VRBAS Media

Autor: INFO

  • Privredna komora RS protiv novog povećanja minimalne plate: Većina firmi ne bi izdržala

    Privredna komora RS protiv novog povećanja minimalne plate: Većina firmi ne bi izdržala

    Još jedno povećanje najniže plate u Republici Srpskoj potpuno je nerealno i neprihvatljivo i o tome u ovom trenutku uopšte ne treba ni govoriti.

    Ovo su istakli na pres konferenciji Privredne komore Republike Srpske gdje su naglasili da je minimalna plata ove godine povećana dva puta te da ovo nije trenutak da se zagovara ponovno povećanje.

    “Vidimo da je inflacija 13,2% u Srpskoj. Povećanje najniže plate znači i povećanje ostalih plata, a to u ovom trenutku privreda Republike Srpske ne može tehnički da iznese. Većina privrednih društava ne bi to izdržala, a to dalje vodi da će ljudi napuštati preduzeća i ona neće biti u poziciji da odgovore ni kvantitetu ni kvalitetu”, rekao je Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske pozivajući sve aktere da tu temu stave “ad acta” i da se o tome u ovom trenutku ne raspravlja.

    On je rekao da još nemaju informaciju koliko sindikat traži ali zna da su pominjali 800 KM, istovremeno naglašavajući da je to nemoguće.

    Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore RS rekao je da će uskoro izaći sa prijedlogom da se olakšaju dolasci i prijavljivanja sezonskih radnika na privremeni period, posebno u poljoprivredi.

    “U Srbiji je to na dnevnnom nivou, kod nas je mali broj sezonskih radnika i to se mora promijeniti. Naše tržište vapi za radnicima i BIH je jedina zemlja koja to nije uredila”, rekao je Račić.

    Odgovarajući na pitanje o eventualnoj neradnoj nedjelji, Račić je rekao da je kategorički protiv te da je anketa koju su sprovodili pokazala da bi dio radnika ostao bez posla.

    “Pogubno bi bilo, a Banjaluka, posebno u ljetnim danima bi bila mrtva. U razgovoru sa predstavnicima trgovačkih preduzeća došli smo do podatka da im 20 posto prodaje ide nedjeljom”, rekao je Račić.

  • “Velika akcija protiv migrantskih krijumčarskih bandi”

    Policija u Srbiji sprovela je veliku akciju s ciljem rasvjetljavanja krivičnih djela koja su počinili migranti, a zaplijenjeno je vatreno i hladno oružje, municija, mobilni telefoni i droga.

    Na području Beograd, Kikinde, Subotice i Sombora preduzete su mjere prema 85 ilegalnih migranata, od kojih je šest uhapšeno, a protiv dvojice podnijete krivične prijave zbog sumnje da su počinili različita krivična djela, koja su izazvala uznemirenje javnosti.

    Policija je zaplijenila tri automatske puške, pušku, četiri pištolja, 12 komada različitih noževa, mačete, satare i boksere, kao i 182 komada municije različitog kalibra, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.

    Zaplijenjena je i manja količina marihuane i tableta koje se nalaze na listi psihoaktivnih supstanci, 12 mobilnih telefona, tri falsifikovane lične karte i tri falsifikovana pasoša.

    Iz MUP-a je navedeno da je 40 migranata sprovedeno je u Padinsku Skelu prema Zakonu o strancima, dok su protiv još 40 podnijete prekršajne prijave.

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin, koji je rano jutros prisustvovao akciji, istakao je da Srbija neće dozvoliti da njena teritorija bude mjesto gdje će se okupljati različiti “banditi i ološ iz čitave Azije”.

    “U Srbiji niko ne može da nosi oružje, trguje ljudima. Srbija nije parking za migrante. Srbija neće dozvoliti da se naš način života na bilo koji način ugrozi zahvaljujući kriminalcima koji trguju ljudskom mukom i ljudskom bedom”, rekao je Vulin.

    Akciju je sprovela Operativna udarna grupa formirana 4. jula po naređenju Vulina. Čine je predstavnici Uprave kriminalističke policije, Žandarmerije, Specijalne antiterorističke jedinice, Uprave granične policije, Uprave policije, Sektora unutrašnje kontrole, Bezbjednosno-informativne agencije.

    U ovu grupu ulaze i policijske uprave za grad Beograd, Sombor, Subotica i Kikinda.

  • Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske

    Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske

    Njemačka država nije nadležna za obrazovni sistem njemačkih provincija, pa Kristijan Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske, jer je obrazovanje u nadležnosti entiteta, izjavio je direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske Predrag Damjanović.

    • Zaista moramo biti oprezni i u svakom trenutku reagovati na ovakve stvari. U Njemačkoj centralna vlast nema ništa sa nastavnim programom, ne znam odakle iskusnom političaru kao što je Kristijan Šmit ovakva ideja – rekao je Damjanović.

    Damjanović navodi da su Srbi u bošnjačkim udžbenicima okarakterisani kao “genocidaši” i “agresori”.

    • Činjenice su da kažemo kako se raspala Јuglosavija, kako je nastala Republika Srpska, šta dobijamo Dejtonskim mirovnim sporazumom i to je istina. O kvalifikacijama rata ne pišemo, ali ne smijemo dozvoliti da učenici osnovnih i srednjih škola to ne znaju – izjavio je Damjanović.

    Doktor istorijskih nauka Nemanja Dević, rekao je da je srpski narod konstitutivni narod u BiH i da je vrijeme da svi zajedno, narod i institucije dignu glas, pogotovo kada je u pitanju ovakva stvar.

    Dević ističe da izjava Šmita nije ništa više nego produžetak politike Benjamina Kalaja i da se plaši kako bi taj udžbenik uopšte izgledao.

    • Zaista se plašim kako bi taj udžbenik izgledao, razmislite samo kako bi bila predstavljena Nevesinjska pušta, pucanj Gavrila Principa, kao i niz ostalih značajnih događaja – naveo je Dević u našem Јutarnjem programu.

    Dević ističe kako je izjava Šmita veliki udarac na identitet srpskog naroda i da za cilj ima samo da nam sudi.

    • Cilj jeste da se rekonstruiše naša sadašnjost, prekrojava prošlost i oblikuje budućnost – dodao je Dević.
  • Biden prije polaska u Izrael: Spreman sam koristiti silu protiv Irana

    Biden prije polaska u Izrael: Spreman sam koristiti silu protiv Irana

    Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će upotrijebiti silu kao posljednje sredstvo kako bi spriječio Iran da dobije nuklearno oružje prije odlaska na put na Bliski istok.

    Govoreći u intervjuu za izraelsku TV Kanal 12 koji je snimljen prije nego što je napustio Washington u utorak, ali je emitiran u srijedu, Biden je rekao da će zadržati iransku Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) na listi američkih stranih terorističkih organizacija (FTO) čak i ako to znači kraj iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015.

    Upitan da li njegove prethodne izjave da će spriječiti Teheran da dobije nuklearno oružje znače da će upotrijebiti silu protiv Irana, Biden je odgovorio: “Ako bi to bilo posljednje sredstvo, da”.

    Iran poriče da pravi nuklearno oružje, rekavši da je njegov nuklearni program isključivo u miroljubive svrhe.

    Teheran je 2015. sklopio sporazum sa šest velikih sila prema kojem je ograničio svoj nuklearni program kako bi otežao nabavku oružja u zamjenu za oslobađanje od ekonomskih sankcija.

    Američki predsjednik Donald Trump odbio je sporazum 2018. i ponovo uveo oštre sankcije Iranu, što je navelo Teheran da počne kršiti nuklearna ograničenja sporazuma otprilike godinu dana kasnije.

    Dosadašnji napori da se oživi sporazum nisu uspjeli, a visoki američki zvaničnik rekao je Reutersu da su šanse za njegovo oživljavanje manje nakon indirektnih razgovora između Sjedinjenih Država i Irana u Dohi prije dvije sedmice.

  • Požar kod Šibenika i dalje bjesni: Jedan vatrogasac povrijeđen, čeka se pomoć s neba

    Požar kod Šibenika i dalje bjesni: Jedan vatrogasac povrijeđen, čeka se pomoć s neba

    Nakon što su cijelu proteklu noć vatrogasci pokušavali obuzdati požar koji je juče izbio u okolini Zatona kod Šibenika, on ni jutros nije pod kontrolom.

    Izbio je kod Mrdakovice na Benkovačkoj cesti, a dojava je stigla u 11:14. Fronta tog požara proširila se prema Zatonu nedaleko od Šibenika, gdje je ugrozila ljude i njihovu imovinu.Vatra je zahvatila više kuća u Zatonu, a ljude spašavaju brodovima.

    Kako prenose hrvatski mediji, požar gasi više od 200 vatrogasaca, a na požarište su poslani i vojnici. Gase ga tri kanadera, a na požarište je usmjeren i četvrti.


    Ukupno je izgorjelo 20-ak kuća, 10-ak u Raslini i 10-ak u Zatonu. Dosad nije bilo ozlijeđenih građana, no lakše je povrijeđen jedan vatrogasac.

    Vatra se tokom večeri proširila na brdo kod Zatona, na teško pristupačnom terenu, podalje od kuća. Vatrogasci dežuraju na požarištu, ali i brane magistralu između Vodica i Šibenskog mosta koja je zatvorena, te dvije ceste kod Zatona.

  • Evro pao ispod dolara, a padaće i dalje

    Evro pao ispod dolara, a padaće i dalje

    Pad evra ispod dolara po prvi put u dvije decenije stavlja ga na kurs za jednu od najgorih godina u njegovoj istoriji, posebno ako šok cijena energije izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu odvede evropski blok u produženu ekonomsku krizu.

    Jedinstvena valuta EU se danima kretala na ivici pariteta u odnosu na dolar, da bi sinoć konačno probila taj nivo. Njegov pad od 11,8 posto od početka godine gotovo je jednak gubicima uočenim u 2015, godini kada je Evropska centralna banka pokrenula ogroman podsticaj.

    Povisiti kamatne stope

    Preokret od srijede mogao bi otvoriti vrata za pomak da jedan evro iznosi 0,96 dolara, predviđaju analitičari, a neki očekuju pad na 0,90 dolara ako isporuke gasa budu još više poremećene.

    Ovi potezi su doveli ECB u problem. Očekuje se da će sljedeće sedmice povisiti kamatne stope po prvi put od 2011. kako bi se suzbila inflacija koja iznosi rekordnih 8,6 posto.

    Slabost valute pogoršava taj problem inflacije. Ipak, ECB ne može rizikovati agresivno pooštravanje politike iz straha da će ekonomski rast dovesti u rikverc.

    “Vidimo prostor za pomak sve do 0,97 dolara, a možda čak i 0,95 dolara”, rekao je Olivier Konzeoue, direktor tima za valute u upravljanju imovinom UBP, ističući implikacije energetske krize na evropsku ekonomiju.

    “U suštini, znamo da je sve u vezi sa Rusijom”, dodao je.

    Najnoviji pad evra uslijedio je nakon što je protok gasa kroz ruski plinovod Sjeverni tok 1 zatvoren na 10 dana zbog održavanja. Ali ako Moskva produži zatvaranje, Njemačka — koja je već u drugoj fazi troslojnog plana za hitne slučajeve gasa — mogla bi biti primorana da racionalizuje gorivo.

    Gasovod zatvoren

    “Ako se gasovod koji je bio zatvoren na 10 dana ponovo ne otvori i dobijemo više racionalizacije gasa, u toj situaciji možda nismo vidjeli najslabiji nivo evra“, rekao je Christian Keller, šef ekonomskog istraživanja u Barclaysu.

    Spiralni troškovi energije već imaju danak. Njemačka je upravo prijavila svoj prvi trgovinski deficit od 1991. godine, a raspoloženje investitora palo je ispod nivoa viđenog kada je izbila pandemija koronavirusa 2020. godine.

    U kratkoročnom periodu, sve može biti u vezi sa tehničkim faktorima i tržištima opcija, gdje trgovci postavljaju usmjerene opklade ili štite od izloženosti valuti. Opcije u iznosu od 1 do 1,5 milijardi dolara ističu sljedeće sedmice, a trgovci su rekli da će konačno, i kontinuirano, kršenje pariteta pokrenuti naloge za prodaju evra, što će potencijalno dovesti do njegove cijene 0,95 dolara.

    Ali dalje, cijene plina su ključne.

    Analiza BNP Paribasa o tome kako su se valute u prošlosti ponašale kada su cijene energije skočile, pokazuje da euro trpi više od drugih razvijenih valuta od šokova cijena gasa, padajući u prosjeku za 4,5 posto u takvim vremenima.

    JPMorgan je ukazao da se evrozona već suočava sa “paraboličnim” skokovima cijena gasa, pri čemu su isporuke smanjene za 53 posto u junu. Industrijska elektrana Njemačke svjedočila je padu ponude od 60 posto.

    Najgori slučaj

    Najgori slučaj mogao bi donijeti cijenu eura od 0,90 dolara, rekao je JPMorgan, pozivajući se na prognozu Bundesbanke o 6 posto pada njemačkog BDP-a u prvoj godini ako zalihe potpuno prestanu.

    Nomurin Jordan Rochester procjenjuje da bi evro mogao pasti na 0,95 dolara do kraja augusta, ali u scenariju u kojem se rezervoari za skladištenje gasa ne popune do zime, mogao bi pasti na 0,90 dolara.

    Slično tome, analitičari Citija predviđaju da će prekid isporuke iz Rusije dovesti do porasta cijena gasa znatno iznad sadašnjih nivoa.

    Uz sve ostale jednake vrijednosti, evro će pasti na 0,98 dolara ako gas dostigne 200 evra, dok bi po cijeni od 250 evra trgovao ispod 0,95 dolara, rekli su klijentima.

    U teoriji, ECB bi mogla intervenisati prodajom dolara kako bi poduprla valutu kao što je to bilo 2000. godine, kada je euro pao na oko 0,83 dolara.

    Ali banka je signalizirala da možda neće uskočiti u ovo vrijeme, vjerovatno zato što je “pravi” kurs evra — u odnosu na valute trgovinskih partnera i prilagođen inflaciji — znatno iznad onoga što je bio 2002. godine, posljednji put evro-dolar paritet je pogođen.

  • Berlinski proces ponovo startuje u novembru

    Berlinski proces ponovo startuje u novembru

    Olaf Šolc, njemački kancelar, najavio je da će dugo očekivana konferencija u okviru Berlinskog procesa biti održana u novembru u Berlinu.

    Šolc je na pres-konferenciji s Robertom Golobom, novim slovenačkim premijerom, rekao da će upravo ta konferencija dati novi zamah proširenju EU na zapadni Balkan.

    “Želimo zajedno sve učiniti da se proces prijema svih šest država ubrza i da uskoro ove zemlje mogu postati članice EU. Mi smo se u evropskim institucijama o tome saglasili i ja ću lično doprinos Njemačke dodatno ojačati tako što ćemo Berlinski proces, koji je pohvaljen od strane svih zemalja u regionu, ponovo aktivirati, i da kroz njega dođe do novog zamaha pristupnog procesa”, rekao je Šolc.

    Inače, posebno je zanimljivo da je zapadni Balkan bio jedna od samo dvije teme o kojima su Šolc i Golob razgovarali, što svjedoči o sve većem značaju koji zapadni Balkan ima za EU.

    Ukoliko se ostvari Šolcov tajming, to bi značilo da se nove odluke u vezi s evropskom perspektivom regiona mogu očekivati na redovnom zasjedanju Evropskog savjeta u decembru.

    Podsjećanja radi, Evropski savjet, vrhovno političko tijelo EU sastavljeno od predsjednika i premijera država članica, sastaje se četiri puta godišnje: u martu, junu, oktobru i decembru, i tada donosi ključne strateške odluke, poput nastavka procesa proširenja.

    S obzirom na to da dosadašnja praksa u BiH pokazuje da je teško da do decembra bude uspostavljena nova vlast, teško je očekivati da BiH dobije kandidaturu prije martovskog zasjedanja, osim ako Evropski savjet ne odluči da spusti kriterijume, za šta se već zalaže nekoliko zemalja članica, ali to nije dovoljno jer se odluke na ovom tijelu donose konsenzusom.

    Golob je rekao da je Slovenija na sebe preuzela obavezu da lobira za nastavak proširenja, uz napomenu da je zastoj u proširenju proizveo apatiju u cijelom regionu.

    “Radujem se što se Njemačka vraća na vrh pristupnog procesa kroz aktiviranje Berlinskog procesa. Moramo razmisliti i o tome kako možemo ideje francuskog predsjedavanja EU o široj Evropi iskoristiti za jačanje pristupnog procesa. Ovo će dugo trajati i zato moramo tražiti male uspjehe, s kojima možemo nagraditi zemlje ako pokrenu prave korake u smislu pravne države. To su kriterijumi na koje ne možemo zatvoriti oči”, rekao je Golob, referišući se na ideju Emanuela Makrona, francuskog predsjednika, da EU i ostale zemlje u Evropi formiraju političku zajednicu.

    U Savjetu za regionalnu saradnju, tijelu EU i zemalja zapadnog Balkana, kažu za “Nezavisne novine” da je za njih najvažnije da se region kreće ka regionalnim integracijama.

    “Pravac regionalnih programa je jasan, a to je veća regionalna integracija zasnovana na četiri slobode po modelima EU, kojom se nadopunjuje integracija našeg regiona u EU”, ističu oni. Napomene radi, četiri slobode se odnose na slobodno kretanje ljudi, usluga, robe, kapitala, a na ta četiri stuba zasniva se zajedničko tržište EU, koje je osnova evropskih integracija.

    Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, kaže da pozdravlja dodatno naglašavanje posvećenosti Njemačke Berlinskom procesu, ali da to ne znači da će kandidatski status doći sam od sebe.

    “Za dobijanje kandidatskog statusa domaće vlasti će morati da urade domaću zadaću i da prestanu međusobno da se ucjenjuju. Definitivno će se proširenje EU morati revitalizovati, ali ćemo sasvim sigurno sačekati da prođe duga i hladna zima. Novembar mi se čini da nije trenutak niti za jedan od navedenih procesa”, rekla je Topićeva za “Nezavisne novine”.

  • Na koronu pozitivno više od 40 odsto testiranih dnevno

    Na koronu pozitivno više od 40 odsto testiranih dnevno

    U Srpskoj je u porastu broj zaraženih korona virusom, a iz bolničkog sektora poručuju da već zbijaju redove za slučaj većeg pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno eventualne pojave novog talasa.

    Prema podacima IJZ Srpske, za 24 časa, a zaključno sa jučerašnjim danom, korona je potvrđena kod još 69 osoba, što je više od 41 odsto onih koji su testirani. Sličan procenat pozitivnih, od ukupnog broja testiranih, imali smo i proteklih dana.

    U pomenutom periodu, bitku s kovidom izgubila je starija žena iz Banjaluke, a u bolnicama se, trenutno, liječi 48 oboljelih, od čega je dvoje na respiratoru.

    Epidemiolozi upozoravaju da bismo i u narednom periodu trebali da očekujemo više oboljelih, s obzirom na varijante korone koje su trenutno dominantne, a za koje je utvrđeno da uspješnije izbjegavaju imunitet protiv ove opake zaraze. Na sreću, one daju blaže kliničke slike, ali postoji bojazan da bi, u slučaju nekog značajnijeg širenja, bilo i više hospitalizovanih, te preminulih.

    – Dominantan faktor porasta broja zaraženih je cirkulacija podvarijanti omikrona – BA.4 i BA.5. Njih je Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti u maju ove godine proglasio za varijante koje izazivaju zabrinutost – rekla je za Srpskainfo epidemiolog u IJZ RS, dr Jelena Đaković Dević.

    Generalni direktor UKC RS, Vlado Đajić, poručio je da ova zdravstvena ustanova prati šta se dešava u svijetu, spremajući se i za najgori scenario na tom planu.

    – Nažalost, bilježi se porast broja zaraženih u svijetu, uz pretpostavku da slijedi novi talas na jesen. Da li će to biti u obliku koji je bio ranije ili ne, ne znam, ali mogu reći da ćemo sigurno imati porast broja oboljelih – naglasio je Đajić.

    Ministar zdravlja Alen Šeranić rekao je da je broj zaraženih koronom u regionu i Evropi u porastu.

    – To nije ništa neuobičajeno, s obzirom na mutacije koje taj virus doživljava. Dobro je što su simptomi mnogo blaži i što se broj ljudi u bolnicama zadržava na podnošljivom nivou i ne opterećuje zdravstveni sistem. Teže simptome imaju uglavnom imunokompromitovane ili starije osobe, koje su pod nadzorom – rekao je Šeranić.

  • Vukanović o planiranim protestima: Za SDS i PDP u Višegradu važniji Nešić

    Vukanović o planiranim protestima: Za SDS i PDP u Višegradu važniji Nešić

    Lider Liste „Za pravdu i red“, Nebojša Vukanović, poručuje da neće pozvati svoje ljude i pristalice da prisustvuju i podrže najavljene proteste opozicije u Višegradu.

    Nakon što je Republička izborna komisija (RIK) nedavno donijela odluku o poništavanju svih glasova pristiglih putem pošte za opoziv načelnika Višegrada Mladena Đurevića, a opozicione stranke u tom gradu najavile blokadu rada opštine tvrdeći da se radi o neviđenoj izbornoj prevari, juče je u Višegradu trebalo da bude održan sastanak čelnika opozicije iz SDS, PDP i DNS, kako bi se dogovorili dalji koraci.

    Lider Liste “Za pravdu i red” za Srpskainfo otkriva da ga o navedenom sastanku niko od njegovih opozicionih kolega nije obavijestio, niti je na njega pozvan.

    – O sastanku u Višegradu saznao sam iz medija i sada čuo od vas. Niti me je ko zvao, niti sam na bilo koji način o tome obaviješten. Očigledno je da je Višegrad specifična sredina u kojoj sam ja za opoziciju nepoželjan. Tako je kako je – kaže Vukanović.

    Podsjeća da je članove i pristalice Liste „Za pravdu i red“ pozvao da učestvuju na referendumu u Višegradu i da glasaju za opoziv Mladena Đurevića, ali da ga niko iz opozicije nije zvao da učestvuje u protestu koji se sprema u tom gradu.

    Desetak dana nakon onog velikog skupa u Banjaluci, gdje sam od naroda dočekan s ovacijama, održan je skup u Višegradu, u mojoj izbornoj jedinici, i tada su ljudi iz lokalnog SDS, PDP i DNS na taj skup pozvali Nenada Nešića, Aleksandra Glavaša i ljude iz drugih izbornih jedinica. Jedino nisu zvali mene. Već tada mi je bilo jasno da tamo nisam poželjan. Neka oni objasne ljudima zašto uporno prave skupove bez mene i zašto misle da sam nevažan, čak i u mojoj izbornoj jedinici – kaže Vukanović.

    On smatra da je razlog njegovog nepozivanja na sastanke i skupove opozicije u Višegradu to što, kako ističe, on i Nenad Nešić „ne mogu da budu u isto vrijeme na istom mjestu“. Zbog toga, kako kaže, neće pozvati svoje pristalice da učestvuju na planiranim protestima.

    – Oni to rade bez mene, pa im očigledno nisam ni potreban. Umjesto mene, opredijelili su se za Nešića, i to nije moj problem – poručuje Vukanović.

    Podsjećamo, predsjednik Opštinskog odbora SDS u Višegradu, Miroslav Kojić, prije dva dana je za Srpskainfo izjavio da će se lideri SDS, DNS i PDP, zajedno sa ostalim funkcionerima tih stranaka, sastati u Višegradu gdje će dogovoriti dalje korake, što ne isključuje proteste.

  • Šarović: Ako predsjednik Republike Srpske i član Predsjedništva BiH nisu iz iste koalicije, to je problem

    Šarović: Ako predsjednik Republike Srpske i član Predsjedništva BiH nisu iz iste koalicije, to je problem

    Predsjednik SDS-a Mirko Šarović je kazao da su obe pozicije, i predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, izuzetno važne i da se Republika Srpska brani na oba mjesta.

    No, kaže da je problem ako na tim funkcijama istovremeno nisu osobe iz iste stranke ili koalicije.

    “Uvijek, čak i ako to nije paket, onda je to problem. On mora uvijek biti ta vrsta kohezije, dovoljne koordinacije, za ono što nose sve stranke iz Republike Srpske”, rekao je.

    Na pitanje voditelja Teleringa Mate Đakovića da li će biti problem ako on pobjedi za Predsjedništvo BiH, a Milorad Dodik za predsjednika Republike Srpske, Šarović je odgovorio:

    “Ne, nisam rekao.. ne. Ja kažem da između te dvije funkcije i te dvije osobe mora postojati apsolutan stepen koordinacija čak i ako ne dolaze iz istih stranaka. Ja sam uvjeren da će u oktobru pobjediti jedna koalicija, a to je SDS, PDP, Vukanović… No, mora postojati odgovornost uvijek, pa i ako na dvije funkcije budu iz različitih koalicija.

    Na pitanje gdje je bila ta odgovornost u Narodnoj skupštini Republike Srpske kada je opozicija nije stala iza Dodikovih poteza, Šarović je rekao da odgovornost ne znači da je član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske uvijek upravu.

    “Mi ga poštujemo jer je izabran od naroda, ali mu kažemo da ta politika koju vodi nije dobra i mi smatramo da treba biti drugačije”, zaključio je.

    Takođe je izjavio da ne bi razgovarao sa Christianom Schmidtom, kako je rekao, iz ove perspektive.

    Podsjetimo, kandidati za predsjednika RS-a su Milorad Dodik i Jelena Trivić, dok u Predsjedništvo BiH žele Željka Cvijanović (SNSD), Mirko Šarović (SDS), Nenad Nešić (DNS) i Vojin Mijatović (SDP).