VRBAS Media

Autor: INFO

  • Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Tramp odustao od uvođenja carina za Evropu, okvirni dogovor o Grenlandu

    Američki predsjednik Donald Tramp je na platformi Truth Social objavio da odustaje od planiranih carina Evropi.

    “Na osnovu tog razumjevanja, više neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

    Planirano je bilo uvođenje dodatnih 10 odsto carina za osam evropskih zemalja, uključujući Dansku.

    “Na osnovu vrlo produktivnog sastanka koji sam imao sa generalnim sekretarom NATO-a, Markom Ruteom, formirali smo okvir budućeg dogovora u vezi sa Grenlandom i, zapravo, cijelom Arktičkom regijom. Ovo rješenje, ako se realizuje, biće izvanredno za Sjedinjene Američke Države i sve zemlje NATO-a. Na osnovu ovog razumjevanja, neću uvoditi carine koje su bile planirane da stupe na snagu 1. februara”, naveo je Tramp.

     

    Naveo je da dodatni razgovori se vode u vezi sa “Zlatnom kupolom” u kontekstu Grenlanda.

    “Dalje informacije biće objavljene kako pregovori budu napredovali. Potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marko Rubio, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i drugi, po potrebi, biće odgovorni za pregovore — i direktno će izvještavati mene. Hvala vam na pažnji u vezi ovog pitanja! Donald Tramp”, zaključio je američki predsjednik.

  • Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Putin: Rusiju ne zanima tema Grenland i SAD, ali imamo iskustvo Aljaske

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da Rusiju ne zanima tema Grenlanda i SAD.

    “To što se dešava sa Grenlandom nas se ne tiče, ali mi imamo iskustvo u rješavanju sličnih pitanja sa SAD na primjeru Aljaske. U 19. vijeku, mislim 1867. godine, kao što znamo Rusija je prodala Sjedinjenim Državama, a SAD su od nas kupile Aljasku”, rekao je predsjednik Rusije na sjednici ruskog Savjeta bezbjednosti, navodi Sputnjik, prenosi RTRS.

    Smatra da se Danska prema Grenlandu uvijek odnosila kao prema koloniji i to, kako kaže, oštro, praktično žestoko.

    “SAD imaju na raspolaganju milijardu dolara za kupovinu Grenlanda”, kaže Putin i smatra da polazeći od primjera Aljaske, da bi cijena za Grenlanda mogla biti 200-250 miliona dolara.

    “Ako uporedimo sa cijenama zlata tada, ta cifra bi bila znatno veća, vjerovatno milijardu dolara”, rekao je putin i dodao;

    “Ali, mislim da SAD mogu sebi da priušte i tu cifru”.

  • Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik

    Sat otkucava za Termoelektranu Ugljevik.

    Do 6. februara mora se spriječiti arbitraža teška više od milijardu maraka.

    Rješenje je na pomolu, ali cijena je visoka: milionske odštete, besplatna struja za Sloveniju i rizik koji garantuje Vlada.

    Ko će na kraju platiti ceh – gubitaš iz Ugljevika ili građani kroz budžet i nove cijene struje?

    Slovenci su pritisnuli pauzu, ali vremena je sve manje. Do 6. februara Srpska mora zaključiti dogovor kako bi izbjegla nastavak arbitraže u Vašingtonu teške 1,3 milijarde maraka. Ministar Petar Đokić tvrdi da su pregovori pri kraju i da je “kupio” razumijevanje slovenačke strane.

    – Ovi svi božićni, novogodišnji praznici su malo usporili aktivnost zaključenja konačnog sporazuma… Mislim da smo tu sasvim, sasvim na kraju tog puta i slovenačka strana je izrazila razumijevanje prema ovoj situaciji – izjavio je Đokić 15.1.2026. u Bijeljini.

    A taj “kraj puta” popločan je milionima. Na 67 miliona evra duga, Ugljevik plaća još 37 miliona evra kamata i daje trećinu struje besplatno. Garancijom Vlade – ceh bi na kraju mogli platiti građani.

    – Plaćamo cijenu neodgovornosti – upozorava profesor dr Branko Blanuša i pita: zašto se čekalo da voda dođe do grla?

    – Zbog čega na ovu situaciju nije reagovano ranije? Naravno, ono što mogu reći da je i ovo čak bolje nego da se ušlo u arbitražu sa Elektrogospodarstvom Slovenije, jer bi vjerovatno ta presuda po međunarodnom sudu bila još veća. Tako da ovo je neko rješenje, ali mogu reći i dalje vrlo loše po građane i po stanovništvo Republike Srpske – rekao je Blanuša za BN.

    Kroz žice dalekovoda od sada teče struja koja više nije naša – jer trećinu besplatno šaljemo Slovencima.

    Ipak, najveći rizik nije u kilovatima, već u garanciji.

    Ako Ugljevik ne bude imao novca za rate, taj dug će, umjesto njih, vraćati građani Srpske direktno iz budžeta. Upućeni kažu – Ugljevik to breme ne može nositi.

    – I dalje stojim iza onoga što sam rekao ranije, da će i u narednom periodu Rudnik i Termoelektrana moći da posluje, ali je vrlo izvjesno samo sa gubicima. Jer uz sve ovo što opterećuje RiTE Ugljevik vrlo teško da taj sistem može pozitivno poslovati – ocjenjuje Blanuša.

    Teret dogovora sa Slovencima, ako do njega konačno dođe, pašće na stanovništvo po dva osnova. Jedan su garancije iz budžeta, a drugi su – uvećani računi za struju. Struka je jasna: više cijene od 1. februara nisu slučajnost.

    – Tu su i zahtjevi za određeno povećanje cijena električne energije koje ide od 1. februara, sve su to troškovi koje plaćaju građani, ali sa ciljem da se, između ostalog, i ovi gubici koji se iskazuju u Termoelektrani pokriju – objašnjava ekonomista Milenko Stanić.

    Konačan potpis očekuje se početkom februara. Tada će se znati da li je izbjegnuta katastrofa u Vašingtonu, ili je samo odgođena – uz debelu kamatu koju će, na ovaj ili onaj način, platiti građani.

  • Rute: Radimo na pitanju Grenlanda iza kulisa

    Rute: Radimo na pitanju Grenlanda iza kulisa

    Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute rekao je da Arktik mora biti zaštićen od uticaja Kine i Rusije i da na pitanju Grenlanda radi iza kulisa.

    – Možete biti sigurni da radim na ovom pitanju iza kulisa, ne mogu to da radim javno – rekao je Rute tokom panel diskusije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    On je dodao da su “predsjednik SAD Donald Tramp i drugi lideri u pravu” i da se radi na tome da se osigura da kolektivno brane arktičku regiju.

  • Zašto se naplata u Banjaluci ne može sprovoditi

    Zašto se naplata u Banjaluci ne može sprovoditi

    Advokat i građanski aktivista Dario Sandić ocijenio je da je odluka gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića o ponovnom uvođenju naplate parkinga pravno neodrživa i da ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo. Prema njegovim riječima, riječ je o potezu koji je rezultat „kreativnog“, ali pogrešnog tumačenja propisa.

    Sandić je na društvenim mrežama detaljno obrazložio zašto smatra da je odluka o parkingu nezakonita, ističući da je namjerno objavljena u Službenom glasniku BiH, kako bi se onemogućilo građanima da podnesu inicijativu za ocjenu ustavnosti. Kako je naveo, takvu inicijativu mogu podnijeti samo najviši državni funkcioneri i institucije, dok je građanima taj mehanizam uskraćen.

    On je pojasnio da se zbog načina objavljivanja ne može pokrenuti ni postupak pred Ustavnim sudom Republike Srpske, jer se ne radi o aktu objavljenom na teritoriji Srpske, već na nivou BiH. Takav pristup je, prema njegovoj ocjeni, pravno domišljat, ali suštinski pogrešan.

    Sandić podsjeća da zakoni Republike Srpske jasno propisuju da se akti gradova i opština moraju objavljivati u lokalnim službenim glasnicima, te da tek tada mogu stupiti na snagu. Kako odluka o naplati parkinga nije objavljena u Službenom glasniku Grada Banjaluka, ona, prema njegovim riječima, formalno ne postoji i ne može proizvoditi pravne posljedice.

    Ukazujući na širi kontekst, Sandić navodi da već postoji odluka Ustavnog suda RS kojom je naplata parkinga proglašena neustavnom, kao i odluka Skupštine grada prema kojoj je parking trebalo naplaćivati do 31. decembra 2025. godine. Nakon tog datuma, kako tvrdi, ne postoji nijedna važeća i objavljena odluka koja bi regulisala ovu oblast.

    On je dodao da je i ranija odluka, na osnovu koje se parking naplaćivao do kraja prošle godine, bila protivustavna, ali da nikada nije bila predmet preispitivanja. Zbog toga smatra da je sistem naplate parkiranja u Banjaluci trenutno potpuno pravno neuređen.

    Sandić upozorava da bi posljedice ovakvog stanja mogle biti ozbiljne po gradske finansije, procjenjujući da će budžet Banjaluke ove godine biti oštećen za najmanje šest miliona konvertibilnih maraka zbog nemogućnosti naplate parkinga.

    Na kraju, osvrnuo se i na, kako kaže, ravnodušnost dijela javnosti prema ovom pitanju, ocjenjujući da se olako zanemaruju osnovni pojmovi poput budžeta, rada komunalnih preduzeća i odgovornosti lokalne vlasti. Nije isključio ni mogućnost da se u budućnosti podnesu krivične prijave protiv odgovornih u Gradskoj upravi zbog nanesene štete gradskom budžetu.

  • EP zamrznuo trgovinski sporazum EU i SAD poslije Trampovih carinskih pretnji?

    EP zamrznuo trgovinski sporazum EU i SAD poslije Trampovih carinskih pretnji?

    Poslanici Evropskog parlamenta dogovorili su se danas da zamrznu trgovinski sporazum između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država postignut prošlog ljeta, saznaje Јuronjuz od izvora.

    Poslanici Evropskog parlamenta zaduženi za taj sporazum sastali su se i odlučili da obustave postupak, čime je zvanično odloženo glasanje koje je bilo zakazano za narednu sedmicu u Odboru za međunarodnu trgovinu.

    Sporazum je postignut prošle godine poslije višenedjeljnih trgovinskih tenzija izazvanih carinskom politikom američkog predsednika Donalda Trampo po povratku na vlast, ali je za njegovo stupanje na snagu bila neophodna formalna potvrda Evropskog parlamenta.

    Tenzije su dodatno porasle nakon što je Tramp na zaprijetio uvođenjem carina od 10 odsto za više evropskih zemalja ukoliko se ne postigne “sporazum o potpunoj i cjelovitoj kupovini Grenlanda”.

    Prema njegovim navodima, carine bi do juna mogle da porastu na 25 odsto.

    Evropski poslanici ove prijetnje smatraju kršenjem sporazuma EU i SAD, kojim su već uvedene američke carine od 15 odsto na robu iz EU, dok se Unija obavezala da sopstvene carine na industrijski uvoz iz SAD smanji na nulu.

    Predsednik Odbora za međunarodnu trgovinu Evropskog parlamenta, njemački poslanik Bernd Lange, izjavio je u subotu da bi rad na sporazumu trebalo obustaviti, stav koji su istog dana podržali lideri glavnih političkih grupa u Parlamentu – Evropske narodne partije, Socijaldemokrata.

    Lideri Evropske unije sastaće se u četvrtak uveče kako bi pripremili odgovor Unije na Trampove prijetnje, koje mnogi u Briselu ocjenjuju kao oblik političke ucene.

  • Tramp: Evropa treba da se bavi Ukrajinom, a ne Vašington

    Tramp: Evropa treba da se bavi Ukrajinom, a ne Vašington

    Sukob u Ukrajini nikada ne bi ni počeo, da predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2020. godine nisu bili namješteni, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

    – Ovaj rat, koji nikada nije trebalo da počne i ne bi ni počeo, da predsjednički izbori u SAD 2020. godine nisu bili namješteni. To su bili namješteni izbori – rekao je Tramp govoreći na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

    Tramp je dodao da će oni koji su falsifikovali ove izbore uskoro biti pozvani na odgovornost.

    – Ovo možda zvuči kao vanredna vijest, ali tako bi trebalo da bude. Namješteni izbori su neprihvatljivi – naglasio je Tramp.

    Američki lider napomenuo je da Vašington ne treba da se bavi rješavanjem ukrajinske krize, jer je to stvar Evrope.

    – Oni ne cijene ono što radimo. Govorim o NATO-u, govorim o Evropi. Oni bi trebalo da se bave Ukrajinom, ne mi. Sjedinjene Američke Države su veoma daleko, razdvaja nas veliki, prelijepi okean i mi nemamo nikakve veze sa tim – istakao je Tramp, govoreći o mogućnosti rješavanja ukrajinske krize.

    Predsjednik SAD ponovo je rekao da iskreno želi da pomogne u postizanju mirovnog rješenja sukoba u Ukrajini.

    – Žele da im pomognemo sa Ukrajinom. I dozvolite mi da kažem: mi zaista pomažemo. Tamo se dešava pravi masakr i to je ono što želim da zaustavim – objasnio je američki lider.

    On je dodao da je uveren da predsjednik Rusije Vladimir Putin želi da postigne dogovor o Ukrajini.

    – U kontaktu sam sa predsjednikom Putinom i smatram da on želi da postigne dogovor. Takođe vodim pregovore sa predsjednikom (Vladimirom) Zelenskim i mislim da i on želi da zaključi dogovor. Sastajem se sa njim danas – saopštio je američki lider.

    Tramp je takođe rekao da bi rješavanjem sukoba između Rusije i Ukrajine trebalo da se bave UN, a ne Sjedinjene Američke Države.

    – Time bi trebalo da se bave Ujedinjene nacije. Time ne treba da se bavim ja – ocijenio je Tramp.

    On je dodao da to nije važno, jer sukob i dalje treba riješiti kako bi se spasili mnogi životi.

    Prema njegovim riječima, rešenje sukoba moglo bi se postići u razumno kratkom roku.

    – Mislim da smo relativno blizu (mirovnog) sporazuma (o Ukrajini), ali ono što se često dešava jeste da imamo gotov sporazum sa Rusijom, ali se Zelenski ne slaže sa njim. Vidjeli ste to kada je bio u Ovalnom kabinetu – ja nisam bio zadovoljan. A dešava se i da Zelenski želi da zaključi sporazum, a Putin ne želi – objasnio je Tramp.

    Teško je postići ravnotežu, naglasio je američki lider i dodao da se Putin i Zelenski trenutno nalaze u fazi kada bi mogli da se “sastanu i zaključe dogovor”.

    Tramp je nakon govora, tokom panela organizovanog u okviru foruma, istakao i da neće biti trećeg svjetskog rata.

    – Nećemo imati treći svetski rat. Mislim da je (sukob) mogao da preraste u treći svjetski rat, istinu govoreći, da je Kamala (Haris) postala predsjednica ili DŽo (Bajden), bilo ko od njih, moglo je da se završi trećim svjetskim ratom… Mi želimo da se završi, ali neće biti trećeg svjetskog rata… Situacija je bila veoma loša i još uvijek je takva, ali mislim da više nije toliko loša – zaključio je Tramp.

  • Stanovnici Grenlanda pozvani da naprave petodnevne zalihe

    Stanovnici Grenlanda pozvani da naprave petodnevne zalihe

    Grenlandski ministar ribarstva, lova, poljoprivrede i životne sredine Peter Borg pozvao je stanovnike da naprave zalihe koje će im potrajati najmanje pet dana.

    – Danas predstavljamo plan za nepredviđene situacije. Pripremite se za krize, napravite zalihe za pet dana. Što više ljudi može da izdržava sebe i pomaže drugima, to će naše društvo biti jače – rekao je Borg na konferenciji za novinare.

    On je poručio stanovnicima ostrva da nema opasnosti.

    Borg je dodao da je sa Danskom potpisan sporazum o jačanju saradnje u radu službi za vanredne situacije.

    Ministar pravde Akaluak Egede izjavio je da Vlada radi na tome da izbjegne vojne akcije na ostrvu.

    On je optužio “spoljne sile” za pokušaj razbijanja jedinstva stanovništa i pozvao stanovništvo da se drži zajedno i očuva svoj identitet.

  • Orban potpisuje pristupanje Odboru za mir

    Orban potpisuje pristupanje Odboru za mir

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će 22. januara u Davosu potpisati dokument o pristupanju Odboru za mir i razgovarati sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.

    – Moramo biti u Davosu u četvrtak ujutru, sa očišćenim cipelama i ispeglanim pantalonama, da se sastanemo sa predsjednikom Trampom i potpišemo pristupanje mirovnom sporazumu u ime Mađarske – rekao je Orban u video obraćanju.

    On je dodao da ga je Vlada Mađarske na današnjoj sjednici ovlastila da potpiše dokument.

    Orban je rekao da će, nakon razgovora sa Trampom, otići direktno u Brisel na vanredni samit EU.

  • Zločini nad Srbima u akciji “Maslenica” nekažnjeni 33 godine

    Zločini nad Srbima u akciji “Maslenica” nekažnjeni 33 godine

    Navršavaju se 33 godine od agresije hrvatskih snaga na južne dijelove Republike Srpske Krajine /RSK/ pod zaštitom UN u kojoj je ubijeno 346 Srba, među kojima i 34 žene, a za ove zločine do danas niko nije odgovarao iako su zlodjela i progon srpskog stanovništva izvršeni pred očima međunarodnih snaga.

    Iz Informaciono-dokumentacionog centra “Veritas” podsjećaju da je operacija počela 22. januara 1993. godine, a izvršena je tokom realizacije “Vensovog plana”, kojim je RSK 1992. godine stavljena pod zaštitu Unprofora, što je bila treća agresija Hrvatske na zaštićeno područje UN, u čije članstvo je primljena dvije godine ranije.

    Hrvatske snage za nekoliko dana zauzele su desetina kilometara kvadratnih na Ravnim Kotarima, uključujući i aerodrom Zemunik i nekoliko položaja na Velebitu, a preuzele su kontrolu i nad branom i hidroelektranom Peruća.

    U akciji “Maslenica” stradala su srpska sela Islam Grčki, Kašić i Smoković, kao i etnički mješovita sela Murvica, Crno, Zemunik Gornji, Poljica i Islam Latinski.

    Srbi su pobijeni, protjerani ili odvedeni u zatvore i logore, a njihova bogata imanja su opljačkana i uništena, kao i spomenici kulture, groblja i crkve koje su oskrnavljene ili srušene.

    Uništeni su i Dvori Јanković Stojana u Islamu Grčkom sa crkvicom Svetog Georgija iz 17. vijeka u kojoj je sahranjen poznati književnik Vladan Desnica, kao i Crkva Svetog Georgija u Smokoviću iz 16. vijeka i Svetog Ilije u Kašiću iz 19. vijeka.

    Prema evidenciji “Veritasa”, u agresiji na Ravne Kotare poginulo je i nestalo 346 Srba, među kojima 55 civila prosječne starosti 60 godina.

    Ubijene su 34 žene prosječne starosti 57 godina i troje djece do 12 godina.

    Među žrtvama je i 65 dobrovoljaca sa prostora Srbije i BiH, koji su došli na Ravne Kotare da zajedno sa domicilnim Srbima brane njihova vjekovna ognjišta.

    Do sada je rasvijetljena sudbina 335 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 11, od kojih šest civila, među kojima i tri žene.

    U zbjegovima je umrlo još 165 lica.

    Iz ravnokotarskih sela protjerano je više od 10.000 Srba, koji su se raselili širom svijeta.

    Јedan od težih zločina desio se već prvog dana agresije na prevoju Mali Alan na Velebitu, u neposrednoj blizini osmatračnice Unprofora, kada su pripadnici hrvatske specijalne policije iz zasjede ubili i masakrirali 22 pripadnika Srpske vojske Krajine /SVK/ sa područja Gračaca.

    Ovaj masakr počinili su pripadnici Petog voda iz sastava “Alfe” kojima je komandovao Milijan Brkić zvani Vaso, kasnije visoki funkcioner HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskog sabora 2016. do 2020. godine.

    Uz odobrenje tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog komandanta hrvatskih oružanih snaga Franje Tuđmana, operaciju “Maslenica” planirali su i izveli Јanko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, koji su tada bili ili su naknadno unaprijeđeni u generalske činove.

    Načelnik artiljerije Sektora “Velebit” bio je kosovski Albanac Agim Čeku, do 1991. godine oficir ЈNA, od čijih granata je stradalo najviše civila zbog neselektivnog granatiranja po dubini područja opština Benkovac i Obrovac.

    Čeku je na Kosovu od 1999. do 2006. godine bio komandant terorističke OVK i takozvanog kosovskog zaštitnog korpusa, a od 2006. do 2008. godine i predsjednik vlade u Prištini.

    Iako je agresija izvršena na zaštićenu zonu UN i pred očima mnogobrojnih pripadnika Unprofora, do sada ni pred međunarodnim ni pred domaćim sudovima niko nije procesuiran za zločine nad Srbima.

    Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj iz 1991. godine, u Kašiću je živjelo 765 žitelja, od kojih 99 odsto Srba, u Smokoviću 1.029, od kojih 96 odsto Srba i u Islamu Grčkom 1.139 od kojih 87 odsto Srba.

    Prema popisu, obavljenom 2021. godine, u Kašiću je živjelo 69, u Smokoviću 162 i u Islamu Grčkom 150 stanovnika bez oznake nacionalne pripadnosti.