VRBAS Media

Autor: INFO

  • Pijan nasilno ušao u market u Banjaluci, osumnjičen za tešku krađu

    Pijan nasilno ušao u market u Banjaluci, osumnjičen za tešku krađu

    Policija je uhapsila N.M. iz Banjaluke, zbog sumnje da je nasilno provalio u market i počinio krađu.

    Kako su naveli iz Policijske uprave Banjaluka N.M. je uhapšen juče (21. januara) zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, a u vezi sa članom 22. Krivičnog zakonika Republike Srpske.

    “Navedeno lice sumnjiči se da je nasilno ušlo u market u Banjaluci. Ispitivanjem na prisustvo alkohola kod navedenog lica utvrđeno je prisustvo od 1,25 g/kg alkohola u organizmu. O navedenom je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka”, piše u saopštenju banjalučke policije.

  • Građanima Banjaluke ostavljen samo formalni rok za uvid u regulacione planove

    Građanima Banjaluke ostavljen samo formalni rok za uvid u regulacione planove

    Građani Banjaluke dobili su svega sedam dana da se upoznaju sa izmjenama dva važna regulaciona plana. Međutim, problem nije samo kratak rok – već i činjenica da on ističe praktično odmah. Javni uvid traje do sutra, iako su informacije o njemu objavljene tek juče.

    Na ponovni javni uvid stavljen je nacrt izmjena dijela Regulacionog plana za područje omeđeno ulicama Bulevar cara Dušana, Omladinska, Radoja Domanovića, Branka Morače, Patre, Teodora Kolokotronisa i lijevom obalom Vrbasa, poznat pod radnim nazivom „Jug 7“.

    Istovremeno, javnosti je predstavljen i nacrt izmjena dijela Regulacionog plana za prostor Regionalnog centra u Banjaluci, koji obuhvata znatno šire područje – ukupno 10,54 hektara između magistralnog puta M-16 Banjaluka–Gradiška i ulica Branka Grbčića, Srednjoškolske i Dragana Bubića.

    Prema informacijama objavljenim na zvaničnoj internet stranici Grada Banjaluka, oba nacrta dostupna su na ponovnom javnom uvidu u periodu od 16. do 23. januara 2026. godine, radnim danima od 8 do 16 časova, u prostorijama obrađivača planova, Gradske uprave i pojedinim mjesnim zajednicama.

    Postavlja se pitanje koliko je realno da građani za tako kratak period detaljno prouče ovako složene dokumente i pripreme kvalitetne primjedbe. Regulacioni planovi sadrže brojne tehničke priloge, grafičke prikaze i normativne odredbe koje direktno utiču na spratnost objekata, gustinu izgradnje, saobraćajna rješenja i organizaciju javnog prostora. Za njihovo razumijevanje često je potrebno vrijeme, ali i stručna pomoć.

    Dodatni problem predstavlja i to što se javni uvid sprovodi isključivo u toku radnog vremena institucija. Time je većina zaposlenih građana faktički isključena iz procesa, jer nemaju mogućnost da u radnoj sedmici dođu, pregledaju planove i ostave svoje primjedbe.

    Iako je objavljivanje dokumenata na internetu korak ka većoj transparentnosti, u praksi to ne znači mnogo. Nacrti se na sajtu Grada Banjaluka teško pronalaze, što dodatno otežava građanima da se pravovremeno i kvalitetno informišu o izmjenama koje mogu trajno promijeniti izgled i funkciju gradskih prostora.

  • Moguće promjene nakon preuzimanja NIS-a

    Moguće promjene nakon preuzimanja NIS-a

    Ako mađarski MOL uspije da preuzme ruski paket u Naftnoj industriji Srbije (NIS), a time i kontrolu nad maloprodajnom mrežom koja posluje pod brendovima Gasprom, NIS Petrol i G-Petrol, otvara se pitanje šta će biti sa tim pumpama u BiH. Mogući su različiti scenariji – od očuvanja statusa kvo do promjene brenda i vlasničke strukture.

    Prema riječima predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske Đorđa Savića u BiH posluje oko 40 pumpi koje pripadaju ovoj mreži. Za sada je teško sa sigurnošću reći kakve će poslovne poteze povući MOL i to ne samo ukoliko posao bude završen, već i ako OFAC da zeleno svjetlo za ukidanje sankcija NIS-u.

    Najizgledniji scenario je rebrendiranje. Savić smatra da bi najlogičnije bilo da se mreža pumpi postepeno integriše u MOL-ov sistem. To bi značilo da bi pumpama u BiH moglo biti promijenjeno ime, dizajn i marketinški identitet, a ponuda goriva i usluga prilagođena standardima MOL grupe. U ovakvim slučajevima, obično se prvo sprovodi mirna tranzicija. Pumpama u BiH bi se, barem privremeno, dozvolilo da rade kao i do sada, bez naglih promjena. To praktično znači da bi građani i dalje točili gorivo pod istim imenom, dok bi eventualne promjene bile uglavnom administrativne.

    Jedan od mogućih scenarija je i da MOL procijeni da mu nije isplativo da upravlja mrežom u BiH. U tom slučaju, mađarska kompanija bi mogla prodati dio pumpi lokalnim investitorima ili drugim naftnim kompanijama.

    – Mislim da će sve zavisiti od toga da li će NIS nastaviti da posluje pod tim imenom i nakon eventualnog ulaska MOL-a. Drugo, pretpostavlja se da će pumpe u BiH, koje posluju pod imenom Gasprom, promijeniti ime. Da li će u BiH biti otvorene pumpe sa MOL-ovim brendom, kao u Srbiji i Hrvatskoj, teško je reći – kaže Savić.

    Kada je riječ o snabdijevanju, Savić navodi da do sada nije bilo problema, uprkos prekidu u isporuci naftnih derivata iz NIS-a. Ulazak MOL-a mogao bi samo dodatno ustabiliti tržište u BiH, jer bi pomenute pumpe imale lakši pristup robi, kako iz Rafinerije u Pančevu, tako i iz Rafinerije u Rijeci, koja je takođe u vlasništvu mađarske kompanije.

    Na pitanje koliko bi ova akvizicija mogla uticati na cijene goriva, Savić ističe da će to prije svega zavisiti od poslovne politike MOL-a i njihovih ekonomskih procjena. Ipak, dodaje da će MOL, zbog pristupa jeftinijoj ruskoj nafti, biti u povoljnijem položaju u odnosu na druge regionalne igrače.

    Ekonomisti smatraju da bi eventualna prodaja većinskog ruskog paketa akcija NIS-a mađarskoj kompaniji bila jedna od najznačajnijih energetskih i političko-ekonomskih promjena u regionu u posljednjih petnaest godina. Mađarski mediji navode da je riječ o strateškoj akviziciji koja MOL-u omogućava da proširi regionalni uticaj. Preuzimanjem NIS-a, MOL dobija rafineriju u Pančevu, dominantnu maloprodajnu mrežu u Srbiji i direktan pristup tržištima BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Osim toga, MOL će i dalje imati pristup jeftinijoj ruskoj nafti, što mu daje prednost u odnosu na konkurente.

    Konačni ugovor o prodaji navodno bi trebalo da bude potpisan do 31. marta. Srbija bi, ukoliko se transakcija realizuje, imala značajan paket akcija povećan za dodatnih pet odsto.

  • Đedović: I “Petrohemija” ide MOL-u, kupujemo pet odsto akcija NIS-a od Mađara

    Đedović: I “Petrohemija” ide MOL-u, kupujemo pet odsto akcija NIS-a od Mađara

    Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da će sve što je u većinskom vlasništvu “Gaspromnjefta”, uključujući i “Petrohemiju”, biti dogovoreno odredbama budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS.

    Đedović Handanović je navela da tek pošto OFAK i ostali regulatori odobre taj ugovor, koji su dogovorili mađarski MOL i ruski Gaspromnjeft, Srbija će moći od MOL-a da kupi dodatnih pet odsto akcija i tako uveća vlasnički udio pomoću kojeg će, kako je istakla, moći da blokira odluke koje joj nisu u interesu.

    – Dakle, zaradićemo više, ojačati svoju poziciju na taj način. Sve to, konačno, prvi put poslije 2008. godine kada smo se dobrovoljno odrekli većeg uticaja, što se pokazalo kao loš potez – rekla je Đedović Handanović za Politiku.

    Navela je da kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ADNOK, takođe, ima namjeru da od MOL-a kupi procijente i dodala da će to biti dogovor između dvije privatne kompanije koji Srbija, kako je rekla, podržava jer ima odlične odnose sa UAE zahvaljujući, prije svega, predsjedniku Aleksandru Vučiću.

    – Ne zaboravimo da je ADNOK članica OPEK-a i vodeća svjetska kompanija za proizvodnju nafte sa ogromnim iskustvom i globalnim uticajem u naftnom sektoru – navela je Đedović Handanović.

    Ministarka je u srijedu potvrdila da je Vlada Srbije poslala pismo američkoj administraciji u kojem je podržala NIS-ov zahtjev za produženje operativne licence i moguću transakciju između MOL-a i Gaspromnjefta, a da se odgovor iz Vašingtona očekuje do kraja nedjelje.

  • Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Vitkof: Ostalo samo jedno pitanje, koje se može riješiti

    Značajan napredak ostvaren je kada se radi o pronalaženju rješenja za sukob u Ukrajini i ostalo je samo još jedno pitanje, koje se može riješiti, izjavio je Stiven Vitkof, specijalni izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa.

    – Mislim da smo ostvarili veliki napredak – rekao je Vitkof na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

    Na pitanje u vezi sa izgledima za okončanje sukoba u Ukrajini, Vitkof je odgovorio da će biti moguće da se to ostvari.

    – Mislim da smo sveli sve na jedno pitanje i razgovarali smo o njegovom ponavljanju, što znači da je rješivo. Ukoliko obje strane žele da to riješe, onda ćemo riješiti – istakao je Vitkof.

  • U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    U Rusiji razvijen lijek za liječenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za liječenje raka

    Metoda genetskog inženjeringa koja omogućava uređivanje ljudskog genoma radi potpunog izlječenja hepatitisa B mogla bi se u budućnosti koristiti i za liječenje raka, rekao je rukovodilac Laboratorije za genetske tehnologije za razvoj lekova Univerziteta “Sečenov” Dmitrij Kostjušev.

    Kostjušev je za TASS rekao da bi tehnologija uređivanja genoma potencijalno mogla potpuno da izliječi pacijente sa hepatitisom B, za razliku od postojećih tretmana koji zahtijevaju doživotnu primjenu lijekova. Ovaj pristup se naziva “biokamuflaža”, jer lijek ne sadrži nikakve virusne ili bakterijske komponente, tako da ih imuni sistem ne doživljava kao prijetnju.

    Ruski naučnici razvili su lijek za liječenje hepatitisa B, koristeći tehnologiju genskog uređivanja koja je nazvana CRISPR/Cas9, saopštio je Univerzitet “Sečenov”.

    – Razvili smo novi nevirusni sistem za isporuku zasnovan na biorazgradivim nanočesticama. Prvi put smo naučili kako da pakujemo CRISPR/Cas komplekse sa efikasnošću od približno 80 odsto – rekao je Kostjušev, navodi se u saopštenju univerziteta koje prenosi RIA novosti.

    Kostjušev je dodao da jedna nanočestica sadrži 200 do 250 kopija antivirusnih kompleksa, što je dovoljno da se uklone sve kopije virusnog genoma u zaraženoj ćeliji.

    – Modifikujemo površinu nanočestica tako da se kompleksi isporučuju posebno onim ćelijama koje su podložne virusu, a naša istraživanja pokazuju da nanočestice zapravo prodiru u 90-95 odsto zaraženih ćelija – rekao je Kostjušev.

    Prema njegovim riječima, nakon 20 do 24 sata, u jetri ne ostaju tragovi tog lijeka.

    Kosjušev je kazao da CRISPR/Cas kompleksi mogu biti rekonfigurisani za druge zadatke kao što su uređivanje gena, epigenoma i promjenu nukleotidne sekvence DNK ili RNK.

    – Naši sistemi za isporuku su svestrani, bilo koji ‘teret’ – antitumorski molekuli, sistemi za uređivanje gena, mogu se isporučiti ciljnom organu. To može biti za ispravljanje mutacija, uništavanje tumora, suzbijanje infekcija, opseg je ogroman. Sve zavisi od konkretnog zadatka – zaključio je Kostjušev.

  • U sudaru 2 auta, 5 povrijeđenih

    U sudaru 2 auta, 5 povrijeđenih

    U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se sinoć dogodila u Banjaluci učestvovala su dva automobila, saznaje Srpskainfo.

    Unesreći je povrijeđeno ukupno pet osoba, od kojih je jedna prema nezvaničnim informacijama u kritičnom stanju.

    Još uvijek nema zvaničnih informacija o saobraćajnoj nesreći.

  • Konzorcijum “Logistika BiH”: Evidentirano 100 deportacija vozača, institucije ćute

    Konzorcijum “Logistika BiH”: Evidentirano 100 deportacija vozača, institucije ćute

    Konzorcijum “Logistika BiH” saopštio je da je iz zemalja EU prisilno vraćeno 100 profesionalnih vozača iz BiH, te apelovao na nadležne u BiH da bez odlaganja usaglase operativnu poziciju sa Evropskom komisijom, jer će u suprotnom ubrzo biti evidentirani i novi slični slučajevi.

    Iz Konzorcijuma su naveli da nadležne institucije BiH nisu uputile nijednu zvaničnu reakciju prema Evropskoj komisiji, niti Transportnoj zajednici, dok su nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja potvrdile da su samo tokom jučerašnjeg dana obradile dodatnih 100 slučajeva prisilnog povratka /deportacija/.

    Iz “Logistike” su pojasnili da prisilan povratak znači da je pojedinac, zbog procijenjenog rizika ili formalnog tumačenja boravka, proglašen licem koje se nezakonito nalazi na teritoriji određene zemlje, te se bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju – prisilno vraća u matičnu zemlju.

    – U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj, 100 profesionalnih vozača je protjerano isključivo zato što rade. To je pravna i politička činjenica – upozorili su iz Konzorcijuma.

    Oni smatraju da ovakva praksa predstavlja direktno kršenje osnovnog prava na rad, s obzirom na to da profesionalni vozači imaju uredne i važeće ugovore o radu, posjeduju svu zakonom propisanu dokumentaciju, obavljaju isključivo profesionalni rad u međunarodnom drumskom transportu i ne predstavljaju bezbjednosni, migracioni niti socijalni rizik.

    Iz Konzorcijuma pozivaju nadležne u BiH da bez odlaganja usaglase zvaničnu i operativnu poziciju sa Evropskom komisijom, jer je potpuno izvjesno da će, ukoliko ništa ne bude preduzeto, u vrlo kratkom roku biti evidentirano novih 100 prisilno vraćenih vozača iz BiH – isključivo zato što su zaposleni i profesionalno obavljaju svoj posao.

    – Ćutanje i nečinjenje institucija u ovom trenutku znači prećutno prihvatanje prakse koja vodi sistemskom izbacivanju radne snage, urušavanju transportnog sektora i direktnom ugrožavanju lanaca snabdijevanja BiH i regiona – ukazali su iz Konzorcijuma.

    Oni su pojasnili da ovi problemi nemaju niakkve veze sa EES sistemom /ulaska i izlaska/, te dodali da ne postoji nijedno tehničko pitanje koje bi opravdalo prisilna udaljavanja, pritvaranja, deportacije ili zabrane ulaska.

  • Poslije Venecuele SAD usmjeravaju pogled na drugu državu

    Poslije Venecuele SAD usmjeravaju pogled na drugu državu

    Trampova administracija, ohrabrena uklanjanjem venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, traži saveznike unutar kubanske vlade koji bi mogli pomoći u pregovorima o okončanju komunističke vladavine u zemlji prije kraja godine, izvijestio je “Wall Street Journal”.

    Američki zvaničnici vjeruju da se kubanska privreda bliži kolapsu i da je vlada neobično ranjiva nakon što je izgubila ključnu podršku Venecuele, navodi se u izvještaju.

    Iako ne postoji detaljan plan za demontiranje režima, zvaničnici vide Madurovo hvatanje i ustupke koji su uslijedili kao model i upozorenje za Havanu, dodaje se.

    “Snažno predlažem da sklope dogovor. Prije nego što bude prekasno”, rekao je američki predsjednik Donald Tramp u objavi na društvenim mrežama 11. januara, dodajući da “više nafte ni novca” neće ići na Kubu.

    Zvaničnici su se sastali s kubanskim egzilantskim grupama u Majamiju i Vašingtonu kako bi identifikovali pojedince unutar kubanske vlade koji bi mogli biti spremni pregovarati, prema izvještaju.

    Operaciju u kojoj je Maduro uhvaćen navodno je pomogao insajder, a u američkom vojnom napadu na Karakas ubijena su 32 kubanska vojnika i obavještajni operativci koji su ga štitili, navodi se.

    Iako SAD nisu otvoreno prijetile vojnom akcijom protiv Kube, zvaničnici kažu da je napad na Venecuelu trebao signalizirati potencijalne posljedice prkosa, navodi se u izvještaju.

    Procjene obavještajnih službi opisuju kubansku privredu kao tešku, s nestašicom robe, lijekova i električne energije. Vašington planira dodatno oslabiti vladu prekidom snabdijevanja venecuelskom naftom i ciljanjem kubanskih inostranih medicinskih misija, njenog glavnog izvora deviza.

    “Kubanski vladari su nesposobni marksisti koji su uništili svoju zemlju i imali su veliki neuspjeh s Madurovim režimom za koji su odgovorni”, rekao je zvaničnik Bijele kuće, ponavljajući da Kuba treba “sklopiti dogovor prije nego što bude prekasno”.

    Stejt Department rekao je da je u američkom nacionalnom interesu da se Kubom upravlja demokratski i da se neprijateljskim vojnim i obavještajnim snagama uskrati pristup ostrvu.

    Neki zvaničnici kažu da Tramp preferira vršenje pritiska, ostavljajući prostor za pregovore, umjesto da slijedi tradicionalne strategije promjene režima, navodi se u izvještaju.

    Ipak, mnogi njegovi saveznici očekuju pad komunističke vlasti, čak i dok upozoravaju na moguću nestabilnost.

    Kubansko vođstvo preživjelo je decenije američkog pritiska.

    “Nema predaje ili kapitulacije, niti bilo kakvog razumijevanja temeljenog na prisili ili zastrašivanju”, rekao je kubanski predsjednik Miguel Diaz-Kanel na komemoraciji u čast kubanskih vojnika poginulih dok su štitili Madura.

    U Havani su sve veći nestanci struje i nestašica goriva ostavili ulice tihima noću, koje prekida samo zvuk stanovnika koji udaraju u lonce iz svojih kuća, tihi i anonimni znak rastućeg očaja.

    “Ne možete reći ko je to. Ne viču niti išta slično. To je jednostavno to – udaraju u lonce”, rekao je Rodolfo Himenez, penzioner koji cijeli život živi u istoj ulici u Havani.

    “To rade samo noću. Ljudi se boje da će ih neko cinkati”, rekao je Himenez, a prenosi “Anadolija”.

  • “Ako Ukrajina preživi zimu…”

    “Ako Ukrajina preživi zimu…”

    Bivši posebni izaslanik američkog predsednika za Ukrajinu, Kit Kelog, izjavio je da će, ako Ukrajina preživi ovu zimu, prednost u ratu biti na njenoj strani, a ne na strani Rusije.

    Kelog je to rekao tokom panel rasprave u Ukrajinskoj kući u Davosu, koju je organizovala Fondacija Viktora Pinčuka, piše “European Pravda”, a prenosi hrvatski portal Index.

    Tokom rasprave, Kelog je izrazio uverenje da Rusija neće pobediti u ratu u Ukrajini.

    Rekao je da je prvi čovek Kremlja Vladimir Putin “toliko žrtvovao Rusiju” da sada traži način da se “izvuče iz ovoga jer zna da na kraju neće pobediti u ovom ratu.”

    “Razumem da je oštra zima. Razumem šao se događa u Kijevu. Razumem temperature. Ali zaista verujem da, ako Ukrajina preživi ovu zimu, januar, februar, i ako uđete u mart i april, prednost prelazi na vas. Na vas, Ukrajinu, ne na Rusiju”, citirali su Keloga.

    On je takođe ocenio da je problem u tome što je Putin psihološki dostigao tačku u kojoj jednostavno ne može da odustane, dodajući da bi ruski lider, ako bi odustao, priznao poraz i da je sve što je učinio bio neuspeh.

    Energetska pomoć Ukrajini

    Ranije je Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine objavilo popis energetske pomoći koju su partneri pružili Ukrajini u januaru.

    Prema ranijim izveštajima Kijev bi trebalo da od Nemačke dobije dve mini kogeneracijske elektrane, dok će Holandija izdvojiti dodatnih 23 miliona evra za energetsku pomoć.

    Danska takođe pruža dodatnu podršku ukrajinskom energetskom sektoru u iznosu od 20 miliona evra kako bi pomogla Ukrajincima da prebrode zimu.