već u 2028. godini. Prema EIA, to je zbog globalne nestašice sirove nafte i drugih rafiniranih proizvoda.

    Sirova nafta iz Perzijskog zaljeva je neophodna za proizvodnju teškog lož ulja, koje tokom procesa rafiniranja generira ostatke koji se koriste u mješavini lož ulja. Rafiniranje drugih vrsta sirove nafte, kao što je WTI, nema isti kapacitet za naknadnu proizvodnju lož ulja.

    Poput EIA-e, tržišta ukazuju na to da će, uprkos primirju, nepovjerenje i dalje postojati i da će se primijeniti dodatna naknada zbog straha od budućih poremećaja.

    Tranzit i dalje predstavlja visok rizik za osiguravatelje i brodovlasnike, koji će čekati da vide hoće li primirje biti održano prije nego što nastave s operacijama. Nadalje, nema jasnoće u vezi s uslovima koje Iran traži za dozvolu prolaza, uključujući plaćanje naknada, a Teheran je ponovo zatvorio tranzit tankera sredinom popodneva nakon još jednog izraelskog napada na Liban.

    Glavni utjecaj rata u Iranu na tržište nafte i dalje je koncentriran na cijene. EIA predviđa da će se proizvodnja sirove nafte i drugih proizvoda oporaviti na jesen, dostižući 107 miliona barela dnevno, u poređenju sa 98 miliona u martu i 96 miliona predviđenih za april.

    Za ostale proizvode, poput LNG-a, tenzije bi mogle ponovo porasti ljeti, što se poklapa s popunjavanjem skladišnih kapaciteta, jer će uništenje značajnog dijela proizvodnih kapaciteta Katara uticati na količinu dostupnog LNG-a.

    Prognoza ne opisuje detaljno putanje za sve zemlje proizvođače pogođene ugovorom (Irak, Saudijska Arabija, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Bahrein), iako ukazuje da bi se obustava proizvodnje sirove nafte u tim zemljama smanjila za 7,5 miliona barela dnevno u martu i porasla na 9,1 milion u aprilu. Ako rat završi ovog mjeseca, obustava bi se smanjila na 6,7 ​​miliona barela u maju.

  • Plaža „Vrućica“ dobila kamere: Grad uvodi mjere protiv vandalizma

    Plaža „Vrućica“ dobila kamere: Grad uvodi mjere protiv vandalizma

    Plaža “Vrućica”, jedno je od omiljenih mjesta za odmor i bijeg od gradske vreve, dobila je novi vid zaštite. I to zato jer je ova plaža često na meti vandala.

    Naime, na plaži je postavljen video nadzor.

    –Cilj ove mjere nije kažnjavanje, već preventivno djelovanje, odnosno odvraćanje nesavjesnih pojedinaca od vandalskog ponašanja – navode iz Gradske uprave.Dodaju kako je plaža „Vrućica“ često na meti vandala koji je oštećuju i uništavaju postavljeni plažni mobilijar, čime se narušava izgled i funkcionalnost ovog prostora namijenjenog odmoru i rekreaciji.

    Podsjećamo, prije nekoliko dana namjerno su začepljeni odvodi na banjama na plaži „Vrućica“ pur pjenom.

  • SNSD dobio novog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    SNSD dobio novog poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske

    Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, nakon što je Lukić Miodrag iz SNSD-a odbio mandat poslanika u Narodnoj skupštini, taj mandat je dodijelila Marini Maletić iz Teslića.

    Podsjećanja radi, ovo poslaničko mjesto ostalo je upražnjeno nakon što je Miodrag Mišić, podnio ostavku na mjesto poslanika iz razloga imenovanja na mjesto direktora Inspektorata Republike Srpske.

    Kasnije, njegov mandat je dodijeljen Daliboru Paniću iz SNSD-a koji je takođe odbio mandat jer se nalazi na funkciji generalnog sekretara Vlade Republike Srpske, a on je onda dodijeljen Lukiću.

    Na kraju, i Lukić je odustao od mandata i mjesto poslanika na kraju je dodijeljeno Marini Maletić.

  • Tramp Mlađi: Republika Srpska mora iskoristiti resurse koje ima

    Tramp Mlađi: Republika Srpska mora iskoristiti resurse koje ima

    Republika Srpska mora iskoristiti sve resurse koje ima, pogotovo energetski potencijal, koji se može razviti uz pomoć visokobrazovanih stručnjaka. Imate vrijedne i obrazovane ljude i standar koji može da se održi bez finasijskog kolapsa. Mislim da je to sjajna prilika za američke kompanije da dođu ovdje i iskoristite tu energiju u skladu s tim, rekao je Donald Tramp Mlađi u intervjuu Borisu Malagurskom.

    Postavljajući paralelu između njega i Igora Dodika, koji su sinovi dva državnika, Tramp kaže da ga je odrastanje uz oca, koji je važna politička ličnost, tjeralo da se uključi u ono u šta vjeruje njegova porodica i da Igor Dodik vjerovatno dijeli vrijednosti svoga oca.

    – Čini se da postoji jasna paralela, jer se zalažemo u ono u šta vjerujemo, a onda te počnu proganjati. Američku politiku odlično poznajem, ali kada su u pitanju manje regije u svijetu nisam dobro upućen, Ali, čini se da postoji mnogo sličnosti koje mogu da razumijem jer sam i sam kroz to prošao – kaže Donald Tramp Mlađi.

    Za USAID, organizaciju kojoj je predsjednik SAD Donald Tramp ukinuo finansiranje, a od koje je srpski narod decenijama unazad dobijao sredstva, Donald Tramp Mlađi kaže da je ova organizacija najveća prevara koja je učinjena Amerikancima, kada je u pitanju trošenje novca poreskih obveznika.

    – Oni su imali isključivo političke ciljeve, a sve pod izgovorom da čine dobro širom svijeta. Kada malo zagrebete ispod površine shvatite da su na taj način finansirali sebi bliske osobe i da se taj novac opet vraćao u SAD. Govorimo o milijardama dolara. To je slučaj i sa novcem za Ukrajinu gdje se veliki dio vraćao u kampanju DŽoa Bajdena. Ono što je moj otac uradio neprocjenjivo je za buduće generacije – ističe Tramp Mlađi.

    U svjetlu izbora u Mađarskoj koji se održavaju u nedjelju, Tramp Mlađi ističe da je to veliki događaj i da je Viktor Orban jedan od najistaknutijih zagovornika zapadnih vrijednosti.

    – Istočna Evropa je posljednje uporište odbrane Zapada. Zato moramo podržati one koji se zalažu za te vrijednosti – dodaje Tramp Mlađi.

    Na pitanje kako je “preživio” sve pritiske i optužbe da je ruski špijun i opstao na političkoj sceni, kaže da je vjerovatno u pitanju genetetika i takozvani “trampovski karakter”.

    – Sve te optužbe su potpuna besmislica, ja sam samo branio one vrijednosti za koje se moj otac bori. Da li je u pitanju genetika ili nešto drugo, u nama postoji borbeni duh. Naš stil nije da se povučemo, mi se borimo i uzvraćamo udarce. Srećom, imamo podršku velikog broja ljudi – dodaje on.

    Ističe da su Bog, domovina i porodica za porodicu Tramp veoma važni i da je tako oduvijek bilo.

    – To su vrijednosti koje su mi usađene od najranijeg djetinjstva. Mnogi za to nemaju snage, ali mi imamo sreće da možemo da ustrajemo i da idemo dalje. Ponekad mržnja i zloba s druge strane pojačavaju umjesto da uguše našu energiju – naglasio je Donald Tramp Mlađi.