VRBAS Media

Autor: INFO

  • Eksplozija u Derventi: Raznesena garaža, oštećeni kuća i auto

    Eksplozija u Derventi: Raznesena garaža, oštećeni kuća i auto

    Snažna eksplozija desila se danas, 22. januara u Derventi na jednom imanju.

    Kako piše “Derventacafe.com”, sve se odigralo u Drijenu nakon ponoći, a nakon eksplozije jedan objekat je potpuno srušen, a izgorio je automobil, dok su velika oštećenja na još dva objekta, od kojih je jedan – kuća.

    Ova portal navodi da su na teren izašli pripadnici Teritorijalne-vatrogasne jedinice Derventa, a službenici Policijske stanice Derventa trenutno obavljaju uviđaj nakon kojeg će biti više informacija.

    Navode da se najvjerovatnije eksplozija desila u garaži na imanju R.M, a koja je srušena do temelja i u kojoj je izgorio automobil, dok su velika oštećenja i na pomoćnom objektu i obližnjoj kući, na kojoj su popucali prozori i crijepovi.

  • Delegat Dževad Mahmutović objasnio zašto Klub Bošnjaka nema osnova da pokrene zaštitu vitalnog interesa na izbor Vlade Srpske

    Delegat Dževad Mahmutović objasnio zašto Klub Bošnjaka nema osnova da pokrene zaštitu vitalnog interesa na izbor Vlade Srpske

    Vijeće naroda Republike Srpske trebalo bi danas u Banjaluci da razmatra odluku o pokretanju vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda u vezi sa Zakonom o izmjeni Zakona o stvarnim pravima.Odluku je komentarisao i delegat u Vijeću naroda Republike Srpske DŽevad Mahmutović, prenosi faktormagazin.ba.

    V.d. predsjednika Republike Srpske Ana Trišić Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.

    Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice Republike Srpske razmatrao i 20.10.2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa.

    Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?

    U četvrtak, 22. januara održaće se dvije sjednice Kluba bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske. Na jednoj od njih trebamo razmatrati da li odluke Narodne skupštine Republike Srpske o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske vrijeđaju vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

    Budući da niko sa mnom nije razgovarao, niti me pitao za mišljenje o ovom pitanju, a već sam proglašen izdajnikom bošnjačkih interesa u Vijeću naroda, očito je da je sudbina ovako imenovane Vlade Republike Srpske, barem u javnom narativu, stavljena isključivo u ruke SDA, a onda i samo mene kao njenog člana.

    Podsjećam javnost da na izborima 2022. godine SDA nije imala svoju listu za Narodnu skupštinu Republike Srpske, nego je nastupala u okviru koalicije Pokret za državu, koju su činile: Stranka za BiH, SDP, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i Bosanskohercegovački Zeleni. Prema Izbornom zakonu BiH, u Vijeće naroda izabrali su me poslanici koalicije “Zajedno za BiH”, a ne SDA, i moje se djelovanje u Vijeću naroda ne može vezivati isključivo ni formalno ni politički za jednu stranku.

    Prvi izbor Vlade Republike Srpske: neustavnost nije isto što i vitalni interes

    Pitanje izbora Vlade Republike Srpske sada već raspravljamo drugi put u nekoliko mjeseci. U oba slučaja radi se o gotovo istoj ustavnopravnoj situaciji.

    Izbor Vlade Republike Srpske u septembru 2025. godine, sa istim predsjednikom Savom Minićem, pratile su rasprave o legalnosti njenog imenovanja, budući da ju je predložio Milorad Dodik, koji u tom trenutku više nije bio predsjednik Republike Srpske. O tim odlukama ovih dana svoj konačan stav treba donijeti Ustavni sud BiH, odlučujući o više zahtjeva za ocjenu ustavnosti odluka o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske.

    Ono što je bitno: i tada su odluke NSRS dostavljene klubovima konstitutivnih naroda u Vijeću naroda na izjašnjavanje o eventualnoj povredi vitalnog nacionalnog interesa. Već tada sam smatrao da je riječ o klasičnom protivustavnom djelovanju, a ne o aktima kojima je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

    Dio delegata iz Kluba Bošnjaka zalagao se da pokrenemo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, uz obrazloženje tipa: “treba ići u pravcu da se pokaže pravno nasilje, pravna nesigurnost koja se najviše odražava na Bošnjake”. Dakle, pravna nesigurnost se pokušavala proglasiti vitalnim nacionalnim interesom, iako takvo nešto Ustav Republike Srpske nigdje ne predviđa.

    Kako Klub bošnjačkog naroda nije imao potrebnu većinu da pokrene mehanizam vitalnog interesa, a to nisu učinili ni drugi klubovi, odluke su objavljene u Službenom glasniku Republike Srpske i stupile na snagu.

    Odmah potom uslijedila je “trka” prema Ustavnom sudu BiH te su podnesena četiri različita zahtjeva za ocjenu ustavnosti “spornih” odluka. Najvažnije je bilo ko će prvi podnijeti zahtjev i ko će to prvi najaviti medijima. Ne radi zaštite Bošnjaka u Republici Srpskoj, nego radi skupljanja jeftinih političkih poena.

    Nova Vlada i v.d. predsjednica: isti obrazac, druga meta

    Danas imamo gotovo identičnu situaciju. Predsjednika Vlade Republike Srpske predložila je vršilac dužnosti predsjednice Republike Srpske, Ana Trišić‑Babić. Mediji bruje da funkcija v.d. predsjednika entiteta ne postoji u Ustavu Republike Srpske, pa da je i ovaj prijedlog, a time i izbor Vlade, protivustavan.

    Prije bilo kakve rasprave, treba razlikovati dvije stvari:

    Neustavnost akta – o tome odlučuju ustavni sudovi,

    Povreda vitalnog nacionalnog interesa – o tome se izjašnjavaju klubovi naroda u Vijeću naroda.

    To su dvije potpuno različite kategorije.

    Činjenice: gospođa Trišić‑Babić je već treća osoba koja je imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske. Niko nikada, pred bilo kojim sudom ili političkim tijelom, nije problematizovao ovakav način postupanja.

    Klub Bošnjaka je odluku o imenovanju v.d. predsjednice entiteta razmatrao i 20. oktobra .2025. na elektronskoj sjednici se izjasnio da nema povrede vitalnog nacionalnog interesa. Pitanje je: kako je za manje od tri mjeseca v.d. predsjednica “evoluirala” iz osobe čije imenovanje ne povređuje vitalni interes, u osobu čije postupanje to navodno čini?

    Јoš važnije: Vijeće naroda niti klubovi konstitutivnih naroda nemaju nikakvu ingerenciju nad radom predsjednika ili v.d. predsjednika entiteta. Njihovo djelovanje se ne ocjenjuje kroz mehanizam vitalnog interesa.

    Zato će biti veoma zanimljivo vidjeti kako će se pokušati dovesti u vezu činjenica da je prijedlog premijera upućen od v.d. predsjednice, s ustavnim odredbama o vitalnom nacionalnom interesu.

    Do sada niko od kolega iz Kluba nije iznio pravno valjan argument u prilog pokretanju mehanizma. Mediji ponavljaju istu tezu: sporan je prijedlog v.d. predsjednice. Ali, klubovi naroda u Vijeću naroda nemaju nikakva ovlaštenja nad postupanjem predsjednika Repbulike Srpske pa ni v.d. niti je to domen vitalnog interesa.

    Vitalni nacionalni interes nije “veto”, nego jasno definisan mehanizam

    Mnogo puta se moglo čuti da je Klub bošnjačkog naroda “stavio veto” na odluke NSRS. To je potpuno pogrešno. Mehanizam vitalnog nacionalnog interesa na svim nivoima vlasti u BiH, pa i u Republici Srpskoj, je mehanizam zaštite vitalnih interesa naroda, a ne mehanizam blokade zakonodavnog procesa.

    U Republici Srpskoj zakonodavni proces se razlikuje od FBiH i države: Vijeće naroda Republike Srpske nije drugi zakonodavni dom. Ono ne učestvuje u donošenju zakona, odluka, imenovanju vlade itd. Njegova isključiva nadležnost je da ocijeni da li je nekim aktom NSRS povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog naroda.

    Ustav RS jasno propisuje šta može biti vitalni nacionalni interes. To su, između ostalog:

    ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima,
    identitet naroda,

    ustavni amandmani, organizacija organa vlasti,

    obrazovanje, vjera, jezik, kultura i naslijeđe,

    teritorijalna organizacija, sistem javnog informisanja,

    i druga pitanja koja se tretiraju kao vitalni interes ako tako smatraju 2/3 jednog od klubova u Vijeću naroda – ali u vezi sa prethodno pobrojanim oblastima.

    Samo u ovim okvirima možemo raspravljati o vitalnom interesu.

    Da li sastav Vlade Republike Srpske vrijeđa vitalni interes Bošnjaka?

    Konkretne odluke o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske mogle bi, teoretski, povrijediti vitalni nacionalni interes na osnovu dvije ustavne osnove:

    1. Adekvatna zastupljenost konstitutivnih naroda u izvršnoj vlasti

    Prema onome što je na sjednici NSRS iznio predloženi predsjednik Vlade, u ovom sazivu imamo pet ministara Bošnjaka, kako Ustav i propisuje. Klubu Bošnjaka preostaje da problematizira “legitimnost” tih ministara, ali znamo da smo godinama odbijali da otvaramo pitanje legitimiteta ijednog izabranog zvaničnika.

    Posebno je problematično što se nacionalnost jedne novoizabrane ministrice pokušava osporiti pozivanjem na izvod iz matične knjige rođenih. Svi koji su ikada bili kandidati znaju da nikad nisu morali donositi dokument kojim dokazuju nacionalnu pripadnost – izjašnjavanje se vrši kroz obrasce Centralne izborne komisije, a ne kroz rodne listove.

    Najjasniji primjer je imenovanje Dragane Čavka (Ristić) u Upravni odbor RTRS. Tada je Klub Bošnjaka osporavao njeno izjašnjavanje kao Bošnjakinje, ali je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske odbilo takve navode, smatrajući da to pitanje ne zadire u vitalni nacionalni interes u smislu Ustava Republike Srpske.

    2. “Druga pitanja” iz ustavne klauzule

    Posljednja tačka govori o “drugim pitanjima” koja se mogu smatrati vitalnim interesom ako tako odluči 2/3 jednog kluba. Ta odredba nije otvorena bjanko. Ona ne znači da 2/3 kluba mogu proizvoljno proglasiti bilo šta vitalnim interesom. Ta “druga pitanja” moraju biti u vezi sa već nabrojanim oblastima (identitet, zastupljenost, obrazovanje, jezik itd.), a ne sa svakom političkom situacijom koja nekome trenutno odgovara.

    Moj stav i moj glas

    Nakon svega rečenog, jasno je šta mislim o pokretanju mehanizma vitalnog nacionalnog interesa u vezi sa odlukama o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske:

    radi se o sporu oko ustavnosti koji bi eventualno mogli razmatrati ustavni sudovi, a ne o povredi vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka u smislu Ustava Republike Srpske.

    Kako ću glasati odlučiću sutra na sjednici Kluba, u skladu sa Ustavom, vlastitim razumijevanjem prava i savješću, a ne prema etiketama koje dobijam ovih dana. Ipak, jutro je bolje od večeri.

  • Tramp: Sporazum o Grenlandu uključuje “Zlatnu kupolu” i prava na minerale

    Tramp: Sporazum o Grenlandu uključuje “Zlatnu kupolu” i prava na minerale

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da bi okvirni sporazum o Grenlandu koji je dogovorio sa generalnim sekretarom NATO Markom Ruteom u Davosu, podrazumijevao da SAD i evropski saveznici zajedno rade na američkom sistemu protivraketne odbrane “Zlatna kupola” i “prava na minerale” na Grenlandu.

    – Oni će biti uključeni u “Zlatnu kupolu” i biće uključeni u prava na minerale, kao i mi – rekao je Tramp u intervjuu za Si-En-Bi-Si.

    Na pitanje koliko će dogovor trajati, on je rekao “zauvijek”.

    Tramp je ponovio da je odustao od planova za uvođenje kaznenih carina evropskim zemljama koje se protive njegovim planovima za Grenland jer je postigao “koncept sporazuma” u vezi sa tim ostrvom.

    – Imamo koncept sporazuma. Mislim da će to biti veoma dobar dogovor za Sjedinjene Države, takođe i za njih. Malo je složeno, ali objasnićemo to kasnije. Ali generalni sekretar NATO, ja i još neki ljudi smo razgovarali – rekao je Tramp.

    Tramp je ranije rekao da su on i generalni sekretar NATO Mark Rute “formirali okvir budućeg sporazuma u ​​vezi sa Grenlandom” i da neće uvoditi carine koje je najavio za pojedine evropske zemlje.

  • Talas poskupljenja u Republici Srpskoj neizdrživ, vlast samo ćuti

    Talas poskupljenja u Republici Srpskoj neizdrživ, vlast samo ćuti

    Kada je struka upozoravala da će se povećanje minimalca i poskupljenje mrežarine u Republici Srpskoj obiti o glavu građanima, vlast je odmahivala rukom, a danas, kada se to ispostavilo tačnim, oni koji su nas u ovakvu situaciju doveli ćute i prave se da se ništa ne dešava.

     

    A dešava se i te kako: nakon povećanja cijena na računima za struju i komunalije u gradovima širom Republike Srpske na red je došao hljeb, a pekari kao glavne razloge navode upravo poskupljenje mrežarine i povećanje minimalne plate.

    Tu, međutim, spisak nije konačan: građani su na udaru i povećanja cijena u zanatskim radnjama, poput frizerskih salona, a isto se desilo i u pojedinim privatnim vrtićima, dok je ono čemu svjedočimo u trgovinama suvišno i spominjati. Kad se podvuče crta, teret povećanja inputa ne snosi ni vlast ni preduzeća, nego potrošači.

    Ili, da budemo još direktniji: vlast je u plusu jer više cijene donose veće prihode, privrednici su svoje probleme fakturisali na kupce, a građani su i krivci i gubitnici pošto će sve na kraju da plate upravo oni.

    Na udaru svi

    “Bruka. Svi građani plaćaju ceh katastrofalnih odluka. Oni koji su na minimalcu nisu dobili ništa, jer im je povećanje plate progutao talas poskupljenja. I ne samo oni – na udaru je svaki čovjek. A o poskupljenju struje, odnosno mrežarine da i ne govorim. I gdje su sada oni koji su odlučivali? Zašto danas ćute? Znaju li koliko košta spremanje za krsnu slavu? Znaju li da kad poplaćam sve troškove nemam dovoljno da uspem gorivo u auto? Ali briga ih za to, oni ne plaćaju gorivo iz svog džepa, već se voze službenim limuzinama”, priča jedan ogorčeni Banjalučanin.

    Saglasan je i ekonomista Milenko Stanić da se još jednom ispostavilo da ceh loše politike na kraju plaćaju stanovnici Republike Srpske.

    “Uvijek je to tako. Cijenu rada organa vlasti moraju da plate građani. Kod nas je problem što se loše funkcionisanje organa javne vlasti ispoljava prije svega u povećanju cijena ključnih usluga, odnosno kad govorimo o javnim preduzećima, ključnih proizvoda za životnih standard”, kaže Stanić za “Nezavisne novine”.

    On ocjenjuje da bi bilo pošteno da premijer Republike Srpske Savo Minić sada izađe pred javnost i kaže da će se utvrđivati je li bilo grešaka, te kako ih popraviti.

    “Pošteno i jedino realno moguće kod odgovornih vlada! Međutim, mi već dugo nemamo odgovornu vladu. Kako vrijeme prolazi, čini mi se da je to sve manje odgovorna vlada, a sve više struktura koja polaže račun partijama”, ističe Stanić.

    Hitna reakcija

    Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da je Savez još u zadnjem kvartalu 2025. godine, kada je pregovarano o iznosu najnižih plata, zahtijevao od Vlade Srpske da utiče na formiranje, odnosno ograničavanje marži na osnovne životne namirnice, ali i sve usluge, jer se ništa neće postići povećanjem minimalca ako ga “pojede” porast cijena.

    “Mi smo i sada, kada smo prije nekoliko dana imali konsultacije sa Minićem, upozorili da se te stvari moraju iskontrolisati. Jer, mi smo postali mjesto koje je po cijenama skuplje od nekih zemalja Evropske unije, što je sigurno nedopustivo, i te stvari se moraju promijeniti i urediti na kvalitetniji način. Mora se uticati na samo formiranje cijena, te gdje god postoji njihovo neopravdano podizanje moraju reagovati kontrolni organi”, rekao je za “Nezavisne novine” Stanković, koji je dodao da Vlada i resorno ministarstvo moraju pod hitno reagovati.

    Da Vlada mora reagovati poručuju i borci za zaštitu potrošača. Kap je, dodaju, prelila čašu.

    “Novi namet svaki dan”

    “Kap je prelila sve moguće posude za tečnost. Ovo su već nemogući uslovi za normalan život. Vi više ne možete ni pohvatati niti kontrolisati i imati pravu informaciju o tome šta je sve poskupjelo. Svaki dan imamo novi namet”, kaže za “Nezavisne novine” Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja.

    Prema njenim riječima, povećanje minimalne plate treba da bude stvar vlasti i privrednih subjekata i oni to moraju regulisati na način da niko ne plaća ceh, a pogotovo ne radnici.

    “Vi ako povećate minimalnu platu radniku za recimo 17 ili 20 odsto, a dignete mu cijene preko 45 odsto, šta ste onda uradili? Pa bolje vratiti ili ne određivati minimalnu cijenu rada, da bar koliko-toliko normalno živimo”, jasna je Šešlija.

    Institucije vlasti, dodaje ona, od potrošača  prave i krivca i žrtvu, što uopšte nije u redu.

    Ekonomski haos

    “Trebalo bi pod hitno da se donesu određene mjere na nivou Vlade Republike Srpske, kojim će potrošači biti zaštićeni. Ono što slijedi Republici Srpskoj jeste povećanje broja korisnika javnih kuhinja i jako veliki pritisak na humanitarne organizacije koje takođe gube bitku jer ne mogu prikupiti onoliko sredstava koliko im treba. Mi se nalazimo u ekonomskom haosu, koji je nemoguće izdržati, a ovo je tek početak godine. Mi se zavaravamo da će to stati u januaru”, naglašava Šešlija.

    Da je ovaj talas poskupljenja bio potpuno predvidiv, te da je direktna posljedica političkih odluka vlasti ocjenjuje Zagorka Grahovac, član Odbora za trgovinu i turizam Narodne skupštine Republike Srpske, koja dodaje da nismo dobili mjere koje bi zaštitile standard građana, nego poteze koji su dodatno pogurali rast svih cijena – od struje i komunalnih usluga do osnovnih životnih namirnica.

    “Vlast je povećanje minimalca predstavila kao veliki uspjeh, a u suštini je kupovna moć građana sve lošija. Što se tiče kontrole cijena, ona je bila minimalna, selektivna i besmislena. Mjere su najčešće ismijavane od strane građana jer od njih nisu osjetili apsolutno ništa. Zaista je neodgovorno to što od povećanja minimalca samo budžet ima korist, a sav teret svih poskupljenja je potpuno prebačen na građane. Ovo je trenutak koji je blizu tačke pucanja”, rekla je Grahovčeva za “Nezavisne novine”.

  • Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Ponovo se pokreće najveća nuklearna elektrana na svetu

    Najveća japanska elektroenergetska kompanija po prvi put će pokrenuti neku nuklearnu elektranu od katastrofe u Fukušimi 2011. godine, što predstavlja prelomni trenutak u globalnom povratku atomskoj energiji.

    Kompanija Tokyo Electric Power Co. saopštila je na svom sajtu da će u sredu, posle 19 časova po lokalnom vremenu, pokrenuti reaktor broj 6 u nuklearnoj elektrani Kašivazaki-Kariva u prefekturi Nigata.

    Tepco, kako je kompanija poznata, prethodno je planirao da obnovi rad u utorak, ali su problemi sa alarmnim sistemom u postrojenju doveli do privremenog odlaganja.

    Kašivazaki-Kariva je najveća nuklearna elektrana na svetu i njeno ponovno pokretanje predstavlja prekretnicu za Japan, koji se i dalje suočava sa posledicama topljenja reaktora u Fukušimi. Tepco je tad priznao da postrojenje nije bilo spremno za snažan zemljotres i cunami koji su preplavili tri reaktora.

    Katastrofa u Fukušimi temeljno je promenila japansku energetsku politiku, primoravši zemlju da se više oslanja na uvoz fosilnih goriva. Pre nesreće, nuklearna energija činila je trećinu proizvodnje električne energije, a Japan je imao cilj da taj udeo poveća na 50 odsto do 2030. godine. Danas je oko dve trećine od 33 operativna reaktora van pogona.

    Povratak Japana nuklearnoj energiji deo je globalnog trenda, jer vlade traže načine da dekarbonizuju elektroenergetske mreže. Istovremeno, kompanije traže čiste i stabilne izvore električne energije kako bi zadovoljile nagli rast potražnje iz data-centara koji napajaju veštačku inteligenciju.

    Tehnološki giganti poput Microsofta i Amazona sklapaju direktne sporazume sa pružaocima nuklearne energije u Sjedinjenim Državama.

    Posle Fukušime u Japanu je osnovan nezavisni regulator, a revizije za ponovno pokretanje trajale su godinama, jer je Tepco imao poteškoća da obezbedi podršku lokalnih zajednica i vlasti. Reaktor broj 6 u Kašivazaki-Karivi biće 15. reaktor koji se vraća u pogon u skladu sa bezbednosnim pravilima uvedenim posle Fukušime.

    Tepco je u subotu saopštio da je obustavio test izvlačenja kontrolnih šipki u reaktoru nakon što se alarm nije aktivirao. Nakon provera završenih u sredu na reaktoru broj 6, nisu utvrđeni problemi sa šipkama — koje služe za regulisanje nuklearne lančane reakcije — rekao je portparol kompanije.

  • Slovenija neće u Odbor za mir

    Slovenija neće u Odbor za mir

    Slovenija neće prihvatiti poziv američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži njegovom Odboru za mir, izjavio je slovenački premijer Robert Golob.

    Golob je naveo da LJubljana smatra “da je svaka inicijativa koja može da smiri situaciju na Bliskom istoku za pohvalu”, ali da “ovaj poziv opasno zadire u širi međunarodni poredak, a ne samo u smirivanje Gaze”.

    “Glavna bojazan je da je mandat Odbora preširok i da bi mogao opasno da potkopa međunarodni poredak zasnovan na Povelji UN”, rekao je Golob.

    Tramp je pozvao desetine svjetskih lidera da se pridruže inicijativi koju predvode SAD, čiji bi cilj u početku bio okončanje sukoba u Gazi, ali bi se zatim proširio na rješavanje ratova na drugim mjestima.

     

     

     

     

  • “Evropa pred opasnom dilemom”

    “Evropa pred opasnom dilemom”

    Evropski saveznici SAD u NATO suočeni su s teškom i opasnom dilemom kada je riječ o tome kako odgovoriti na odlučnost Donalda Trampa da preuzme Grenland, navodi u analizi Trampovog govora u Davosu Frenk Gardner, dopisnik BBC-ja za bezbjednosna pitanja.

    Diplomatija zasad nije dala rezultate. Ministri spoljnih poslova Danske i Grenlanda vratili su se praznih ruku s razgovora u Vašingtonu.

    Sve češće se govori o čvršćem stavu

    Zbog toga se sada sve češće govori o potrebi zauzimanja čvršćeg stava prema Trampu, pri čemu su francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Friedrih Merc, iako nevoljko, spomenuli mogućnost uvođenja uzvratnih trgovinskih sankcija na američki uvoz.

    Međutim, iako bi takav pristup možda, barem teoretski, mogao dovesti do američkog povlačenja, istovremeno predstavlja i igranje s vatrom.

    Zapadna odbrana i sigurnost i dalje su u velikoj mjeri ovisne o Sjedinjenim Državama, navodi analitičar BBC-ja, prenosi Index.hr.

    Bilo da se radi o tome da SAD osigurava najveći dio povjerljivih obavještajnih podataka u okviru saveza Five Eyes, koji okuplja SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanadu, Australiju i Novi Zeland, ili o servisiranju i održavanju britanskih projektila Trident koji nose nuklearno odvraćanje Ujedinjenog Kraljevstva, američka uloga ostaje gotovo nezamjenjiva za bezbjednost Ujedinjenog Kraljevstva i NATO, stoji u analizi.

    U aktuelnom političkom raspoloženju predsjednika Trampa teško je procijeniti dokle je spreman ići ako ne dobije ono što želi, zaključuje BBC.

  • Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Šta čeka BiH ako se SAD i EU nađu na suprotnim stranama?

    Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se preklapaju interesi i Istoka i Zapada, uvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize, a s obzirom na to da se većina stručnjaka slaže s tim da svijet ulazi u nestabilnu i neizvjesnu fazu, postavlja se pitanje kako će to sve uticati na BiH i na region.

    Iako EU i SAD još od rata nisu imali uvijek usaglašen pristup o BiH i regionu, što se može pratiti i kroz seriju deklasifikovanih dokumenata američke vlade iz tog perioda, ipak je uvijek postojala opšta saglasnost o ključnim principima.

    Odnosi Brisela i Vašingtona
    Dolaskom Donalda Trampa na čelo Amerike i rastom desničarskog populizma u Evropi, pojavljuju se sve veće pukotine u odnosima Brisela i Vašingtona, koje su kulminirale prošlomjesečnom strategijom o nacionalnoj bezbjednosti SAD, koja je u najmanju ruku skeptična prema EU. To znači ne samo da Amerika više neće pomagati evropski put BiH nego da će se fokusirati na vlastite strateške i ekonomske interese. Sa druge strane, kriza u vezi sa Grenlandom motiviše Evropljane da se sve više aktivno ograđuju od američke politike globalno, pa je samo pitanje dana kada će BiH direktno osjetiti negativne efekte ovog globalnog sukoba koncepcija.

    Istorijski govor u Davosu
    Mark Karni, kanadski premijer, održao je tokom Ekonomskog foruma u Davosu govor koji mnogi već sada proglašavaju istorijskim. U tom govoru, Karni je priznao da međunarodno pravo ne funkcioniše, ali da su se srednje sile, poput Kanade, pretvarale da funkcioniše, jer su, zatvarajući oči na očigledne devijacije u primjeni principa međunarodnog prava, uživale u prednostima multipolarnog svijeta iza kojeg je stajala Amerika. Iako Karni to nije spomenuo, jedan od primjera na koje se njegove riječi mogu primijeniti je otimanje Kosova od Srbije, iako se radi o očiglednom kršenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne članice Ujedinjenih nacija.

    Kada je Amerika očigledno odlučila da ti principi više ne važe, Karni je poručio da više nema benefita koji su opravdavali okretanje glave na drugu stranu i da se treba suočiti s realnošću da su pogodnosti proistekle iz svijeta predvođenog Amerikom nestale. Shodno tome, prema njegovom mišljenju, srednje sile, poput Kanade, treba da prave ad hok saveze s drugim sličnim zemljama da bi odbranile svoje interese, jer bi alternativa bila trka ka dnu u pokušaju da se umile velikim silama poput Amerike, Kine ili Rusije.

    Politička istorija postratne BiH pokazala je da zbog unutrašnjih podjela teško postoji mogućnost usaglašavanja zajedničkih spoljnopolitičkih principa, a glavni kohezioni faktor je bila koliko-toliko ujedinjena međunarodna zajednica. Moglo bi se pokazati da će buduća stabilnost BiH ovisiti o daljem razvoju odnosa između Evrope i Amerike.

  • Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanci traže da se Klintonovima sudi zbog Epstina

    Republikanski odbor Zastupničkog doma SAD-a preporučio je da se bivši predsjednik Bil Klinton i bivša državna sekretarica Hilari Klinton smatraju u prekršaju prema Kongresu zbog odbijanja svjedočenja o vezama s pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, što bi moglo dovesti do kaznenih prijava.

    Moguća kazna i zatvor?
    Bil Klinton je u Odboru osuđen glasanjem 34-8, a Hilari Klinton 28-15, pri čemu su svi republikanci glasali za mjere.

    Sljedeći korak je glasanje cijelog Zastupničkog doma o uputi slučaja Ministarstvu pravosuđa za moguću kaznenu prijavu.

    Klintonovi tvrde da su pozivi za svjedočenje politički motivisani i odbijaju se pojaviti pred odborom, dok je Bil Klinton navodno bio spreman svjedočiti u svojoj kancelariji u Njujorku, što je odbor odbio.

    Contempt of Congress je predložio prekršaj koji nosi kaznu do godinu dana zatvora i 100.000 dolara.

    Istraga odbora odnosi se na Epstinove veze s bivšim predsjednikom i bivšom državnom sekretaricom, dok su političke tenzije dodatno naglašene rivalstvom Hilari Klinton i Donalda Trampa u predsjedničkoj trci 2016. godine, prenosi “Index”.

  • Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Dodik: Krajnji cilj je pravo na samoopredjeljenje i samostalnost Republike Srpske

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da su njegovi krajnji politički ciljevi pravo na samoopredjeljenje, mirni razlaz u Bosni i Hercegovini i samostalnost Republike Srpske, navodeći da su ti stavovi odgovor na, kako kaže, višedecenijske napade kojima je Srpska izložena.

    Gostujući u emisiji Telering RTRS-a, Dodik je ocijenio da je cilj uvijek bio isti, dok su se, prema njegovim riječima, mijenjali samo metodi i sredstva pritiska na Republiku Srpsku. Naveo je da su nadležnosti koje su Srpskoj garantovane Ustavom i Dejtonskim sporazumom sistematski oduzimane.

    Govoreći o ulozi visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH, Dodik je rekao da su korištena ovlaštenja koja nisu predviđena Ustavom niti Dejtonskim sporazumom. Prema njegovim riječima, kasnije su odluke donošenje kroz Ustavni sud, u kojem su, kako tvrdi, presudnu ulogu imali strani sudije i bošnjački članovi.

    Dodik smatra da se takva praksa vidi i kroz proces vanrednih predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj. Naveo je da mu je Centralna izborna komisija BiH nedemokratski oduzela mandat, te da odluka o ponovnom glasanju na 136 biračkih mjesta predstavlja oduzimanje izbornog prava Republici Srpskoj.

    Ocijenio je da ponovljeni izbori ne mogu biti održani dva i po mjeseca nakon izbora, već da se u tom slučaju radi o novim izborima. Dodao je da su, prema njegovim riječima, izabrana biračka mjesta na kojima SNSD ostvaruje pobjede, uz zabranu kampanje i sankcionisanje političkih poruka.

    Dodik je rekao da takva praksa vodi ka reafirmaciji ciljeva Republike Srpske, uključujući donošenje novog Ustava i Izbornog zakona Republike Srpske, te provođenje izbora na entitetskom nivou. Naveo je i da je, prema njegovim tvrdnjama, Siniša Karan pobijedio na izborima.

    Govoreći o opoziciji, Dodik je rekao da se još nije čuo jasan stav predsjednika SDS-a Branka Blanuše o ključnim pitanjima, uključujući Srebrenicu, Bratunac, odnos prema visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i budućnost BiH. Dodao je da poštuje njegovo akademsko zvanje, ali smatra da akademsko iskustvo nije isto što i operativni politički rad.

    Dodik je ponovio da imovina pripada Republici Srpskoj i da o tom pitanju nema pregovora. Istakao je da bi svaki pokušaj stavljanja tog pitanja na pregovarački sto, prema njegovim riječima, značio izlazak Republike Srpske iz BiH.

    Podsjetio je da je Dejtonskim mirovnim sporazumom BiH uređena kao zajednica u kojoj Federaciji BiH pripada 51, a Republici Srpskoj 49 odsto teritorije. Naveo je i da za stavove Republike Srpske, kako tvrdi, postoji sve više razumijevanja na međunarodnoj političkoj sceni.

    Dodik je najavio da će uskoro putovati u Izrael i Mađarsku, te da je dobio pozive dvojice američkih kongresmena za boravak u Sjedinjenim Američkim Državama. Ocijenio je da ključnu ulogu u budućim globalnim procesima imaju Vladimir Putin, Donald Tramp i Si Đinping.

    Na kraju je rekao da geopolitičke promjene jačaju poziciju i ekonomiju Republike Srpske, te da Srpska ulazi u godinu mira, stabilnosti i napretka. Prema njegovim riječima, investicije će iznositi četiri milijarde KM, plate će rasti, a biće nastavljena izgradnja bolnica, fabrika, puteva i auto-puteva.